Republika Hrvatska

Upravni sud u Zagrebu

Zagreb, Avenija Dubrovnik 6 i 8

Poslovni broj: Us I-4042/2024-8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A I R J E Š E NJ E

Upravni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Ivanu Levaku, te zapisničarki Mateji Marjanović, u upravnom sporu tužitelja RU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojega zastupa opunomoćenica Jasminka Trubelja, odvjetnica u Zagrebu, Trnjanska cesta 11, protiv tuženika Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Građevinske inspekcije, Područnog ureda u Zagrebu, Zagreb, Šubićeva 29, OIB: 33706439962, radi dogradnje izvedene na ravnom krovu iznad 7. kata višekatne stambene zgrade, nakon zaključene javne i usmene rasprave dana 14. veljače 2025, u nazočnosti opunomoćenika tužitelja, a u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, dana 21. veljače 2025. godine,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Građevinske inspekcije, Područnog ureda u Zagrebu, KLASA: UP/I-362-02/23-02/595, URBROJ: 443-02-05-12-24-16 od 3. rujna 2024. godine.

II. Odbija se tužitelj sa zahtjevom za naknadu troškova upravnog spora.

r i j e š i o  j e

Odbija se tužitelj s prijedlogom za donošenjem privremene mjere.

Obrazloženje

1. Tužitelj je podnio tužbu ovom sudu dana 2. listopada 2024. godine protiv rješenja Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Građevinske inspekcije, Područnog ureda u Zagrebu, KLASA: UP/I-362-02/23-02/595, URBROJ: 443-02-05- 12-24-16 od 3. rujna 2024. godine, kojim se točkom 1. izreke naređuje investitoru RU iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], da u roku od 90 (devedeset) dana, od dana primitka ovog rješenja, ukloni dijelove građevine bespravno dograđene na ravnom krovu iznad 7. kata višekatne stambene zgrade, na adresi u [adresa], na zemljištu kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], s time da treba ukloniti slijedeće dijelove, i to: ostavu drvene konstrukcije vanjskih tlocrtnih dimenzija 1,30x6,40m, visine od 1,80 do 2,30m, položajno smještenu istočno od stambenog prostora; zatvoreni drveni trijem vanjskih tlocrtnih dim. 2,50x4,80m, visine od 2,60 do 2,85m, položajno smješten južno od stambenog prostora, te otvorenu terasu složenog tlocrta, vanjskih tlocrtnih dimenzija 1,40x4,70m+ 2,10x(4,80+1,30)m, uključivo sa čeličnom nadstrešnicom tlocrtnih dim. 2,10x4,80m, visine od 2,10 do 2,60m pokrivenu trapeznim limom, a koja se nalazi iznad dijela otvorene terase. Točkom 2. izreke upozorava se investitor, da će se na izvršenje naredbe o uklanjanju prisiljavati izricanjem tri novčane kazne, ako ne postupi po naredbi iz točke 1. izreke ovog rješenja, dok se točkom 3. izreke upozorava investitor, da će se izvršenje rješenja provesti putem treće osobe na odgovornost i trošak izvršenika, ako ne postupi po naredbi iz točke 1. izreke nakon tri izrečene novčane kazne. Nadalje, točkom 4. izreke upozorava se investitor da će se bez donošenja dopunskog, odnosno posebnog rješenja, ukloniti i dijelovi građevine koji bi nakon uklanjanja dijela građevine čije je uklanjanje naređeno mogli biti opasni za stabilnost građevine, život ljudi, druge građevine ili stabilnost tla na okolnom zemljištu kao i preostali dijelovi građevine koji ne ispunjavaju temeljni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti, te koji su izgrađeni nakon obustave građenja. Točkom 5. izreke upozorava se investitor, ako ne postupi po naredbi iz točke 1. izreke, da napušta posjed građevnih proizvoda od kojih je građevina izgrađena i odriče se prava vlasništva istih bez prava na naknadu štete. Točkom 6. izreke upozorava se investitor, da je obvezan ukloniti stvari iz građevine u roku iz točke 1. izreke, jer se u protivnom smatra da napušta posjed stvari i odriče se prava vlasništva istih bez prava na naknadu štete, dok se točkom 7. izreke iznos troškova izvršenja rješenja i obveza njihova plaćanja od strane izvršenika utvrđuju rješenjem koje se donosi nakon izvršenja rješenja putem treće osobe.

2. Tužitelj u tužbi navodi da u obrazloženju izreke pobijanog rješenja tuženik ponavlja obrazloženje svojeg rješenja kojeg je u istom predmetu donio bez znanja i pitanja tužitelja 21. lipnja 2023. godine, KLASA: UP/I-362-02/23-02/595, URBROJ: 443-02-05-12-23-2, ali ne obrazlaže zašto nije donio rješenje po točki II. presude Upravnog suda u Zagrebu, Poslovni broj: Us I-3281/23-9 od 1. ožujka 2024. godine čija izreka glasi: „II. Nalaže se tuženiku da u roku od 30 dana od dana dostave presude donese novu odluku.“ Po pravnom shvaćanju tužitelja, propuštanjem roka iz II. (koji je rok istekao 1. travnja 2024. godine, a tuženik je pobijano rješenje donio tek 3. rujna 2024. godine), tuženik je izgubio pravo donošenja istovjetnog rješenja u istom postupku protiv iste stranke. Niti u rješenju od 21. lipnja 2023. godine, a ni u pobijanom rješenju tuženik ne obrazlaže kako je mogao donijeti pobijano rješenje, a bez pozivanja tužitelja kao investitora, te njegovog očitovanja, što znači da inspektor nije postupio po vlastitom zapisniku od 13. lipnja 2023. godine, kojim je sam sebe obvezao na način da je naveo: ,,Stranka se u smislu odredaba članka 30. i članka 52. Zakona o općem upravnom postupku (,,Narodne novine'', broj: 47/09.) upozorava na pravo na sudjelovanje u svim fazama postupka kao i na pravo na izjašnjavanje o svim činjenicama i okolnostima koje su utvrđene od strane inspektora.'' Tuženik paušalno tvrdi da je za izvedene radove trebala građevinska dozvola. U ovosudnom upravnom spisu Poslovni broj: Us I-3281/2023 prileži nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Ljubomira Radonića prema kojemu za navedene radove nije potrebna građevinska dozvola, kao što nije bila potrebna građevinska dozvola ni za druge suvlasnike stanova koji su potpuno iste radove izveli prije više godina.

3. Slijedom iznesenog tužitelj predlaže da sud poništi rješenje Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Građevinske inspekcije, Područnog ureda u Zagrebu, KLASA: UP/I-362-02/23-02/595, URBROJ: 443-02-05-12-24-16 od 3. rujna 2024. godine, te naloži tuženiku da je dužan tužitelju naknaditi troškove upravnog spora zajedno sa zateznim kamatama koje na iznos dosuđenih troškova upravnog spora teku od dana presuđenja po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

4. U svom odgovoru na tužbu tuženik ostaje kod razloga i navoda iznijetih u obrazloženju pobijanog rješenja, te predlaže da sud odbije tužbu i tužbeni zahtjev.

5. Tužbeni zahtjev nije osnovan, a prema slobodnom uvjerenju suda, te na temelju razmatranja svih pravnih i činjeničnih pitanja, shodno članku 114. stavku 3. Zakona o upravnim sporovima.

6. Tijekom postupka izvršen je uvid u cjelokupni spis predmeta, te spis tuženika, a posebice u rješenje Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Građevinske inspekcije, Područnog ureda Zagreb, KLASA: UP/I-362-02/23-02/595, URBROJ: 443-02-05-12-24-16 od 3. rujna 2024. godine (stranica 6-9 spisa), ugovor o najmu zajedničkog dijela stambene zgrade od 2. prosinca 2019. godine (stranica 25-28 spisa), ugovor o najmu zajedničkog dijela stambene zgrade od 16. ožujka 2021. godine (stranica 29-33 spisa), elaborat procjene vrijednosti uloženih sredstava na dogradnji i preuređenju kotlovnice u stambeni prostor na VII. katu stambene građevine u [adresa] od 17. siječnja 2023. godine, te nalaz i mišljenje u svezi uklanjanja naknadno dograđene nadstrešnice na VII. katu stambene građevine izgrađene u [adresa].

7. Kod donošenja odluke u ovom predmetu sud je polazio od sadržaja pobijanog rješenja od 3. rujna 2024. godine, kojim se točkom 1. izreke naređuje investitoru RU iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], da u roku od 90 (devedeset) dana, od dana primitka ovog rješenja, ukloni dijelove građevine bespravno dograđene na ravnom krovu iznad 7. kata višekatne stambene zgrade, na adresi u [adresa], na zemljištu kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], s time da treba ukloniti slijedeće dijelove, i to: ostavu drvene konstrukcije vanjskih tlocrtnih dimenzija 1,30x6,40m, visine od 1,80 do 2,30m, položajno smještenu istočno od stambenog prostora; zatvoreni drveni trijem vanjskih tlocrtnih dim. 2,50x4,80m, visine od 2,60 do 2,85m, položajno smješten južno od stambenog prostora, te otvorenu terasu složenog tlocrta, vanjskih tlocrtnih dimenzija 1,40x4,70m+ 2,10x(4,80+1,30)m, uključivo sa čeličnom nadstrešnicom tlocrtnih dim. 2,10x4,80m, visine od 2,10 do 2,60m pokrivenu trapeznim limom, a koja se nalazi iznad dijela otvorene terase. Točkom 2. izreke upozorava se investitor, da će se na izvršenje naredbe o uklanjanju prisiljavati izricanjem tri novčane kazne, ako ne postupi po naredbi iz točke 1. izreke ovog rješenja, dok se točkom 3. izreke upozorava investitor, da će se izvršenje rješenja provesti putem treće osobe na odgovornost i trošak izvršenika, ako ne postupi po naredbi iz točke 1. izreke nakon tri izrečene novčane kazne. Nadalje, točkom 4. izreke upozorava se investitor da će se bez donošenja dopunskog, odnosno posebnog rješenja, ukloniti i dijelovi građevine koji bi nakon uklanjanja dijela građevine čije je uklanjanje naređeno mogli biti opasni za stabilnost građevine, život ljudi, druge građevine ili stabilnost tla na okolnom zemljištu kao i preostali dijelovi građevine koji ne ispunjavaju temeljni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti, te koji su izgrađeni nakon obustave građenja. Točkom 5. izreke upozorava se investitor, ako ne postupi po naredbi iz točke 1. izreke, da napušta posjed građevnih proizvoda od kojih je građevina izgrađena i odriče se prava vlasništva istih bez prava na naknadu štete. Točkom 6. izreke upozorava se investitor, da je obvezan ukloniti stvari iz građevine u roku iz točke 1. izreke, jer se u protivnom smatra da napušta posjed stvari i odriče se prava vlasništva istih bez prava na naknadu štete, dok se točkom 7. izreke iznos troškova izvršenja rješenja i obveza njihova plaćanja od strane izvršenika utvrđuju rješenjem koje se donosi nakon izvršenja rješenja putem treće osobe. Naime, dana 21. lipnja 2023. godine u ovome predmetu izdano je rješenje, KLASA: UP/I-362-02/23-02/595, URBROJ: 443-02-05-12-23-2, a kojim je investitoru RU iz [adresa], naređeno da u roku od 90 dana, od dana primitka toga rješenja, ukloni dijelove građevine bespravno dograđene na ravnom krovu iznad 7. kata višekatne stambene zgrade, na adresi u [adresa], na zemljištu kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Protiv opisanog rješenje od 21. lipnja 2023. godine investitor RU iz [adresa], zastupan po odvjetnici Jasminki Trubelja iz Zagreba, pokrenuo je upravni spor, a Upravni sud u Zagrebu svojom presudom, Poslovni broj: Usl-3281/23-9 od 1. ožujka 2024.godine, poništio je rješenje ove Inspekcije od 21. lipnja 2023. godine. Činjenica da je tužitelj, ovdje investitor RU, zaključio sa predstavnicom suvlasnika zgrade ugovor o najmu zajedničkog dijela stambene zgrade (bivše kotlovnice) ne znači automatizmom i da investitor taj prostor može pretvoriti u stambeni prostor, te ga i dograđivati izvana, a sve bez ishođenja građevinske dozvole. To što sudski vještak Ljubomir Radonić, dipl.ing.građ. prilikom procjene ulaganja nije upozorio tužitelja da su neki radovi nezakonito izvedeni, nije dokaz legalnosti samih radova, odnosno bilo bi primjereno da sudski vještak u svome nalazu napiše egzaktno da su radovi izvedeni legalno, odnosno da je za njih ishođena potrebna građevinska dozvola, te da to ovjeri svojim žigom i potpisom. I svi drugi navodi su čisto nabrajanje činjenica, a bez dokaza da su predmetni radovi izvedeni legalno, odnosno u skladu sa člankom 106. Zakona o gradnji. Inspekcijskim pregledom dana 13. lipnja 2023. godine na lokaciji u Zagrebu, na višekatnoj stambenoj zgradi sa 4 ulaza, sa adresama [adresa], 12, 14, 16, izgrađenoj na zemljištu kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u nazočnosti RU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao i na osnovu ostalih provedenih provjera i radnji, utvrđene su slijedeće činjenice: Na navedenoj lokaciji u Zagrebu, na zemljištu kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], nalazi se izgrađena višekatna stambena zgrada sa 8 nadzemnih etaža (prizemlje i 7 katova), te koja sadrži 4 odvojena ulaza sa adresama [adresa], 12, 14, 16. Na ravnom krovu te zgrade, iznad njenog 7. kata, a položajno iznad ulaza sa adresom [adresa], nalazi se zatvoreni stambeni prostor površine 26,0m2 (prije bivša kotlovnica koja sada nije u funkciji), a taj prostor koji je u vlasništvu suvlasnika zgrade, temeljem sklopljenih ugovora o najmu od 2019. godine koristi RU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], te on u tome prostoru ima i prijavljeno boravište. Po izjavi RU iz [adresa] danoj na zapisnik dana 13. lipnja 2023. godine, a koji zapisnik on kasnije nije htio potpisati, RU je u vremenskom periodu od 2019. godine pa do kraja 2021. godine, sa istočne, južne i zapadne strane opisanog stambenog prostora, u svojstvu investitora, na ravnom krovu te zgrade, iznad njenog 7. kata, izveo radove bespravne dogradnje. Za opisane radove izvedene dogradnje na ravnom krovu iznad 7. kata višekatne stambene zgrade, na adresi u [adresa], na zemljištu kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], investitor RU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], nije ishodio potrebnu pravomoćnu građevinsku dozvolu, a što je bio obavezan učiniti temeljem članka 106. Zakona o gradnji („Narodne novine", broj: 153/13, 20/17, 39/19. i 125/19.). Tako je člankom 106. stavkom 1. Zakona o gradnji („Narodne novine", broj: 153/13, 20/17, 39/19. i 125/19.) propisano da se građenju građevine može pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole, a graditi se mora u skladu s tom dozvolom, ako tim Zakonom i propisima donesenim na temelju toga Zakona nije propisano drukčije. Člankom 106. stavak 1, 3. i 4. Zakona o Državnom inspektoratu propisano je da se inspekcijske i druge mjere propisane tim Zakonom naređuju rješenjem investitoru, vlasniku građevine, odnosno drugoj stranci određenoj tim Zakonom, da na temelju toga odjeljka Zakona građevinski inspektor donosi rješenje, te da ako u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi povredu propisa čije izvršenje je ovlašten nadzirati rješenje može donijeti i bez saslušanja stranke.

8. Sud smatra da je pobijana odluka zasnovana na zakonu, te je prihvatio stajalište tuženika da je tužitelj bespravno izveo dogradnje na ravnom krovu iznad 7. kata višekatne stambene zgrade, na adresi u [adresa], na zemljištu kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], jer nije ishodio potrebnu pravomoćnu građevinsku dozvolu, a što je bio obavezan učiniti temeljem članka 106. Zakona o gradnji. Naime, i sam tužitelj navodi da je izveo pomoćne građevine kao dogradnju stambenom dijelu građevine (prenamijenjena zajednička kotlovnica u jednosobni stan). Jer, tužitelj je smatrao da za navedeni zahvat izgradnje pomoćnih građevina (drvene montažne šupe, zatvorene montažne nadstrešnice i otvorene terase) nije potrebita građevinska dozvola, kako to navodi stalni sudski vještak za arhitekturu i graditeljstvo u svom nalazu i mišljenju od 18. kolovoza 2023. godine. Stoga tužitelj upućuje na primjenu članka 4. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima, koji u točki 1. propisuje da se bez građevinske dozvole, a u skladu s glavnim projektom može graditi pomoćnu građevinu koja se gradi na građevnoj čestici postojeće zgrade, odnosno na građevnoj čestici zgrade za koju postoji akt kojim se odobrava građenje, a za potrebe te zgrade, i to u slučaju a) do d). U svezi s tim tužitelj nije priložio glavni projekt, a niti da je navedene pomoćne građevine izveo temeljem glavnog projekta koji čini sastavni dio eventualne građevinske dozvole izdane za građenje predmetne višestambene građevine. Sud smatra da se izvedeni radovi dogradnje ne odnose na primjenu članka 5. Pravilnika, pa nije prihvatio mišljenje stalnog sudskog vještaka za arhitekturu i graditeljstvo da tužitelj kao investitor ishodi potrebne suglasnosti suvlasnika i izvede radove sukladno Glavnom projektu, te ugovori nadzor radova i prijavi građenje, a nakon što isti ukloni svu montažnu dogradnju. Tako iz zapisnika o tehničkom očevidu GSKG d.o.o. iz Zagreba od 8. ožujka 2023. godine proizlazi da ravna neprohodna terasa na ravnom krovu predmetne zgrade iziskuje kompletnu sanaciju hidroizolacije, kako bi se spriječio daljnji prodor vode i curenje u stanove ispod. Za potrebe sanacije krova predlaže se izrada projektne dokumentacije s pripadajućim troškovnikom, koji će biti podloga za prikupljanje ponuda, te shodno tome i provedba nadzora (vanjski nadzor) radi kontrole sanacije sukladno projektu. Upitno je da li se u konkretnom slučaju ne mijenja usklađenost predmetne građevine s uvjetima gradnje i zbog činjenice navedene u predmetnom zapisniku, da se na krov nije moglo izaći i pristupiti kroz prostor na broju 12, koji je u najmu G. Parlova, a kroz isti je direktan pristup na krovnu plohu. Nadalje, iz gore navedenog je razvidno da bi se i saniranje procurivanja oborina kroz ventilacione kanale, a nakon uklanjanja dograđenih dijelova, provelo od strane suvlasnika predmetne zgrade, kao investitora. Nadalje, treba uputiti na članak 106. stavak 4. Zakona o Državnom inspektoratu koji propisuje da ako građevinski inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi povredu propisa čije izvršenje je ovlašten nadzirati, može donijeti rješenje i bez saslušanja stranke. Glede pozivanja tužitelja na točku II. izreke presude Upravnog suda u Zagrebu, Poslovni broj: Us I-3281/23-9 od 1. ožujka 2024. godine, potrebito je uputiti na članak 152. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima, koji propisuje da ako tuženik, odnosno tijelo nadležno za izvršenje u izvršenju presude ne donese novu odluku u roku koji je određen presudom ili donese odluku koja je protivna izreci presude, pravnom shvaćanju ili primjedbama suda, tužitelj može sudu koji je donio presudu podnijeti zahtjev za izvršenje presude.

9. Uslijed iznijetog, a na temelju članka 116. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima, odlučeno je kao u točki I. izreke presude.

10. Sud je odbio tužitelja sa zahtjevom za naknadom troškova upravnog spora, budući da članak 147. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj: 36/24.) propisuje da stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, ako zakonom nije drukčije propisano. Nadalje, članak 145. stavak 1. ZUS-a propisuje da svaka stranka prethodno sama podmiruje troškove koje je prouzročila svojim radnjama, osim ako zakonom nije drukčije propisano.

11. Sud nije prihvatio prijedlog tužitelja za izdavanje privremene mjere, budući da isti nije dokazao da su ispunjeni uvjeti iz članka 42. stavka 3. ZUS-a. Osim toga, privremena mjera ne može biti izdana na način koji u biti predstavlja određivanje odgodnog učinka tužbe. Nadalje, određivanje privremene mjere protivno je javnom interesu shodno članku 103. stavku 1. Zakona o Državnom inspektoratu, koji propisuje da građevinska inspekcija obavlja inspekcijske nadzore radi zaštite javnog interesa po službenoj dužnosti.

U Zagrebu 21. veljače 2025. godine

Sudac:

Ivan Levak

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (članak 126. stavak 6. ZUS-a).

Dna:

1. Odvjetnica Jasminka Trubelja, [adresa] Zagreb, Trnjanska cesta 11

2. Državni inspektorat Republike Hrvatske, Građevinska inspekcija, Područni ured u

Zagrebu, [adresa] Zagreb, Šubićeva 29

3. U spis