REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PAZINU

Franjevačke stube 2

52000 Pazin

Poslovni broj: 1 P-25/2023-50

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Pazinu, po sucu Luki Zeniću, u pravnoj stvari tužiteljice ĐAŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupane po punomoćniku ĐA, odvjetniku u [adresa], **.**.2008., protiv 1. tuženika HA, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Zoranu Slokoviću, odvjetniku u Pazinu, Franine i Jurine 7 i 2. tuženika VA, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Dejanu Jakcu, odvjetniku [adresa], radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene 20. siječnja 2025., u prisutnosti punomoćnika stranaka, 21. veljače 2025. objavio je i

p r e s u d i o  j e

I Odbijaju se tužbeni zahtjevi tužiteljice HAŽ koji glase:

„I Utvrđuje se da je tužiteljica VAŽ, rođ. NA, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasnica površine k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], koja se nalazi između oznaka C-D-E-F-G-H-I-J pobliže označenih na situacionom planu mjerničnog vještaka mr. sc. Slobodana Đekića, dipl. ing. geod. od 07. kolovoza 2020. god. i oznaka J-8-7- 6-5-4-3-2-B1-A1 površine do k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i slova C pobliže označenih na situacionom planu mjerničnog vještaka mr. sc. Slobodana Đekića, dipl. ing. geod. od 07. kolovoza 2020. god., te su tuženici HA, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i AA, pok. HAŽ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], dužni trpjeti da se na temelju ove presude, a po njenoj pravomoćnosti, izvrši cijepanje dijela k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koja se površina nalazi između oznaka J-8-7-6-5-4-3-2-B1-A1 površine do k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i slova C pobliže označenih na situacionom planu mjerničnog vještaka mr. sc. Slobodana Đekića, dipl. ing. geod. od 07. kolovoza 2020. god., i osnivanje nove k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te su nadalje naprijed navedeni tuženici dužni trpjeti da se na temelju ove presude, po njenoj pravomoćnosti, na novoosnovanoj k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izvrši uknjižba prava vlasništva na ime tužiteljice VAŽ, rođ. NA, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u cijelosti, a koju će uknjižbu provesti zemljišnoknjižni odjel Buzet Općinskog suda u Pazinu.

II Nalaže se tuženicima HA, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i VA, pok. HAŽ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da tužiteljici VAŽ, rođ. NA, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], predaju u posjed sada dio nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koja se površina nalazi između oznaka J-8-7-6-5-4-3-2-B1- A1 površine do k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i slova C pobliže označenih na situacionom planu mjerničnog vještaka mr. sc. Slobodana Đekića, dipl. ing. geod. od 07. kolovoza 2020. god., u roku od 15 (petnaest) dana.

III Nalaže se tuženicima HA, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i VA, pok. HAŽ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da tužiteljici VAŽ, rođ. NA, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], nadoknade parnični trošak, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom, sukladno odredbi iz čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, od dana zaključenja glavne rasprave, pa do isplate, sve u roku od 15 (petnaest) dana“.

II Odbijaju se tužbeni zahtjevi tužiteljice HAŽ koji glase:

„I Utvrđuje se da je tužiteljica VAŽ, rođ. NA, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasnica površine k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], koja se nalazi između oznaka A-B-C-D-E-F-G-H-I-J pobliže označenih na geodetskoj skici mjerničnog vještaka mr. sc. Slobodana Đekića, dipl. ing. geod. od 18. lipnja 2014. god. i oznaka A-B pobliže označenih situacionom planu mjerničnog vještaka mr. sc. Slobodana Đekića, dipl. ing. geod. od 11. listopada 2013. god., te su tuženici DA, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao nasljednica iza sada pok. CA, od Đ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i AA, pok. HAŽ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], dužni trpjeti da se na temelju ove presude, a po njenoj pravomoćnosti, izvrši cijepanje dijela k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koja se površina nalazi između oznaka A-B-C-D-E-F-G-H-I-J pobliže označenih na geodetskoj skici mjerničnog vještaka mr. sc. Slobodana Đekića, dipl. ing. geod. od 18. lipnja 2014. god. i oznaka A-B pobliže označenih situacionom planu mjerničnog vještaka mr. sc. Slobodana Đekića, dipl. ing. geod. od 11. listopada 2013. god te su nadalje tuženici DA, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao nasljednica iza sada pok. CA, od Đ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i AA, pok. HAŽ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] dužni trpjeti da se nakon izvršenog cijepanja navedeni dio k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pripoji nekretnini označenoj kao k. č. br. [katastarska čestica] zgr., k. o. [katastarska općina] u vlasništvu tužiteljice VAŽ, rođ. NA, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj].

II Nalaže se tuženicima DA, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao nasljednica iza sada pok. CA, od Đ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i AA, pok. HAŽ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da tužiteljici VAŽ, rođ. NA, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] predaju u posjed sada dio nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koja se površina nalazi između oznaka A-B-C-D-E-F-G-H- I-J pobliže označenih na geodetskoj skici mjerničnog vještaka mr. sc. Slobodana Đekića, dipl. ing. geod. od 18. lipnja 2014. god. i oznaka A-B pobliže označenih situacionom planu mjerničnog vještaka mr. sc. Slobodana Đekića, dipl. ing. geod. od 11. listopada 2013. god. i oznaka A-B pobliže označenih situacionom planu mjerničnog vještaka mr. sc. Slobodana Đekića, dipl. ing. geod. od 11. listopada 2013. god,, u roku od 15 (petnaest) dana“.

III Nalaže se tužiteljici da 1. tuženiku naknadi parnični trošak u visini od 1.625,00 EUR u roku od 15 dana.

IV U preostalom dijelu zahtjev 1. tuženika za naknadu parničnog troška, odbija se kao neosnovan.

V Nalaže se tužiteljici da 2. tuženiku naknadi parnični trošak u visini od 625,00 EUR, u roku od 15 dana.

VI U preostalom dijelu zahtjev 2. tuženika za naknadu parničnog troška, odbija se kao neosnovan.

VII Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu parničnog troška u visini od 1.616,58 EUR kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je ovom sudu 5. lipnja 2018. podnijela tužbu radi utvrđenja realnog dijela nekretnine oznake kč. br. [katastarska čestica], u naravi dvorište, površine 256 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i predaju u posjed istog na kojoj su kao suvlasnici upisani tuženici svaki za 1/2 dijela. Navodi da je rješenjem Općinskog suda u Pazinu, poslovni broj: R1-29/2013-27 od 30. siječnja 2015., koje je potvrđeno rješenjem Županijskog suda u Puli-Pola, poslovni broj: Gž-1120/2015-2 od 1. prosinca 2017., uređena međa između kč. br. [katastarska čestica] ZGR. k. o. [katastarska općina] u vlasništvu tužiteljice i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u suvlasništvu tuženika prema posljednjem mirnom posjedu tako da se međa proteže linijom crvene boje označenoj na geodetskoj skici mjerničkog vještaka Slobodana Đekića od 18. lipnja 2014., koja je čini sastavni dio rješenja i to točkama A-B-C-D-E- F-G-H-I-J. Iako je međa uređena prema posljednjem mirnom posjedu, smatra da su ona i njezini pravni prednici preko 60 godina koristili površinu od kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja je pobliže navedena na situacijskom planu vještaka Slobodana Đekića od 11. listopada 2013., oznakama A-B, kao okućnicu kč. br. [katastarska čestica] ZGR., k. o. [katastarska općina]. Predlaže nakon provedenog postupka donijeti presudu kojom se utvrđuje da je vlasnica površine kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja se nalazi između oznaka A-B-C-D-E- F-G-H-I-J pobliže označenih na geodetskoj skici mjerničkog vještaka Slobodana Đekića i oznaka A-B pobliže označenih na istom situacijskom planu, zbog čega su tuženici dužni trpjeti cijepanje dijela kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i da se taj dio pripoji kao kč. br. [katastarska čestica] ZGR. k. o. [katastarska općina] te predaju u posjed.

2. U odgovoru na tužbu od 22. kolovoza 2018. 2. tuženik je u cijelosti osporio činjenične navode iz tužbe i postavljeni tužbeni zahtjev s prijedlogom da se isti odbije kao neosnovan. Tvrdi da je u postupku uređenja međe, koji se vodio kod Općinskog suda u Pazinu pod brojem R1-29/2013, tužiteljica pokušala dokazati da je utuženi dio kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u njezinom samostalnom posjedu. Nakon provedenog postupka tužiteljica navedeno nije dokazala budući da isto nije slijedilo iz provedenih dokaza. Naime, iz rezultata tog postupka utvrđeno je da tužiteljica na tom dijelu nije vršila nikakav samostalni posjed jer je navedeni dio uvijek predstavljao prolaz kojim tuženik i ostali mještani dolaze do svojih nekretnina u nastavku sela. Utuženim dijelom tuženici su svakodnevno slobodno pristupali do svojih kokošinjaca (kč. br. [katastarska čestica]) i ostalih nekretnina u nastavku.

3. Pravna prednica 1. tuženika pok. DA je na uviđaju održanom 14. srpnja 2020. osporila navode iz tužbe i postavljeni tužbeni zahtjev.

4. Rješenjem od 1. srpnja 2021. prekinut je postupak u odnosu na 1. tuženicu ZA jer je ista preminula te odlučeno da će se postupak nastaviti kada nasljednici iste preuzmu postupak ili kad ih sud na prijedlog protivne stranke ili po službenoj dužnosti pozove na to učine.

5. Rješenjem od 11. listopada 2022. pozvan je PA da kao nasljednik pok. ZA preuzme postupak, a sve sukladno rješenju o nasljeđivanju javnog bilježnika Marije Blečić, poslovni broj: O-857/2021-22, UPP/OS-77/2021-22 od 17. rujna 2021.

5.1. Protiv navedenog rješenja, PA je izjavio žalbu koja je rješenjem Županijskog suda u Osijeku, poslovni broj: Gž-2047/2022-2 od 28. prosinca 2022. odbijena kao neosnovana.

6. Podneskom od 23. travnja 2023. tužiteljica je navela da je 1. tuženik PA otuđio svoj suvlasnički dio na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na kojem je sada upisan HA, zbog čega je proširila tužbu na novo upisanog zemljišnoknjižnog suvlasnika.

7. Podneskom od **.**.2023. PA je naveo da se ne protivi subjektivnoj preinaci tužbe tako da umjesto njega u parnicu stupi HA, a HA je naveo da se ne protivi preinaci tužbe na pasivnoj strani, kao i to da se u cijelosti protivi tužbi i postavljenom tužbenom zahtjevu.

8. Podneskom od 14. rujna 2023. tužiteljica je nakon obavljenog uviđaja na licu mjesta i dostavljene skice vještaka Slobodana Đekića od 7. kolovoza 2020., ispravila tužbu sa sadržajem kao u tom podnesku (list spisa 145-146). Navedeno s obrazloženjem da je tužiteljica u međuvremenu otuđila nekretninu oznake kč. br. [katastarska čestica] ZGR. k. o. [katastarska općina], a tužbenim zahtjevom je traženo da se utužena površina kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pripoji kč. br. [katastarska čestica] ZGR. k. o. [katastarska općina] na kojoj više nije vlasnica i ni ZA, a ni PA više nisu suvlasnici kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], već sada označi 1. tuženik HA, a vještak je sastavio novi situacijski plan s izračunom površina od 7. kolovoza 2020.

9. Na ročištu održanom 15. rujna 2023. tužiteljica je navela da ispravlja tužbu i postavljeni tužbeni zahtjev jer je omaškom navedeno da je „tužiteljica vlasnica površine do spoja kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]“, a pravilno treba stajati „da je vlasnica površine do kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]“.

9.1. Tuženici su se protivili preinaci tužbe i djelomičnom povlačenju tužbe.

9.2. Na istom ročištu raspravnim rješenjem sud nije dopustio djelomično povlačenje tužbe, dok je dozvolio preinaku tužbe.

9.3. Člankom 193. stavak 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 2/07. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08., 96/08. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/08. – ispravljene, 57/11., 148/11. – pročišćeni tekst 25/13., 89/14.; dalje u tekstu: ZPP) propisano je da se tužba može povući i kasnije, sve do zaključenja glavne rasprave, ako tuženik na to pristane. Ako se tuženik u roku od 15 dana od dana obavijesti o povlačenju tužbe ne izjasni o tome, smatrat će se da je pristao na povlačenje.

9.4. U konkretnoj situaciji tuženici su se protivili djelomičnom povlačenju tužbe, zbog čega je odlučeno kao u točki II izreke ove presude.

9.5. Što se tiče preinake tužbe iz podnesak tužitelja od 14. rujna 2023., ovaj sud je odlučio na temelju članka 190. stavak 3. ZPP imajući u vidu činjenice koje su strankama bile poznate u izvanparničnom postupku, a koje se odnose na sporni dio nekretnine kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja površina je po tvrdnji tužiteljice bila u posjedu nje osobno i njezini pravnih prednika. Navedene činjenice tužiteljica je ponovila u preciziranom tužbenom zahtjevu jer je već u tužbi navela da će nakon održanog uviđaja urediti tužbeni zahtjev.

10. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

11. Predmet ovog postupka je zahtjev tužiteljice na utvrđenje da je vlasnica površine 906/8 k. o. [katastarska općina] koja se nalazi između oznaka C-D-E-F-G-H-I-J, koja je pobliže označena na skici lica mjesta od 7. kolovoza 2020. i oznaka J-8-7-6-5-4-3-2- B1-A1 do površine kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i slova C označenih na istoj skici, zbog čega su tuženici tužni trpjeti da na temelju ove presude tužiteljica izvrši cijepanja kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i osnivanje nove kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na kojoj će se izvršiti upis prava vlasništva u korist tužiteljice za cijelo te su tuženici taj dio nekretnine dužni predati tužiteljici u posjed.

12. Između stranaka nije sporno da su u postupku uređenja međe istu utvrdili prema posljednjem mirnom posjedu točkama A-B-C-D-E-F-G-H-I-J dijela kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] između kč. br. [katastarska čestica] ZGR. i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dok je u tom postupku predlagateljica-tužiteljica odbijena s preostalim dijelom prijedloga.

13. Sporno je u ovom postupku je li tužiteljica dosjelošću stekla vlasništvo utuženog dijela nekretnine pobliže navedenog u izreci ove presude, osim površine kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za koju je utvrđeno da je u posljednjem mirnom posjedu tužiteljice i označeno slovima A-B-C-D-E-F-G-H-I-J prema skici lica mjesta od 18. lipnja 2014.

14. Naime, tužiteljica u ovom postupku tvrdi, odnosno ponavlja navode iz izvanparničnog postupka koji se vodio kod Općinskog suda u Pazinu pod brojem R1- 29/2013, da je osim priznate površine, u posjedu i utuženog dijela kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], odnosno da je na tom dijelu vlasništvo stekla na temelju dosjelosti osobno i putem svojih pravnih prednika.

15. Suprotno navodima tužiteljice, tuženici tvrde da niti tužiteljica, a niti njezini pravni prednici nisu mirni, samostalni i pošteni posjednici utuženog dijela nekretnine, odnosno onog dijela koji je predmetom ovog postupka, a odnosi se na, a sve prema skici lica mjesta Slobodana Đekića, dio kč. br. [katastarska čestica]/b, kč. br. [katastarska čestica]/c i dio 906/8 koji je na skici označen slovima A1-B1-2-I-H-G-F-1, ovo iz razloga jer se u naravi radi o putu- prolazu koje su koristili, ne samo stranke ovog postupka, nego i svi mještani koji na tom dijelu imaju svoje nekretnine.

16. Radi razjašnjenja, a za ovaj postupak odlučnih okolnosti te radi pravilnog i potpunog utvrđenja činjeničnog stanja sud je tijekom postupka pročitao cjelokupnu dokumentaciju koja prileži spisu predmeta i to: izvadak iz zemljišne knjige broj 1183 k. o. [katastarska općina] (list spisa 6), izvadak iz zemljišne knjige broj 27 k. o. [katastarska općina] (list spisa 7), rješenja Općinskog suda u Pazinu, poslovni broj: R1-29/2013-27 od 30. siječnja 2015. (list spisa 5-10), rješenja Županijskoga suda u Puli-Pola, poslovni broj: Gž- 1120/2015-2 od 1. prosinca 2017. (list spisa 11-12), nalaz i mišljenje vještaka mjerničke struke Slobodana Đelića od 12. kolovoza 2020. (list spisa 63-72), proveo dokaz uviđajem na licu mjesta te saslušao svjedoke ĆA, MA, BA, ŠA, NAŽ, ŽA, GA te EA te 2. tuženika u svojstvu parnične stranke.

17. Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige broj: 1183 k. o. [katastarska općina] slijedi da su između ostalog upisana kč. br. [katastarska čestica] ZGR., u naravi gospodarska zgrada, površine 24 m2 na ime tužiteljice.

18. Iz izvatka iz zemljišne knjige broj: 27 k. o. [katastarska općina] slijedi da je upisana predmetna kč. br. [katastarska čestica], u naravi dvorište, površine 256 u suvlasništvu tuženika svaki za 1/2 dijela.

19. Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige broj: 7686 k. o. [katastarska općina] slijedi da je uknjiženo pravo služnosti prolaza pješke, kolima i životinjama na teret kč. br. [katastarska čestica] ZGR., zk. tijelo 2, zk. ul. [broj ZK uloška] i kč. br. [katastarska čestica] ZGR., zk. tijelo 2, zk. ul. [broj ZK uloška] u korist kč. br. [katastarska čestica] ZGR., zk. tijelo 2, upisane u A.

20. Uvidom u rješenje Općinskog suda u Pazinu, poslovni broj: R1-29/2013-27 od 30. siječnja 2025., koje je potvrđeno rješenjem Županijskog suda u Puli-Pola, poslovni broj: Gž- 1120/2015-2 od 1. prosinca 2017. slijedi da se taj postupak vodio po prijedlogu za uređenje međe predlagateljice, u ovom postupku tužiteljice te protustranaka CA i VA. U tom postupku uređena je međa između kč. br. [katastarska čestica] ZGR. k. o. [katastarska općina] u vlasništvu predlagateljice-tužiteljice te kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u suvlasništvu protustranaka prema posljednjem mirnom posjedu tako da se međa proteže linijom crvene boje označenoj na geodetskoj skici vještaka Slobodana Đekića od 18. lipnja 2014. koja čini sastavni dio ovog rješenja, točkama A-B-C-D-E-F-G-H-I-J sve kako je to u naravi označeno međašnim znakovima.

20.1. Iz obrazloženja tog rješenja slijedi da je na temelju iskaza svjedoka NA, NAŽ, ŽA, RA i GA nedvojbeno utvrđeno da je ispred objekta predlagateljice (gledajući ispred ulaza u objekt) s desne strane cvjetnjak dugi niz godina, da je cvijeće u istom sadila majka predlagateljice H koja preminula prije 20 godina, da su za ulazak u kuću bile jedna do dvije stepenice, da je s lijeve strane gledano od ulaza u objekt te s bočne strane objekta, oduvijek bio kokošinjac, da je ispred objekta jedan dio kokošinjca bio betoniran te su ostaci i danas vidljivi na terenu, da je iznad betoniranog dijela bila žičana ograda te je kokošinjac bio pokriven salonit pločama, a da je u tom dijelu majka predlagateljice držala pure, da je s lijeve strane objekta u kokošinjcu koji je ranije bio na mjestu gdje je danas zidić držala kokoši, da je taj kokošinjac bio višu u odnosu na današnji zid i pokriven crijepom. Osim toga, cvjetnjak danas postoji na terenu kao i dvije stepenice za ulazak u kuću te u nastavku ostaci nekadašnjeg kokošinjca ispred objekta, dok je s bočne strane na mjestu nekadašnjeg kokošinjca sagrađen zidić, odnosno u nastavku zidića betonska ploča, koji radovi su se izvodili nakon 2005., čemu predlagateljici nitko nije prigovarao.

20.2. Međutim, su nije prihvatio tvrdnju predlagateljice da je u posjedu i preostalog dijela kč. br. [katastarska čestica] jer iz iskaza svjedoka slijedi da je ostatak nekretnine u suposjedu protustranaka i predlagateljice, da se po dijelu ispred objekta tužiteljice i ograde koja danas postoji na terenu, oduvijek prolazilo do nekretnina u nastavku, da su tom nekretninom osim predlagateljice i protustranke prolazili i ostali mještani koji imaju svoje nekretnine u nastavku, da taj prolaz nikada nije bio zatvoren te se nikada nikome nije priječilo prolaziti tim pravcem kao i danas svakodnevno i višekratno prolazi protustranka AA koji ima svoje kokošinjce prema kč. br. [katastarska čestica]. Također da uz među s kč. br. [katastarska čestica] je drvo držala majka predlagateljice za života, da su potom na tom mjestu predlagateljica i njezina kćerka držale građevni materijal kada su 2005. započeli s adaptacijom kuće na kč. br. [katastarska čestica], ali su svjedoci ŠA i ŽA potvrdili da su na tom mjestu i protustranke, odnosno njihove obitelji držale stopu za kukuruz, da je protustranka AA postavio prije 15-ak godina metalnu ogradu, da je na tom mjestu bio kamen koji je služio kao ograda, da je tu nekad bilo stablo oraha i šljive kojeg je protustranka otpilio, da su potom GA i ŽA zasadile drvo, a kćerka predlagateljice sadnice lovor višnje, da se za vrijeme života majke predlagateljice pralo bačve i sušilo rublje, a nakon njezine smrti da su protustranka i njegova obitelj na tom dijelu kosili.

21. Iz nalaza i mišljenja vještaka mjerničke struke Slobodana Đekića danog na uviđaju na licu mjesta 14. srpnja 2020. slijedi da je kč. br. [katastarska čestica] ZGR. u naravi prizemni objekt koji nije upisan u posjedovnom listu, već se vodi kao dvorište, površine 24 m2. Kč. br. [katastarska čestica] upisana je u posjedovni list 197 i 198 u dijelovima svaka sa 128 m2, sveukupno 256 m2 po kulturi dvorište. Prethodni elaborat 21a/13 o uređenju međa nije proveden kroz katastarski operat. Isti je definirao površinu ispred i bočno od objekta i bio je označen oznakom 906/a površine 29 m2. Ispred 906/a bila je definirana kč. br. [katastarska čestica]/b, površine 12 m2 te preostala kč. br. [katastarska čestica], površine 215 m2. Danas je pokazana površina zapadno od 906/b koja je definirana točkama D, E, F te okomito na liniju međe kč. br. [katastarska čestica]. Iznad međe IJ prikazan je ukop iza objekta na kč. br. [katastarska čestica] te je pokazanu površine potrebno izmjerit. Kč. br. [katastarska čestica] ZGR. k. o. [katastarska općina] po katastru predstavlja samo stambeni objekt. Površina između zgradnog objekta i linije međe koja je uređena u postupku R1-29/13 prema katastarskom operatu predstavlja dio kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a budući da uređenje međa nije provedeno kroz katastarski operat.

22. Svjedok ĆA je u svom iskazu naveo da živi u [adresa], a u [adresa] dolazi jednom godišnje. Do kraja srednje škole ovdje je dolazio vrlo često i znao je biti po 15-ak dana budući da mu ovdje živi nona i barba AA. Oni žive u neposrednoj blizini površine koja je danas pokazana kao sporna. Površinu ispred objekta kč. br. [katastarska čestica] ZGR. k. o. [katastarska općina] (od međe do međe sa kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) oduvijek koriste svi budući da taj dio predstavlja put prema Brdinama gdje mještani imaju posjede koje obrađuju. Na tom području njegov barba ima posjede koje obrađuje i do tamo uvijek prolazi tom spornom površinom. Osim njega, tom površinom prolaze i svi ostali mještani kad se idu šetati i kada idu do svojih posjeda. Kada je dolazio u V uvijek je prolazio preko te površine i nikada mu nitko nije branio da tuda prolazim. Nikada nije čuo da bi itko iz obitelji tužiteljice nekome od mještana branio da prolazi tom površinom. Čije je vlasništvo ta površina ne zna, samo zna da tu površinu oduvijek koriste svi mještani. Ta sporna površina vodi prema mjestu Krbavčići i oni su često znali biciklima i motorima ići u Krbavčiće upravo tim putem. Na isti način kako je naveo da ovu površinu koriste svi, tako svi koriste i put koji vodi iza kuće objekta na kč. br. [katastarska čestica] ZGR. k. o. [katastarska općina] (kuća tužiteljice), kao i iza objekta njegove none. Ne zna čije je vlasništvo taj put, samo zna da ga svi oduvijek koriste. Ukop iza kuće kč. br. [katastarska čestica] ZGR. k. o. [katastarska općina] ne zna čije je vlasništvo i ne zna tko ga koristi. Njegova obitelj je oduvijek koristila put oko kuće tužiteljice, a ne i taj ukop. Kokošinjci koji se nalaze s lijeve strane puta koji vodi iza kuće tužiteljice su od njegove none i barbeta. Oni su još, dok je bio dijete, tamo držali svinje i kokoši, a danas drže samo kokoši. Da bi došli do tih kokošinjaca oni prolaze upravo spornom površinom ispred kuće tužiteljice i putem koji vodi iza kuće tužiteljice. Ne sjeća se gdje je bio zasađen orah, ali se sjeća da je, dok je bio dijete, uz rub sporne površine ispred kuće tužiteljice godinama stajao kamen za stupanje kukuruza. To je bilo od njegovog pokojnog noneta i barbe i oni su to koristili na način da bi stupali kukuruz upravo na spornoj površini. Ne zna tko je zasadio i tko obrađuje biljke koje se nalaze uz rub te sporne površine ispred kuće tužiteljice, a ne zna ni tko je postavio ogradu. Na trećoj slici na listu 18 spisa vidi se stol od none koji se nalazi ispred njezine kuće te automobil oca marke Fiat PZ koji je parkiran upravo na spornoj površini ispred kuće tužiteljice. Otac je tamo znao često parkirati i nitko mu to nije osporavao, a ako je kome smetalo vozilo za prolaz on je vozilo maknuo.

23. Svjedok SA naveo je da je u kući na kč. br. [katastarska čestica] ZGR. k. o. [katastarska općina] živjela je njegova supruga s roditeljima sve do udaje 1963. Ona je živjela u toj kući te u kući koja se nalazi pet metara od te kuće. Supruga je i nakon udaje često dolazila odnosno do smrti svoje majke 1995. dolazila je svakodnevno budući da se brinula o njoj, ali je i nakon toga dolazila skoro svaki dan jer je obrađivala vrt u blizini tih kuća, kao i još neke posjede koje je imala u blizini. Ona je prestala dolaziti u V unazad 3 godine zbog zdravstvenog stanja, a tu su nastavili dolaziti kćer i zet. Oni su renovirali kuću koja se nalazi pet metara od kč. br. [katastarska čestica] ZGR., a kuću na kč. br. [katastarska čestica] ZGR. koriste kao konobu. Sporna površina ispred kuće supruge je njezino vlasništvo i ona je tu površinu naslijedila od majke 1995. Spornu površinu ispred kuće kao i put koji vodi iza kuće, a koji je također vlasništvo supruge, koristili su svi kojima je to trebalo i mi to nikome nismo branili. Kokošinjac koji se nalazi s lijeve strane puta je od 2. tuženika VA i on do tog kokošinjca slobodno prolazi spornom površinom. To mu ne zabranjuju kao što njima ne zabranjuju da prođu kroz selo. Cvijeće i biljke koje se nalaze uz rub sporne površine se tu nalaze već godinama i to je zasadila još majka supruge, a možda su postojali i ranije. Uz rub sporne površine bio je zasađen orah od davnina i ne zna tko ga je zasadio, kao i jedna šljiva koju je zasadila majka supruge. Nije siguran da ju je zasadila majka supruge. Tu šljivu je maknuo 2. tuženik uz odobrenje majke supruge. U ukopu iza kuće supruge su njezini roditelji držali granje za ogrjev i potpalu te su tamo išli uzimati drva za grijanje. Nakon smrti majke supruge 1995. ovdje više nitko nije živio pa više nisu držali granje. Nakon postupka uređenja međa 2. tuženik AA je stavio špag (traku) kako ne bi mogli dolaziti do ukopa i traka je tamo stajala sigurno nekoliko godina, a ne zna tko je maknuo traku. Od tada pa do danas taj ukop nisu koristili budući da je taj dio bio sporan jer im je 2. tuženik branio da to koriste, svađao se i prijetio. Vlasnicom oraha smatrali su majku supruge koja je te orahe prodavala poljoprivrednoj zadruzi. Ona je svima dozvoljavala prolaz spornom površinom, a nju to nitko nije pitao, već su svi slobodno prolazili. Tko je danas očistio ukop ne zna, ali zna da nije nitko iz njegove obitelji jer je to sporno. Stablo (pitomi hrast) zasadio je 2. tuženik nakon postupka uređenja međa i oni mu ništa nisu govorili jer je sve to ostalo sporno.

24. Svjedok JA je iskazao da je u mjestu [adresa] živio do 1976. kada se preselio u [adresa], međutim od tada pa do danas često (svaki drugi treći dan) dolazi u [adresa] jer tu ima kuću, koja se nalazi do kuće 2. tuženika i u neposrednoj blizini je sporne površine koja je predmet ovog postupka. Za spornu površinu ispred kuće tužiteljice ne zna u čijem je vlasništvu, međutim kada je gledao u papire iz katastra i utvrdio je da ta površina, a budući da nije upisana kao put, pripada tužiteljici jer se nalazi ispred njezine kuće. Tu spornu površinu oduvijek koriste svi seljani [adresa] i svi oni koji imaju zemlju prema mjestu Krbavčići. Tužiteljica i nitko iz njezine obitelji nikada nikome nisu branili da prolaze tom površinom pa tako niti tuženicima. Cvijeće koje se nalazi uz rub sporne površine kao i stablo (pitomi hrast) ne zna tko je i kada zasadio. Sjeća se da dok je bio dijete, da su tu bili zasađeni orah i drvo cibura, ali ne zna tko je to zasadio, tko je brao i tko je i kada to otpilio. Put koji vodi iza kuće tužiteljice su koristili svi mještani N te A i druge osobe jer je taj put bio zajednički od svih mještana, a ne samo od tužiteljice. Ukop je koristila familija tužiteljice koja je uz kuću imala štalu te su u tom ukopu držali granje za ogrjev. To su držali sve do smrti D, majke tužiteljice, a budući da se nakon toga više nije grijalo. Ne zna tko je koristio taj ukop nakon smrti D, on je trebao služiti za odvodne vode iz svih kuća koje su se nalazile na toj strani odnosno cijelog niza. Nije vidio da bi netko taj ukop ogradio trakom i već dugo godina pa sve do danas nije zagledao prema tom ukopu. Tko danas kosi spornu površinu ispred kuće tužiteljice ne zna, a ne zna ni tko je to prije činio.

25. Svjedok ŠA ja navela da živi u [adresa], a do 1975. je živjela N u kući u kojoj danas živi njezina majka i koja se nalazi u blizini predmeta spora. Sporna površina ispred kuće tužiteljice je vlasništvo njezinog brata koji je to naslijedio od oca pok. HAŽ. Kako je otac stekao taj dio zemljišta ne zna, pretpostavlja da je naslijedio. Ta površina je oduvijek bila put prema Brdinama i dalje prema mjestu Krbavčići i taj put su koristili svi mještani i svi koji bi došli. Otac i brat nikada nisu nikome branili da tuda prolaze, a koliko zna nitko ih nije ni tražio odobrenje. Koliko zna ni tužiteljica niti njezina mama nikome nisu branile prolaz tom površinom. Pitomi hrast i cvijeće uz rub sporne površine zasadila je bratova supruga, osim lovor višnje koju je zasadila tužiteljica. Sjeća se da su na toj površini bili orah koji je zasadio otac, ali nije sigurna budući da je on tu bio od njezinog rođenja te šljiva koju ne zna tko je zasadio. Orahe su brali, a brali su i ostali mještani. Tu spornu površinu kosi brat, a da li to čini netko drugi ne zna. Put koji vodi iza kuće tužiteljice koriste svi mještani budući da svi imaju zemlju i s te strane, a misli da je i taj put bio u vlasništvu oca. Taj put je bio puno širi budući da je ukop iza kuće tužiteljice bio puno uži i on je bio otprilike širine pola metra od kuće tužiteljice. Ne zna tko danas koristi taj ukop budući da u mjesto [adresa] dolazi jednom mjesečno, a zna da taj ukop čisti brat kako ne bi ušle zmije u kuću. Kao dijete se sjeća da je majka tužiteljice iza kuće obavljala nuždu budući da nisu imali wc u kući. To je bilo u vrijeme kada je taj ukop bio širine pola metra. Orah je otpilio njezin brat, nikada nije vidjela da je tužiteljica kosila spornu površinu.

26. Svjedok NAŽ je navela da je njezina baka D umrla 1995., da je živjela u kući sagrađenoj na kč. br. [katastarska čestica] ZGR. k. o. [katastarska općina], a kasnije se preselila u kuću nedaleko te kuće te je kuću na kč. br. [katastarska čestica] ZGR. k. o. [katastarska općina] koristila kao konobu odnosno gospodarski objekt. Od djetinjstva je dolazila kod bake, a od svoje udaje 1989. živi u blizini spornih čestica odnosno udaljenosti od 200-300 metara. Otkad ja zna za sebe površinu koja je označena kao 906/b koristila baka tako da je na tom dijelu cijepala i spremala ogrjevna drva. Veće dijelove drva je spremala na tom dijelu, dok je sitnije dijelove držala na površini označenoj kao 906/c. Površina označena kao 906/b koristila se kao dvorište gdje su se držale i prale bačve, odnosno sve što je bilo potrebno u poljoprivredi. Na toj površini držale su se i posude za živo vapno koje se koristilo kao dezinfekcijsko sredstvo te je baka na tom dijelu ručno prala robu. Taj dio baka je do svoje smrti uvijek čistila metlom te je taj prostor održavala. Na tom prostoru bila je zasađena bijela šljiva (ciburi) koju je zasadila baka, koja je dobro rađala te smo brali šljive. 2. tuženik AA pitao je mamu i nju da li može tu šljivu maknuti jer mu radi pritisak na betonski zid te su mu mi to dozvolile. On je tu šljivu otpilio, a sva drva od te šljive ostavio je njima, a budući da je ta šljiva bila naša. Osim toga na toj površini bilo je stablo oraha. Ne zna tko je to stablo zasadio, ali zna da je bilo od bake. To stablo se od starosti osušilo, a tko je otklonio njegove ostatke, ne zna. Grane koje su otpadale sa stabla tog oraha koristila je baka za ogrjev. Baka je živjela od prodaje vina, lješnjaka te oraha koji se nalazi upravo na toj spornoj površini. Po smrti bake taj sporni dio intenzivno je koristila majka. Ona sada živi u [adresa], ali je nakon smrti bake, njezina majka je svakodnevno odlazila u [adresa] i nastavila održavati spornu površinu odnosno poljoprivredu kao i životinje koje je imala baka. 2007.-2008. počeli su renovirati starinu koja se nalazi u blizini spornih površina te od tada i ona intenzivno koristi predmetnu površinu. Taj prostor koristili su za odlaganje građevinskog materijala. Sporni prostor nesmetano su koristili do 2013. kada je obitelj 2. tuženika UA počela sklanjati njihove stvari s te površine. Obitelj pok. CA, brata 1. tuženice ZA, nikada im nije osporavala pravo na tu površinu, a sama 1. tuženica ZA, misli da nikada nije ni bila na tom području. Na toj istoj spornoj površini zasadili su i tri lovor višnje koje je uništila obitelj 2. tuženika. Po 1/3 sporne površine označene kao 906/b (i to dio prema površini označenoj kao 906/a) prolazi cijelo selo kako bi došlo do svojih njiva, dok ostale 2/3 te površine se ne koriste za prolaz. Cijelu tu površinu, dakle i dio po kojem prolaze mještani sela, održava i čisti njezina obitelj. Nikada ih nitko nije pitao da li tuda može prolaziti. Oduvijek se tuda prolazilo. Tim putem, kao i ostali mještani, prolazi obitelj VA. Njegova obitelj ima na toj strani, osim njiva i kokošinjac te mogu nesmetano prolaziti tim dijelom sporne površine. Što se tiče sporne površine označena kao 906/c tu površinu otkad zna za sebe koristi majka. Ta se površina koristila za odlaganje sitnog granja i raznih posuda, a kasnije su tu površinu i oni koristili za odlaganje građevinskog materijala. Tu površinu su nesmetano koristili sve do prve odluke u izvanparničnom postupku nakon čega je AA postavio špage i zabranio pristup na tu površinu. Lovor višnja posađena je negdje oko 2012. odnosno otprilike kada je AA počeo odvoziti materijal sa njihove nekretnine. Pojašnjava da su ciburi bili zasađeni uz samu ogradu (između kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), a u nastavku su bile zasađene tri lovor višnje, a zatim orah. Drva su se cijepala po cijeloj spornoj površini, a kao dvorište kuće koja se nalazila unutar te sporne površine, se osim površine koja je već pripala tužiteljici u postupku uređenja međa, koristile i površine označene kao 906/b i 906/c. U korist nekretnine kč. br. [katastarska čestica] ZGR. k. o. [katastarska općina] osnovana je služnost prolaza preko kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i ostalih nekretnina u nastavku sela, međutim ta služnost uknjižena je sve do granice između kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Pravo služnosti osnovano je puno prije 1967.

27. Svjedok ŽA navela je da u [adresa] živi već 42 godine u neposrednoj blizini sporne površine te da joj je sporna površina dobro poznata. Dio sporne površine koji je na situacionom planu vještaka označen s oznakom 906/b koristio se kao cesta, odnosno prolaz za Brdine, odnosno mjesto Krbavčići. Taj prolaz koristi i njezina obitelj i obitelj tužiteljice kao što to koriste i svi mještani. Tužiteljica taj prolaz više ne koristi jer je kuću prodala, pa već 2 godine ona i njezina obitelj ne dolaze u mjesto [adresa]. Taj put koriste svi mještani koji u nastavku imaju svoje zemljište koje obrađuju. Preko tog dijela sporne nekretnine prolazi se i vozilima, pa tako oni gotovo svakodnevno tuda prolaze frezom. Njezin suprug je spornu površinu naslijedio od svog oca te je ta površina bila u suvlasništvu njezinog svekra i CA, brata ZA. Na dijelu koji je označen kao 906/b je nekada davno bilo zasađeno stablo oraha, ali tog oraha nema već više od 40 godina, odnosno nije ga bilo u vrijeme kada se doselila u N. Po pričanju zna da je taj orah zasadio njezin svekar, a sklonio ga je njezin suprug. Plodove tog stabla je koristila obitelj supruga za vlastite potrebe. Osim toga, do unazad 10 ili 15 godina se na toj površini nalazila njihova stopa za kukuruz. Njima tužiteljica, a nitko drugi, nikada nije branio da na toj površini drže stopu za kukuruz. Na toj površini se nalazi zasađen hrast koji je zasadila negdje 2010. kako bi na dijelu puta bila hladovina. Samo nekoliko dana nakon što je zasadila hrast, tužiteljica i njezina kćerka NAŽ zasadile su tri lovor višnje. Tome su se pobunili i rekli tužiteljici da ne može saditi na njihovoj zemlji, a ona nam je rekla da će se tek na sudu vidjeti čije je to zemljište. Dvije od tri lovor višnje su izvukli, a jednu redovito kose i režu, ali ona uvijek nanovo izraste. Osim hrasta i jedne lovor višnje, na tom dijelu se nalazi i zasađeno cvijeće te to cvijeće sadi svake godine. Tu površinu već dugi niz godina, sigurno više od 20 godina, kosi isključivo njezina obitelj. Obitelj tužiteljice je znala na tu površinu stavljati nekakve stvari, primjerice građevinski materijal kad su renovirali kuću, jer jednostavno nisu imali gdje drugdje te stvari odložiti. S obzirom na to da oni nisu imali gdje odložiti svoje stvari oni se tome nisu bunili i zabranjivali odlaganje stvari. Sve do 2013., bili su u dobrim odnosima s tužiteljicom, sve dok se zbog postavljanja oluka na susjednoj nekretnini, nisu posvađali. Put koji vodi iza kuće na kč. br. [katastarska čestica] ZGR. k. o. [katastarska općina], a koji je na situacionom planu označen s točkama A1-B1-2-I-H-G-F-1-A1 koristi isključivo njezina obitelj jer tim putem dolaze do apartmana koje iznajmljuju od 2013. Međutim i ranije su tim putem dugi niz godina prolazili do njihove nekretnine u kojoj su držali krumpire. Osim toga, uz taj put se nalazi i njihov kokošinjac koji obitelj supruga ima već 100 godina, a ranije su uz kokošinjac držali i svinje te se i danas na tom mjestu nalazi štalica u kojoj su se ranije držale svinje. Do tog kokošinjca dolaze upravo spornim putem i do tog kokošinjca drugog puta nema. Taj put je bio dugo zapušten, ali se njime moglo prolaziti, pa je sa suprugom prije dosta godina taj put raskrčila i uredila. Tim putem je prolazila i tužiteljica da bi došla iza svoje kuće i oni joj to nikada nisu branili, a ona ni njezina majka nikada ranije nisu tvrdili da bi taj put bio njihovo vlasništvo. Na spornoj površini koja je na situacionom planu označena kao 906/c danas se nalazi ukop koji je prije jedno deset godina, možda i više, iskopao unuk tužiteljice. Oni su to iskopali kako bi mogli doći do susjedne nekretnine koja je u njihovom vlasništvu. Kako su bili u dobrim odnosima se tome se nisu protivili, a za dopuštenje nisu ni pitali. Kada su vidjeli da je to iskopano nisu im ništa rekli zašto su to napravili. Ranije je na tom području bio kanal, odnosno odvodnja i taj dio nitko nije koristio. Kuća tužiteljice nije imala WC, pa je njezina majka dugi niz godina nuždu obavljala upravo na tom dijelu koji je koristila kao poljski WC i tome se nitko nije protivio. Na spornoj površni označenoj kao 906/b nalazilo i stablo cibura koje nitko nije zasadio. Ti plodovi sami niknu, radi se o divljoj šljivi, i te plodove svi u selu, tko god je htio. To stablo je maknuo suprug, a sve u dogovoru s tužiteljicom jer je i ona jela te plodove. Tužiteljica nije imala puno vina i da je držala malu bačvu nekoliko dana godišnje kada je bilo vrijeme, a osim nje je tamo držao bačve i pok. CA i njegov otac.

28. Svjedok GA je navela da od rođenja živi u [adresa], na adresi [adresa] u blizini predmetne površine i ta joj je površina dobro poznata. Površinu koja je označena kao 906/b koriste svi mještani kao prolaz do svojih nekretnina koje imaju u nastavku. Tako i njezina obitelj ima nekretnine prema Bardinama, pa tim prolazom prolaze gotovo svakodnevno i tuda prolaze traktorom i frezom. Uz taj put, a prema kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] se nalazi jedan mali vrt u kojem je zasađeno cvijeće, jedan hrast i jedna lovor višnja. Cvijeće i hrast je zasadila njezina obitelj prije 10-ak godina, a lovor višnju ne zna tko je zasadio. Bile su zasađene tri lovor višnje i čula je da ih je zasadila tužiteljica, a bile su zasađene nedugo nakon što su posadili hrast. Maknula je dvije od tri lovor višnje, a treću je pustila. Čula je da je na tom dijelu nekada davno bilo zasađeno i stablo oraha, ali se toga ne sjeća i ne zna tko je to stablo maknuo. Misli da je stablo divlje višnje samoniklo, a zna da ga je maknu njezin otac i da se tome nitko nije bunio. Sjeća se i da se u blizini stabla divlje šljive nalazila njihova stopa za kukuruz. Tu stopu su imali dugi niz godina sve do unazad nekih 15-ak godina, ne može se točno sjetiti kada su je maknuli. Sjeća se i da je obitelj tužiteljice na tom prolazu znala prati bačve za vino koje bi se znale močiti dan ili dva, ali bi ih onda maknuli. Na tome im nitko nije prigovarao jer nisu imali gdje drugdje to raditi. Obitelj tužiteljice je renovirala svoj objekt i ti radovi su se radili u fazama, pa kad god im je bilo potrebno su građevinski materijal i vozila stavljali na taj prolaz, ali bi onda oni to maknuli kada im više nije bilo potrebno. Njezina obitelj se tome nije protivila jer nisu imali gdje drugdje odlagati stvari. Put koji vodi iza kuće na kč. br. [katastarska čestica] ZGR. k. o. [katastarska općina], a koji je na situacionom planu označen s točkama A1-B1-2-I-H-G-F-1-A1 koristi njezina obitelj za dolazak do kokošinjca koji se nalazi uz taj put, kao i do apartmana koji se iznajmljuje posljednjih 10-15 godina. I prije nego su iznajmljivali apartmane, tim putem su prolazili do njihove nekretnine na kojoj su držali krumpir jer im je bilo zgodnije s gornje strane iskrcavati krumpir s traktora. Kokošinjac se nalazi na mjestu na kojem se nalazi i danas otkad zna za sebe, a po pričama se nalazio i dugi niz godina prije njezina rođenja. Sjeća se da su, osim kokoši, tamo imali zečeve i svinje. Taj prolaz koristi isključivo njezina obitelj, a ranije je taj prolaz znala koristiti i majka tužiteljice za dolazak do svoje nekretnine koju ima u nastavku. Majci tužiteljice to nisu branili, niti se ona bunila što oni koriste taj prolaz. Površina koja je označena kao 906/c predstavlja ukop iza kuće i taj je ukop iskopao unuk tužiteljice s malim bagerom prije nekih desetak godina. Oni su to iskopali kako bi mogli imati prolaz do susjedne nekretnine koja je u njihovom vlasništvu i kako bi mogli zazidati svoju drugu nekretninu. Ranije tu površinu nije koristio nitko osim što je dugi niz godina tu površinu koristila majka tužiteljice za obavljanje nužde jer u kući nije imala WC. Oni u pravilu tu površinu nisu koristili i nitko iz njezine obitelji se nije bunio što majka tužiteljice koristi taj dio kao poljski WC.

29. Svjedok EA je naveo da mu je poznat predmet postupka, odnosno da je to dvorište oko kuće u kojoj je stanovala majka od tužiteljice D koja je preminula prije 30-ak godina. U toj kući je D stanovala dok se nije preselila u kuću do cca 5-6 m. U naravi 906/A i 906/B predstavlja dvorište kuće u kojem je stanovala D. 906/C u naravi predstavlja put koji je koristila D, njezina kćerka C i mještani kada su išli iza kuće. Mještani su uvijek mogli koristiti put na 906/C i danas ga koriste, nikada im nitko nije branio prolazak. Također put postoji između 906/A i 906/B koji mještani dan danas koriste kao prolaz. Obitelj pok. D je koristila 906/B tako da su odlagali drva, prali bačve jer je na kč. br. [katastarska čestica] postojala konoba dok je još pok. D bila živa. Napominje da se predmet spora odnosi na mjesto [adresa], tamo nije stanovao već nona D i tužiteljica dok se nije udala oko 1962. (tužiteljica ima 82 godine). Na 906/B je postojala šljiva sve dok AA nije pitao D ili tužiteljicu da li može odsjeći stablo šljive jer mu radi pritisak na zid, on je to otpilio te njima ostavio drva. Također je na 906/B bilo zasađeno stablo oraha, nije mu poznato tko ga je zasadio, niti tko ga je uklonio, vjerojatno je istrulio od starosti. Površina koja je označena na skici svjetlo plavom bojom u naravi predstavlja put da se može ići okolo zgrade, taj put su koristili mještani sela [adresa], oni nisu tražili suglasnost od D, niti im je nitko branio jer se smatralo da je ta površina od Franice, s time da ta površina predstavlja put i prema drugim njivama. Ne zna koliko njegova obitelj koristi površine koje se nalaze na 906/A, 906/B i 906/C i područje koje je na skici označeno plavom bojom, ali mu je poznato da oni to koriste oduvijek. Vlasnik kuće na kč. br. [katastarska čestica] je neki Z i to prodajom od tužiteljice. Suvlasnici kč. br. [katastarska čestica] prema katastarskim podacima su AA i pok. P, a prema podacima zemljišnim knjiga mu nije poznato jer te podatke ja nije gledao. Tužiteljica i VA su neki daljnji rod, dok s HA odnosno sada FA nisu nikakav rod. Pok. sestra od pok. Tužiteljica je rođena na kč. br. [katastarska čestica] te je tamo stanovala do udaje. Pok. D i tužiteljica su do kuće pristupale preko kč. br. [katastarska čestica] te 906/B i 906/A. Nije mu poznato da je u korist kuće na kč. br. [katastarska čestica] upisana neka stvarna služnost. Otac tužiteljice se zvao ĐA, nije mu poznato kada je rođen niti kada je preminuo. Nije mu poznato od koje pa do koje godine su D i ĐA živjeli u kući. Nije mu poznato je li proveden ostavinski postupak iza roditelja tužiteljice. Poznato mu je da su D i ĐA imali pored tužiteljice još jednog sina koji se zvao ĐA koji je preminuo prije svojih roditelja. Nije mu poznato je li ostavinsku imovinu roditelja tužiteljice činila navedena čestica, međutim oni se uvijek ponašali da je to njihovo i nitko im nije smetao, a niti su oni drugima branili da mogu prolaziti. Negdje 2013. nastali su problemi vezano za utužene čestice kada je AA počeo izmještati neke stvari, to nije vidio, a to mi je poznato jer su na 906/A bili neki bloketi i bačve koje su premještene na drugu nekretninu. Na 906/C postojao je kanal koji je njegov sin Ć iskopao 2011-2012 kada su krenuli uređivati kuću, s time da je taj kanal iskopan uz kuću te je produžen na dio 906/A a sve je to rađeno uz suglasnost pok. M. To su morali obaviti jer je problem s oborinskim vodama. Do 2011. ili 2013. na 906/B tužiteljici nitko nije branio korištenje tog dijela odnosno za prolaz, za odlaganje drva, greda. Obitelj tužiteljice je imala kokošinjac na 906/A, nitko im nije branio da drže kokošinjac na 906/A, napominje da je betonirao zidić s metalnim stupićima i ogradom da kokoši mogu biti vani, a to mu nitko nije branio. 3 lovor višnje su posađene uz ogradu na 906/B, to su on i njegova supruga 2011. Bačve sa živim vapnom su se nalazile na 906/B. Ta površina se koristila i za špricanje vinove loze. Drva su također cijepali na 906/B, oni bi sve to očistili da bi ljudi mogli prolaziti tom površinom. Prokop je koristila njegova obitelj. Put su koristili svi, a prokop samo familija. AA i P su mogli proći kroz utuženi dio kako mogu i dan danas. AA je imao kokošinjac poviše plave linije. Na 906/B tužiteljica i D nisu postavljale nikakve poprječne ograde, zidove. Utužena površina oduvijek je bila trava – put. Kosio i održavao travu je sve do bolesti tužiteljice. Također je AA na tim spornim površinama kosio i držao pijesak.

30. 2. tuženik IA je naveo da u naravi površina označena kao 906/B predstavlja put koji koriste svi mještani za dolazak do svojih nekretnina za potrebe poljoprivrede. Površina označena kao 906/C je u naravi ranije bio prolaz koji je koristila isključivo D kada je odlazila u wc jer nije imala u kući na kč. br. [katastarska čestica]. Ne zna kada je iskopan kanal na površini označenoj kao 906/C, ne zna tko ga je iskopao, on je postojao još u vrijeme dok je bio mlad. Površina označena svjetlo plavom bojom je put, to je njegovo vlasništvo koji koristi svatko tko treba. Put kroz taj dio postoji od pamtivijeka jer je postojao usmeni dogovor mještana N da se taj dio koristi kao put do parcela. Površinu označenu kao 906/B koristili se i prednici tužiteljice kako bi tu hodali, nisu odlagali nikakve stvari, odnosno taj dio nisu koristili za niti jednu drugu svrhu. TA je na tom dijelu odlagao građevinski materijal. U kući na kč. br. [katastarska čestica] živjeli su pok. D i njezin pok. suprug ĐA. Pok. D je tu rođena, a tu je stanovala do svoje smrti, ali ne zna kada je umrla. Na površini označenoj kao 906/B nisu bila zasađena nikakva stabla, niti višnja, vinova loza. Prijašnji vlasnici kč. br. [katastarska čestica] su bili P, B, Š i još neka osoba, oni nisu prelazili preko površine označene kao 906/C kako bi pristupali na kč. br. [katastarska čestica] da bi istovarili stvari te potom unosili u kuću na kč. br. [katastarska čestica]. Tužiteljica i njezini prednici su do svoje nekretnine pristupili između ostalog preko kč. br. [katastarska čestica], površine označene kao 906/B te 906/A jer je ulaz u kuću bio s lijeve strane, odnosno prema površini označenoj kao 906/A. Oni nisu tražili nikakvu suglasnost da mogu pristupati preko površine označene kao 906/B jer je postojao dogovor da se taj dio koristi kao put, a ta površina je u privatnom vlasništvu 2. tuženika i pok. M. Problemi oko spornih površina počeli su kada je krenula renovacija kuće obitelji tužiteljice nekih 15 godina možda i više. Naime, obitelj tužiteljice nije imala vodu u svojoj kući te su krenuli kopati preko nekretnina koje nisu predmet spora, a riječ je o njegovim nekretninama. Držao da je površina označena kao 906/B njegova, a tužiteljica i njezina majka su znale. Također na toj površini ima svoje cvijeće i obrađuju ke kćerka GA i supruga ŽA. Izvan sporne površine ima kokošinjac. Trava se trenutačno nalazi na površini označenoj kao 906/B i na površini koja je označena svjetlo plavom bojom a to područje on održava, na površini označenoj kao 906/C se ne nalazi trava, već zemlja, a to područje je počistio. Kanal koji počinje od 906/C proteže se do njegove kuće, a koji je prokopan za otpadne vode. Svakodnevno bez ikakvih prepreka pristupa do svog kokošinjca, to mu nitko ne brani. D je koristila površinu označenu kao 906/B tako da je odlagala drva i pripremala za ogrjev uz dogovor s pok. ocem, tamo je držala i bačvu za krečenje, a tu bačvu je koristio i pok. B otac od M. Šljiva je bila na granici 906/B i 906/7, tu šljivu je otpilio u dogovoru s pok. D i njegovim ocem, a to je bilo prije 50 godina i više, jer je šljiva skupljala ose i muhe. Površinu označenu kao 906/B nije održavao EA. Kada su se izvodili građevinski radovi na kući EA je ostavljao materijal između ostalog na 906/B i na drugim nekretninama koje nisu predmet postupka. Tome se nije protivio jer je tada još bio čovjek. D je jako dobro bilo poznato da je površina označena lap 906/B njegova, a on je D dopustio da na tom dijelu iscijepa drva.

31. Po ocjeni ovog suda, a na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka sukladno članku 8. ZPP ovaj sud nalazi da tužbeni zahtjev tužiteljice nije osnovan.

32. Jedan od načina stjecanja prava vlasništva predstavlja pravni institut dosjelosti na kojem tužiteljica zasniva svoj tužbeni zahtjev. Dosjelost je stjecanje prava vlasništva neke stvari njezinim neprekidnim samostalnim posjedovanjem kroz zakonom određeno vrijeme. Time se višegodišnjem posjedovnom stanju priznaje vlasničkopravni učinak čime se uklanja razlika između faktičnog i pravnog. U konkretnom slučaju se na temelju Zakona o načinu primjene pravnih pravila donesenih prije 6. travnja 1941. („Narodne novine“ broj: 73/91.) i na temelju članka 388. stavak 2. ZV kao mjerodavna primjenjuju pravna pravila iz § 1452. - 1477. austrijskog Općeg građanskog zakona (dalje u tekstu: OGZ) koji se je primjenjivao do 31. kolovoza 1980. Prema tim pravnim pravilima pretpostavke koje se moraju ispuniti za stjecanje prava vlasništva dosjelošću sastoje se u određenim kvalitetama posjeda i u proteku zakonom određenog vremena. Rok za stjecanje vlasništva na nekretninama koje nisu u državnom i crkvenom vlasništvu iznosi 30 godina, s tim da je taj rok nakon 1945. skraćen na 20 godina. Dosjedatelj mora biti u samostalnom posjedu te mora biti istinit i pošten. Samostalnost posjeda označava okolnost da on ne priznaje višu vlast neke druge osobe, odnosno da stvar drži kao svoju, kao da je njezin vlasnik. Posjed je istinit ako nije stečen silom, potajno, prijevarom ili zlouporabom povjerenja (§ 345. OGZ), a pošten ako posjednik ne zna niti ima razloga za posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed (§ 326. OGZ), s tim što se smatra da je posjednik istinit i pošten sve dok se ne dokaže drukčije (§ 328., 345. OGZ). U razdoblju od 1. rujna 1980. do 31. prosinca 1996. primjenjivao se je Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima („Narodne novine“ broj: 53/91.; dalje u tekstu: ZOVO). U tom periodu su pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću bile propisane u članku 28. i 30. ZOVO. Prema tim odredbama dosjedatelj treba biti u samostalnom posjedu te mora biti savjestan, što znači da nije znao i da nije ni mogao znati da stvar koju posjeduje nije njegova. Za stjecanje prava vlasništva na nekretninama savjesnog posjednika potreban je protek vremena od 20 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja.

33. Dakle, tužiteljica temelji tužbeni zahtjev na činjenici mirnog, savjesnog i poštenog posjedovanja dijela utužene nekretnine, osobno i putem svojih pravnih prednika preko 60 godina, odnosno ističe osnovu stjecanja prava vlasništva dosjelost sukladno pravilima iz OGZ.

34. Radi utvrđenja činjenice posjedovanja utuženog dijela kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ovaj sud je imao i uvidu iskaze u postupku saslušanih svjedoka.

34.1. Tako iz iskaza svjedoka ĆA (rođen 1981.) (list spisa 57) u bitnome slijedi da su površinu ispred kuće do međe s kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koristili svi mještani [adresa] jer je to put prema Brdinama gdje mještani imaju posjede koje obrađuju. Navedeni put da je koristila i njegova obitelj do dolaska do svojih nekretnina. Površinu iza kuće objekta na kč. br. [katastarska čestica] ZGR. k. o. [katastarska općina], koja je u naravi put, koristili su svi mještani koji se nastavlja iza objekta njegove none. Ukop iza kuće na kč. br. [katastarska čestica] ZGR. k. o. [katastarska općina] ne zna tko je koristio i ne zna čije je vlasništvo.

34.2. Svjedok SA (rođen 1939.) (list spisa 58), inače suprug tužiteljice navodi da su put iza kuće koristili svi mještani [adresa], a ukop iza kuće koristili su roditelji njegove supruge jer su tu držali drvo za ogrjev i potpalu, a isti se ne koristi od 1995., odnosno od smrti majke tužiteljice pok. D. Nakon postupka uređenja međe 2. tuženik je stavio špagu (traku) i zabranio prolaz.

34.3. Svjedok JA (rođen 1950.) (list spisa 59) navodi da površina ispred kuće tužiteljice je njezino vlasništvo, ali je koriste svi mještani [adresa] što tužiteljica nije branila. Put iza kuće da su koristili svi mještani kao zajednički, a ukop je koristila obitelj tužiteljice. Navedeni ukop je trebao služiti za odvodne vode iz svih kuća koje se tu nalaze.

34.4. Svjedok ŠA (rođena 1955.) (list spisa 60), inače sestra 2. tuženika navodi da je površina ispred kuće vlasništvo njezina brata jer je to u naravi put koji su koristili svi mještani [adresa], kao i put iza kuće. Što se tiče ukopa, ne zna tko ga je koristio, ali joj je poznato da taj ukop čisti njezin brat.

34.5. Svjedok NAŽ (rođena 1963.) (list spisa 85), inače kćerka tužiteljice navodi da je dio koji je označen kao 906/B i 906/C koristila njezina baka pok. D za odlaganje drva kao i što je na 906/B prala bačve. Šljivu koja je bila na putu, da je otpilio 2. tuženik uz dozvolu njezine mame. Navedeno su koristili do 2013. kada im je to 2. tuženik zabranio. 1/3 površine 906/B koristili su svi mještani za prolaz, a površinu označenu kao 906/C koristila je njezina majka-tužiteljica za odlaganje drva do odluke suda u izvanparničnom postupku uređenja međe. Tvrdi da je u korist kč. br. [katastarska čestica] ZGR. k. o. [katastarska općina] uknjižena služnost prolaza preko kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prije 1967.

34.6. Svjedok ŽA (rođena 1962.) (list spisa 148), inače supruga 2. tuženika navela je da se dio površine 906/B koristi kao cesta kojom se služe svi mještani [adresa]. Na tom dijelu je bio orah prije 40 godina, a prije 10-15 godina bila je njihova stopa za kukuruz. Na toj površini se nalazi hrast koji je zasadila 2010., a nakon nekoliko dana su tužiteljica i njezina kćerka zasadile lovor višnje, čemu su se bunili, zbog čega su izvukli 2 višnje. Tu površinu više od 20 godina koristi isključivo njezina obitelj. Također, put iza kuće koristi njezina obitelj za potrebe apartmana od 2013., a prije toga se tim putem prolazilo dugi niz godina do nekretnina gdje su držali krumpire. Na putu nalazi se kokošinjac koji obitelj njezina supruga ima već 100 godina. Ukop koji se na površini označenoj 906/C iskopao je unuk tužiteljice radi prilaza do nekretnine u njihovom vlasništvu. Ranije je to bio kanal, odnosno odvodnja i taj dio nitko nije koristio osim majke tužiteljice pok. D za potrebe nužde jer u kući nije imala WC.

34.7. Svjedok GA (rođena 1986.) (list spisa 150), inače kćerka 2. tuženika u bitnome navodi da površinu označenu kao 906/B koriste svi mještani [adresa], a put koji je označen točkama A1-B1-2-I-H-G-F-1-A1 koristi njezina obitelj za prilaz apartmanima od prije 10-15 godina, a prije toga je korišten kao put do njihove nekretnine gdje su držali krumpir. Površinu koja je označena kao 906/C koristila je majka tužiteljice pok. D kao poljski WC.

34.8. Svjedok EA (rođen 1979.) (list spisa 165) u bitnome navodi da je površina označena kao 906/A i 906/B predstavlja dvorište kuće u kojoj je živjela D, a 906/C je u naravi put koji su koristili svi. Također put koji postoji između 906/A i 906/B koriste svi mještani kao prolaz, kao i površinu koja je na skici označena točkama A1-B1-2-I-H-G-F-1-A1. Njegov sin je na površini 906/C iskopao kanal radi oborinskih voda, a kanal se nastavlja preko dijela kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

34.9. 2. tuženik (rođen 1960.) (list spisa 167) je u bitnome naveo da spornu površinu 906/B koriste svi mještani za prolaz jer je to u naravi put, a 906/C koji je ranije bio prolaz, koristila je pok. D za obavljanje nužde. Površina označena točkama A1- B1-2-I-H-G-F-1-A1 također je put koji koriste svi kojima je to potrebno, a inače je njegovo vlasništvo. Površini 906/B koristili su prednici tužiteljice za prolaz i za nikakve druge potrebe. Tužiteljica i njezini prednici su do svoje nekretnine dolazili preko kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i površine označene kao 906/B te kroz 906/A jer je ulaz u kuću bio s lijeve strane, odnosno prema 906/A.

35. Dakle, iz suglasnih iskaza svjedoka BA, ŠA, ĆA, MA, ŽA, GA i EA kao i 2. tuženika slijedi da je površina označena kao 906/B te površina koja je označena točkama A1- B1-2-I-H-G-F-1-A1 u naravi put koji su koristili svi mještani [adresa], pa tako i stranke jer je postojao dogovor između mještana da se ta površina koristi kao put i nitko nikome to pravo nije osporavao. Što se tiče površine 906/C isti su naveli da je to koristila majka tužiteljica pok. D isključivo za svoje osobne potrebe kada je živjela u kući na kč. br. [katastarska čestica] ZGR. k. o. [katastarska općina] budući da ta kuća nije imala sanitarni čvor. Također, svjedoci NAŽ i EA su naveli da je 2. tuženik nakon dovršetka izvanparničnog postupka negdje 2013. na površini označenoj kao 906/C postavio špagu (traku) i tako zabranio korištenje te površine tužiteljici. Isti su također potvrdili navode 2. tuženika da se dio 906/B koristio kao put prema ostalim parcelama u vlasništvu mještana N, a površina označena točkama A1-B1-2-I- H-G-F-1-A1 se također koristila kao put otvoren svima za korištenje i to nitko nikome nije branio.

36. Prema tome, a imajući u vidu iskaze saslušanih svjedoka, a čije iskaze ovaj sud prihvaća kao objektivne i logične jer su iskazivali o činjenicama koje slijede iz materijalnih dokaza koje prileže spisu te rezultatu uviđaja, da je tužiteljica osobno kao i njezini prednici koristila utužene dijelove kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ali ne kao isključivi posjednik, već kao osoba koja je s ostalim mještanima koristila sporni dio u svrhu pristupa svojom/svojima nekretninama. Prilikom odlučivanja o tužbenom zahtjevu tužiteljice, ovaj sud je cijenio činjenicu što je odustala od svog saslušanja.

37. Dakle, svi mještani koji su za to imali potrebu koristili su dijelove nekretnine u suvlasništvu tuženika oznake 906/B i površinu označenu točkama A1-B1-2-I-H-G-F- 1-A1 (svijetloplavom bojom), a u odnosu na površinu koja je označena kao 906/C je koristila majka tužiteljice za svoje osobne potrebe kada je živjela u kući sagrađenoj na kč. br. [katastarska čestica] ZGR. k. o. [katastarska općina], ali je nije koristila kao svoju. Drugim riječima, kada su potrebe prestale, ta površina koja je u naravi ukop nije korištena od strane tužiteljice i njezine obitelji ni za kakvu drugu svrhu. Također valja napomenuti da su svjedoci NAŽ i EA naveli da je pok. D neko vrijeme živjela u kući sagrađenoj na kč. br. [katastarska čestica]// ZGR. k. o. [katastarska općina], a potom se preselila u drugu kuću, kada nije bilo potrebe za korištenje površine označene kao 906/C, u svakom slučaju nakon smrti pok. D 1995., taj ukop je promijenio svrhu za potrebe saniranja oborinskih voda za kuće u nizu.

38. Stoga, ovaj sud nalazi da se u konkretnome nisu ispunili uvjeti za stjecanja prava vlasništva dosjelošću uz napomenu da je već u izvanparničnom postupku utvrđeno da tužiteljica nije posljednji mirni posjednik utuženih dijelova nekretnine, već samo površine koja je na skici označena kao 906/A, što joj tuženici ni u ovom, a niti u izvanparničnom postupku, nisu osporavali. Protiv rješenja u postupku uređenja međe, naime protustranke u tom postupku nisu izjavile pravni lijek, već upravo tužiteljica u tom postupku predlagateljica, koja je drugostupanjskim rješenjem odbijena kao neosnovana.

39. S obzirom na to da kod dosjelosti kao instituta stjecanja prava vlasništva nekretnina dugotrajnim posjedom treba utvrditi vlasnički posjed, odnosno miran posjed s uočljivom voljom držati stvar kao svoju (animo domini) i ponašanje posjednika kao vlasnika kroz čitavo vrijeme potrebno za dosjelost to po stavu ovog suda tužiteljica nije dokazala pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću.

40. Prema tome, a po stavu ovog suda, kako se u konkretnom slučaju nisu ispunili uvjeti iz uvjeti iz § 326., § 328., § 345. i § 1468. OGZ, valjalo je odbiti tužbene zahtjeve tužiteljice, kao neosnovane i odlučiti kao u točki I izreke ove presude.

41. Odluka o troškovima postupka temelji se članku 154. stavak 1. u svezi članka 155. stavak 1. ZPP i Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj: 138/23.; dalje u tekstu: OT).

42. Člankom 154. stavak 1. ZPP propisano je da stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna je protivnoj stranci i njezinu umješaču naknaditi troškove izazvane vođenjem postupka. Umješač na strani stranke koja je izgubila parnicu dužan je naknaditi troškove koje je uzrokovao svojim radnjama.

43. Člankom 155. stavak 1. ZPP propisano je da će sud prilikom odlučivanja o troškovima postupka stranci odrediti naknadu samo onih troškova koji su bili potrebni za vođenje parnice. O tome koji su troškovi bili potrebni te o visini troškova odlučuje sud ocjenjujući brižljivo sve okolnosti, osobito vodeći računa o pravilima ovoga Zakona koja za pripremanje glavne rasprave određuju upućivanje podnesaka i jedno pripremno ročište te jedno ročište za glavnu raspravu. Ako je propisana tarifa za nagrade odvjetnika ili za druge troškove, odmjerit će se takvi troškovi prema toj tarifi (stavak 2.).

44. Budući da tužiteljica u cijelosti nije uspjela u ovom postupku, dužna je tuženicima naknaditi sve troškove koji su im bili potrebni za vođenje parnice.

44.1. 1. tuženiku koji je zastupan po punomoćniku iz reda odvjetnika priznat je trošak i to za sastav odgovora na tužbu od 22. kolovoza 2018. u visini od 100 bodova (Tbr. 7/1. OT), pristupa na ročište od 27. rujna 2018. u visini od 50 bodova (Tbr. 9/2. OT), pristupa na ročište od 20. prosinca 2018. u visini od 50 bodova (Tbr. 9/2. OT), pristupa na ročište od 14. srpnja 2020. u visini od 100 bodova (Tbr. 9/1. OT), pristupa na ročište od 2. ožujka 2021. u visini od 100 bodova (Tbr. 9/1. OT), pristupa na ročište od 24. travnja 2023. u visini od 50 bodova (Tbr. 9/2. OT), pristupa na ročište od 15. rujna 2023. u visini od 100 bodova (Tbr. 9/1. OT), pristupa na ročište od 20. siječnja 2025. u visini od 100 bodova (Tbr. 9/1. OT), odnosno 650 bodova, a što pomnoženo s vrijednošću jednog boda od 2,00 EUR (Tbr. 54. OT) iznosi 1.300,00 EUR, uvećano za PDV-a od 25% (Tbr. 42. OT), odnosno ukupno 1.625,00 EUR.

44.2. 2. tuženiku koji je zastupan po punomoćniku iz reda odvjetnika priznat je trošak i to za pristupa na ročište od 24. travnja 2023. u visini od 50 bodova (Tbr. 9/21. OT), pristupa na ročište od 15. rujna 2023. u visini od 100 bodova (Tbr. 9/1. OT), pristupa na ročište od 20. siječnja 2025. u visini od 100 bodova (Tbr. 9/1. OT), odnosno 250 bodova, a što pomnoženo s vrijednošću jednog boda od 2,00 EUR (Tbr. 54. OT) iznosi 500,00 EUR, uvećano za PDV-a od 25% (Tbr. 42. OT), odnosno ukupno 625,00 EUR.

44.3. 1. i 2. tuženiku je dakle priznat ukupan trošak postupka u visini od 1.625,00 EUR odnosno iznos od 625,00 EUR, dok im nije priznat trošak pristupa na ročišta od 27, rujna 2018., 20. srpnja 2018. i 24. travnja 2023. preko iznosa od 50 bodova, ovo iz razloga jer se na tim ročištima nije raspravljao o glavnoj stvari, niti su se provodili dokazi. Nadalje, 1. tuženiku nije priznat sastav podneska od 9. svibnja 2023. jer je te navode mogao iznijeti na ročištu održanom 24. travnja 2023.

44.4. Tužiteljica nije uspjela u ovoj postupku, zbog čega je odbijen njezin zahtjev za naknadu troška u iznosu od 1.616,58 EUR, kao neosnovan.

45. Slijedom navedenog, valjalo je odlučiti kao u izreci ove presude.

U Pazinu, 21. veljače 2025.

Sudac:

Luka Zenić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana, a koji rok se računa od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ako je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu bez obzira na to što nije na isto pristupila, odnosno od dana primitka prijepisa presude, ako stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje.

Žalba se podnosi pisano u 3 (tri) istovjetna primjerka (osim ako se podnosi elektroničkom komunikacijom), putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.

DNA:

1. Tužiteljici po pun.

2. Tuženici po pun.