REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U OSIJEK

Poslovni broj: Us I-1113/2023-10

Osijek, Trg A. Starčevića 7/II

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Osijeku, po sutkinji Jasenki Beker Rupčić, po prijedlogu sudske savjetnice Tatjane Sekulić, uz sudjelovanje zapisničarke Adele Franc, u upravnom sporu tužitelja Lovačka udruga "Sjeverni Dilj" Seoce Stari Slatnik, Put Cerje III kbr. 1, kojeg zastupa opunomoćenik Petar Krnić, odvjetnik u Slavonskom Brodu, Mažuranićeva 11, protiv tuženika Ministarstva financija Republike Hrvatske, Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak, Katančićeva 5, Zagreb, OIB: 18683136487, radi poreznog nadzora, 21. veljače 2025.,

p r e s u d i o  j e

I Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja radi poništavanja rješenja tuženika, KLASA: UP/II-471-02/23-01/52, URBROJ: 513-04-23-2 od 31. svibnja 2023. i rješenja Ministarstva financija Republike Hrvatske, Porezne uprave, Područnog ureda Požega KLASA: UP/I-471-02/22-01/50, URBROJ: 513-07-11/23-03 od 10. siječnja 2023.

II Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova ovog upravnog spora.

Obrazloženje

1. Osporavanim rješenjem tuženika odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Ministarstva financija Republike Hrvatske, Porezne uprave, Područnog ureda Požega KLASA: UP/I-471-02/22-01/50, URBROJ: 513-07-11/23-03 od 10. siječnja 2023.

2. Navedenim prvostupanjskim rješenjem tužitelju je u točki I./1. izreke utvrđen manje obračunati porez na dobit u paušalnom iznosu za razdoblje od 17. listopada 2018. do 31. prosinca 2018. i to porezna osnovica od 4296/90 eur, porezna stopa od 13%, porezna obveza od 515,63 eur, kamata zbog nepravovremeno plaćenog poreza od dana dospijeća do dana sastavljanja zapisnika od 8. prosinca 2022. od 102,55 eur. U točki I./2. izreke tužitelju je utvrđen manje obračunati porez na dobit u paušalnom iznosu za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2019., porezna osnovica od 4.280,31 eur, porezna stopa od 12%, porezna obveza od 513,63 eur, kamata zbog nepravovremeno plaćenog poreza od dana dospijeća do dana sastavljanja zapisnika 8. prosinca 2022 od 62,28 eur. U točki I.3. izreke tužitelju je utvrđen manje obračunati porez na dobit u paušalnom iznosu za razdoblje od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2021., porezna osnovica od 1.428,43 eur, porezna stopa 19%, porezna obveza od 142,84 eur, kamata zbog nepravovremeno plaćenog poreza od dana dospijeća do dana sastavljanja zapisnika 8. prosinca 2022. od 6,87 eur. U točki II./1., 2. i 3. izreke rješenja naloženo je tužitelju da uplati utvrđene iznose s pripadajućim kamatama na navedene račune Državnog proračuna Republike Hrvatske te da obračuna i uplati daljnje kamate na navedene prihode od dana sastavljanja zapisnika do dana uplate na pripadajući način. Točkom III. izreke naloženo je tužitelju da nakon izvršenih uplata provede odgovarajuća knjiženja u poslovnim knjigama koja se odnose na povećanje porezne osnovice. U točki IV. određeno je da će tužitelj ovo rješenje izvršiti u roku od osam dana od dana njegove izvršnosti. U točki V. izreke određeno je da će se, ako tužitelj ne izvrši uplate na koje je obvezan u određenom mu roku, naplata izvršiti ovrhom.

3. Tužitelj u tužbi navodi da je dostavio dokumentaciju koja bi predstavljala materijalno pravni okvir za odlučivanje o ovom predmetu te ističe da se njegova djelatnost odvija na temelju Zakona o udrugama, Zakona o lovstvu, Statutu Lovačke udruge, Zakona o veterinarstvu te naredbama Ministarstva poljoprivrede. Navodi da je Naredbom o smanjenju brojnog stanja pojedine vrste divljači ("Narodne novine", broj 115/2018.) koju je donijelo Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske, tužitelju bilo naloženo da se zbog pojave afričke svinjske kuge na području Republike Hrvatske smanji broj divljih svinja do biološkog minimuma pa je tužitelj zbog toga i pozivao goste kako bi mogao organizirati tzv. skupni lov koji je za goste tužitelja bio besplatan. Smatra da je procjenu vrijednosti osnovice za manje obračunati porez prvostupanjsko tijelo provelo protivno odredbi članka 92. stavka 4. Općeg poreznog zakona te da je trebalo dati transparentne podatke usporedbom primitaka tužitelja s primicima drugih poreznih obveznika koji obavljaju istu djelatnost na istoj ili sličnoj lokaciji. Navodi da je notorna činjenica da su iskazane porezne osnovice izvan svih kriterija i standarda cijena divljih svinja u Republici Hrvatskoj. Ističe da je člankom 9. Statuta tužitelja propisana aktivnost tužitelja kao udruge koja obavlja neprofitabilnu aktivnost, a ima mogućnost u skladu sa zakonskim propisima obavljati i gospodarsku djelatnost te da je člankom 38. stavkom 3. Statuta propisano da je udruzi dozvoljeno da može u goste pozvati i članove drugih udruga. Predlaže provesti dokaz saslušanjem ovlaštene osobe tužitelja ŽO te provođenjem vještačenja po vještaku lovačke struke na okolnost utvrđivanja vrijednosti odstrijeljene divljači. S obzirom na navedeno, predlaže Sudu usvojiti tužbeni zahtjev, poništiti osporavano rješenje tuženika kao i prvostupanjsko rješenje 10. siječnja 2023.

4. U odgovoru na tužbu tuženik navodi da tužba nije osnovana iz razloga navedenih u obrazloženju osporavanog rješenja. Predlaže Sudu odbiti tužbeni zahtjev.

5. Radi utvrđivanja svih odlučnih činjenica u sporu, pred ovim sudom je održana javna rasprava 31. siječnja 2025. na koju nije pristupio uredno pozvani tuženik, pa je rasprava na temelju odredbe članka 91. stavka 3. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj: 36/2024., dalje: ZUS) održana u njegovoj odsutnosti. Na navedenoj raspravi opunomoćenik tužitelja ostao je kod svih navoda i dokaznih prijedloga navedenih u tužbi te je zatražio naknadu troška upravnog spora u ukupnom iznosu od 3.058,09 eur. Sud je na raspravi, u skladu s odredbom članka 49. ZUS-a odbio dokazni prijedlog za provođenje vještačenja po vještaku lovačke struke na okolnost utvrđivanja vrijednosti ustrijeljene divljači jer se prema shvaćanju ovoga Suda, pravilna i zakonita odluka u ovom sporu mogla donijeti na temelju dokumentacije koja se nalazi u spisu upravnog postupka.

6. Sud je izveo dokaze uvidom u dokumentaciju u spisu upravnog spora te spisu upravnog postupka, pa je na temelju razmatranja svih pravnih i činjeničnih pitanja u smislu odredbe članka 114. stavka 3. Zakona o upravnim sporovima utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

7. Odredbom članka 5.b stavka 1. Zakona o porezu na dobit ("Narodne novine", broj 177/2004., 90/2005., 57/2006., 80/2010., 22/2012., 146/2008., 146/2013., 143/2014., 50/2016., 115/2016. i 106/2018.) propisano je da obveznici poreza na dobit iz članka 2. stavka 7. ovoga Zakona, mogu osnovicu poreza na dobit utvrditi u paušalnom iznosu ako u prethodnom poreznom razdoblju nisu po osnovi obavljanja gospodarske djelatnosti ostvarili prihode veće od iznosa propisanog za ulazak u sustav poreza na dodanu vrijednost prema posebnom propisu o porezu na dodanu vrijednosti.

8. Člankom 5. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit ("Narodne novine", broj 121/2019.) propisano je da obveznici poreza na dobit iz članka 2. stavka 7. ovoga Zakona, mogu osnovicu poreza na dobit utvrditi u paušalnom iznosu ako u prethodnom poreznom razdoblju nisu po osnovi obavljanja gospodarske djelatnosti ostvarili prihode veće od 7.500.000,00 kn.

9. Odredbom članka 5.b. stavka 3. Zakona o porezu na dobit propisano je da porezni obveznik za potreba utvrđivanja paušalne obveze poreza na dobit vodi evidenciju o prihodima po osnovi obavljanja djelatnosti iz stavka 1. istog članka.

10. Člankom 11.a Pravilnika o porezu na dobit ("Narodne novine", broj 95/2005., 133/2007., 156/2008., 146/2009., 123/2010., 137/2011., 61/2012., 146/2012., 160/2013., 12/2014., 157/2014., 137/2015., 1/2017. i 2/2018., dalje: Pravilnik) propisano je da porezni obveznici koji ispunjavaju uvjete iz članka 5.b Zakona paušalnu osnovicu poreza na dobit utvrđuju u visini od 34.500,00 kuna što je razlika između prihoda u iznosu od 230.000,00 kn i porezno priznatih rashoda u visini 85% toga iznosa prihoda, ako porezni obveznik u poreznom razdoblju ostvaruje ukupni godišnji prihod od gospodarske djelatnosti iznad 149.500,00 kuna do 230.000,00 kuna (stavak 1. točka 4.). Evidencija o prihodima propisana člankom 5.b stavkom 3 Zakona minimalno mora sadržavati datum, broj izdanog računa, vrijednost isporučene robe ili usluge, ukupna vrijednost svih isporuka do određenog dana (stavak 3.).

11. Odredbom članka 65. Općeg poreznog zakona ("Narodne novine", broj 115/2016., 106/2018., 121/2019., 32/2020. i 42/2020., dalje: OPZ) propisano je da se knjigovodstvo mora voditi u skladu s propisima i na način da stručna treća osoba može u primjerenom roku steći pregled nad poslovanjem poduzetnika te nastankom, razvojem i okončanjem poslovnih događaja.

12. Člankom 66. OPZ-a propisano je da se knjiženje podataka u poslovne knjige mora temeljiti na urednim i vjerodostojnim knjigovodstvenim knjigama (stavak 2.). Smatra se da je isprava za knjiženje uredna kad se iz nje nedvosmisleno može utvrditi mjesto i vrijeme njezina sastavljanja i njezin materijalni sadržaj, što znači narav, vrijednost i vrijeme nastanka poslovne promjene povodom koje je sastavljena. Vjerodostojna je isprava ona koja potpuno i istinito odražava nastali poslovni događaj (stavak 4.).

13. Odredbom članka 92. OPZ-a propisano je da ako porezno tijelo ne može utvrditi poreznu osnovicu na temelju poslovnih knjiga i evidencija, mora je procijeniti (stavak 1.). Porezno tijelo procijenit će poreznu osnovicu: 1. ako porezni obveznik ne može predočiti knjige ili evidencije koje je dužan voditi prema poreznim zakonima, 2. ako porezni obveznik ne izdaje propisane račune ili ne vodi poslovne knjige točno, uredno i pravodobno, 3. ako porezni obveznik podatke za oporezivanje ne može dokazati vjerodostojnom dokumentacijom, 4. ako porezni obveznik odbije sudjelovati u poreznom postupku ili onemogućava provedbu poreznog postupka, 5. ako porezni obveznik koji vodi podatke u elektroničkom obliku ne postupi u skladu s odredbama članka 67. ovoga Zakona (stavak 2.). Pri utvrđivanju porezne osnovice procjenom, porezno tijelo polazit će od: 1. raspoložive uredne poslovne dokumentacije, ako ona postoji, a nije proknjižena, 2. raspoložive uredne poslovne dokumentacije o poslovanju u određenom razdoblju kraćem od razdoblja oporezivanja (dnevnim, tjednim ili mjesečnim primicima), tako da se na temelju podataka o tom dijelu poslovanja procijeni porezna osnovica određenog razdoblja, 3. podataka i činjenica o ostvarenim primicima (dnevnim, tjednim ili mjesečnim) utvrđenih očevidom ili poreznim nadzorom, tako da se na temelju tih podataka procijeni porezna osnovica određenog razdoblja, 4. usporedbe iskazanih primitaka s primicima drugih poreznih obveznika koji obavljaju istu djelatnost na istoj ili sličnoj lokaciji ili usporedbe s prosječnim primitkom više poreznih obveznika iste djelatnosti na istoj ili sličnoj lokaciji, 5. podataka o mogućnostima isporuka dobara ili obavljanja usluga (instaliranog kapaciteta) utvrđenih očevidom ili poreznim nadzorom (stavak 3.). Porezno tijelo po slobodnoj ocjeni odlučuje koje će mjerilo ili više njih iz stavka 3. i 4. ovoga članka koristiti za procjenu porezne osnovice (stavak 5.).

14. Iz podataka spisa proizlazi da je Ministarstvo financija – Porezna uprava, Područni ured Požega kod tužitelja obavilo nadzor poreza na dobit za razdoblje od 17. listopada 2018. do 31. prosinca 2021. o čemu je sastavljen zapisnik KLASA: 471- 02/22-01/40, URBROJ: 513-07-11/22-17 od 8. prosinca 2022. Na navedeni zapisnik tužitelj je izjavio prigovor kojeg prvostupanjsko tijelo nije usvojilo te je 10. siječnja 2023. doneseno prvostupanjsko rješenje.

15. Iz zapisnika o provedenom nadzoru, proizlazi da je u razdoblju od 17. listopada do 31. prosinca 2018. tužitelj prema odredbama Statuta i podacima iz Registra udruga, obavljao gospodarsku djelatnost u smislu organiziranja i pružanja usluga lovnog turizma, zbog čega je prvostupanjskom tijelu 16. listopada 2018. podnio zahtjev za plaćanje poreza na dobit u paušalnom iznosu po osnovi obavljanja gospodarske djelatnosti – usluga organizacije lova te je na temelju njegovog zahtjeva izdano rješenje KLASA: UP/I-410-23/2018-028/5, URBROJ: 513-07-11-01-2018-2 od 23. listopada 2018. o plaćanju paušalnog poreza na dobit.

16. Nadalje proizlazi da je za obavljenu uslugu organizacije lova u razdoblju od 17. do 19. listopada 2018. tužitelj izdao račun/otpremnicu broj 1-Lov-1 od 29. listopada 2018. na iznos od 2.400,00 kn, evidentirao prihod u iznosu od 2.400,00 kn na računu 3112 – prihodi od pružanja usluga isti iznos iskazao u izvješću o obračunu poreza na dobit u paušalnom iznosu za razdoblje od 17. listopada do 31. prosinca 2018. Za uslugu organizacije lova u razdoblju od 28. do 29. prosinca 2018. tužitelj je 28. prosinca 2018. izdao ponudu broj 2-Lov-1 primatelju IO, Path od Hunt u iznosu od 45.000,00 kn a navedeni prihod nije evidentirao kao prihod od obavljanja gospodarske djelatnosti na računima Glavne knjige za 2018. godinu niti je isti iskazao u izvješću o obračunu poreza na dobit u paušalnom iznosu (Obrazac PD-PO).

17. Isto tako, uvidom u dostavljenu dokumentaciju o lovnim aktivnostima za nadzirano razdoblje utvrđeno je da je tužitelj obavljao usluge organiziranja i provođenja skupnog lova 3., 4., i 17. studenog 2018. te 1., 2., 15. i 16. prosinca 2018. za koje ne posjeduje ponude, obračune, račune i/ili drugu dokumentaciju, a nije evidentirao prihode niti iste iskazao u izvješću o obračunu poreza na dobit u paušalnom iznosu, ali da je u poslovnim knjigama evidentirao troškove vezane uz navedene aktivnosti (troškovi zakupnine za lovište, usluge Hrvatskog lovačkog saveza za izdavanje lovačkih iskaznica za strance). Također je utvrđeno da tužitelj nije vodio evidenciju o prihodima po osnovi obavljanja gospodarske djelatnosti propisanu člankom 5.b. Zakona o porezu na dobit, odnosno da nije osigurao podatke o svim uslugama organiziranja i održavanja lovnih aktivnosti po osnovi obavljanja gospodarske djelatnosti, niti je evidentirao sve prihode od obavljenih usluga.

18. Iz zapisnika o provedenom nadzoru proizlazi da je uvidom u dokumentaciju o lovnim aktivnostima za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2019. utvrđeno da je tužitelj obavljao lovne aktivnosti odnosno organizirao skupne lovove u kojima su kao korisnici usluga sudjelovali strani državljani 5., 19., i 20. siječnja 2019., 26. i 27. listopada 2019., 9., 10. i 30. studenog 2019., 1., 7., 8., 28. i 29. prosinca 2019. u kojima su kao korisnici usluga sudjelovali strani državljani li da za obavljene usluge nije predočio dokumentaciju (račune, ponude, obračune i/ili drugu dokumentaciju o obavljenim uslugama), da u Glavnoj knjizi za 2019. nije evidentirao prihode od obavljenih usluga, niti iste iskazao u izvješću o obračunu poreza na dobit u paušalnom iznosu, iako je u poslovnim knjigama iskazao troškove vezane uz navedene aktivnosti (troškovi zakupnine za lovište). Osim toga, nadzorom predočene dokumentacije nije moguće utvrditi povodom koje je poslovne promjene sastavljen račun broj /-Lov-1 te uplatu ĐO u iznosu od 53.839,73 kn nije moguće povezati s odgovarajućim računom ili drugom dokumentacijom, niti utvrditi koje su usluge plaćene. Također je utvrđeno da tužitelj obavlja gospodarsku djelatnost organiziranja i pružanja usluga lovnog turizma i po istoj osnovi na vlastiti zahtjev obračunava porez na dobit u paušalnom iznosu, ali da u poslovnim knjigama i evidencijama za 2019. nije osigurao podatke o obavljenim uslugama od bavljenja gospodarskom djelatnosti niti evidentirao prihode od obavljenih usluga.

19. Iz zapisnika o provedenom nadzoru proizlazi da je uvidom u dokumentaciju o lovnim aktivnostima za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2022. utvrđeno da je tužitelj u 2021. obavljao usluge organizacije i provođenja skupnih lovova u kojima su kao korisnici sudjelovali strani državljani 20. i 21. studenog 2021. i 11. i 12. prosinca 2021., da za obavljene usluge nije predočio dokumentaciju (račune, ponude, obračune i/ili drugu dokumentaciju o obavljeni uslugama), u Glavnoj knjizi za 2021. nije evidentirao prihode od obavljenih usluga niti je iste iskazao u izvješću o obračunu poreza na dobit u paušalnom iznosu, dok je u poslovnim knjigama iskazao troškove vezane uz navedene aktivnosti (troškovi zakupnine lovišta i troškovi usluga Hrvatskog lovačkog saveza za izdavanje lovačkih iskaznica za strance). Nadalje, nadzorom poslovne dokumentacije utvrđeno je da tužitelj nije vodio evidenciju o prihodima propisanu odredbama članka 5.b Zakona o porezu na dobit te da nije osigurao podatke o obavljenim uslugama organiziranja i održavanja lovnih aktivnosti po osnovi obavljanja gospodarske djelatnosti niti evidentirao prihode od obavljenih usluga.

20. Nadalje, uvidom u zapisnik o provedenom nadzoru utvrđeno je i da je porezna osnovica utvrđena procjenom, u skladu s odredbama članka 92. OPZ-a jer tužitelj, iako obavlja gospodarsku djelatnost i obračunava porez na dobit u paušalnom iznosu nije osigurao podatke o svim obavljenim uslugama organizacije i provođenja lovnih aktivnosti i nije evidentirao sve prihode od obavljenih usluga, te knjiženja i evidentiranja u svojim poslovnim knjigama nije obavio točno pravodobno i uredno zbog čega podatke za oporezivanje nije mogao dokazati vjerodostojnom dokumentacijom.

21. Iz podataka koji se nalaze u spisu upravnog postupka proizlazi da je procjena porezne osnovice izvršena na temelju dostupnih podataka (detaljno opisanih u obrazloženju prvostupanjskog rješenja) o ostvarenim a neevidentiranim prihodima, ostvarenim evidentiranim prihodima, te pregledom lovnih aktivnosti s iskazanim datumom lova i brojem sudionika.

22. Imajući u vidu naprijed navedene zakonske odredbe kao i činjenicu da je tijekom poreznog nadzora utvrđeno da tužitelj obavlja gospodarsku djelatnost organiziranja i pružanja usluga lovnog turizma i po toj osnovi, na vlastiti zahtjev, obračunava porez na dobit u paušalnom iznosu, a u poslovnim knjigama i evidencijama za nadzirano razdoblje nije osigurao podatke o obavljenim uslugama od obavljanja gospodarske djelatnosti niti evidentirao prihode od obavljenih usluga, zbog čega podatke za oporezivanje ne može dokazati vjerodostojnom dokumentacijom nije bilo zakonske mogućnosti za drugačije odlučivanje o ovoj upravnoj stvari te tužbeni navodi tužitelja nisu odlučni. Naime, tijekom provedenog poreznog nadzora nedvojbeno je utvrđeno kako tužitelj za obavljene usluge nije predočio dokumentaciju (račune, ponude, obračune i sl.) u svojoj poslovnoj dokumentaciji sukladno članku 65. i 66. OPZ-a.

23. Neosnovan je stoga tužbeni navod tužitelja da je porezno tijelo procjenu porezne osnovice i obveze poreza na dobit izvršilo suprotno odredbi članka 92. OPZ- a te da je trebalo dati podatke usporedbom primitaka tužitelja s primicima drugih poreznih obveznika koji obavljaju istu djelatnost na istoj ili sličnoj lokaciji, budući da je ista izvršena na temelju raspoloživih podataka iz poslovne dokumentacije tužitelja kako je to detaljno navedeno i opisano u obrazloženju prvostupanjskog rješenja (stranica 11), a koje obrazloženje u cijelosti prihvaća i ovaj Sud.

24. Imajući u vidu naprijed navedeno, pravilno je, prema stajalištu ovoga Suda, tužitelju, prvostupanjskim rješenjem utvrđen manje obračunati porez na dobit za razdoblje od 17. listopada do 31. prosinca 2018. te za 2019. i 2021. godinu te tužbeni navodi tužitelja nisu od utjecaja na drugačije odlučivanje u ovoj upravnoj stvari odlučni.

25. Kako, dakle, tužitelj u tužbi ne iznosi pravno relevantne prigovore koji bi utjecali na drukčije rješenje ove upravne stvari, a Sud ne nalazi nezakonitosti u osporavanom rješenju tuženika i prvostupanjskog tijela, odnosno provedenom upravnom postupku, Sud smatra da donošenjem pobijanih rješenja nije došlo do povrede prava tužitelja, kao niti do povrede zakona na štetu tužitelja pa je primjenom odredbe članka 116. stavak 1. ZUS-a tužbeni zahtjev tužitelja odbijen kao neosnovan, i odlučeno je kao u točki I izreke ove presude.

26. U odnosu na troškove spora odlučeno je primjenom odredbe članka 147. stavak 1. ZUS-a kojom je propisano da stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, ako zakonom nije drugačije propisano. Budući da je tužitelj u cijelosti izgubio spor, odlučeno je kao u točki II izreke presude.

U Osijeku 21. veljače 2025.

Sutkinja

Jasenka Beker Rupčić

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba protiv presude odgađa izvršenje presude (članak 126. stavak 6. ZUS-a).

DNA:

1. Tužitelju po opunomoćeniku

2. Tuženiku