Republika Hrvatska

Općinski sud u Velikoj Gorici

Velika Gorica, Trg kralja Tomislava 36

Poslovni broj: Psp-8/2024-8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Velikoj Gorici, po sutkinji tog suda Marini Caren Smolčić, u pravnoj stvari tužitelja DM, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Domagoj Bučanac, odvjetnik u Velikoj Gorici, protiv tuženika VM, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Filip Banović, odvjetnik u Zagrebu, radi smetanja posjeda, nakon glavne rasprave zaključene na ročištu 15. siječnja 2025., na ročištu za objavu presude/rješenja 21. veljače 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Nalaže se tuženiku VM, OIB [osobni identifikacijski broj], vratiti tužitelju DM, OIB [osobni identifikacijski broj], oduzeti posjed prava stvarne služnosti provoza i prolaza po putu koji se u dužini od 45 metara i širini od 4 metra nalazi uz zapadnu među nekretnine tuženika upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] čkbr. [katastarska čestica] Livada Grdun u Delnicama površine 1136 čhv. ili 4084 m2, a za korist nekretnine tužitelja upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], čkbr. [katastarska čestica] Oranica Grdun u Delnicama površine 835 čhv ili 3003 m2, na način da ukloni zemlju koju je navezao na navedeni put i da put dovede u stanje u kakvom je bio prije počinjenog smetanja.

Zabranjuje se tuženiku ubuduće daljnje smetanje i uznemiravanje posjeda prava stvarne služnosti provoza i prolaza.

II. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja DM, OIB [osobni identifikacijski broj], u dijelu u kojem se nalaže tuženiku VM, OIB [osobni identifikacijski broj], vratiti tužitelju oduzeti posjed prava stvarne služnosti progona blaga po putu koji se u dužini od 45 metara i širini od 4 metra nalazi uz zapadnu među nekretnine tuženika upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] čkbr. [katastarska čestica] Livada Grdun u Delnicama površine 1136 čhv. ili 4084 m2, a za korist nekretnine tužitelja upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], čkbr. [katastarska čestica] Oranica Grdun u Delnicama površine 835 čhv ili 3003 m2, uklanjanjem zemlje koju je navezao na navedeni put te da put dovede u stanje u kakvom je bio prije počinjenog smetanja kao i da mu se zabrani buduće daljnje smetanje i uznemiravanje posjeda prava stvarne služnosti progona blaga.

III. Nalaže se tuženiku VM, OIB [osobni identifikacijski broj], naknaditi tužitelju DM, OIB [osobni identifikacijski broj], trošak parničnog postupka u visini 625,00Eur (slovima: šeststotinadvadesetpeteura), u roku 15 (petnaest) dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj DM, OIB [osobni identifikacijski broj] (dalje u tekstu: tužitelj) je 23. rujna 2022. podnio tužbu u kojoj navodi da je vlasnik nekretnine upisane u k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška], a koja se sastoji od čkbr. [katastarska čestica] Oranica Grdun u Delnicama površine 835 čhv ili 3003 m2, koju nekretninu je kupio 1985. (u zemljišne knjige se kao vlasnik upisao 1992.) i od tada je u mirnom i neprekinutom posjedu navedene nekretnine. Tužitelj je do navedene nekretnine od dana kada je ušao u posjed iste, odnosno od 1985. dolazio preko nekretnine tuženika VM, OIB [osobni identifikacijski broj] (dalje u tekstu: tuženik) upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koja se sastoji od čkbr. [katastarska čestica] Livada Grdun u Delnicama površine 1136 čhv. ili 4084 m2. Tužitelj je od 1985. do mjeseca rujna 2022. do svoje nekretnine dolazio putem uz zapadnu među nekretnine tuženika, dakle 37 godina ga nitko nije uznemiravao u vršenju posjeda prava stvarne služnosti provoza, progona blaga i prolaza po putu u dužini od 45 metara i širini od 4 metra. Tužitelj je posjed prava služnosti provoza, progona blaga i prolaza izvršavao u korist svoje nekretnine na način da je prema gospodarskim potrebama prolazio strojevima i vozilima (traktor, motokultivator, kamion i sl.). Tuženik je svoju nekretninu kupio i upisao se kao vlasnik 02.05.2022.

1.1. Nadalje, ističe da je tuženik, neutvrđenog dana u mjesecu rujnu 2022., a za što je tužitelj saznao 15. rujna 2022., na navedeni put navezao 4-5 kamiona zemlje i na taj mu način oduzeo posjed prava stvarne služnosti provozom, progonom blaga i prolazom. Odmah po saznanju za počinjeno smetanje obratio se tuženiku i zatražio ga da ukloni navedenu zemlju s puta, međutim tuženik je isto odbio. Kako tuženik neće dobrovoljno vratiti tužitelju oduzeti posjed, to ustaje s predmetnom tužbom uz koju predlaže dosudu parničnog troška.

2. U odgovoru na tužbu, tuženik čini nespornim navode o svojem vlasništvu i vlasništvu tužitelja na predmetnim nekretninama. U ostalom dijelu tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja osporava, ističe prigovor nedostatka aktivne legitimacije i prigovor prekluzije.

3. O tužbenom zahtjevu tužitelja odlučeno je 10. studenog 2023. ovosudnim rješenjem poslovni broj Psp-11/2022 kojim je tužba tužitelja odbačena kao nepravovremena.

3.1. Odlukom Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-2959/2023 od 18. ožujka 2024. navedena prvostupanjska odluka je ukinuta jer se pobijano rješenje nema razloga i ne može ispitati zbog pogrešnog pravnog stava prvostupanjskog suda o prekluziji prava tužitelja te uslijed tek djelomično provedene ocjene dokaza pri čemu nije pokušao utvrditi relevantne činjenice na temelju drugih dokaza. Predmet je vraćen prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje uz uputu otkloniti navedenu počinjenu bitnu povredu odredaba parničnog postupka, po potrebi dopuniti činjenično stanje izvođenjem odgovarajućih predloženih dokaza te u novoj pravilnoj i zakonitoj odluci dati jasne i obrazložene razloge o svim odlučnim činjenicama i zaključcima relevantnim za odluku o zahtjevu tužitelja za pružanje posjedovne zaštite.

4. U dokaznom postupku sud je izveo dokaze čitanjem i vršenjem uvida u zk izvadak (stranica 3, 5-6, 17, spisa), Prijedlog i Rješenje zk odjela (poleđina stranice 3 i stranica 4 spisa), Izvod iz katastarskog plana (poleđina stranice 4 spisa), u Ugovor o kupoprodaji nekretnine (stranica 15-16 spisa), fotografije (stranica 19-22 spisa, 24-30 spisa), u snimku s Geoportala Državne geodetske uprave (stranica 42-45 spisa), izveden je dokaz uviđajem na licu mjesta 30. ožujka 2023. uz sudjelovanje vještaka geodetske struke Vladimira Zelenike, ing. geodezije čiji nalaz i mišljenje od 28. travnja 2023. (stranica 63-69 spisa) je pročitan, dokaz saslušanjem tužitelja i tuženika kao stranaka (saslušani na licu mjesta prilikom izvođenja dokaza uviđajem) i svjedoka AM, ČM, GM, UM i EM.

4.1. Tužitelj je na ročištu održanom 15. siječnja 2025. odustao od izvođenja dokaza saslušanjem svjedoka ŠM koja činjenica je utvrđena na istom ročištu raspravnim rješenjem.

5. Prilikom saslušanja kao stranke tužitelj je iskazao da je predmetnu nekretninu kupio još 1985. od ŽM, a tada je tuženikova nekretnina isto tako bila vlasništvo ŽM. U to vrijeme pa sve do prije 10 godina je s tastom i punicom istu obrađivao na način da su sijali kukuruz i pšenicu, a unazad 10 godina na nekretnini vrši radove košnje trave i uređivanja kako ista ne bi zarasla i održava voćke koje su posađene uz rub nekretnine. Na svoju je česticu, od tada pa sve do kada je tuženik navezao zemlju na svoju nekretninu, prolazio s glavne ceste po zemljanom putu pa tako sve u nastavku do svoje parcele, a za koji pokazuje (na licu mjesta) da je prolazio zapadnom stranom čestice tuženika. Navedenim putem prolazio bi, traktorom, moto kultivatorom, a znao je angažirati i čovjeka s malčerom koji mu malčira zemlju. Od kada je tuženik navezao zemlju i iskopao rupe, ne može tim putem proći do svoje nekretnine. Na poseban upit suda je iskazao da je tuženik na svoju česticu navezao zemlju u proljeće ili ljeto prošle godine (2022.) te navodi da je isto učinio odmah kako je kupio nekretninu, a isto zna jer je to osobno vidio jer tuda šeće. Tada je morao dolaziti preko tuđe zemlje, susjedne i tada je vidio bager koji je kopao rupe, a pretpostavlja da je tuženik osobno dovezao zemlju jer ima kamione, bagere, odnosno sve ima.

5.1. Na poseban upit svog punomoćnika je odgovorio da ga je došao angažirati čim je vidio da je zemlja koja priječi prolaz do njegove nekretnine nanesena na zemlju tuženika.

6. Tuženik saslušan kao stranka je iskazao da je predmetnu nekretninu kupio u svibnju prošle godine, a prije toga mu je geodet iskolčio granice nekretnine pa je, kada je utvrdio da iste odgovaraju površini upisanoj u zemljišnim knjigama, zaključio Kupoprodajni ugovor s ranijim vlasnikom EM. Tada mu nije bilo poznat nikakav put kojim bi tužitelj prolazio kroz tu nekretninu do svoje, a isto mu nije rekla ni prijašnja vlasnica. Prvi put je na svoju nekretninu navezao zemlju na hrpu negdje u svibnju ili lipnju 2022., isto se može vidjeti i na geo snimkama. Tu zemlju je kasnije maknuo. Tada mu je tužitelj prvi put došao i rekao da on tu ima put i da tuda prolazi do svoje zemlje, što mu nije bilo poznato, a istrpavanjem zemlje nije imao namjeru zapriječiti prolaz tužitelju, već se time bavi kao zanimanjem.

6.1. Na upit punomoćnika tužitelja je odgovorio da je prvo navezenu zemlju koju je navezao u 5. ili 6. 2022. uklonio otprilike mjesec dana poslije. Nadalje je odgovorio da je nakon toga ponovo zemlju navezao nakon nekih mjesec dana, misli da je bilo mjesec dana, ali nije siguran jer se točno ne sjeća. Nakon što je prvi put uklonio navezenu zemlju, u više navrata navezao novu hrpu, moguće je da je neku hrpu ponovo uklonio pa navezao novu.

6.2. Na upit svog punomoćnika, tuženik je odgovorio da u okviru svog poslovanja ima u vlasništvu kamione, bager i drugu mehanizaciju i u istu svrhu koristi predmetnu nekretninu, radi čega na istu dovozi i odvozi zemlju po potrebi.

6.3. Na poseban upit suda, naveo je da je predmetnu hrpu zemlje u cijelosti navezao već kada je tužitelj podnio predmetnu tužbu.

7. Svjedok ČM (rođen **.**.1951.) iskazao je da poznaje obje stranke u ovom postupku jer od rođenja žive u istoj ulici gdje i danas stanuju. Poznato mu je da je još tužiteljev tast kupio zemlju koje je on danas vlasnik i to odavno, ne zna točno reći kada, ali prije sigurno više od 40 godina. Na toj zemlji je tast, ali i tužitelj s njim, a kasnije on sam zasijavao ovisno o dobu godine različite usjeve, a u novije vrijeme tužitelj samo kosi istu nekretninu. Poznato mu je da su obje nekretnine i tužiteljeva i tuženikova nekada činile jedinstvenu cjelinu, a potom je jedna, odnosno tužiteljeva, prodana njegovom tastu uz dozvolu da do iste prolazi kroz nekretninu sada tuženika, a ranije je to bilo vlasništvo "gazdarice", misli da se zvala EM, ona se odselila u Zagreb i više je nema u naselju. Sve navedeno mu je poznato jer živi u blizini, odnosno ulicom u kojoj živi se može doći do predmetnih nekretnina, a kao dijete se u blizini istih i kupao.

7.1. Nakon što mu je sud predočio fotografiju koja se nalazi na stranici 68 spisa na kojoj se nalazi skica lica mjesta potvrđuje da su mu poznate te predmetne nekretnine i to su te o kojima je do sada iskazivao, a potvrđuje i da je tužitelj do svoje nekretnine označene oznakom B dolazio preko tuženikove označene oznakom A uz zapadnu stranu nekretnine tuženika kako je i označeno na skici lica mjesta. Isto su mu dozvolili raniji vlasnici nekretnine A i tako je on uvijek pristupao svojoj nekretnini. Isto tako mu je poznato da je tuženik negdje u jesen navezao zemlju na svoju nekretninu, bagerima je iskopao rupe na svojoj nekretnini, pretpostavlja da je vadio šljunak, potom je zatrpavao te rupe, ali je hrpa zemlje ostala. U više navrata je kopao rupe i odvozio zemlju, odnosno misli da je odvozio šljunak, pa bi potom zatrpavao te rupe. Ne zna zašto je tuženik zapriječio prolaz tužitelju do njegove nekretnine. Sjeća se da je tuženik zatrpao rupe na svojoj nekretnini i vadio šljunak u 9. mjesecu, a misli da je to bila 2022. ili 2023., isto je trajalo oko dva-tri dana pa bi potom zatrpavao te rupe, ali je tužitelju zapriječio prolaz do njegove nekretnine, a on ima angažiranog čovjeka sa strojem koji ide na njegovu nekretninu kositi travu. I danas je ta hrpa zemlje na nekretnini tuženika.

7.2. Nakon što je punomoćnik tuženika svjedoku predočio fotografiju na stranici 43 spisa svjedok pokazuje da je tužitelj na nekretnini tuženika pristupao uz zapadnu među nekretnine tuženika, ali kada mu punomoćnik pokazuje gdje se nalazila hrpa zemlje na nekretnini tuženika upitan je da li je pored te hrpe mogao prolaziti tužitelj svjedok odgovara da nije mogao prolaziti. Nije mu poznato da bi tuženik i nakon rujna 2022. odnosno 2023. dovozio odnosno odvozio ili radio nove hrpe zemlje na predmetnoj nekretnini. Poznato mu je da se tuženik bavi građevinskom djelatnošću. Tuženik je na opisani način postupao samo na dijelu svoje nekretnine na kojem je do sada prolazio tužitelj i zna razlog njegovog takvog postupanja, ali istime ne želi opterećivati sud i ostale sudionike postupka. Na nekretnini tužitelja sada se nalazi samo trava, on tamo ne uzgaja nikakve životinje, odnosno samo kosi istu nekretninu.

8. Svjedok AM (rođen **.**.1961.) iskazao je da je susjed sa strankama. Tužitelju je pomogao na predmetnoj nekretnini rezati voćke uz prugu, a kako bi kolega, kojeg je tužitelj angažirao za malčiranje, mogao malčirati. To je bilo u rujnu 2022. i tada su mogli proći kroz zemlju tuženika, odnosno put je još tada bio prohodan. Potom je u rujnu 2022. tuženik na svoju zemlju natrpao zemlje odnosno kopao je rupe i odvozio i dovozio zemlju kamionima koji su u više navrata prolazili, a on ih je vidio, a vidio je i rupe koje je zatrpao na svojoj nekretnini kao i veliku hrpu zemlje koju je ostavio na svojoj zemlji te se sjeća da je tu hrpu stavio u rujnu 2022. na svoju zemlju. Hrpa zemlje koju je tuženik u rujnu 2022. navezao na svoju zemlju i danas tamo, a navezao ju je upravo na put kojim je prolazio tužitelj do svoje zemlje. On je u više navrata kamionima odvozio i dovozio zemlju, sjeća se da je to bilo u rujnu 2022., ali moguće i u listopadu. Naime, tuženik ima strojeve, ima rovokopač, kamione, bavi se građevinskom djelatnošću. Pretpostavlja da je tuženik u rupe koje je iskopao pa zatrpao pohranio otpad.

8.2. Kada se svjedoku predočava izvod iz katastarskog plana na stranici 67 spisa isti pokazuje da se kroz nekretninu tuženika kč. br. [katastarska čestica] do nekretnine tužitelje kč. br. [katastarska čestica] prolazilo uz zapadnu među nekretnine tuženika odnosno u nastavku puta kojim se od sjevera dolazi na nekretninu tuženika, postoji i vidljiv put kroz nekretninu tuženika kojim putem je tužitelj pristupio svojoj nekretnini. Nije mogao sa sigurnošću odgovoriti da li taj put prelazi i na čestice 1076 i 1077 već samo ponavlja da je vidljiv put kojim je tužitelj pristupao na svoju nekretninu. Poznato mu je da tužitelj svoju nekretninu uživa preko 40 godina, već je sa svojim prednikom počeo istu koristiti, misli da je to bio njegov otac ili tast s kojim je živio i svo to vrijeme je do svoje nekretnine prolazio kroz nekretninu tuženika kako je prethodno naveo. Do tuženikova postupanja nitko ga u korištenju tog puta nikada nije smetao, ograničavao ili mu osporavao prolaz. Tužitelj nikada na nekretnini koja je predmet ovog postupka nije uzgajao životinje, uzgajao je kukuruz i druge kulture, ali ne životinje. Danas na istoj ima samo travu te malčira tu zemlju.

9. Svjedok GM (rođen **.**.1955.) iskazao je da poznaje stranke ovog postupka. Naime, s ocem tuženika se poznaje od ranije, možda još od škole, a tužitelja poznaje jer žive u istoj ulici. Poznate su mu i nekretnine koje su predmetom ovog postupka te kada mu se predočava izvod iz katastarskog plana na stanici 67 spisa navodi da su njegova obitelj i on također prolazili kroz nekretninu tuženika u nastavku puta koji je vidljiv na izvodu iz katastarskog plana, a nosi oznaku 1086 uz zapadnu među čestice 1079 koja se nalazila iza pruge koja pruga ide poslije nekretnine tužitelja. Istim tim putem je do svoje nekretnine prolazio i tužitelj, uz taj put su nekada bile posađene i šljive kojih sada više nema, a tužitelj je prolazio do svoje nekretnine koju je ranije uživao njegov tast i od kojeg je on istu nekretninu i naslijedio. S pokojnim tastom tužitelja išao je do predmetne nekretnine jer su si bili dobri i pokazivao mu je zemlju koju je kupio, a sjeća se da je istu kupio po dolasku u Kurilovec, a to je bilo od prilike 80-ih godina prošlog stoljeća. Tužitelj i njegov tast nisu do svoje nekretnine dolazili drugim putem nego uz zapadnu među tuženikove nekretnine, a koja je ranije bila u vlasništvu osobe od koje je tužiteljev tast i kupio predmetnu nekretninu i kojom prilikom mu je ta osoba dala dozvolu da do svoje nekretnine prolazi uz zapadnu među tada njegove nekretnine, a uz koji put su tada bile posađene i šljive. Taj put nije prelazio i na čestice 1077 i 1076, oni su uvijek išli po putu na čestici 1079 i to još kao djeca. U jesen 2022. vidio je tuženikove kamione kako dovoze s njegove zemlje kč. br. [katastarska čestica] šutu i druge stvari na kamionu, a nisam siguran da li je on vozio ili netko treći, ali to su bili njegovi kamioni. Ujedno, vidio je na njegovoj nekretnini hrpu zemlje i može potvrditi da je ta hrpa bila točno na putu kojim je uobičajeno prolazio tužitelj, ali i on sam još kao dijete te se nije mogla zaobići. Sjeća se da je to bilo u jesen 2022. jer su tada djeca išla u školu. Tužitelju niti njegovom predniku nitko nije priječio prolaz kroz česticu koja je sada u tuženikovom vlasništvu. Dodao je da je i vlasnik čestice broj 1077 do svoje nekretnine isto tako dolazio isto tim putem i isto mu nitko nije prigovarao niti ga u tome sprječavao.

10. Svjedok UM (rođen **.**.1957.) iskazao je da su mu poznate stranke ovog postupka, tuženik iz viđenja, a tužitelju već nekih desetak godina malčira dva do tri puta godišnje predmetnu nekretninu. Tužitelj mu je rekao da je predmetnu nekretninu kupio još njegov tast, a njemu je prije tih deset godina kada je prvi puta malčirao predmetnu nekretninu pokazao granice te nekretnine kako bih znao u kojim dimenzijama malčira. Uvijek je do tužiteljeve nekretnine prolazio kroz tuženikovu, kroz zapadnu među iste jer mi je isto bilo logično u nastavku pristupnog puta, ali bio je vidljiv i trag puta po kojem se prolazi uz tu zapadnu među tuženikove nekretnine. Poznato mu je i da je tužitelj tuda prolazio. Gotovo uvijek je išao malčirati u rujnu, to bi bio zadnji put u godini kada bi malčirao pa je tako išao i u devetom mjesecu 2022. sa svojim traktorom, a na putu kroz koji je uobičajeno prolazio nalazila se hrpa zemlje zbog koje nije traktorom mogao doći do nekretnine tužitelja na dotadašnji način. Poznato mu je da je tuženik na tom putu iskopao rupe iz kojih je odvezao šljunak, a u koje je potom zatrpao šutu, a zemlja koju je iskopao iz rupa je ostala na hrpi koja se, po njegovu zadnjem saznanju, nalazila u rujnu prošle godine. Sigurno se ne radi o hrpi zemlje koju je netko dovezao jer je bila svježa i svježe iskopana iz rupa koje su potom zatrpane, a u koje je tuženik pohranio šutu. Niti u rujnu 2024. nije po ranijem putu kroz nekretninu tuženika mogao traktorom pristupiti na nekretninu tužitelja već je zaobilazio tu hrpu zemlje na ranijem putu kojim je uvijek išao preko čestice tuženika. Iz kafića u kojem je bio vidio je kamion tuženika koji je prevezao šljunak pa je logičnim zaključivanjem pretpostavio da isti kamion dolazi s predmetne nekretnine, a potom je tuženik dovezao ili šutu ili smeće pa zatim zatrpao s istim postojeće rupe koje je prethodno iskopao i izvadio šljunak, a zemlja je ostala na hrpi.

10.1. Punomoćnik tuženika predočava svjedoku fotografiju predmetnih nekretnina iz studenog 2022. uzetu s Google Mapsa na stranici 43 spisa (predaje vjerodostojniju verziju odnosno izvornu) gdje svjedok ne može odgovoriti zašto se hrpa vidljiva na toj fotografiji ne nalazi uz zapadnu među nekretnine tuženika budući je on osobno vidio hrpu upravo na putu uz zapadnu među nekretnine tuženika.

11. Svjedokinja EM u bitnom je iskazala da je predmetnu nekretninu prodala tuženiku, a koju je ranije kupila od ranijeg vlasnika. Nije joj ništa poznato o prolasku tužitelja do nekretnine tuženika, raniji vlasnik joj o tome ništa nije rekao niti osobno imam saznanja o tome, bila je tek nekih godinu dana vlasnik nekretnine koju je potom prodala tuženiku.

12. Iskaze svjedoka AM, ČM, GM, UM sud u cijelosti prihvaća i ocjenjuje vjerodostojnima nalazeći kako isti jasno, razumljivo i logično opisuju nekretnine koje su predmetom postupka te nedvosmisleno ukazuju na činjenicu prema kojoj je upravo tuženik u rujnu 2022. na zapadnom dijelu svoje nekretnine iskopao zemlju i potom je ostavio na hrpi, a kojim dijelom nekretnine tuženika tužitelj unatrag 40godina prolazi do svoje, a navedena hrpa zemlje se i danas nalazi na zapadnom dijelu nekretnine tuženika. Svjedoci pri tome jasno ukazuju kako poznaju obje stranke te nisu u zavadi s niti jednom od njih, a osim toga iznose čitav niz okolnosti na koje istovjetno iskazuju (npr. o posljednjem mirnom posjedu prava služnosti, lokaciji na kojoj se taj posjed služnosti vršio, tko ju je i kako vršio te kada i tko je počinio smetanje i dr.) koje u svojoj sveukupnosti jasno ukazuju na utvrđenje prema kojemu je upravo tuženik svojim radnjama doveo do smetanja posjeda tužitelja.

12.1. Iskaz svjedokinje EM sud nije posebno cijenio obzirom ista nije imala saznanja o odlučnim, spornim činjenicama.

12.2. Ujedno, i iskaze stranaka sud ocjenjuje vjerodostojnima u cijelosti nalazeći kako isti jasno i razumljivo ukazuju na činjenice i okolnosti koje su od utjecaja na odluku o postavljenom tužbenom zahtjevu pri čemu se ističe iskaz tuženika koji priznaje da je u više navrata počev od svibnja ili lipnja 2022. pa nadalje postavljao i odvozio hrpe zemlje na dio svoje nekretnine da bi u cijelosti zemlju navezao u trenutku kada je predmetna tužba podnesena dok isto postupanje opravdava zanimanjem koje obavlja te činjenicom da mu nije bilo poznato postojanje puta. Osim toga, takve činjenice su u potpunoj suglasnosti sa ostalim provedenim dokazima u postupku (kako materijalne dokumentacije u vidu katastarskog plana i zemljišnoknjižnog izvadaka tako i iskaza saslušanih svjedoka) te iste u svojoj ukupnosti sadrže činjenični supstrat na temelju koje je valjalo primijeniti odgovarajuće materijalno pravo.

13. Uviđajem na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka geodetske struke Vladimira Zelenike, koji je identificirao predmetne nekretnine, je utvrđeno da su obje nekretnine travnate površine, da je nekretnina tuženika iskolčena te da se nekretnina tužitelja nalazi u nastavku tuženikove pa sve do pruge, odnosno visokog raslinja (grmlje). Nadalje, utvrđeno je da do nekretnine tuženika vidljiv zemljani put, a sa svih drugih strana nikakav drugi put nije vidljiv kao i da nije vidljiv sličan ili drugačiji put do nekretnine tužitelja. Isto tako je utvrđeno da između nekretnine tužitelja i tuženika nema vidljive granice, odnosno iste nisu ni na koji način razgraničene, već obje čine travom obraslu zemljanu površinu. Na dijelu nekretnine tuženika i to dijelu gledajući od zemljanog puta kojim se dolazi na istu, odnosno na zapadnoj strani čestice se nalazi hrpa navezene zemlje visine cca 1,10 m2. Sudski vještak je u pisanom nalazu i mišljenju na skici lica mjesta prikazao međašne predmetne nekretnine te je plavom bojom ucrtao dio zemljišta na zapadnoj strani čestice tuženika za koju tužitelj tvrdi da ga je koristio za prolaz i pristup do svoje čestice u dužini cca 45 m i širini 4m.

13.1. Nalaz i mišljenje sudskog vještaka Vladimira Zelenika sud ocjenjuje vjerodostojnim jer je sačinjen sukladno pravilima struke, upotrebom relevantnih podataka i izmjerom na licu mjesta, a stranke nisu prigovarale istom.

13. Na temelju provedenog dokaznog postupka, ocjenom svakog dokaza zasebno i svih zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, u skladu s odredbom članka 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/1991., 91/1992., 112/1999., 129/2000., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 96/2008., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023.; dalje ZPP), sud je utvrdio da tužbeni zahtjev tužitelja osnovan osim u odnosu na posjedovnu zaštitu prava stvarne služnosti progona blaga.

14. Predmet ovog sudskog postupka je posjedovna zaštita u odnosu na posjed prava stvarne služnosti provoza, progona blaga i prolaza puta koji se proteže uz zapadnu među nekretnine tuženika upisane u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], za koji tužitelj tvrdi da mu je tuženik isti oduzeo na način da je na navedeni put navezao zemlju u rujnu 2022., za što je tužitelj saznao 15. rujna 2022.

15. Između stranaka je sporno da li je tužitelj bio u posljednjem mirnom posjedu prava stvarne služnosti provoza, progona blaga i prolaza po putu koji se u dužini od 45 metara i širini 4 metra nalazi uz zapadnu među nekretnine tuženika upisane u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], da li je tuženik počinio smetanje posljednjeg mirnog posjeda tužitelja na način da je na isti put navezao 4-5 kamiona zemlje te da li je tužba podnesena u roku.

16. Temeljem tako sudu predočenih i izvedenih dokaza u postupku, a u odnosu na činjenice koje su bitne za donošenjem odluke o postavljenom tužbenom zahtjevu, utvrđeno je:

- da je tužitelj vlasnik i posjednik nekretnine upisane u k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška], a koja se sastoji od čkbr. [katastarska čestica] oranica Grdun u Delnicama površine 835 čhv ili 3003 m2, koju nekretninu je kupio 1985., a u zemljišne knjige se kao vlasnik upisao 1992. (utvrđeno temeljem zk. izvatka, ovosudnog Rješenja, Zemljišnoknjižnog odjela od 02.03.1992.),

- da je tuženik vlasnik nekretnine upisane u k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška], a koja se sastoji od čkbr. [katastarska čestica] oranica Grdun u Delnicama površine 835 čhv ili 3003 m2, koju nekretninu je stekao Ugovorom o kupoprodaji od 02.05.2022. zaključen s prodavateljem EM (utvrđeno temeljem zk. izvatka)

- da su navedene čestice međašne, ranije su činile jedinstvenu cjelinu, danas obje u naravi livade, tužitelj svoju kosi i malčira, a ranije je s tastom na istoj uzgajao različite kulture usjeva (utvrđeno uviđajem, vještačenjem i temeljem iskaza svjedoka AM i ČM te tužitelja ),

- da je tužitelj unatrag 40-tak godina do svoje nekretnine dolazio putem uz zapadnu među nekretnine tuženika po putu u dužini od 45 metara i širini od 4 metra te da ga nitko nikada nije uznemiravao u vršenju posjeda prava stvarne služnosti provoza i prolaza (utvrđeno uviđajem, vještačenjem te temeljem iskaza svjedoka AM, ČM, GM, UM te tužitelja)

- da tužitelj nikada nije navedenim putem (uz zapadnu među nekretnine tuženika) progonio blago odnosno stoku/životinje (utvrđeno uvidom u tužbu, iskaz tužitelja i svjedoka ČM i AM)

- da je tuženik višekratno počev od svibnja ili lipnja 2022. na navedeni put koji koristi tužitelj na njegovoj nekretnini navezao na hrpu zemlju i potom odvezao (utvrđeno temeljem iskaza tuženika i tužitelja)

- da je tuženik posljednju hrpu zemlje koja se i sada nalazi uz zapadnu među nekretnine tuženika navezao neutvrđenog dana u mjesecu rujnu 2022., a za što je tužitelj saznao 15. rujna 2022. koji od tada ne može do svoje nekretnine proći do tada uobičajenim putem (utvrđeno uvidom u fotografije, uviđajem, nalazom i mišljenjem vještaka te iskazima saslušanih svjedoka AM, ČM, GM, UM, tužitelja)

- da tužitelj 23. rujna 2022. podnosi tužbu radi smetanja posjeda koja je predmetom ovog postupka.

17. U odnosu na primjenu materijalnog prava:

Odredba čl. 18. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (»Narodne novine«, br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12. i 152/14.; u nastavku: ZV) propisuje da je posjed istinit ako nije pribavljen ni silom, ni potajno ili prijevarom, ni zlouporabom povjerenja. Posjed koji je pribavljen silom, potajno ili prijevarom, ili zlouporabom povjerenja, postaje miran kad osobi od koje je tako pribavljen prestane njezino pravo da štiti svoj posjed koji joj je tako oduzet.

Odredba čl. 19. ZV-a uređuje načelo trajnosti posjeda te propisuje da posjed traje dok traje posjednikova faktična vlast glede stvari, ali on ne prestaje, niti se prekida, ako je smetnja ili propuštanje izvršavanja posjednikove vlasti bilo po svojoj naravi samo privremeno. Smatra se da posjed nakon što je stečen traje neprekidno dalje, a tko tvrdi da je prestao ili da je bio prekinut, treba dokazati da su nastupile okolnosti zbog kojih je posjed prestao.

Odredbom čl. 20. st. 1. i 2. ZV-a je određeno kako je samovlast zabranjena; bez obzira na to kakav je posjed, nitko ga nema pravo samovlasno smetati, ako i smatra da ima jače pravo na posjed. Tko posjedniku bez njegove volje oduzme posjed ili ga u posjedovanju uznemirava, samovlasno je smetao njegov posjed.

Odredba čl. 21. st. 3. ZV-a određuje da pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od trideset dana od dana kada je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastalog smetanja.

Odredba čl. 22. ZV-a uređuje sudsku zaštitu posjeda te propisuje da je posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnoga stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće. Sud pruža ovu zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku (postupku za smetanje posjeda), prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu. Pravo na poduzimanje posjedovnih čina smije se isticati i o njemu se smije raspravljati jedino u vezi s prigovorom da oduzimanje, odnosno smetanje posjeda nije bilo samovlasno.

18. Stoga razloga predmet postupka u konkretnom slučaju čini utvrđenje osnovanosti pitanja da li tužitelj ostvaruje pravo na zaštitu posjeda kao specifično subjektivno pravo posjednika koje smetanjem njegova posjeda nastaje na temelju zakona. Pri tome se u sudskom postupku za smetanje posjeda utvrđenje ograničava na raspravljanje činjenica i provođenje dokaza glede posljednjeg stanja posjeda te utvrđenje samog čina smetanja. To znači kako se sukladno važećim zakonskim odredbama (čl. 21. st. 1. ZV-a) u načelu štiti svaki posjed, a što znači posjed koji je faktičan, posljednji i miran. Miran je u načelu svaki posjed, odnosno jedino neistinit posjed nije miran, ali samo u odnosu na određenu osobu i samo kroz određeno vrijeme (čl. 18. st. 2. ZV-a).

19. Nadalje, zaštitu u sudskom postupku može ostvariti svaki faktični, posljednji i mirni posjednik u slučaju kada uspije dokazati čin smetanja odnosno određeno djelovanje ili akt oduzimanja ili uznemiravanja posjednika u posjedovanju, pri čemu se zaštita posjeda utvrđuje i pruža isključivo prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravni temelj posjeda, poštenje posjednika i samo pravo na posjed odnosno korisnost čina smetanja sa stajališta kakvog društvenog, javnog ili sličnog interesa.

20. Uzimajući u obzir sve navedeno, u postupku je temeljem provedenih dokaza jasno i nedvosmisleno utvrđeno kako je tužitelj ne samo zemljišnoknjižni vlasnik kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (koja činjenica nije odlučujuća za smetanje posjeda) već i faktični, posljednji i mirni posjednik prava stvarne služnosti puta uz zapadnu među nekretnine tuženika kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u dužini od 45 metara i širini od 4 metra kojim se dolazi do tužiteljeve nekretnine, a u odnosu na koje traži sudsku zaštitu posjeda.

21. Nadalje, u postupku je utvrđeno kako je upravo tuženik u posjedu susjedne nekretnine kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te je u vremenskom periodu svibanj-rujan 2022. uz zapadnu među svoje nekretnine u nekoliko navrata dovezao i potom odvezao da bi u konačnici u rujnu ostavio hrpu zemlje upravo na putu za koji je utvrđeno da je tužitelj u posljednjem mirnom posjedu. Na navedeno jasno i nedvosmisleno ukazuju iskazi saslušanih svjedoka koji potvrđuju takav čin i radnje tuženika. Osim toga, i sam tuženik na uviđaju na licu mjesta 30. ožujka 2023. u svom iskazu navodi kako je nakon što je prvi put uklonio navezenu zemlju (a navodi da ju je uklonio u 6. ili 7. mjesecu 2022.) u više navrata navezao novu hrpu koju je ponovno uklonio pa potom ponovno navezao dok je hrpu u cijelosti navezao već kada je tužitelj podnio predmetnu tužbu, a ista je podnesena 23. rujna 2022.

21.1. Iako opisanim dijelom iskaza tuženik priznaje utuženi čin smetanja isti opravdava činjenicom da mu prilikom kupoprodaje nekretnine nije bilo poznato postojanje puta ili služnosti na istoj. Upravo suprotno takvom isticanju tuženika, za osnovanost zahtjeva tužitelja i utvrđivanje njegova zadnjeg i mirnog posjeda prava služnosti na provoz i prolaz preko nekretnine suvlasništva tuženika nije od utjecaja da takvo pravo tužitelja nije upisano (kao služnost) u zemljišnim knjigama. Jedina bitna okolnost za predmet ovog postupka je posljednji miran posjed tužitelja, a koju činjenicu potvrđuju svjedoci AM, ČM, GM, UM koji navode da je tužitelj uredno do rujna 2022. godinama do svoje nekretnine prolazio i provozio strojeve (poput traktora) upravo zapadnom međom nekretnine tuženika. Da je posjed bio kontinuiran na takav način (pravo provoza i prolaza) i to neposredno prije spornog smetanja, potvrđuje svjedok UM koji u svom iskazu navodi da je po nalogu tužitelja unazad 10-tak godina 2-3puta godišnje malčirao njegovu nekretninu do koje je dolazio putem koji mu je tužitelj pokazao, a koji se proteže uz zapadnu među nekretnine tuženika i tako sve do posljednjeg puta u rujnu 2022. kada zbog hrpe zemlje na tom putu nije mogao doći do nekretnine tužitelja koje navode u bitnom potvrđuju i drugi saslušani svjedoci te tužitelj. U iskaze navedenih svjedoka ovaj sud nije imao razloga sumnjati tim više što su u bitnom suglasni (kada je nastao čin smetanja te stanje zadnjeg mirnog posjeda prava služnosti tužitelja) tim više što isti svjedoci nemaju osobnog interesa da bilo tko od stranaka uspije u ovom postupku. Dakle, sam kontinuitet i kakvoća posjeda bitna je 30 dana prije predmetnog smetanja, a koju činjenicu potvrđuju saslušani svjedoci.

22. U odnosu na samu pasivnu legitimaciju tuženika, svjedoci, tužitelj i sam tuženik u postupku ukazuju na činjenicu prema kojoj se tuženik bavi građevinskom djelatnošću za potrebe koje ima u vlasništvu kamione, bager i drugu mehanizaciju te je upravo on vlasnik susjedne nekretnine kčbr. [katastarska čestica], koju činjenicu tuženik također nije osporio. Stoga razloga, čak i u slučaju osnovanosti navoda tuženika (u odnosu na pitanje samog vozača kamiona koji je dovezao zemlju na hrpu na njegovoj nekretnini) isto ne utječe na utvrđenje prema kojemu je takvo postupanje izvršeno u ime tuženika ili po njegovu nalogu kao vlasniku nekretnine pa čak i kamiona. Osim toga, saslušani svjedoci, a koji žive u neposrednoj blizini predmetnih nekretnina, su jasno i istovjetno iskazali kako je zemlja istovarena kamionima u vlasništvu tuženika, dok tuženik svojim iskazom ukazuje kako je tužitelju, nakon što mu se isti obratio nakon tog događaja, jasno dao do znanja kako za njegovo pravo služnosti nije znao i da navoz hrpe zemlje nije izvršio kako bi tužitelju zapriječio prolaz već obzirom je to dio djelatnosti koju obavlja. Međutim, isto, kao i činjenica da tuženik nije znao za postojanje prava služnosti puta tužitelja, niti navedena činjenica nije odlučna za utvrđenje osnovanosti zahtjeva tužitelja u ovom postupku već upravo suprotno potvrđuje navode tužitelja da je upravo tuženik počinio utuženo smetanje.

23. U odnosu na prigovor prekluzije iz odredbe čl. 21. st. 3. ZV-a ističe se da je izvedenim dokazom saslušanjem svjedoka AM, ČM, GM, UM na nedvojben način utvrđeno da je predmetno smetanje počinjeno u rujnu 2022., a navedenu činjenicu potvrđuje i sam tuženik kada na poseban upit suda odgovara da je predmetnu hrpu zemlje u cijelosti navezao već kada je tužitelj podnio predmetnu tužbu iz kojeg dijela iskaza potvrđuje da je u rujnu započeo s navoženjem zemlje koja u cijelosti navezena već kada je tužitelj predmetnu tužbu podnio te općenito priznaje da je u više navrata od svibnja ili lipnja 2022. dovozio i odvozio zemlju čime je zapravo svaki put iznova činio smetanje posljednjeg mirnog posjeda prava služnosti tužitelja.

24. Stoga provedeni dokazi u svojoj ukupnosti jasno i nedvosmisleno ukazuju na utvrđenje prema kojemu je tužitelj posljednji, faktični i mirni posjednik prava stvarne služnosti provoza i prolaza po putu koji se u dužini od 45 metara i širini od 4 metra nalazi uz zapadnu među nekretnine tuženika upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] čkbr. [katastarska čestica], a na koji je od strane tuženika neutvrđenog datuma u rujnu 2022. dovezena na hrpu veća količina zemlje, kojim postupanjem je tužitelj ograničen i smetan u mirnom uživanju posjeda prava stvarne služnosti navedenog puta i čime je utvrđen sam čin smetanja posjeda radi čega je postavljeni tužbeni zahtjev tužitelja u tom dijelu osnovan slijedom čega je odlučeno kao u točki I. izreke rješenja.

25. Tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan jedino u dijelu u kojemu tužitelj traži povrat oduzetog posjeda prava stvarne služnosti progona blaga po putu koji se u dužini od 45 metara i širini od 4 metra nalazi uz zapadnu među nekretnine tuženika, a za korist nekretnine tužitelja te da mu se zabrani buduće daljnje smetanje i uznemiravanje posjeda prava stvarne služnosti progona blaga. Naime, izvedenim dokazima, ponajprije personalnima nije utvrđeno da je tužitelj ikada imao posjed navedene služnosti odnosno da nije imao posljednji mirni posjed prava služnosti predmetnog puta za progon stoke (blaga), slijedom čega tužbeni zahtjev u tom dijelu nije osnovan i riješeno je kao u točki II. izreke ove odluke.

26. Kako je tužitelj uspio u parnici s pretežitim dijelom zahtjeva, to mu je tuženik dužan nadoknaditi parnični trošak u smislu čl. 154., 155. i 164. ZPP, uz primjenu odredaba Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine 138/2023.; dalje Tarifa) te sukladno postavljenom zahtjevu i to trošak jednokratne nagrade za ovaj prvostupanjski postupak, bez obzira na broj poduzetih radnji, u visini od 250bodova što pomnoženo s vrijednošću boda od 2,00Eur iznosi 500Eur, prema Tbr. 7./2. i Tbr. 5. Tarife. Navedeni iznos uvećan za vrijednost 25%PDV, sukladno odredbi Tbr. 46. Tarife, iznosi ukupno 625,00Eur.

26.1. Slijedom navedenog odlučeno je kao u toč. III. izreke ovog rješenja.

Velika Gorica, 21. veljače 2025.

Sutkinja:

Marina Caren Smolčić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u 3 primjerka u roku 15 dana od dana održavanja ročišta za objavu i uručenje presude.