P-730/2019-54

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sucu toga suda Anti Božinoviću, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja ŽN, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po opunomoćeniku Mariju Depolo, odvjetniku u Splitu, protiv tuženika EROHERC OSIGURANJE d.d. Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, zastupana po odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Grgić & Partneri iz Zagreba, Pisarnica Split I, radi naknade štete, nakon održane usmene glavne i javne rasprave, zaključene dne 28. studenoga 2024. god. u nazočnosti opun. stranaka, dne 21. veljače 2025. god.,

p r e s u d i o  j e

I. Dužan je tuženik isplatiti tužitelju na ime pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje ukupan iznos od 6.640,00 EUR, sve sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 17.10.2018.g. pa do 31.12.2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023.g. pa do konačne isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, dok se za više zatraženih 686,79 EUR tužbeni zahtjev s ove osnove odbija.

II. Dužan je tuženik isplatiti tužitelju na ime imovinske štete s osnova tuđe njege i pomoći iznos od 237,89 EUR te na ime imovinske štete s osnova troškova liječenja iznos od 106,13 EUR, sve sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 17.10.2018.g. pa do 31.12.2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023.g. pa do konačne isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, dok se za više zatraženih 577,61 EUR s osnove tuđe njege i pomoći tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan.

III. Dužan je tuženik isplatiti tužitelju na ime imovinske štete s osnove izgubljene zarade iznos od 1.062,42 EUR, sve sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 17.10.2018.g. pa do 31.12.2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023.g. pa do konačne isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

IV. Dužan je tuženik naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 3.318,87 EUR sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 21. veljače 2025. god. pa do konačne isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

Obrazloženje

1. U tužbi se navodi da se 22.10.2017. god. u [adresa], na dijelu državne ceste DC-70, dogodila teška prometna nezgoda koju je prouzročio osiguranik tuženika ČN upravljajući vozilom marke "Renault Clio" reg. oznake [registarska oznaka], osiguran od autoodgovornosti kod tuženika po polici br. [broj police], a u kojoj je tužitelj zadobio teške tjelesne ozljede, dok je njegov suvozač UN smrtno stradao.

2. Tužitelj je, navodi se dalje u tužbi, zadobio prijelom frontalnog sinusa, multifragmentarni prijelom nosne kosti zbog čega je podvrgnut i operacijskom zahvatu, razdernognječnu ranu mekih česti čela gornjih vjeđa, zadobio je i ozljedu vratne kralježnice i morao nositi schantzov ovratnik. Zaostale su mu smetnje disanja i neprestani problemi s upalama sinusa i bronhitisa, povišene temperature. Proveo je terapije kod psihijatra jer teško podnosi posljedice nezgode u kojoj mu je poginuo suvozač, a sam tužitelj proletio kroz vjetrobransko staklo nakon čega mu je glava bila zaglavljena u vjetrobranskom staklu, sve nakon što mu je vozilo iz suprotnog smjera naglo oduzelo prednost. Fragmenti stakla ostali su u koži tužiteljeva lica (čela i nosa) zbog čega mu je lice-čelo i nos ostalo unakaženo unatoč šivanju i terapijama. Bio je na terapijama pet mjeseci, a terapija Fevarinom i Sanvalom produžavana mu je zbog teškoća s koncentracijom, rastresenošću i razdražljivošću. Poslan je na neuropsihološko tretiranje u KBC Split, koje je pokazalo prisutne smetnje pozornosti i koncentracije. Bio je i na pregledu kod neurologa, a pretrage su pokazale svježa oštećenja vratnih živaca C7 i 8 lijevo i desno, te mu je zbog glavobolja i smetnji koncentracije propisan Lamictal. Bio je na bolovanju 6 mjeseci i primao 70% plaće. Tužitelj je unakaženog lica u 27 godini života, još nije zasnovao obitelj, trajno su mu zaostale teške psihičke dijagnoze s tendencijom pogoršanja, zaostali su mu i problemi sa sinusima zbog kojih se ne može izlagati nikakvim aktivnostima koje bi dalje povećale njegove probleme, kao i slabost u obje ruke zbog oštećenja četiri vratna živca.

3. Nadalje navodi da se obratio tuženiku u mirnom postupku, a ovaj mu je usmeno ponudio naknadu za nagodbu, umanjujući naknadu za doprinos zbog nevezivanja pojasnom od 50%. Budući da tužitelj na takvu ponudu nije pristao, tuženik je nakon dva mjeseca pismeno odbio njegov zahtjev u cijelosti, navevši kao razlog tome da su ozljede koje je zadobio tužitelj posljedica nevezivanja sigurnosnim pojasom. Tužitelj smatra da je njegova suodgovornost, jer nije bio vezan sigurnosnim pojasom, za 20%, a ne za 50 % koliko smatra tuženik.

4. Tužitelj, predlaže u tužbi te u preciziranom tužbenom zahtjevu (u eurima) od 08. srpnja 2024. god. donijeti presudu kojom bi se obvezalo tuženika isplatiti mu na ime pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje iznos od 7.326,79 EUR, na ime imovinske štete s osnove tuđe njege i pomoći iznos od 815,50 EUR, na ime imovinske štete s osnove troškova liječenja iznos do 106,13 EUR te na ime imovinske štete s osnove izgubljene zarade iznos od 1.062,42 EUR. Na sve iznose potražuje zakonsku zateznu kamatu od 17.10.2018. god, kao od dana dostave zahtjeva za naknadu štete tuženiku.

5. Tuženik se usprotivio tužbi i tužbenom zahtjevu. Priznao je kao neprijepornu činjenicu da se 22. 10. 2017. god. dogodila prometna nezgoda u kojoj je sudjelovalo i vozilo reg. oznaka [registarska oznaka] za koje je vlasnik, u trenutku nezgode, imao kod tuženika sklopljen ugovor o osiguranju od automobilske odgovornosti za štetu koju uporabom vozila može nanijeti trećim osobama. Učinio je neprijepornim nastanak štetnog događaja, pasivnu legitimaciju na svojoj strani i pravnu osnovu odgovornosti za štetu. Nije osporavao ni aktivnu legitimaciju tužitelja. Međutim, kako iz konkretnog slučaja proizlazi da većina ozljeda koju je zadobio tužitelj u predmetnoj nezgodi potječe od njegova propusta da koristi sigurnosni pojas, ističe prigovor doprinosa tužitelja nastaloj šteti od minimalno 50 %. Protivi se i visini tužbenoga zahtjeva, smatrajući da je visina zahtjeva previsoko postavljena. Smatra da se cijena sata tuđe njege i pomoći treba odrediti po cijeni sata nkv radnika u Republici Hrvatskoj, nadalje da tuženik nije dokazao imovinsku štetu zbog troškova liječenja. Prigovara i tijeku zatraženih kamata, smatrajući da zakonske zatezne kamate tužitelju treba dosuditi od dana presuđenja.

6. U postupku su izvedeni dokazi pregledom službene zabilješke Policijske uprave Splitsko-dalmatinske, Policijske postaje Omiš broj 511-12-30-04-80-PN-150/17 od 02. studenoga 2017. god., spisa Općinskoga državnog odvjetništva u Splitu br. KO- DO-2178/2020, zahtjeva za naknadu štete u mirnom postupku nadnevka 11.10.2018. god. s poštanskom dostavnicom od 17.10.2018. god., dopisa Euroherc osiguranja d.d. Zagreb, Podružnice Split odvjetniku Mariju Depolo od 17.12.2018. god., cjelokupne medicinske dokumentacije priložene spisu, izvješća Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje o privremenoj nesposobnosti/spriječenosti za rad tužitelja za razdoblje od 22.10.2017. god. do 31.10.2017., od 01.11.2017. do 30.11.2017., od 01.12.2017. do 02.12.2017., od 03.12.2017. do 31.12.2017. god., od 01.01.2018. do 31.01.2018., od 01.02.2018. do 28.02.2018., od 01.03.2018. do 31.03.2018. i od 01.04.2018. do 30.04.2018 god., Ugovora o radu na određeno vrijeme priloženoga spisu na stranicama 35-37, Ugovora o radu na određeno vrijeme od 20.10.2017. god., prijave Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje od 23.10.2017. god., prometa po računu PBZ d.d. za tužitelja od 01.10.2017. god. do 01.10.2018. god., potvrde o plaći Ustanove za zdravstvenu njegu i rehabilitaciju Vita priložene spisu na stranici 54, zdravstvenoga kartona tužitelja, dopisa [obrt], [adresa] od 31.05.2021. god., podataka toga obrta o iznosima plaća (bruto) tužitelja od 20.10.2017. god. do 30.04.2018. god., podataka Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje o utvrđenoj nadoknadi plaće tužitelju za razdoblje od 03.12. 2017. god. do 24.11.2019. god., nalaza i mišljenja vještaka medicinske struke dr. ŽNB, spec. otorinolaringologije i subspecijaliste plastične kirurgije glave i vrata od 28. lipnja 2022. god. i dopune njegova vještva od **.**.2024.., dr. ĆN, specijaliste neurokirurgije od 01. lipnja 2023. god. i dr. Časlava Lončara, specijalista psihijatrije od 01.lipnja 2023. god., potvrde Doma za starije i nemoćne osobe Lovret, Split od 17. veljače 2021. god..

7. Stranke su zatražile trošak postupka.

8. Tužbeni zahtjev djelomično je osnovan.

9. U postupku je neprijeporna aktivna legitimacija tužitelja, pasivna legitimacija tuženika i pravna osnova odgovornosti tuženika za nastalu štetu.

10. Neprijeporno je nadalje da se tužitelj u vrijeme događanja predmetne nezgode nije koristio sigurnosnim pojasom, a prijeporno je kolika je, zbog toga, njegova suodgovornost za nastalu štetu (ozljede lica i glave).

11. Prijeporan je i tijek zakonskim zateznih kamata na zatraženu imovinsku štetu.

12. Stranke su na ročištu od 28. studenoga 2024. god. usuglasile da visina glavnice izgubljene zarade, neovisno o stupnju doprinosa sudionika, predstavlja iznos koji se dobije na način da se od svake prosječne mjesečne neto plaće koju bi tužitelj primao da je radio tijekom bolovanja na bazi 6 mjeseci, počev od studenoga 2017. god. pa završno s travnjem 2018. god. iznosi 3.669,12 kn ili 487,01 EUR mjesečno, od koje se odbiju iznosi koje je tužitelj primio za vrijeme bolovanja, a podatci o kojima su priloženi spisu, i to za studeni 2017. god u iznosu od 244,23 EUR (1.840,00 kn od poslodavca i 237,96 kn od HZZO-a), za ostale mjesece od HZZO-a i to za prosinca 2017. god. iznos od 136,66 EUR, za siječanj, veljaču i ožujak 2018. god. po 110,37 EUR, te za travanj 2018. god. iznos od 78,83 EUR.

13. S obzirom na prigovore tuženika, prvenstveno je valjalo utvrditi koliko je tužitelj doprinio nastanku štete ne koristeći u vožnji sigurnosni pojas, pri čemu je neprijeporno da nije bio vezan sigurnosnim pojasom u vrijeme događanja predmetne prometne nezgode.

14. Odgovornost za nastanak prometne nezgode u kojoj je tužitelj zadobio ozljede i pretrpio štetu, u cijelosti je na strani osiguranika tuženika ČN, što nije prijeporno. Na strani tužitelja nema nikakve odgovornosti za nastanak prometne nesreće. S obzirom da je najveći dio ozljeda pretrpio u predjelu glave i lica sigurno je da bi njegove ozljede bile lakše da je koristio sigurnosni pojas zbog čega je i suodgovoran odnosno odgovara za dio pretrpljene štete. Uzevši u obzir da tužitelj uopće nije odgovoran za nastanak prometne nezgode, u kojoj bi ozljede pretrpio i da je koristio sigurnosni pojas, a cijeneći da je time što nije koristio sigurnosni pojas doprinio ozbiljnijim ozljedama koje je zadobio, sud smatra da je njegova suodgovornost za nastalu štetu od 20%.

15. U nastavku je valjalo utvrditi visinu štete koju je tužitelj pretrpio.

16. Na okolnost visine pretrpljene neimovinske štete i imovinske štete s osnove tuđe njege i pomoći izvedeni su dokazi pregledom tužiteljeva zdravstvenog kartona, cjelokupne medicinske dokumentacije priložene spisu te vještačenjem po stalnim sudskim vještacima medicinske struke, specijalistima otorinolaringologu, neurokirurgu i psihijatru.

17. Vještak dr. ŽNB, specijalist otorinolaringologije u svome je nalazu utvrdio da je tužitelju nakon ozljeđivanja u prometnoj nezgodi ukazana pomoć u KBC Split, gdje je pregledan i operiran od strane specijalista te bolnice. Postavljena dijagnoza bila je: fraktura sinus frontalis l.dex.;conquasatio et avulsio cutis nasi cum fractura lamine quadrangularis septi nasi;VLC capitis reg. fronti set supraorbitalis bill. Vještak je u svojoj ambulanti pregledao tužitelja i dijagnosticirao jače insufincijentno disanje na nos zbog jake deformacije nosne pregrade, kao i ožiljke čela i korijena nosa. Opisane posljedice u izravnoj su vezi s ozljedama nastalima u predmetnoj nesreći. Takve se ozljede karakteriziraju kao teške tjelesne ozljede.

18. Po procjeni vještaka dr. ŽNB tužitelj je trpio jake tjelesne boli prva dva dana nakon ozljeđivanja, potom srednje jake još dva dana, te lakše još četiri dana. Prva dva dana trebao je 24-satnu tuđu njegu i pomoć. Procjenjuje da je kod tužitelja, zbog trajno otežanoga disanja na nos i naruženosti zbog ožiljaka čela i korijena nosa, trajno smanjena životna aktivnost od 4%. Kod tužitelja je došlo do srednjega stupnja naruženosti koji je vrlo uočljiv trećim osobama.

19. Vještak dr. Miro Jurinović, specijalist neurokirurg, u svome je nalazu naveo da su ozljede tužitelja koje je pretrpio u predmetnoj nezgodi detaljno opisane na dan kada je ozlijeđen od strane liječnika specijalista za orl, neurokirurgiju i specijalista za očne bolesti. U nezgodi smrtno je stradao suvozač u tužiteljevom automobilu. Na hitnom kirurškom odjelu, tužitelj je negirao gubitak svijesti, nije povraćao, bio je kooperativan i uredno orijentiran. Imao je mobilizacijski okovratnik, a iz medicinske dokumentacije ne vidi se je li mu okovratnik postavljen na hitnom odjelu ili ranije. Savjetovane su pretrage lubanjskih kostiju, mozga, skeleta lica i vratne kralježnice. Konstatiran je prijelom vanjskog dijela desnoga čeonog sinusa tabula eksterna dok je unutarnji dio intaktan. Zabilježen je i prijelom nosnih kostiju. Tužitelj je više puta bio na kontrolnim pregledima kod specijalista orl, očnih bolesti i primarne kirurgije, obrade su učinjene i od strane spec. orl. i od strane oftalmologa. Konstatirano je i obostrano srednje teško oštećenje 7 i 8 vratnog živčanog korijena. Tužitelj je priložio spisu više psihijatrijskih nalaza. Neurokirurg je pregledao i vještvo specijaliste otorinolaringologa.

20. Dr. Jurinović konstatira da kod tužitelja nije bilo oštećenja središnjeg živčanog sustava. U dokumentaciji nije našao da je tužitelj nadalje bio na pregledu ni kod neurokirurga, ni kod neurologa niti da je ponovo radio EMNG. Procjenjuje da je tužitelj doživio povredu osobnog prava na tjelesno i duševno zdravlje. Izrazilo se to u trpljenju boli na račun zadobivenih udarno gnječnih rana u području čela, kapaka nosa i lica te dijelom na račun boli u području vrata. Procjenjuje da je tužitelj trpio jake tjelesne boli s neurokirurške strane, jedan dan, u srednjem stupnju pet dana i u blažem još petnaest dana. Kod tužitelja je zaostalo trajno smanjenje životnih aktivnosti za 3 %, a taj postotak se sugerira pribrojiti onima 4% koje je procijenio spec. otorinolaringolog. 21. Neurokirurg smatra da je tužitelju, s neurokirurškog stajališta, tuđa njega i pomoć bila potrebna deset dana po jedan sat dnevno, dok je nosio okovratnik. Nakon pregleda tužitelja u sudnici, vještak je uočio da ovaj ima na čelu, poviše desne obrve i nisko na čelu lijevo dva ožiljka, jedan u duljini 1,5 cm a drugi od 1cm. Na desnoj strani nosa ožiljak je duljine 1,5 cm, a s lijeve strane nosa ožiljak od 0,5 cm. Po vještaku, opisano predstavlja naruženost u blažem stupnju.

22. Sudski vještak dr. Časlav Lončar, spec. psihijatar, nakon što je pregledao medicinsku dokumentaciju i pročitao nalaze spec. orl. i neurokirurga, istaknuo je da su posljedice ozljeđivanja dovele do smetnji na psihičkom planu, da je tužitelju tri dana nakon ozljeđivanja postavljena dijagnoza: anksiozno depresivni sindrom, a u nalazu liječnika piše da tužitelj ima noćne košmare, da je zabrinut i trpi strah. Uslijedilo je liječenje po psihijatru i u spisu je priloženo pet psihijatrijskih nalaza, zadnji od 22.02.2020. god. Tužitelj je upućen na obradu kod psihologa 28.08.2018. god. koji je u nalazu napisao da tužitelj ima kognitivne smetnje koncentracije i pozornosti, ali koje su funkcionalne naravi.

23. Prema procjeni vještaka psihijatra tužitelj je trpio primarni strah jakog intenziteta u trajanju od dvije do tri minute. Taj se strah nastavio u sekundarni strah jakog intenziteta, koji je mogao potrajati prvih deset dana nakon prometne nezgode, a prvih je sedam dana podržavan trpljenjem boli jakog intenziteta, dok je ostala tri dana praćen operativnim zahvatom mjesta ozljeđivanja, glave, lica i vrata. Tužitelj je strah srednjeg intenziteta mogao trpjeti naredna dva tjedna, a strah blagog intenzitete do završetka psihijatrijskog liječenja, do 22.02.2018. god. Zbog opisanih smetnji tužitelj će cijeli život ulagati velike napore u svakodnevnom funkcioniranju, a što uvijek dovodi i do trajne povrede duševnog integriteta, što vještak procjenjuje lakim stupnjem od 5 do 10%. Iskazana procjena povrede prava osobnosti uklapa se u procjenu prethodnih vještaka, a ne pribraja im se. Strah blagog intenziteta koji je trajao do kraja psihijatrijskog liječenja bio je konstantan.

24. Stranke nisu imale prigovora na nalaze vještaka medicinske struke.

25. Odredbom članka 19. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18 dalje u tekstu: ZOO) propisano je da svaka fizička ili pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenim zakonom, time da se pod pravima osobnosti razumijevaju pravo na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i drugo.

26. Tužitelju je radi predmetne nezgode nastala šteta u vidu povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje (neimovinska šteta), te imovinska šteta.

27. Odredbom članka 1100. ZOO-a propisano je da će sud u slučaju povrede prava osobnosti, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu neovisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema.

28. Pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih tjelesnih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom naravi i društvenom svrhom.

29. Neimovinska šteta sastoji se u povredi prava osobnosti, temelj prava na naknadu štete je povreda prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, pa je imajući u vidu nalaze i mišljenja vještaka, specijalista otorinolaringologije, neurokirurgije i psihijatrije, koje ovaj sud u cijelosti prihvaća kao stručne, objektivne, utemeljene na medicinskoj dokumentaciji i iskustvu, uzevši u obzir i tužiteljevu dob (rođen 1990. godine), uvažavajući sve opisane neugodnosti tijekom liječenja koje su bile popraćene bolima, operacijama, potrebom odlaska na preglede, mirovanjem i pretrpljenim strahom, primjenjujući nove orijentacijske kriterije VSRH te utemeljenjem na ovlaštenju iz odredbe članka 223. Zakona o parničnom postupku, tužitelju za povredu prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje valjalo utvrditi iznos od 8.300,00 EUR.

30. Kako je tužitelj suodgovoran za nastanak štete za 20 %, navedeni iznos trebalo je umanjiti za taj postotak te mu je s osnove neimovinske štete dosuđeno 6.640,00 EUR, dok je za više zatraženih 686,79 EUR tužbeni zahtjev odbijen. 31. Tuženik je u obvezi isplatiti tužitelju na glavnicu i kamatu od dana zakašnjenja, odnosno od dana završetaka liječenja, a sukladno odredbi članka 1103. ZOO-a, kojom je propisano da obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva, osim ako je šteta nastala nakon toga. Budući da je liječenje završeno prije podnošenja pisanog zahtjeva za naknadu štete, kamata na dosuđeni iznos neimovinske štete određena je od dana podnošenja zahtjeva, kako je tužitelj i zatražio.

32. Imovinska šteta sastoji se i u troškovima liječenja.

33. Tužitelju pripadaju troškovi liječenja na temelju odredbe članka 1095. stavka 1. ZOO-a, a predstavljaju troškove odlaska na preglede i nazad. S obzirom da je tužitelj na liječničke preglede morao u Split dolaziti iz [adresa] i to u niz navrata, sud smatra da je njegovo potraživanje iznosa od 106,13 EUR s te osnove osnovano. Kamatu na taj iznos sud je također dosudio od dana podnošenja zahtjeva za naknadu štete.

34. Nadalje, trebalo je utvrditi i visinu štete s osnove tuđe njege i pomoći.

35. Tuđa njega i pomoć tužitelju je, kako je utvrđeno vještačenjem, bila potrebna dva dana po 24 sata, kako je procijenio otorinolaringolog, odnosno deset dana po jedan sat, kako je procijenio neurokirurg. S obzirom da su tužitelju prva dva dana nakon ozljeđivanja bila potrebna 24 sata tuđe pomoći iz procjene spec. orl, u ta dva dana uključen je i onaj jedan sat iz procjene spec. neurokirurga. Sljedećih osam dana tužitelju je bila potrebna tuđa njega i pomoć od po jedan sat. Ukupno je, dakle, tužitelju bilo potrebno 56 sati tuđe nemedicinske njege i pomoći (2 dana x 24 h + 8 d x 1h).

36. Pregledom dopisa Doma za starije i nemoćne osobe Lovret iz Splita od 17. veljače 2021. god. razvidno je da je cijena jednog sata tuđe njege i pomoći 40,00 kn (5,31 EUR). Ovaj sud utvrđuje da je visina štete za tuđu pomoć i njegu odnosno cijenu jednog sata tuđe njege i pomoći prema podacima Doma za starije i nemoćne osobe Lovret iz Splita prema kojoj je neto cijena bez doprinosa i PDV-a jednog sata tuđe njege i pomoći nemedicinskog tipa tijekom prijepornog razdoblja bila 40,00 kn(5,31 EUR). Doduše, tuženik se usprotivio visine cijene sata tuđe pomoći i njega ističući kako satnica tuđe pomoći i njege je niža od 40,00 kn te dostavio potvrdu o plaći Ustanove za zdravstvenu njegu i rehabilitaciju Vita za 2015. Dostavljanjem takve potvrde, koja zapravo predstavlja potvrdu o plaći određene ustanove, tuženik nije osporio prednja utvrđenja ovog suda jer dostavom potvrde o plaći nije dokazao kolika bi bila cijena sata tuđe pomoći i njege onako kako tvrdi tuženik. Naime, ovaj sud drži da upravo cijena od 40,00 kn (5,31 EUR), a kako to proizlazi iz potvrde Doma za starije i nemoćne osobe Lovret iz Splita od 17. veljače 2021. god. je uobičajena cijena koja se priznaje u postupcima naknade štete, pa je tuženikovo prigovaranje neosnovano.

37. S obzirom da je tužitelju bilo potrebno 56 sati tuđe nemedicinske njege i pomoći, a cijena sata takve njege i pomoći iznosila je u utuženom razdoblju 5,31 EUR, tužitelj je s te osnove pretrpio štetu od 297,36 EUR. Taj iznos je trebalo umanjiti za 20 % na ime njegove suodgovornosti pa mu je dosuđeno 237,89 EUR dok je odbijen za 577,61 EUR s osnove naknade štete za tuđu njegu u pomoć.

38. Na ovaj vid štete tužitelju je kamata dosuđena također od dana podnošenja zahtjeva za naknadu štete.

39. Konačno, u ovoj pravnoj stvari valjalo je odlučiti o zahtjevu tužitelja za izgubljenu zaradu.

40. Odredbom članka 1093. ZOO-a propisano je da tko prouzroči nečiju smrt, dužan je naknaditi uobičajene troškove njegova pogreba. te da je on dužan naknaditi i troškove njegova liječenja od zadobivenih ozljeda i druge potrebne troškove u vezi s liječenjem, te zaradu izgubljenu zbog nesposobnosti za rad.

41. Nije prijeporno da je tužitelj u razdoblju prije događanja predmetne prometne nezgode radio u [obrt], te da je zbog ozljeda zadobivenih u nezgodi na bolovanju bio dio studenoga 2017. te od prosinca 2017. do travnja 2018. god., u kojem razdoblju nije bio sposoban raditi.

42. Stranke su usuglasile da visina glavnice izgubljene zarade, neovisno o stupnju doprinosa sudionika, predstavlja iznos koji se dobije na način da se od svake prosječne mjesečne neto plaće koju bi tužitelj primao da je radio tijekom bolovanja na bazi 6 mjeseci, počev od studenoga 2017. god. pa završno s travnjem 2018. god. iznosi 3.669,12 kn ili 487,01 EUR mjesečno, od koje se odbiju iznosi koje je tužitelj primio za vrijeme bolovanja, a podatci o kojima su priloženi spisu, i to za studeni 2017. god u iznosu od 244,23 EUR (1.840,00 kn od poslodavca i 237,96 kn od HZZO-a), za ostale mjesece od HZZO-a i to za prosinca 2017. god. iznos od 136,66 EUR, za siječanj, veljaču i ožujak 2018. god. po 110,37 EUR, te za travanj 2018. god. iznos od 78,83 EUR. Uzevši u obzir usuglašene iznose (prosječne) plaće koju bi tužitelj primao od svog poslodavca da je radio u razdoblju od studenoga 2017. do travnja 2018. god., oduzevši od tih iznosa (487,01 EUR mjesečno) iznose koje je tužitelj primio za vrijeme bolovanja (od poslodavca i HZZO-a), koji iznosi su također učinjeni neprijepornim, utvrđeno je da je tužitelj za studeni 2017. oštećen za 242,78 EUR, u prosincu 2018. za 350,35 EUR, u mjesecima siječnju, veljači i ožujku 2018. za 376,64 EUR za svaki mjesec, te u travnju 2018. za 78,83 EUR. Budući da je tužiteljev doprinos nastanku štete 20 %, za taj postotak je trebalo umanjiti iznos izgubljene zarade, pa je tužitelju valjalo priznati za studeni 2017. god. 194,22 EUR izgubljene zarade, za prosinac 2017. god. iznos od 280,28 EUR, za siječanj, veljaču i ožujak 2018. god za iznos od po 301,31 EUR i za travanj 2018. god. iznos od 326,54 EUR. Ukupno je pretrpio imovinsku štetu na ime izgubljene zarade u iznosu od 1.704,97 EUR. S obzirom da je tužitelj o ove osnove zatražio isplatu 1.062,42 EUR, a sud ne može suditi preko postavljenoga tužbenoga zahtjeva, tužitelju je dosuđen upravo zatraženi iznos, a kamata je određena, i u ovom slučaju, počev od podnošenja zahtjeva tuženiku za naknadu štete i to na cjelokupni iznos štete jer je tužitelj tako i zatražio. 43. Odluka o trošku temelji se na odredbi članaka 154. stavka 3., 155. i 164. ZPP-a.

44. Tužitelju je priznat trošak za sastav tužbe, pristup na devet ročišta (25.02.2020., 22.10.2020., 04.05.2021., 13.04.2022., 13.10.2022., 01.06.2023., 11.04.2024., 09.07.2024., 28.11.2024.) i za sastav podneska od 08.07.2024. po 100 bodova, te za pristup na tri ročišta (14.09.2023., 30.11.2023., 17.09.2024.) po 25 bodova. Ukupno je tužitelju priznato 1 175 bodova, što pomnoženo s vrijednošću boda, prema važećoj OT, uvećano za PDV, za 134,05 EUR troška pristojbe tužbe i 140,67 EUR troška pristojbe presude, daje iznos od 3.212,22 EUR.

45. Tužitelj je u postupku uspio, uključujući osnovu i visinu spora, za 93%, a tuženik za 7%. Razlika postotka uspješnosti je 86% u korist tužitelja. Stoga mu od naprijed navedenog iznosa pripada toliki postotak što je iznos od 2.762,51 EUR . Tome iznosu valjalo je dodati s naslova troškova vještačenja 515,31 EUR i iznos od 41,05 EUR troška dostave po sudskom dostavljaču, pa je dobiven dosuđeni iznos troška od 3.318,87 EUR.

U Splitu, dne 21. veljače 2025. god.

S U D A C

ANTO BOŽINOVIĆ

NAPUTAK O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove odluke dopuštena je žalba. Žalba se podnosi županijskom sudu, putem ovog suda, u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana dostave odluke.

DNA:

-opun. tužitelja

-opun. tuženika

-u spis