Republika Hrvatska

Općinski sud u Karlovcu

Karlovac

Poslovni broj: P-691/2021-42

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Karlovcu po sucu pojedincu Ireni Šegavić u pravnoj stvari tužitelja OČ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Marku Plavetiću, odvjetniku u Karlovcu, protiv tužene OČČ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Nikola Horvat & Dean Radišić iz Karlovca, radi predaje nekretnine u suposjed i radi isplate, i po protutužbi protutužiteljice OČČ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Nikola Horvat & Dean Radišić iz Karlovca, protiv protutuženika JČ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Marku Plavetiću, odvjetniku u Karlovcu, radi utvrđenja vlasništva, nakon glavne i javne rasprave zaključene 21. siječnja 2025., u nazočnosti punomoćnice u zamjeni tužitelja- protutuženika, NČ, odvjetničke vježbenice kod Marka Plavetića, odvjetnika u Karlovcu, i punomoćnika tuženika-protutužitelja ŠČ, odvjetnika u [adresa], **.**.2025.

p r e s u d i o  j e

I.Odbijaju se tužbeni zahtjevi koji glase:

"I.Nalaže se tuženoj SČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], da tužitelju OČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], preda u suposjed nekretninu označenu u zemljišnim knjigama kao – zk.č.br. 1107, - VOĆNJAK KRAJ KUĆE U BRIGU, površine 537 čhv, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška], katastarska općina: 307793, MREŽNIČKI NOVAKI, Općinski sud u Karlovcu, ZEMLJIŠNOKNJIŽNI ODJEL KARLOVAC, koja u naravi predstavlja kuću i zemljište sukladno označenim točkama i površini 1034 m2, na skici očevida vještaka Andreje Omić od dana 1. lipnja 2024. broj KA-24034, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženoj SČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], isplatiti tužitelju OČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] u iznosu od 3.326,15 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine na iznose kako slijedi:

Počevši od datuma i to redom:

31.12.2021. 181,29 EUR

31.3.2022. 240,96 EUR

30.6.2022. 256,40 EUR

30.9.2022. 254,31 EUR

31.12.2022. 266,22 EUR

31.3.2023. 280,84 EUR

30.6.2023. 301,89 EUR

30.9.2023. 296,26 EUR

31.12.2023. 304,42 EUR

31.3.2024. 311,11 EUR

30.6.2024. 311,11 EUR

30.9.2024. 311,11 EUR

4.10.2024. 10,23 EUR pa do isplate, sve u roku od 15 dana."

II. Utvrđuje se da je tužena - protutužiteljica SČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], stekla pravo vlasništva u 1/1 dijela, na nekretnini upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], označenoj kao kčbr. [katastarska čestica] VOĆNJAK KRAJ KUĆE U BRIGU, površine 537 čhv, sve sukladno označenim točkama i površini na skici očevida vještaka Andreje Omić, od dana 10. lipnja 2024. godine, broj KA_24034, koja je sastavni dio ove presude, što je tužitelj - protutuženik OČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], dužan priznati te temeljem ove presude i prijavnog lista, trpjeti uknjižbu prava vlasništva u zemljišnoj knjizi u korist tužene – protutužiteljice na svom suvlasničkom dijelu od 296436/552960 dijela.

III. Odbija se preostali dio tužbenog zahtjeva radi uknjižbe prava vlasništva tužene-protutužiteljice na suvlasničkom dijelu tužene-protutužiteljice od 256524/552960 dijela

IV.Nalaže se tužitelju-protutuženiku da tuženiku-protutužitelju naknadi troškove ovog postupka u iznosu od 2.043,68 EUR sa zateznom kamatom od 21. veljače 2025. do isplate, i to po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je tužitelj suvlasnik u 281076/552960 dijela nekretnine: zk.č.br. 1107, - voćnjak kraj kuće u [adresa], površine 537 čhv, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška], katastarska općina: 307793, Mrežnički Novaki, Općinski sud u Karlovcu, Zemljišnoknjižni odjel Karlovac. Tužena je suvlasnica predmetne nekretnine u 256524/552960 dijela, a koja je tužitelju uskratila uživanje suposjeda predmetne nekretnine u skladu s njegovim suvlasničkim omjerom, te ista u cijelosti uživa samoposjed cjelokupne nekretnine i ne dopušta tužitelju suposjed iste nekretnine. Tužitelj navodi da je pokušao mirnim putem riješiti nastalu situaciju na način da je pozvao tuženu da mu preda kopiju ključeva predmetne nekretnine na adresu ureda punomoćnika Marka Plavetića, [adresa], u roku od 15 dana od primitka Opomene pred utuženje od 20.8.2021.. Međutim, tužena se oglušila na Opomenu i nije omogućila tužitelju nesmetani pristup i suposjed predmetne nekretnine. Stoga, tužitelj traži da sud donese presudu kojom će tuženoj naložiti predaju predmetne nekretnine u suposjed u skladu s njegovim suvlasničkim omjerom sukladno čl. 161. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

2. U odgovoru na tužbu priznaje navedene suvlasničke omjere stranaka. Tužena navodi da je ugovorom o kupoprodaji nekretnina od 24.07.2003. koji je ovjeren kod javne bilježnice Ivanke Antić, od sada pokojnog ČČ kupila kčbr. [katastarska čestica] voćnjak kraj kuće u [adresa] u površini od 537 čhv, i to koja je u vrijeme kupoprodaje bila upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to suvlasni dio od 64131/138240 na naznačenoj nekretnini. U vrijeme sklapanja kupoprodajnog ugovora na navedenom dijelu nekretnine bila je sagrađena jedna gotovo ruševna drvena kuća i jedan štagalj, pa je predmet kupoprodaje bila i navedena drvena kuća i štagalj koji je u međuvremenu srušen. Drvenu kuću je tužena obnovila i nesmetano ju koristi od dana sklapanja ugovora odnosno dana 24.07.2003. Sada pokojni IČ prilikom sastava ugovora je tvrdio da je on isključivi vlasnik dijela naprijed naznačene nekretnine koju je prodao tuženoj, te kuće i štaglja. Dana 29.10.2003. isti je potpisao izjavu koju je ovjerio kod javne bilježnice Ivanke Antić, a iz koje izjave proizlazi da je u cijelosti isplaćen prema kupoprodajnom ugovoru, a iz koje izjave proizlazi da je predmet kupoprodaje osim 1/2 dijela na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] bila i drvena kuća i štagalj. Kako je naprijed navedeno tužena je drvenu kuću obnovila, a štagalj se u međuvremenu urušio, tako da su od njega ostali samo krajnji drveni stupovi. U vrijeme sklapanja kupoprodajnog ugovora prema upisu kod Područnog ureda za katastar Karlovac, Ispostave Duga Resa, bili su upisani kao posjednici na naznačenoj nekretnini IČ i tada njegova pokojna majka FČ i to svaki u 1/2 dijela. Nakon što je tužena kupila od ČČ kako je to naprijed navedeno 1/2 dijela naznačene nekretnine donijeto je rješenje Područnog ureda za katastar Karlovac, Ispostave Duga Resa, klasa: UP/I-932-07/03-03/00130, ur.br: 541-05-02/1- 03-2 dana 24.07.2003. kojim je uknjižena tužena kao suvlasnica u 1/2 dijela uz već tada pokojnu FČ - majku sada pokojnog ČČ. Otac ČČ je bio PČ. Darovnim ugovorom sklopljenim dana **.**.1982. ŽČ koja je bila sestra PČ, je darovala svoj suvlasni dio PČ na nekretninama upisanim u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a u kojem zk.ul. kako je naprijed navedeno između ostalih nekretnina je bila upisana i kčbr. [katastarska čestica] voćnjak kod kuće od 537 čhv. Jedini nasljednici iza pokojnog UČ su bili sin IČ i njegova supruga FČ. Iza FČ je kao jedini nasljednik ostao IČ. Prema navedenom proizlazi da upis u zemljišnim knjigama nije odraz stvarnog stanja suvlasništva i da je upis u katastarskom operatu odražavao stvarno vlasništvo na predmetnoj nekretnini, a što znači s obzirom da je pokojni IČ bio jedini nasljednik iza svoje majke TČ, time bio i jedini vlasnik predmetne nekretnine. Prednje proizlazi i iz izjave od 29.10.2003. koju je potpisao pokojni IČ kod javne bilježnice i u kojoj navodi da je on vlasnik predmetne nekretnine, kao i kuće i štaglja, a što je prodao tuženoj. Tužena priznaje da je primila dopis tužitelja upućen od njegova punomoćnika, ali s obzirom na naprijed navedeno nije smatrala da na isti treba odgovoriti i nije spremna tužitelju prepustiti posjed njezine kuće i okućnice koju je inače obnovila i koja je bila u ruševnom stanju.

3. Podneskom od 26. studenog 2021. tužena je dopunila navode iz odgovora na tužbu navodeći da je drvenu kuću, nakon sklapanja kupoprodajnog ugovora sa pokojnim ČČ obnovila i nesmetano ju koristila od dana sklapanja ugovora, a pokojni IČ je tvrdio da je on isključivi vlasnik naznačenih građevina sagrađenih na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a što proizlazi iz njegove ovjerene izjave kod javnog bilježnika od 29.10.2003. Tužena navodi da dostavlja četiri fotografije, time da je na dvjema fotografijama vidljiv stari drveni sjenik, od kojeg su sada ostali samo stupovi na mjestu gdje se nalazio. Ujedno dostavlja i dvije fotografije iz kojih je vidljivo u kakvom stanju je bila niskoprizemna kuća, kao i fotografija iz koje je vidljivo obavljanje građevinskih radova na obnovi ove kuće. Nakon što je kuća obnovljena tužena je uvela struju i vodu, te iskopala septičku jamu. Iz fotografija je također vidljivo da je tužena jedan dio kuće dozidala ciglom, a radi se prostoriji koja je sada sanitarni čvor, odnosno kupaonica.

4. Prije zaključenja prethodnog postupka, podneskom od 7. studenog 2022. tužena je izjavila i protutužbu u kojoj navodi da je nesporno da je tužena kupila od IČ cjelokupnu kčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], a koja se sastoji od drvene kuće, štaglja i okućnice, onako kako je tu nekretninu uživao sam prodavatelj i kako je pokazao tuženoj prije kupoprodaje. Prodavatelj IČ je tuženoj prodao svoj dio predmetne nekretnine i dio koji pripada njegovoj tada već pokojnoj majci FČ, prema katastarskim podacima, a čiji je on jedini nasljednik pa je tužena stekla pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini u 1/1 dijela. Tužitelj tužbom traži predaju u suposjed –tj. predaju ključeva predmetne kuće, ali on nikada nije posto vlasnikom predmetne nekretnine i kuće sagrađene na njoj. Tužena dalje navodi da zemljišnoknjižno i katastarsko stanje nekretnine nije usklađeno pa je upisana u:

- zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], označena kao kčbr. [katastarska čestica] voćnjak kraj kuće u [adresa], površine 537 čhv

- posjedovni list 1856 k. o. [katastarska općina], označena kao kčbr. [katastarska čestica] kraj kuće, površine 777 m2.

Tužena dalje navodi da je prodavatelj IČ tuženoj prodao i točno pokazao što joj prodaje, a to je upravo predmetna nekretnina, time da joj je prodao svoj suvlasnički dio i dio svoje pok. majke TČ, čiji je on jedini nasljednik, a u trenutku kupoprodaje, upisani posjednicisu bili upravo IČ u 1/2 dijela i FČ u 1/2 dijela. Cijelu nekretninu, od kupoprodaje pa do danas, uživa samo i isključivo tužena, u čitavim njenim granicama. Nitko drugi, osim prodavatelja IČ i njegovih roditelja, nije bio vlasnikom predmetne nekretnine, a koju je od prodavatelja kupila tužena. Kako zemljišnoknjižna površina predmetne nekretnine ne odgovara stvarnom stanju na terenu, tako je potrebno izraditi prijavni list i oformiti česticu površine i oblika prema stvarnom stanju. Obzirom da tužitelj nikada nije ni stekao vlasništvo na predmetnoj nekretnini, tako nema pravo ni na predaju u posjed. Ukoliko cijenjeni Naslov ne bi prihvatio ovaj navod tužene i ako bi prihvatio tužbeni zahtjev, tada tužena ističe prigovor zadržanja te se poziva na odredbu članka 164., stavak 2., Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (dalje u tekstu: ZOV), koji glasi: (2) Zahtijeva li vlasnik da posjednik preda stvar, pošteni posjednik može tražiti naknadu za nužne i korisne troškove koje je imao, te stvar zadržati dok mu oni ne budu naknađeni.” Tužena dalje navodi da je izvršila cjelokupnu rekonstrukciju kuće sagrađene na predmetnoj nekretnini. U kući su bili zemljani podovi pa je tužiteljica izvršila radove izvoženja zemlje i betoniranja podova. U podrumu su bile na stropu daske koje su strunule pa je trebalo izliti deku. Na kuću je postavljena nova krovna konstrukcija i crijep na krov, kao i kompletan sustav odvodnje oborinskih voda. U kuću je uvedena električna energija i voda te je tužena platila priključke na vodoopskrbnu mrežu i na mrežu električne energije. Tužena je u kući dozidala kupaonu i platila postavljanje keramičkih pločica i svih sanitarija, a posebno su iskopani šaht za vodu i septička jama. Uz među sa susjednom parcelom, posađena je zelena ograda od živice i čempresa. Tužiteljica procjenjuje predmetna ulaganja na iznos između 50.000,00 € i 60.000,00 € pa potražuje naknadu nužnih i korisnih troškova prema formuli: vrijednost troškova x suvlasnički udio tužitelja, koji iznos će biti specificiran po izvršenom građevinskom vještačenju. Stoga traži da sud donese presudu kojom će utvrditi da je tužena-protutužiteljica stekla pravo vlasništva nekretnine u cijelosti, što je tuženik dužan priznati i trpjeti uknjižbu prava vlasništva tužene-protutužiteljice u zemljišnim knjigama. Ukoliko sud ne usvoji protutužbeni zahtjev radi utvrđenja vlasništva, tada zahtijeva da sud usvoji zahtjev radi isplate nužnih i korisnih troškova u iznosu koji će specificirati po izvršenom građevinskom vještačenju, sa zateznim kamatama od dana donošenja prvostupanjske presude.

5. U odgovoru na protutužbu tužitelj-protutuženik navodi da je u dobroj vjeri postupao s povjerenjem u zemljišne knjige obzirom prilikom upisa njegova suvlasništva u zemljišnoj knjizi nije bila upisana nikakva zabilježba spora ni druga bilo kakva aktivna plomba, stoga je tužitelj-protutuženik pravno zaštićen jer uopće nije imao razloga posumnjati u potpunost i istinitost stanja u zemljišnoj knjizi, odnosno s obzirom na okolnosti nije imao dovoljno razloga posumnjati da ono što je upisano nije potpuno ili da je različito od izvanknjižnog stanja. Također, sukladno čl. 8. st. 3. Zakona o zemljišnim knjigama (NN 63/19) nedostatak dobre vjere ne može se prigovoriti nikome samo zato što nije istraživao izvanknjižno stanje. Tužitelja-protutuženika ne mogu se ticati odnosi između tužene-protutužiteljice i trećih osoba, niti je sukladno prethodno navedenoj odredbi bio dužan istraživati izvanknjižno stanje. U konkretnom slučaju ispunjene su pretpostavke za stjecanje prava suvlasništva predmetne nekretnine na temelju povjerenja u zemljišne knjige, u smislu odredaba čl. 122. st. 2. i čl. 123. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima i nesporno je da je tužitelj-protutuženik pošteni stjecatelj. Pritom tužitelj-protutuženik ističe da su svi dokazi predloženi od strane tužene-protutužiteljice irelevantni budući da je tužitelj-protutuženik u zemljišnim knjigama uknjižen kao pošteni stjecatelj. Također ističe se da budući da se poštenje predmnijeva, to je na protivnoj stranci teret dokaza o eventualnom nepoštenju tužitelja- protutuženika, a koje eventualno nepoštenje tužitelja-protutuženika zasigurno nije dokazano od strane tužene-protutužiteljice. Kako je tužitelj-protutuženik dio svog suvlasničkog omjera stekao na temelju pravomoćne sudske odluke, konkretno na temelju pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju, to valja uputiti i na odredbu čl. 127. st. 1. ZV-a prema kojoj onaj tko stekne pravo vlasništva nekretnine odlukom suda ovlašten je ishoditi upis stečenog prava vlasništva u zemljišnoj knjizi. Naime, u pogledu navoda tužene-protutužiteljice da upis u zemljišnim knjigama nije odraz stvarnog stanja suvlasništva, tužitelj-protutuženik ponovno ističe odredbu čl. 8. st. 1. i 2. ZZK prema kojoj zemljišne knjige, izvaci, odnosno ispisi i prijepisi iz zemljišne knjige uživaju javnu vjeru i imaju dokaznu snagu javnih isprava, a smatra se da zemljišna knjiga istinito i potpuno odražava činjenično i pravno stanje zemljišta. Nesporno je da je pravo suvlasništva tužitelja-protutuženika dokazano zemljišnoknjižnim izvatkom kao javnom ispravom koja se ne može osporavati. Tužitelj-protutuženik se pita zašto tužena- protutužiteljica tvrdi da je vlasnica u cijelosti tek nakon što je pokrenut predmetni postupak te se postavlja pitanje zašto tužena-protutužiteljica nije prije ovog postupka pokrenula npr. zk ispravni postupak ako smatra da zemljišnoknjižno i katastarsko stanje predmetne nekretnine nije usklađeno. Nadalje, u pogledu prvog protutužbenog zahtjeva tužene-protutužiteljice ističe se da nije jasno temeljem koje pravne osnove (npr. ugovor, odluka suda, dosjelost) je stekla pravo vlasništva te iz tako postavljenog protutužbenog zahtjeva proizlazi da se radi o stjecanju prava vlasništva dosjelošću, a u kojem slučaju nisu ispunjene zakonom propisane pretpostavke za stjecanje prava vlasništva. Čak i da su ispunjene pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću to je tužena-protutužiteljica svoje pravo vlasništva trebala uknjižiti prije nego li je tužitelj-protutuženik uknjižen u zemljišne knjige kao pošteni stjecatelj. Sukladno čl. 130. st. 2. ZV-a vlasništvo nekretnine stečene temeljem zakona ne može se suprotstaviti pravu onoga koji je, postupajući s povjerenjem u zemljišne knjige, u dobroj vjeri upisao svoje pravo na nekretnini dok još pravo koje je bilo stečeno na temelju zakona nije bilo upisano. Slijedom navedenog, tužitelj smatra da je razvidno da je prvo postavljeni protutužbeni zahtjev neosnovan, stoga bi isti valjalo odbiti u cijelosti. U pogledu navoda tužene-protutužiteljice da je ista pošteni posjednik te da kao takva može tražiti naknadu za nužne i korisne troškove te stvar zadržati dok oni ne budu naknađeni, tužitelj-protutuženik ističe da s obzirom da je ista istaknula da zemljišnoknjižno i katastarsko stanje predmetne nekretnine nije usklađeno, to je ista morala znati da je osim nje, kao suvlasnik upisan i tužitelj-protutuženik i time je imala razloga posumnjati da joj predmetna nekretnina ne pripada u cijelosti, stoga se ne može smatrati poštenim posjednikom sukladno čl. 18. st. 3. ZV-a. Nadalje, tužena- protutužiteljica nije dostavila nikakve pisane dokaze, konkretno račune na temelju kojih se može utvrditi točan iznos i visina eventualnih ulaganja, kao ni dokaze o tome kada su ta eventualna ulaganja napravljena i jesu li ona zaista bila nužna. Tužena - protutužiteljica jedino predlaže provođenje građevinskog vještačenja na okolnost visine ulaganja – korisnih i nužnih troškova, no tužitelj-protutuženik ističe da se takvim vještačenjem može samo utvrditi sadašnja tržišna vrijednost nekretnine i sadašnje stanje nekretnine. Takvim vještačenjem bi se mogla utvrditi navedena okolnost samo npr. u slučaju da je utvrđena vrijednost nekretnine prije predmetnog ulaganja i da se sada opet naknadno utvrđuje vrijednost nekretnine jer bi na taj način bila vidljiva razlika u visini vrijednosti nekretnine koja bi eventualno predstavljala visinu ulaganja. Međutim, kako to u ovoj situaciji nije slučaj, to tužitelj-protutuženik ne vidi što se izvođenjem navedenog dokaza može utvrditi i dokazati, stoga se protivi istome. Tužena-protutužiteljica spominje raznovrsne radove i ulaganja, međutim nije dostavila niti jedan dokaz o istima, stoga ako je ista zaista izvršila navedene radove i ulaganja, tužitelj-protutuženik ju poziva da o istima dostavi dokaze, odnosno račune. Isto tako, treba napomenuti kako budući da je tužena-protutužiteljica nepoštena posjednica, to je ista iako je znala za zemljišnoknjižno stanje išla ulagati u predmetnu nekretninu isključivo na svoj rizik. Slijedom navedenog, razvidno je da je supsidijarni protutužbeni zahtjev neosnovan, stoga bi isti valjalo odbiti u cijelosti.

6. Tužitelj-protutuženik u istom podnesku navodi da obzirom tužena- protutužiteljica odbija predati suposjed predmetne nekretnine koje je tužitelj- protutuženik suvlasnik, to tužitelj-protutuženik zahtijeva od tužene-protutužiteljice isplatu na ime korištenja bez osnove tužiteljevog suvlasničkog dijela nekretnine mjesečnu tržišnu najamninu u iznosu od 1.000,00 kn/ 132,72 EUR za svaki pojedini mjesec s datumom dospijeća do 30. -tog u mjesecu za prethodni mjesec, a koji iznos će biti naknadno specificiran nakon nalaza i mišljenja vještaka, i to od trenutka podnošenja tužbe 19.10.2021., pa do trenutka kada tužena-protutužiteljica preda suposjed predmetne nekretnine tužitelju-protutuženiku.

7. Podneskom od 10. veljače 2023. tužena-protutužiteljica se protivila preinaci tužbe kojom je tužitelj-protutuženik istaknuo drugi zahtjev (radi isplate) uz postojeći (radi predaje u suposjed).

8. Sud je dopustio preinaku primjenom odredbe članka 190. stavak 3. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, u daljnjem tekstu: ZPP) kojom je propisano da nakon dostave tužbe tuženiku za preinaku tužbe potreban je pristanak tuženika; ali i kad se tuženik protivi, sud može dopustiti preinaku ako smatra da bi to bilo svrsishodno za konačno rješenje odnosa među strankama.

9. Obzirom je tužba preinačena nakon dostave tužbe tuženiku, a tuženik nije dao pristanak za preinaku tužbe, sud je ipak dopustio preinaku isticanjem drugog zahtjeva uz postojeći, obzirom smatra da je to svrsishodno za konačno rješenje odnosa među strankama obzirom će stranke osim pitanja suposjeda, riješiti i pitanje prava na naknadu za korištenje suvlasničkog dijela u odnosu na koji se traži suposjed.

10. Nakon provedenog geodetskog i građevinskog vještačenja, tužitelj-protutuženik je podneskom od 27. prosinca 2024. i na glavnoj raspravi 21. siječnja 2025. konačno uredio stvarnopravni zahtjev radi predaje u suposjed predmetne nekretnine sukladno označenim točkama i površini 1034 m2, na skici očevida vještaka Andreje Omić od dana 1. lipnja 2024. broj KA-24034. Podneskom od 27. prosinca 2024. konačno je uredio i obveznopravni zahtjev radi isplate naknade za korištenje suvlasničkog dijela u ukupnom iznosu od 3.326,15 EUR sa zateznom kamatom na svaki pojedinačni mjesečni iznos.

11. Podneskom od 13. siječnja 2025. tužena-protutužiteljica je uredila svoj stvarnopravni zahtjev radi utvrđenja vlasništva predmetne nekretnine, sve sukladno označenim točkama i površini na skici vještaka Andreje Omić od 10. lipnja 2024., što je tužitelj-protutuženik dužan priznati i trpjeti uknjižbu prava vlasništva tužene- protutužiteljice. Više ne postavlja eventualno kumulirani zahtjev radi naknade nužnih i korisnih troškova, pa se smatra da tužena-protutužiteljica odustala od eventualne kumulacije zahtjeva.

12. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u izvadak iz zemljišne knjige za zk.uzl. 1447 k. o. [katastarska općina], opomenu pred utuženje na listu 5-6, ugovor o kupoprodaji nekretnina od 24. 7. 2003., izjavu od 29. 10. 2003. ovjerenu kod javnog bilježnika, Darovni ugovor od 5. travnja 1982., rješenje Područnog ureda za katastar Karlovac, Ispostava Duga Resa od 24. 7. 2003. i od 6. 5. 2001., fotografije na listu 24-25 spisa, te na listu 31-34, dopis Komunalno Duga Resa d.o.o. za vodne djelatnosti od 22. 2. 2003., uvjerenje o boravištu PU Karlovačka, PP Duga Resa od 22. 2. 2023., preslik iz zemljišnih knjiga na listu 61-64, povijesni prikaz za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], dokumentaciju na listu 75, Ugovor o korištenju javne usluge kupca kategorije potrošnje kućanstvo od 14. studenog 2011., preslik osobne iskaznice na listu 78-79, povijest promjena na katastarskim česticama od 27. 3. 2023., preslik iz zemljišnih knjiga na listu 83-91, proveo očevid na licu mjesta 10. lipnja 2024., saslušao svjedoke KČ, LČ, AČ, CČ, ĐČ, te stranke, proveo geodetsko vještačenje Andreju Omić, koja je izradila skicu očevida, te proveo građevinsko vještačenje po vještaku iz 2MPRO d.o.o. [adresa]. Daljnji dokazi nisu provedeni.

13. Tužbeni zahtjevi nisu osnovani, dok je protutužbeni zahtjev djelomično osnovan .

14. Nije sporno da su stranke upisane kao suvlasnici nekretnine iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to kčbr. [katastarska čestica] voćnjak kraj kuće u [adresa] čhv, i to tužitelj OČ u 296436/552960 dijela, a tužena OČČ u 256524/552960 dijela.

15. Iz povijesnog izvatka iz zemljišnih knjiga vidljiv je slijed uknjižbi do upisa prava suvlasništva stranaka. Predmetna kčbr. [katastarska čestica] voćnjak kraj kuće, zajedno s ostalim česticama, bila je upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao vlasništvo O kbr.2 iz [adresa] koja je brisana rješenjem ovog suda R1-947/58 od 31. listopada 1958. i uknjižena za korist ukupno 19 suvlasnika. Njihova suvlasnička zajednica razvrgnuta je na temelju diobne osnove i ovosudnog pravomoćnog rješenja poslovni broj R1-356/63-13 od 31. kolovoza 1963. tako da je predmetna kčbr. [katastarska čestica] upisana kao suvlasništvo:

1. ZČ iz Briga 6 u 15/108 dijela, kojeg je na temelju ovosudnog pravomoćnog rješenja poslovni broj O-275/80 od 6. veljače 1986. naslijedio PČ iz Briga 6

2. EČ iz [adresa] u 12/108 dijela kojeg su na temelju ovosudnog pravomoćnog rješenja poslovni broj O- 797/70 od 28. lipnja 1971. naslijedili: ZČ iz [adresa] u 5/10 dijela

BČ iz Briga 6 u 1/10 dijela

RČ iz Briga 6 u 1/10 dijela

GČ iz Briga 6 u 1/10 dijela

MČ iz Briga 6 u 1/10 dijela

3. MČ iz Briga 6 u 12/108 dijela, kojeg su na temelju ovosudnog rješenja o nasljeđivanju poslovni broj O-323/72 od 26 siječnja 1973. naslijedili:

ZČ iz Briga 6 u 4/8 dijela

RČ iz Briga 6 u 1/8 dijela

PČ iz Briga 6 u 1/8 dijela

BČ iz Briga 6 u 1/8 dijela

GČ iz Briga 6 u 1/8 dijela

4. RČ iz [adresa] u 12/108 dijela, kojeg su na temelju ovosudnog pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika Ivanke Antić poslovni broj O-542/04 od 31. svibnja 2004. naslijedili

IČ u 3/6 dijela

OČ u 1/6 dijela

DČ u 1/6 dijela

HČ u 1/6 dijela

5. BČ iz Briga 6 u 12/108 dijela, kojeg su na temelju ovosudnog pravomoćong rješenja o nasljeđivanju od 26. siječnja 1981. naslijedili:

PČ iz Briga 6

GČ iz Briga 6

6. PČ iz [adresa] u 12/108 dijela, kojeg je na temelju ovosudnog pravomoćnog rješenja poslovni broj O-1020/89-3 od 14. svibnja 1990. i broj O-1020/89-4 od 25. listopada 1990 naslijedila:

FČ r. [adresa]

7. GČ iz Briga 6 u 12/108 dijela, koju je na temelju rješenja broj O-543/04 os 21. listopada 2020. naslijedio:

OČ

8. ŽČ iz [adresa] u 12/108 dijela koju su na temelju ovosudnog pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika Ivanke Antić poslovni broj O-544/04-4 od 7. lipnja 2005. naslijedili

OČ u 1/3 dijela

DČ u 1/3 dijela

HČ u 1/3 dijela

9. ĆČ iz [adresa] u 6/108 dijela, koju su na temelju rješenja javnog bilježnika broj O-1432/18 od 19. 2. 2021. naslijedili:

VČ

OŠ

10. FČ iz Briga 6 u 6/108 dijela, koju su na temelju rješenja ovog suda od 3. listopada 1969. naslijedili:

ZČ iz Briga 6 u 1/8 dijela

BČ iz Briga 6 u 1/8 dijela

PČ iz Briga 6 u 1/8 dijela

MČ iz Briga 6 u 1/8 dijela.

Konačno je tužitelj-protutuženik JČ na temelju ugovora o darovanju stekao i suvlasničke dijelove od nasljednika iza pok.Ruže i pok.ĆČ i pok.GČ dok je tužena- protutužiteljica OČČ uknjižila svoj suvlasnički dio u zemljišnim knjigama na temelju ugovora o kupoprodaji nekretnina od 24. srpnja 2003. kojeg je sklopila s IČ.

16. Obzirom su stranke upisani u zemljišnim knjigama kao suvlasnici, to se tužiteljev zahtjev radi predaje u suposjed predmetne nekretnine temelji na odredbi članka 42. stavak 1. i 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15-pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: ZV) kojim je propisano da svim suvlasnicima pripada pravo na suposjed stvari, ali da oni mogu odlučiti da će međusobno podijeliti posjed stvari i/ili izvršavanje svih ili nekih vlasničkih ovlasti glede stvari koja odluka predstavlja posao redovite uprave kao i odlučivanje o izmjenama i opozivu prijašnje odluke o tome.

17. Tužba radi predaje u (su)posjed je tužba koja se temelji na odredbi članka 161. stavak 1. ZV kojom je određeno vlasnik ima pravo zahtijevati od osobe koja posjeduje njegovu stvar da mu ona preda svoj posjed te stvari, dok je odredbom članka 162.stavak 1. istog Zakona propisano da vlasnik, da bi u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom ostvario svoje pravo da od osobe koja posjeduje njegovu stvar zahtijeva da mu ona preda svoj posjed te stvari, mora dokazati da je stvar koju zahtijeva njegovo vlasništvo i da se nalazi u tuženikovu posjedu.

18. Nije sporno da se tužena-protutužiteljica nalazi u posjedu predmetne nekretnine, a obzirom na navode tužene-protutužiteljice da se nalazi u posjedu cijele nekretnine kao samovlasnica, radi se o posjednikovom prigovoru iz odredbe članka 163. stavak 1. ZV kojom je propisano da posjednik ima pravo odbiti predaju stvari njezinom vlasniku ako ima pravo koje ovlašćuje na posjedovanje te stvari (pravo na posjed). Na tom temelju tužena je izjavila i protutužbu kojom traži utvrđenje vlasništva predmetne nekretnine u cijelosti, odnosno i na suvlasničkom dijelu tužitelja- protutuženika.

19. Naime, tužiteljica tvrdi da je od sada pok.IČ u dobroj vjeri kupila cijelu nekretninu obzirom na sljedeće okolnosti: pismeni ugovor o kupoprodaji je sklopila s pok.IČ za suvlasnički dio s kojim je sada pok.IČ bio upisan u zemljišnim knjigama, dok joj je u naravi prodao cijelu nekretninu, što IČ potvrđuje u izjavi od 29. listopada 2003., ovjerene kod javnog bilježnika Ivanke Antić iz [adresa], da je u cijelosti isplaćen za prodano vanknjižno i knjižno vlasništvo cjelokupne nekretnine u Mrežničkom brigu, a koje se sastoji od drvene kuće, štaglja i okućnice u površini od 216 čhv upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kčbr. [katastarska čestica].

20. U odnosu na preostali suvlasnički dio, tužena-protutužiteljica je iskazala da joj je IČ predočio darovni ugovor od 5. travnja 1982. (strana 16 do 17 spisa) koji je sklopljen između JŠ, r. IČ, kao darovatelja, i PČ, kao daroprimatelja, kojim NŠ daruje sve svoje suvlasničke dijelove PČ na nekretninama upisanim u zkul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] među kojima je i predmetna kčbr. [katastarska čestica] voćnjak kod kuće od 537 čhv upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i dopušta uknjižbu u zemljišnim knjigama. U Darovnom ugovoru se još navodi da je presudom Općinskog suda u Karlovcu P-831/80 od **.**.1981. NŠ namirena za svoj nasljedni dio iza pk.oca ŠŠ, dok je presudom P- 1117/80 od 18. rujna 1980. utvrđeno da je namirena iza svoje braće BČ i RČ. Također se navodi da je JŠ r. ŠŠ "podmirena općenito iz imovine Šeketa zadruge za svoj zadružni odnosno suvlasnički dio od 8712/69120 nekretnina upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koje se sastoje od kčbr. [katastarska čestica] voćnjak kod kuće od 537 čhv…..i dio od 2560/92160 nekretnina upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koje se sastoje od…..pa ovime sve svoje suvlasničke dijelove i prava na gore navedenim nekretninama u to ime darivam svome bratu UČ iz [adresa] i dozvoljavam da se uknjiži pravom suvlasništva bez svakog mog daljnjeg znanja i pristanka."

21. Nesporno je da je darovateljica NŠ majka tužitelja-protutuženika OČ, dok je darovani PČ bio otac IČ od kojeg je tužiteljica kupila predmetnu nekretninu.

22. Kako je već navedeno, nesporno je da se tužena-protutužiteljica nalazi u posjedu cijele nekretnine. Međutim, iz provedenih dokaza proizlazi da je IČ sa svojim prednicima, majkom FČ i ocem PČ, također bio posjednik cijele nekretnine.

23. Prema rješenju Područnog ureda za katastar Karlovac od 24. srpnja 2003. (strana 18 do 19 spisa) u posjedovnom listu broj 1053 bili su upisani kao posjednici IČ i FČ ud.PČ (majka IČ) na jednake dijelove pa su nakon provede kupoprodajnog ugovora broj OV 2771/03 na predmetnoj nekretnini od tada bili upisani u posjedovnom listu broj 1084 k. o. [katastarska općina] posjednici tužena- protutužiteljica OČČ i FČ ud.PČ.

24. Prema povijesti promjena na katastarskim česticama revizijom posjedovnog stanja 1948-1949.godine kbr.1107 k. o. [katastarska općina] upisana je u posjedovnom listu 100 na posjednika Šeketa Jandru Petrovog iz [adresa].

-1990. iskazom promjena 18/90 temeljem rješenja O-1020/89-3 izvršena je promjena posjednika cijelog posjedovnog lista broj 100 k. o. [katastarska općina] i upisana je kao posjednik FČ ud.PČ, [adresa]

-2001. iskazom promjena 2/2001 temeljem rješenja XO-833/99-5 kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prenesena je iz posjedovnog lista 100 u novi posjedovni list broj 1053 k. o. [katastarska općina] na [adresa] SŠ ud.PČ, [adresa] u ½ dijela i JČČ, [adresa] u ½ dijela

-2003. iskazom promjena 25/2003 temeljem rješenja OV-2771/03 kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prenesena je iz posjedovnog lista 1053 u novi posjedovni list broj 1084 k. o. [katastarska općina] na [adresa] SŠ ud.PČ, [adresa] u ½ dijela i OČČ u ½ dijela

-2021. pa do 2022. upisuje se kao posjednik OČ i posjednice od kojih je kasnije darovanjem stekao njihove suvlasničke omjere pa je konačno 2022. iskazom promjena 9/2022, temeljem rješenja Z-7201/2021 izvršena promjena vlasnika posjedovnog lista broj 1856 k. o. [katastarska općina] i upis na OČ u 281076/552960 dijela, OČČ u 256524/552960 dijela, i OŠ u 15360/552960 dijela, i do danas (27.3.2023.) nije bilo promjena.

25. Prema potvrdi o priključku od 22. veljače 2023. (strana 58 spisa) koju je izdalo Komunalno Duga Resa d.o.o. za vodne djelatnosti, objekt na lokaciji Mrežnički Brog 20, na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u suvlasništvu 256254/552960 udjela NČČ, spojen je na javnu vodoopskrbnu mrežu od 16. siječnja 2004.

26. Prema uvjerenju o boravištu Policijske uprave karlovačke Policijska postaja Duga Resa od 22. veljače 2023. (strana 59 spisa) tužena-protutužiteljica OČČ ima boravište na adresi [adresa] od 31. srpnja 2003.

27. Na očevidu 10. lipnja 2024. geodetskim vještačenjem po vještaku Andreji Omić iz CADCOM d.o.o. identificirana je predmetna kčb.1107 k. o. [katastarska općina] u površini od 1034 m2, koja je na skici očevida KA_23034 od 10. lipnja 2024. označena snimljenim međnim točkama. Na skici je prikazana kuća (legalni dio od 52 m2 i nelegalni dio od 33 m2).

28. Nakon što je bio na licu mjesta, sud je utvrdio da fotografije na listu 24 do 25 te 31 do 34 prikazuju kuću na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Na prvoj fotografiji na listu 25 spisa vidi se izvođenje građevinskih radova na izmjeni krovišta kuće i produženja krova kojim je sada natkrivena i terasa.

29. Osim izmjene krovišta kuće i produženja krova kojim je natkrivena terasa, tužena-protutužiteljica je iskazala da su svi podovi kuće bili truli i zemljani pa je iskopala i betonirala podove, dodatno iskopala podrum, uvela vodu, kompletno promijenila električne instalacije, iskopala septičku jamu, napravila kupaonicu, izbetonirala terasu. Tužiteljica je iskazala da je nekretninu ogradila živicom, posadila voćnjak, a to je sud mogao i utvrditi na licu mjesta.

30. Tužitelj-protutuženik nije osporavao da je tužena izvela navedene radove na nekretnini, a navode tužene-protutužiteljice potvrdili su i saslušani svjedoci.

31. Saslušani kao svjedoci, bračni drugovi KČ i LČ, koji od 2006. koji svoju vikend kuću imaju na susjednoj nekretnini, potvrdili su u svojim iskazima da je tužena-protutužiteljica sa svojim suprugom MČ obnovila kuću na predmetnoj nekretnini koju je u cijelosti kupila od sada pok.Pepija tj.JČČ koji joj je prodao cijelu nekretninu iako u to vrijeme još nije sve prenio na sebe time da je sve naslijedio od svoje majke.

32. Bračni drugovi su i svjedoci AČ i ČŠ, sestrična tužene, koji su iskazali da su na nekretninu prvi put došli 2003. kada ju je tužena kupila od JČČ, kojeg su zvali J. Radilo se o staroj kući s okućnicom time da je kuća bila u raspadnom stanju. Svjedok AČ je iskazao da je J naslijedio nekretninu od svojih roditelja jer se netko u obitelji odrekao u korist njegovog oca. Prema iskazu IŠ IČ je nekretninu stekao od tete, mamine sestre, ali ne zna njihova imena. Oboje su suglasno iskazali da su tužena i njen suprug obnovili kuću tako da su izveli sve radove prema navodima tužene.

33. Svjedok ĐČ imao je kamion i kombinirku pa je pred 15 ili 20 godina sa sinom kopao septičku jamu na predmetnoj nekretnini tužene, dovezao materijal i pijesak jer su se betonirali podovi koji su do tada bili zemljani, obnavljao krov, uređivao podrum, betonirala nadstrešnica koja je kasnije i natkrivena. Koliko mu je poznato, tužena je nekretninu kupila od J, koji ju je stekao od svog oca.

34. Iz iskaza tužitelja-protutuženika proizlazi da je u staroj kući živjela njegova majka NŠ dok se nije udala, time da se nije odrekla svog dijela na nekretnini. Zadnji je u kući živio ujak ĐČ, a poslije njega nitko nije živio već su na nekretninu dolazili samo on i J. Tužitelj se smatra suvlasnikom nekretnine koju je naslijedio iza majke NŠ, zajedno sa sestrama HČ i DČ.

35. Tužena-protutužiteljica je iskazala da je 2003. kupila od J cijelu nekretninu. Zbog nesređenog zemljišnoknjižnog stanja mogli su sklopiti ugovor samo za dio koji je prema gruntovni glasio na JČČ, a ostatak je IČ trebao srediti i prenijeti na sebe. Tužena je iskazala da joj je J pokazao da je teta sve poklonila njegovom ocu, a i susjedi su joj potvrdili da je to Pepijevo, isto je proizlazilo i iz stanja prema Katastru. Tužiteljica je iskazala da je J često bio u alkoholiziranom stanju i na kraju je nesretno stradao pa prije smrti nije sredio zemljišnoknjižno stanje.

36. Stranke su u svojim iskazima spominjale drugi sudski spor za koji je sud utvrdio da se radi o ispravnom postupku kojim je tužena-protutužiteljica pokušala upisati svoje pravo vlasništva na cijeloj nekretnini.

37. Iz ugovora o kupoprodaji nekretnina od 24. srpnja 2003. sud je utvrdio da je tužena-protutužiteljica kupila od IČ, sina PČ, cijeli njegov suvlasnički dio koji iznosi 64131/138240, za kupoprodajnu cijenu od 5.000,00 tadašnjih kn, dok u Izjavi od 29. listopada 2003. ovjerenom kod javnog bilježnika, IČ potvrđuje da je u cijelosti isplaćen za prodano vanknjižno i knjižno vlasništva cjelokupne nekretnine u [adresa], a koje se sastoje od drvene kuće, štaglja i okućnice u površini od 216 čhv upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

38. Na temelju ovako provedenih dokaza i ocjene svih dokaza zajedno i svakog dokaza posebno, ovaj sud je prije svega utvrdio da je pok.IČ po svojim pravnim prednicima dosjelošću stekao pravo vlasništva cijele predmetne nekretnine.

39. Prema stanju iz povijesnog prikaza zemljišnih knjiga, povijesnog posjedovnog lista, okolnosti koje proizlaze iz darovnog ugovora od 5. travnja 1982. kojim majka tužitelja-protutuženika JŠ priznaje da je podmirena iz zadružne imovine, odnosno iza svog pok.oca ŠŠ (ZČ) i iza braće RČ i ĐČ, pa tako i u odnosu na predmetnu kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], vidljivo je da su prednici stranaka nakon brisanja zadruge faktično podijelili nekadašnju zadružnu imovinu tako da je predmetna nekretnina pripala PČ kojeg su naslijedili supruga FČ i sin IČ koji je nakon toga naslijedio svoju majku.

40. Obzirom su ove okolnosti utvrđene presudama iz 1980. i darovnim ugovorom od 5. travnja 1982. tada je očito da je rok dosjelosti počeo teći prije 1980. pa su u odnosu na pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću bile mjerodavne odredbe Općeg građanskog zakonika koji je objavljen 1.lipnja 1911.g., i to prema paragrafu 1468 OGZ kojim je bilo određeno da dosjelost završava protekom 30 godina.

41. Obzirom do 1.rujna 1980. kada stupio je na snagu Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (u daljnjem tekstu: ZOVO) nije istekao navedeni rok za dosjelost, tada se rok za dosjelost računa prema stavu koji zauzet na način da je za postojanje stvarnopravnih odnosa i sve prave učinke tih odnosa nastale do stupanja na snagu ZOVO-a mjerodavno pravo što je bilo na snazi u vrijeme nastanka, a na pravne učinke koji nastaju kasnije primjenjuje se ZOVO (Načelni stav broj 5/83, usvojen na XXIII zajedničkoj sjednici dana 14.i 15.XII 1983.g.).

42. ZOVO u odredbi članka 28. stavak 4. propisuje da pošteni posjednik nepokretne stvari, stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom dvadeset godina.

43. Stoga je sada pok.IČ kao pošteni posjednik stekao pravo vlasništva predmetne nekretnine po svojim prednicima prije 2003. kada ju je prodao tuženoj- protutužiteljici. Stoga je protutužiteljica uknjižbom u zemljišne knjige na temelju pravnog posla (ugovora o kupoprodaji nekretnina od 24. srpnja 2003.) stekla pravo vlasništva na suvlasničkom dijelu od 256524/552960 s kojim je IČ bio upisan u zemljišnim knjigama, a dosjelošću je po svojim pravnim prednicima (IČ i njegovim roditeljima) stekla pravo vlasništva na suvlasničkom dijelu koji je u zemljišnim knjigama u konačnici bio upisan na tužitelja-protuteženika OČ.

44. Tužena-protutužiteljica je u dobroj vjeri kupila predmetnu nekretninu bez obzira na nesređeno stanje u zemljišnoknjižnim knjigama obzirom su sada pok.IČ i njegovi roditelji neometano posjedovali cijelu nekretninu, njihov posjed bio je upisan u katastru, a IČ je imao i pisanu ispravu (darovni ugovor JŠ) iz kojeg proizlazi da pravni prednici tužitelja-protutuženika nemaju pravo na predmetnu nekretninu.

45. Stoga tužitelj-protutuženik nije u dobroj vjeri na temelju darovanja stjecao pojedine suvlasničke dijelove od drugih formalno upisanih suvlasnika obzirom je znao da nekretnina otprije pripada obitelji IČ, a ne njegovoj majci JŠ. 46. Stoga su mjerodavne odredbe članka 115. stavak 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 124/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10,143/12, 152/14, u daljnjem tekstu: ZV) kojom je propisano da se na temelju pravnoga posla ne može se steći vlasništvo preko granice otuđivateljeve ovlasti da raspolaže stvarju, osim kad stjecanje vlasništva u dobroj vjeri uživa zaštitu. Isto tako je propisano u članku 115. stavak 4. ZV da stjecanje vlasništva na temelju pravnoga posla ne utječe na prava trećih koja postoje na toj stvari, osim ako je drukčije određeno zakonom radi zaštite onoga koji je u dobroj vjeri postupao s povjerenjem u zemljišne knjige ili druge javne evidencije namijenjene spoznaji mjerodavnih podataka.

47. U trenutku smrti svoje majke JŠ, tužitelj-protutuženik stekao je njenu imovinu. Međutim, nasljeđivanjem nije mogao steći više od onog što je njegova pokojna majka imala pa tako nije mogao steći niti predmetnu nekretninu koju je prije toga dosjelošću stekao IČ i njegovi prednici.

48. Opisana situacija regulirana je odredbom članka 128. stavak 1. ZV kojom je propisano da nasljednik stječe vlasništvo nasljeđenih stvari u času otvaranja nasljedstva, ako zakonom nije drukčije određeno.

49. Isto tako je propisano odredbom članka 128. stavak 3. ZV da stjecanjem prava vlasništva nasljeđivanjem ne prestaju stvarna prava koja su drugim osobama pripadala na odnosnoj stvari, osim onih za koja je to određeno zakonom ili koja po naravi stvari ne mogu dalje postojati.

50. Obzirom je tužena-protutužiteljica, zajedno sa svojim pravnim prednikom, neometano i pošteno posjedovala predmetnu nekretninu više od dvadeset godina, to ju je stekla dosjelošću i u odnosu na onaj dio koji u zemljišnim knjigama glasi na tužitelja-protutuženika, pa je protutužbeni zahtjev radi utvrđenja prava vlasništva predmetne nekretnine usvojen, a tužitelju-protutuženiku naloženo da trpi upis prava vlasništva tužene-protutužiteljice u zemljišnim knjigama na suvlasničkom dijelu od 296436/552960 koji u zemljišnim knjigama dolazi upisan na OČ, dok je preostali dio zahtjeva odbijen obzirom je u preostalom dijelu tužena-protutužiteljica već upisana kao suvlasnica nekretnine.

51. Obzirom se tužena-protutužiteljica nalazi u posjedu cijele nekretnine kao samovlasnica nekretnine, to neosnovano tužitelj traži da mu preda predmetnu nekretninu u suposjed, a posljedično tome neosnovan je i njegov zahtjev radi isplate naknade za korištenje suvlasničkog dijela u iznosu od 3.326,15 EUR sa zateznom kamatom na pojedine mjesečne iznose prema nalazu i mišljenju građevinskog vještaka iz 2Mpro d.o.o. [adresa] pa su oba tužbena zahtjeva odbijena.

52. Tuženoj-protutužiteljici pripada naknada parničnih troškova u cijelosti temeljem odredbe članka 154. stavak 5. ZPP obzirom nije uspjela u sporu u razmjerno neznatnom dijelu svog zahtjeva zbog kojeg nisu nastali posebni troškovi.

53. Troškovi tužene-protutužiteljice odmjereni su u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23), i to za sastav odgovora na tužbu iznos od 200,00 EUR prema Tbr.8.t.1., sa sastav protutužbe iznos od 200,00 EUR prema Tbr.7.t.1., za sastav podnesaka od 13.1.2025. iznos od 200,00 EUR prema Tbr.8.t.1,. za zastupanje na ročištima 9.11.2022., 7.3.2023. i 21.1.2025. iznos od 200,00 EUR za svako ročište prema Tbr.9.t.1., za zastupanje na očevidu 10.6.2024. iznos od 200,00 EUR prema Tbr.9.t.7., za izbivanje iz pisarnice u trajanju od jednog sata radi putovanja na lice mjesta i natrag iznos od 50,00 EUR prema Tbr.39. za pristup na ročište za objavu presude iznos od 100,00 EUR prema Tbr.9.t.3., sve uvećano za PDV od 25% prema Tbr.46, trošak sudske pristojbe na tužbu 53,09 EUR i na presudu 53,09 EUR, što ukupno iznosi 2.043,68 EUR koji iznos je naložen tužitelju-protutuženiku isplatiti tuženoj-protutužiteljici na ime naknade parničnih troškova sa zatraženom zateznom kamatom od dana donošenja prvostupanjske presude.

54. Tuženoj-protuužiteljici nije priznat trošak sastava ostalih podnesaka, i to temeljem odredbe članka 155. stavak ZPP kojom je propisano da će sud prilikom odlučivanja o troškovima postupka stranci odrediti naknadu samo onih troškova koji su bili potrebni za vođenje parnice. O tome koji su troškovi bili potrebni te o visini troškova odlučuje sud ocjenjujući brižljivo sve okolnosti, osobito vodeći računa o pravilima ovog Zakona koja za pripremanje glavne rasprave određuju upućivanje podnesaka i jedno pripremno ročište te jedno ročište za glavnu raspravu.

55. Tuženoj-protutužiteljici ne pripada trošak sudske pristojbe na rješenje o pristojbi u iznosu od 13,27 EUR (sadržan u zatraženoj pristojbi na protutužbu 66,36 EUR-13,27 EUR=53,09 EUR) obzirom je obveza plaćanja pristojbe na (protu)tužbu nastala podnošenjem ovog podneska pa se ne radi o opravdanom trošku tužene- protutužiteljice.

56. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Karlovcu 21. veljače 2025.

Sudac: Irena Šegavić

Uputa o pravnom lijeku

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude koji se stranci koja je pristupila na ročište za objavu presude uručuje i time se dostava smatra izvršenom (čl. 335. st. 8 ZPP).

Za stranku koja nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onog dana kada je održano ročište za objavu presude (čl. 335 st. 9 ZPP). Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi.

U slučaju iz čl. 335. st. 9 ZPP sud će istaknuti presudu na internetskoj stranici e-oglasna ploča sudova gdje presuda mora biti istaknuta 8 dana, računajući od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje.

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje sud će presudu dostaviti prema odredbama ZPP-a o dostavi pismena te joj rok za izjavljivanje žalbe teče od dana dostave presude (čl. 335. st. 11. ZPP). Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka ovome sudu. O žalbi odlučuje Županijski sud.

Dostavljeno:

1. Marko Plavetić, odvjetnik u Karlovcu

2. ZOU Nikola Horvat i Dean Radišić iz Karlovca