REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SESVETAMA

Industrijska cesta 15, Sesvete

Poslovni broj: P-203/2024-13

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Sesvetama po sucu toga suda Ivi Raos, u pravnoj stvari tužitelja Grad Zagreb, Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Ivanu Dragičeviću, odvjetniku iz Zagreba, protiv tuženice FF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Tomislavu Grahovcu, odvjetniku iz Zagreba, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon provedene javne i glavne rasprave zaključene 18. siječnja 2025., u prisutnosti punomoćnika tužitelja, punomoćnika tuženice i tuženice osobno, 21. veljače 2025.

p r e s u d i o  j e

l. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:

" Ispravlja se pogrešan upis prava vlasništva u korist tuženika ZF, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], na ¼ suvlasničkog dijela nekretnine oznake z. k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], oranica, površine 972 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], proveden temeljem rješenja Općinskog suda u Sesvetama, Zemljišnoknjižni odjel Sesvete, br. Z-1261/21/3454, od 28.3.2023., na način da se nalaže brisanje upisa prava vlasništva tuženika na ¼ suvlasničkog dijela nekretnine, uz istodobni upis prava vlasništva na navedenom dijelu nekretnine u korist tužitelja GRAD ZAGREB, OIB: [osobni identifikacijski broj], Trg Stjepana Radića 1., Zagreb."

II. Nalaže se tužitelju naknaditi tuženici trošak parničnog postupka u iznosu od 3.663,60 Eur sa zateznim kamatama tekućim od 21. veljače 2025. pa do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi podnesenoj ovom sudu 08. svibnja 2024. navodi kako je u zemljišnoj knjizi na nekretnini oznake z. k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], oranica, površine 972 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], tuženik upisan kao vlasnik. Upis tuženika u zemljišnu knjigu izvršen je u postupku obnove zemljišne knjige za katastarsku općinu [katastarska općina], i to na temelju Zapisnika br. Z-1261/21/3454, od 28.3.2023., sastavljen od Općinskog suda u Sesvetama, Zemljišnoknjižni odjel Sesvete. Iz navedenog Zapisnika br. Z-1261/21/3454, od 28.3.2023., nova čestica z. k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], identična je čestici stare oznake z. k. č. br. [katastarska čestica], oranica Krumpirišće u Brestju, površine 265 čhv, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te je iz prikaza zk. izvatka vidljivo da je Grad Zagreb uknjižen kao suvlasnik u 4/16 suvlasničkog dijela nekretnine. Tužitelj ističe da je Društveno vlasništvo sa uknjiženim pravom korištenja za korist općine [adresa] u 4/16 suvlasničkog dijela upisano na z. k. č. br. [katastarska čestica] u ručno vođenoj zemljišnoj knjizi pod brojem Z-5888/66, te je predmetni upis izvršen na temelju rješenja Općinskog suda u Zagrebu, posl.br. 0-126/65, od 4.5.1966., i to na dijelu Tupek Klare kao ošasna imovina. Također, temeljem uvjerenja o statusu čestice od 30. siječnja 2023. uknjiženo je brisanje društvenog vlasništva te je Grad Zagreb uknjižen kao suvlasnik u 4/16 suvlasničkog dijela predmetne nekretnine. U otvorenom roku za prijave i prigovore koji je trajao do 23. siječnja 2024. tužitelj je podnio prigovor, obzirom na stanje zemljišne knjige i okolnost da tuženica nije ispravama dokazala pravni temelj upisa prava vlasništva niti neprekinuti niz izvanknjižnih prijenosa prava vlasništva od upisanog Grada Zagreba do sebe, te je predloženo Općinskom sudu u Sesvetama da uknjiži pravo vlasništva na z. k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], oranica, površine 972 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] za korist Grada Zagreba u 1/4 suvlasničkog dijela nekretnine. Na ročištu pred Općinskim sudom u Sesvetama, Zemljišnoknjižni odjel, održanom dana 11. travnja 2024., prigovor tužitelja odbijen je u cijelosti i to bez činjeničnog i materijalno pravnog obrazloženja. Tužitelj također ističe da je na Zapisniku br. Z-1261/21/3454, od 28.3.2023. tuženik izjavio da „U odnosu na upis Grada Zagreba znam da je Grad Zagreb još od 1966. godine upisan u zemljišne knjige kao suvlasnik iza pokojne VF rješenjem o nasljeđivanju kojim se imovina VF proglašava Općenarodnom imovinom, a uz obrazloženje da je umrla 1936. g te da je nepoznato da li je imala nasljednika. To je pogrešno utvrđeno jer je ona iza sebe imala nasljednike što je vidljivo i iz postupka koji je vođen pred ovim sudom 2005. godine gdje se navodi u iskazu VF ZF, a ovdje upisano posjednika da je ostavinski sud stao na krivo stajalište da VF bivša zk suvlasnica nije imala nasljednika. Naime VF je moja prabaka i ja sam naslijedio njezin dio preko svog pradjeda.“ Obzirom da je tužitelj stekao suvlasnički dio nekretnine kao ošasnu imovinu, tuženik a niti njegovi prednici nisu u krajnjem prekluzivnom roku od 20 godina zahtijevali predaju ostavine prema tužitelju kao nasljedniku sukladno Zakonu o nasljeđivanju (Službeni list FNRJ br. 20/1955), koji je u članku 144. regulirao da pravo zahtijevati ostavinu kao nasljednik ostavioca zastaruje prema savjesnom držaocu za godinu dana otkada je nasljednik saznao za svoje pravo i za držaoca stvari ostavine, a najkasnije za deset godina računajući za zakonskog nasljednika od smrti ostaviočeve, a za oporučnog nasljednika od proglašenja oporuke, te prema nesavjesnom držaocu ovo pravo zastaruje za dvadeset godina. Istovjetne odredbe o zastari prava zahtijevati ostavinu sadrži i sada na snazi Zakon o nasljeđivanju u članku 138., stoga tuženik i njegovi prednici od smrti VF iz 1936. godine, te od provođenja ostavinskog postupka iz 1966. godine nisu u propisanim prekluzivnim rokovima zahtijevali provođenje ostavinskog postupka i zahtijevali da im se rasporedi imovina iza Tupek VF, što također upućuje na nezakonitost i neosnovanost upisa vlasništva tuženika na ¼ suvlasničkog dijela tužitelja. Obzirom da je tužitelj u postupku obnove zemljišne knjige neosnovano odbijen sa upisom prava vlasništva na ¼ suvlasničkog dijela nekretnina z. k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], oranica, površine 972 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te tuženik nije dokazao pravni temelj stjecanja prava vlasništva na ¼ suvlasničkog dijela predmetne nekretnine, tužitelj u prekluzivnom roku od 30 dana od dana zaprimanja rješenja o odbijanju od 11.4.2024., podnosi tužbu sukladno članku 205. Zakona o zemljišnim knjigama radi ispravka upisa prava vlasništva.

.

2. Tužena u odgovoru na tužbu osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti. Ne osporava da je u postupku obnove zemljišnih knjiga u cijelosti upisana kao vlasnik nekretnine oznake zk.č.br. 265 Tupekova ulica oranica površine 972 m2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Tužitelj je u prigovoru u postupku obnove, kao i sada u tužbi, naveo kako tužena nije ispravama dokazala neprekinuti niz izvanknjižnih stjecanja prava vlasništva od upisanog Grada Zagreba pa do sebe te smatra da Grad Zagreb treba biti upisanim vlasnikom ¼ dijela predmetne nekretnine. Jednako tako, Grad Zagreb zna da je svoj raniji upis prava vlasništva ostvario na neistinitoj činjenici odnosno ostvario je upis na tada 4/16 dijela te nekretnine kao ošasnoj imovini iza pok. VF, a koja je ipak imala nasljednike, a što je utvrđeno upravo u postupku obnove zemljišnih knjiga. Prema Zakonu o zemljišnim knjigama ("Narodne novine" br. 63/19., 128/22., 155/23) u postupku osnivanja i obnove zemljišne knjige u vlastovnicu zemljišne knjige unosi se podatak o osobi iz zemljišne knjige, podaci prikupljeni u katastarskoj izmjeri ili koji proizlaze iz podataka popisno knjižnog dijela postojećeg katastarskog operata ako su ti podaci novijeg datuma od podataka upisanih u postojeću zemljišnu knjigu, knjige položenih ugovora, pologa isprava, kao i javnih i privatnih isprava koje stranke dostave sudu, a za koje postoje pretpostavke za stjecanje prava vlasništva prema zakonu, kao i provođenjem drugih mogućih dokaza prema pravilima izvanparničnog postupka. Sukladno navedenom zemljišnoknjižni odjel Općinskog suda u Sesvetama je tijekom postupka utvrdio stvarno stanje na nekretnini koja je predmetom ovog spora, a što je i cilj ovakve vrste postupaka te je opravdano izvršio upis prava vlasništva u cijelosti za korist tužene uz istodobno odbijanje zahtjeva Grada Zagreba za upisom prava vlasništva na ¼ dijela sporne nekretnine. Naime, kao što je i vidljivo iz zapisnika priloženog tužbi (od dana 28.03.2023. godine), tužena je jedina posjednica i vlasnica nekretnine koju je stekla nasljeđivanjem iza svog pok. oca TF, a temeljem Rješenja o nasljeđivanju poslovnog broja O - 7529/15 donesenog po javnom bilježniku Zinki Batušić – Šlogar (točka F predmetnog rješenja). TF ĐF predmetnu nekretninu stekao je od svoje majke, pok. TF GF (temeljem Rješenja o nasljeđivanju donesenog po Općinskom sudu u Sesvetama, posl.br. O – 375/02), dok su GF i njen brat DF istu naslijedili od svoje majke RF. DF je u dogovoru sa svojom sestrom GF upravo njoj prepustio u cijelosti predmetnu nekretninu dok je ona njemu dala neke druge dijelove nekretnina koje je naslijedila iza majke. O tome se kao dokaz dostavlja Rješenje o nasljeđivanju doneseno po Općinskom sudu u Sesvetama pod posl.br. O – 79/82. RF je pak bila kćer IF koja nikada nije pokrenula ostavinski postupak iza pok. FFZ obzirom da istoj nije bilo poznato da FFZ nešto posjeduje. Tužena je u postupku pred sudom potvrdila kako ona, odnosno njen otac i drugi prednici posjeduju, održavaju, obrađuju i uživaju predmetnu nekretninu više od 60 godina. Nema nikakvog spora oko toga da bi tužitelj bio u posjedu ili polagao bilo kakva prava na predmetnu nekretninu. O slijedu stjecanja je na raspravi prilikom obnove zemljišnih knjiga svjedočila i supruga pok. FFZ ZF, CF. Kao dokaz o posjedovanju nekretnina dostavlja se i potvrda Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove Grada Zagreba od dana 28.05.2024. godine, KLASA: 930-01/24-01/524 kojom je potvrđeno kako je na predmetnoj čestici još 1968. godine, a prilikom postupka katastarske izmjere, kao posjednik evidentiran DF koji upis je postojao sve do evidentiranja tužene kao posjednice predmetne nekretnine odnosno do dana 25.10.2023. godine. Nadalje, sudu se kao dokaz dostavlja i Zapisnik Općinskog suda u Sesvetama, ZK odjel, Komisija za ispravak zemljišne knjige posl.br. Z – 435/05, Rz – 58/06 od dana 16. lipnja 2006. godine u odnosu na nekretnine tada upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], gdje je također postojalo suvlasništvo Grada Zagreba i tada Tupek Ivana. DF te svjedoci iskazivali su tada jednako kao i tužena u ovom odgovoru na tužbu. Na davanje mišljenja u tom postupku rješenjem je pozvan i Grad Zagreb te je dana 22. veljače 2012. godine sastavljen zapisnik i doneseno rješenje kojim je usvojen prijedlog BF (DF je u međuvremenu preminuo) za uknjižbom prava vlasništva u cijelosti na predmetnim nekretninama. Tadašnja punomoćnica Grada Zagreba utvrdila je da se ĐF nalazi u posjedu tih nekretnina znatno dulje od 20 godina i da se Grad Zagreb greškom uknjižio na predmetne nekretnine smatrajući da VF nema nasljednika. Ista je također izjavila kako je svjesna da već postoji sudska odluka u kojoj je Županijski sud u Zagrebu u istoj situaciji pravo dao predlagateljima stoga se ista nije protivila upisu ĐF kao vlasnika nekretnina u tom postupku. Iz navedenog proizlazi da je riječ o identičnoj situaciji te nekretnina koja je predmetom ovog sudskog postupka nije jedina na koju je Grad Zagreb pogrešno upisao svoje pravo vlasništva smatrajući je ošasnom imovinom iza pok. VF s time da je u opisanom predmetu Grad Zagreb postupio ispravno, dok ovdje podnosi tužbu koja je zaista neosnovana te je Grad Zagreb zasigurno svjestan činjenice da nije nikad bio u posjedu predmetne nekretnine i da ona nije vlasništvo Grada Zagreba. Na kraju, pozivanje tužitelja na odredbe Zakona o nasljeđivanju ( Službeni list FNRJ br. 20/1955 odnosno „Narodne novine“ br. 48/03., 163/03., 35/05., 127/13., 33/15., 14/19.) i to čl. 144. , sadašnjeg čl. 138. neosnovano je obzirom da je riječ o zastarnim rokovima za podnošenje nasljedničke tužbe, a o čemu se u ovom konkretnom predmetu uopće ne radi. Dakle, predmetne odredbe odnose se na zastaru prava zahtijevati ostavinu kao nasljednik ako se ostvaruje u ostavinskom postupku, a izvan ostavinskog postupka, u parnici o nasljedstvu. Ta je tužba moguća samo između osoba koje se spore o pravu nasljedstva od kojih jedna osoba ističe jednako ili jače pravo nasljedstva prema osobi koja posjed stvari temelji također na pravu nasljedstva. Tužbu je u ovom predmetu podnio tužitelj za kojeg je u postupku obnove zemljišnih knjiga utvrđeno da nije vlasnik sporne nekretnine obzirom da je svoje pravo izveo iz pogrešne pretpostavke da je bila riječ o ošasnoj imovini, dok je tužena putem isprava, svjedoka i izviđajnog postupka dokazala suprotno odnosno da je ona posljednja stjecateljica, posjednica i vlasnica sporne nekretnine sama i putem svojih pravnih prednika još od 1960-ih godine i to u spomenutom izvanparničnom postupku stoga ovdje nikako nije bila niti je sada riječ o zastari bilo kakvih prava tužene. Tužena radi svega navedenog smatra i neosnovanim navod tužitelja da ista treba dokazati pravni slijed stjecanja od ranije upisanog tužitelja pa do sebe (što tužitelj svakako zna da tužena ne može) budući da je dokazala da joj pravo vlasništva pripada još od pok. VF, dok je pravni temelj upisa Grada Zagreba u međuvremenu otpao.

. 3. U tijeku dokaznog postupka sud je izvršio uvid u izvadak iz zemljišne knjige za z. k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (list 6 spisa), izvadak iz katastarskog plana za z. k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (list 7 spisa), Zapisnik br. Z-1261/21/3454, od 28.3.2023. (list 8-11 spisa), Ručno vođena zemljišna knjiga za z. k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška] (list 12-14 spisa) rješenje Općinskog suda u Zagrebu, posl.br. 0-126/65, od 4.5.1966. iz zbirke isprava Z-5888/66 (list 15 spisa), uvjerenje o statusu čestice od 30. siječnja 2023. pod brojem Z-1771/23 (list 16 spisa) , prigovor od 23.1.2024. (list 17 spisa), zapisnik poslovni broj: Z-546/24 od 11.4.2024. (list 18 i 19 spisa), Rješenje o nasljeđivanju iza pok. JF, posl.br. O – 7529/15 (list 29-31 spisa), Rješenje o nasljeđivanju iza pok. JF GF, posl.br. O – 375/02 (list 33-34 spisa), Rješenje o nasljeđivanju iza pok. VF RF, posl.br. O – 79/82 (list 35 spisa), Potvrda Grada Zagreba, Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove od dana 28.05.2024. godine, KLASA: 930-01/24-1/524 (list 38 spisa), saslušani su svjedoci LF (list 75 i 76 spisa), JF EF (list 76 spisa), presudu Općinskog suda u Sesvetama od 11.09.2024. s potvrdom pravomoćnosti,

4. Tužitelj je u tijeku postupka ispravio tužbu na način da je u tužbi i tužbenom zahtjevu naznačio ispravno ime tuženice koja se zove HF, umjesto pogrešnog u tužbi naznačenog imena ČF.

5. Primjenom odredbe čl. 220. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 28/13., 89/14, 80/19, 140/22, dalje: ZPP) kojom je propisano da sud odlučuje koje će od dokaza izvesti radi utvrđivanja odlučnih činjenica, nije proveden dokaz predložen od strane tužitelja očevidom na licu mjesta, a imajući u vidu i načelo ekonomičnosti postupka propisano odredbom čl. 10. st. 1. ZPP-a kako je moguće utvrditi odlučne činjenice za rješenje konkretnog spora provođenjem dokaza uvidom u dokumentaciju u spisu te saslušanjem tuženice i svjedoka, a kako je nastavno obrazloženo. Tužitelj je u tijeku postupka odustao od dokaznog prijedloga za saslušanjem svjedoka CF obzirom na to da je ista nepokretna.

6. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći prema brižljivoj i savjesnoj ocjeni svaki dokaz zasebno i sve dokaze u njihovoj ukupnosti, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sukladno odredbi čl. 8. ZPP-a sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan u cijelosti.

7. U postupku su utvrđene sljedeće odlučne činjenice:

-iz zemljišnoknjižnog izvatka proizlazi kako je tuženica upisana kao zemljišnoknjižni vlasnik za cijelo nekretnine upisane u zemljišne knjige Općinskog suda u Sesvetama, zk odjel [adresa], z. k. č. br. [katastarska čestica], Tupekova ulica, oranica, površine 972 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] uz zabilježbu – prigovor u ispravnom postupku podnositelja Grad Zagreb, zaprimljen pod brojem upisa Z-546/24 od 15.01.2024.

- iz Zapisnika br. Z-1261/21/3454, od 28.3.2023., sastavljenog od Općinskog suda u Sesvetama, Zemljišnoknjižni odjel Sesvete povodom obnove zemljišne knjige na osnovu Zakona o zemljišnim knjigama za katastarsku općinu [katastarska općina] proizlazi kako je nova čestica z. k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], identična čestici stare oznake z. k. č. br. [katastarska čestica], oranica Krumpirišće u Brestju, površine 265 čhv, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te je tužitelj u postupku obnove zemljišne knjige odbijen sa upisom prava vlasništva na ¼ suvlasničkog dijela nekretnina z. k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], oranica, površine 972 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] dok je tužena u cijelosti upisana kao vlasnik nekretnine oznake zk.č.br. 265 Tupekova ulica oranica površine 972 m2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Iz zapisnika proizlazi kako su na raspravu pristupile uredno pozvane stranke [adresa], SF i CF supruga pok. AF. Ovdje tužitelj je izjavio na Zapisnik za čk.br. 265 da je upisan kao suvlasnik u ¼ dijela predmetne čestice 2023 te stoga predlaže u novu zemljišnu knjigu u ¼ dijela čk.br. 265 upisati Grad Zagreb. U odnosu na preostale ¾ nema saznanja o upisanim osobama. Tuženica je izjavila na Zapisnik za čk.br. 265 kako je ista jedina vlasnica i posjednica čk.br. 265 oranica zvana Krumpirišće jer je istu stekla nasljeđivanjem iza svog oca JF BF koji je umro 2015., on pak nasljeđivanjem iza svoje majke, a njene bake GF umrle 2002., a GF je tu nekretninu naslijedila nakon smrti svoje majke RF koja je umrla 1981. U odnosu na ostale upisane osobe IF je upisana ¼ i bila je majka od RF , ne zna tko ju je naslijedio no moguće da je bilo prije 1968. U odnosu na upis Grada Zagreba zna da je upisan još od 1966. u zemljišne knjige kao suvlasnik iza pok. VF rješenjem o nasljeđivanju, a što je netočno utvrđeno jer je to vidljivo iz iskaza AF u postupku koji se vodio pred ovim sudom 2005. koji je iskazao "naime VF je moja prabaka i ja sam naslijedio njezin dio preko svog pradjeda". navela je da su zemlju ona, njen tata i baka održavali unazad više od 60 godina bez ikakvih osporavanja od ikoga pa ni Grada Zagreba te predlaže da se kao samovlasnik upiše u zemljišnu knjigu. Prileže u dokaz svojim tvrdnjama izjavu od **.**.2023. MF, KF i KF koji potvrđuju sve što je navela i kao nasljednici AF dopuštaju tuženici upis vlasništva. CF je izjavila na Zapsinik da joj je poznato da je njen pok. suprug prilikom ostavinskog postupka iza svoje majke RF sa svojom sestrom GF, njenom šogoricom sklopio sporazum kojim je tu cijelu nekretninu zvanu Krumpirišće na ime nužnog dijela ustupio njoj do je GF prepustila njemu ostale komadiće zemlje na koje je po pok. majci imala pravo. Od tada tu zemlju obrađuju i uživaju GF, njen sin JF, unuka HF. Nakon smrti supruga AF njega su nasljedili sin i kćer JF i MF. Nakon smrti BF njega su nasljedili UF i KF te ĆF supruga. ĆF su naslijedili UF i KF te smatra da bi čk.br. 265 trebala biti vlasništvo PF.

- tuženik je podnio prigovor u postupku osnivanja, obnove i dopune zemljišne knjige na osnovu Zakona o zemljišnim knjigama na sastavljeni nacrt zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u kojem je upisana čk.br. 265 oranica, Tupekova ulica sa 972 m2 na kojoj je kao vlasnik upisana tuženica jer da tuženica nije ispravama dokazala neprekinuti niz izvanknjižnih prijenosa prava vlasništva od upisanog tužitelja do sebe dok je iz povijesnog prikaza zk izvatka vidljivo da je tužitelj uknjižen kao suvlasnik u 4/16 dijela sporne nekretnine

- iz ručno vođene zemljišne knjige proizlazi kako je društveno vlasništvo sa uknjiženim pravom korištenja za korist Općine Sesvete u 4/16 suvlasničkog dijela upisano na z. k. č. br. [katastarska čestica] pod brojem Z-5888/66 te je predmetni upis izvršen na temelju rješenja Općinskog suda u Zagrebu, posl.br. 0-126/65, od 4.05.1966., i to na dijelu Tupek Klare kao ošasna imovina

- temeljem Uvjerenja o statusu čestice Grada Zagreba, Gradskog ureda za obnovu, izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo, komunalne poslove i promet od 30. siječnja 2023. 265 k. o. [katastarska općina] na dan stupanja na snagu Zakona o poljoprivrednom zemljištu i Zakona o šumama nalazilo se unutar granica građevinskog područja [adresa]. Činjenice su utvrđene uvidom u Generalni urbanistički plan [adresa]

- Iz rješenja Općinskog suda u Zagrebu od 4.05.1966., donesenog u ostavinskom postupku iza pok. VF proizlazi kako ostavinska imovina pok. VF iz [adresa] koja se sastoji od nekretnina upisanih u gr.ul.br. 114, k. o. [katastarska općina] u ¼ dijela postaje općenarodna imovina obzirom na to da je ista umrla **.**.1936., a nije poznato da li je imala nasljednika.

- iz dopisa Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove Grada Zagreba od dana 28.05.2024. godine, KLASA: 930-01/24-01/524 proizlazi kako je na predmetnoj čestici još 1968. godine, a prilikom postupka katastarske izmjere, u posjedovnom listu br. 2141 k. o. [katastarska općina] kao posjednik evidentiran DF koji upis je postojao sve do 25.10.2023. kada je na temelju odluke Državne geodetske uprave, Klasa: 932-05/20-03/27 od 23.10.2023.stavljen u službenu uporabu katastarski operat Sesvete Novo XI zona kada je na spornoj čestici evidentirana nositeljica prava SF

- iz Zapisnika Općinskog suda u Sesvetama, ZK odjel, Komisija za ispravak zemljišne knjige posl.br. Z – 435/05, Rz – 58/06 od dana 16. lipnja 2006. godine u odnosu na nekretnine tada upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], gdje je također postojalo suvlasništvo Grada Zagreba i tada Tupek Ivana.

- na davanje mišljenja u tom postupku rješenjem je pozvan i Grad Zagreb te je dana 22. veljače 2012. godine sastavljen zapisnik i doneseno rješenje kojim je usvojen prijedlog DF BF (DF je u međuvremenu preminuo) za uknjižbom prava vlasništva u cijelosti na predmetnim nekretninama. Tadašnja punomoćnica Grada Zagreba utvrdila je da se ĐF nalazi u posjedu tih nekretnina znatno dulje od 20 godina i da se Grad Zagreb greškom uknjižio na predmetne nekretnine smatrajući da VF nema nasljednika.

- iz Rješenja o nasljeđivanju iza pok. GF, posl.br. O – 375/02 proizlazi kako su predmet istog između ostalog nekretnine – prema Rješenju o nasljeđivanju iza umrle RF, ovog suda posl. br. IV_O_79/82 od 13.10.1983. nasljedila je kč. br. [katastarska čestica] sa 265 čhv Oranica zv Krumpirišće, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] te je u odnosu na navedeno njezinim nasljednikom na temelju zakona proglašen njezin sin JF. - iz Rješenja o nasljeđivanju iza pok. RF posl.br. O – 79/82 proizlazi kako njezinu imovinu između ostalog sačinjava nekretnina upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] kao kč. br. [katastarska čestica] u naravi oranica zv. Krumpirišće sa 265 čhv te je njazinim nasljednikom u odnosu na istu proglašena GF

-iz Rješenja Općinskog suda u Sesvetama, zemljišnoknjižni odjel od 10.03.1986. u predmetu provedbe ostavine pok. RF dozvoljava se otpis č.k.br. 1038, oranica Krumpirišće u Brestju sa 265 čhv iz ul.br. 114, k. o. [katastarska općina] i prijenos u novi zk. ul. [broj ZK uloška] iste k.o. na kojem i dalje ostaje uknjiženo pravo vlasništva dosadašnjih vlasnika u dotadašnjem omjeru te se dozvoljava uknjižba prava vlasništva na nekretnini tupek RF 2/16 dijela č.k.br. 1038, oranica Krumpirišće sa 265 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] u korist GF

- iz Rješenja o nasljeđivanju iza pok. JF, posl.br. O – 7529/15 proizlazi kako su predmet istog između ostalog prava iz Rješenja o nasljeđivanju iza pok GF koje je donio Općinski sud u Sesvetama, posl. br. VII-O-375/02-5 od 27.02.2002. koja se odnose na k. č. br. [katastarska čestica], oranica Krumpirišće u Brestju površine 265 čhv te je kao jedni zakonski nasljednik I. nasljednog reda utvrđenja kćerka ostavitelja HF

- iz Zapisnika sastavljenog u postupku koji se kod ovog suda vodio pod brojem Z- 435/05 po prijedlogu AF radi uknjižbe prava vlasništva na nekretninama čk.br. 1049 i 1050 zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] proizlazi kako je konstatirano kako je predmetna nekretnina bila identificirana pomoću elaborata RN 13042005 te je riječ o zk.č. 1050 nastala od dijelova zk.č.br. 1049, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] i zk.č. 1050 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] u oba uloška su kao vlasnici uknjiženi ĐF, IF, ŠF, DF te društveno vlasništvo s pravom korištenja Općine Sesvete. Iz Zapisnika proizlazi kako je DF iskazao kako je nekretninu stekao nasljeđivanjem nakon smrti oca Stjepana Tupeka 1979. i nakon smrti DF RF 1980. u cijelosti dok je sestra GF dobila druge nekretnine. Predmetu nekretninu posjeduje od 1982. te je u međuvremenu porušio stare objekte i sagradio novu zidanu zgradu s prizemnim poslovnim prostorom i stanovima na katu. ŠF je bio muž od njegove tete, a IF njegova baka. Društveno vlasništvo je uknjiženo iz razloga jer je ostavinski sud pogrešno utvrdio da VF bivša z.k. vlasnica nije imala nasljednika no ona je bila njegova prabaka te je on njen dio naslijedio preko svog pradjeda.

- iz Zapisnika od 22.02.2012. sastavljenog u postupku koji se kod ovog suda vodio pod brojem Z-435/05 po prijedlogu VF BF radi uknjižbe prava vlasništva na nekretninama upisanim u zk,ul. 3819 i 3820, k. o. [katastarska općina] na čestici 1049 i 1050 temeljem rješenja o nasljeđivanju iza pok. DF proizlazi kako je punomoćnica Grada Zagreba utvrdila da se obitelj DF nalazi u posjedu predmetne nekretnine dulje od 20 godina, da je Grad Zagreb knjižen temeljem rješenja o nasljeđivanju iza VF koja navodno nije imala nasljednika a što nije istina, odnosno greškom te izjavljuje da se na protivi prijedlogu predlagatelja da se uknjiži kao samovlasnik.

8. Svjedokinja LF, tetka tužene, u svom iskazu je navela kako je VF bila maćeha njene prabake te ona nije imala djece. Njena majka GF, rođena VF, je 18.3.1945. kada se udavala, dobila nekretninu koja je predmet ovog postupka. Nakon majke, svi su oni uživali tu nekretninu, obrađivali je, sijali kukuruz, krumpir te se nitko osim njih nije nalazio u posjedu te nekretnine. U posjedu te nekretnine se sada nalazi ovdje tužena, od brata kćer SF. Kada je navela da je obrađivala tu zemlju na koga je konkretno mislila navela je kako su tu zemlju obrađivali njen otac, majka, dva brata, ĐF i EF i ona. Poslije majčine smrti je brat ĐF, od AF tata, naslijedio tu zemlju. Na poseban upit pun. tužitelja da li je znala da tokom svih ovih godina za koje je navela da je posjedovala tu nekretninu da Grad Zagreb polaže pravo na to, navodim kako nikada nije za to znala niti im je ikad itko branio da posjeduju tu nekretninu ili ih pak obavijestio o tome. Grad Zagreb čak nikada nije ni pokosio travu niti jednom tokom svih ovih godina, a mora se kositi barem dva puta godišnje.

9. Svjedok EF, stric tužene, je u svom iskazu naveo kako su oni oduvijek uživali tu zemlju koja je predmet ovog postupka pa su tako i njegova majka GF, otac OF te on i brat sadili kukuruz, sijali pšenicu, sadili krumpir. Nikada se nitko nije osim njih do dan danas nije nalazio u tom posjedu niti im je itko branio taj posjed. Sada se u posjedu te nekretnine nalazi HF. Na upit pun. tužene kako je njegova majka stekla tu nekretninu naveo je kako joj je njena majka dala tu nekretninu kada se udavala kako bi je obrađivala. Kada je baka umrla, brat DF je dao zemlju njegovoj majci jer su se tako dogovorili te ju je ona nastavila i obrađivati.

10. Tuženica HF je iskazala kako je njena baka GF spornu nekretninu naslijedila od svojih roditelja odn. od svoje majke te se radilo ustvari o usmenom dogovoru između njih te je tek na ostavini njena baka dogovorila sa svojim bratom da ta cijela sporna čestica tzv. "krumpirište" pripadne njoj te se odrekla prava na ostale čestice u korist brata. Nakon smrti bake, parcelu je naslijedio njen otac ĐF, a poslije njega ona. Sada će navršiti 43 godine te je i cijelo djetinjstvo provodila na toj zemlji. Sadio se kukuruz, repa, njezini su uzgajali domaće životinje te se uzgajalo sve što je bila hrana za njih. Unazad 9 godina, kako nema tate, tu zemlju redovno kose dva puta godišnje, premda se trenutno tamo ništa ne sadi. Na poseban upit da li im je itko ikada osporavao vlasništvo ili posjed te nekretnine navela je kako nitko nikada nije.

11. Iskazima svjedoka te tužene sud je priklonio vjeru u cijelosti nalazeći kako isti jasno, razumljivo, logično i nedvosmisleno identificiraju nekretnine koje su predmetom postupka, te ukazujući na činjenicu prema kojoj tužena osobno uživa iste osobno čitav svoj život te putem svojih prednika zasigurno više od 50 godina.

12. Prema Zakonu o zemljišnim knjigama ("Narodne novine" br. 63/19., 128/22., 155/23; dalje: ZZK) u postupku osnivanja i obnove zemljišne knjige u vlastovnicu zemljišne knjige unosi se podatak o osobi iz zemljišne knjige, podaci prikupljeni u katastarskoj izmjeri ili koji proizlaze iz podataka popisno knjižnog dijela postojećeg katastarskog operata ako su ti podaci novijeg datuma od podataka upisanih u postojeću zemljišnu knjigu, knjige položenih ugovora, pologa isprava, kao i javnih i privatnih isprava koje stranke dostave sudu, a za koje postoje pretpostavke za stjecanje prava vlasništva prema zakonu, kao i provođenjem drugih mogućih dokaza prema pravilima izvanparničnog postupka.

13. Odredbom čl. 197. st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama ZZK) je propisano tko ima pravo zahtijevati ispravak upisa u zemljišnu knjigu pokretanjem parnice ili drugog postupka pred nadležnim tijelom (tužbe za ispravak), rokovi za podizanje takve tužbe (čl. 197. st. 2. ZZK) te kako se na tužbu za ispravak na odgovarajući način primjenjuju pravila po kojima se u slučaju brisovne tužbe štite osobe koje su postupale s povjerenjem u potpunost i istinitost zemljišnih knjiga (čl. 197. st. 3. ZZK).

14. Predmet postupka u konkretnom slučaju predstavlja tužbeni zahtjev kojim tužitelj traži utvrđenje pogrešnog upisa uknjižbe prava vlasništva, te zahtjev da se ispravi upis na način da se briše uknjižba prava vlasništva te provede uspostava prijašnjeg z.k. stanja na način kakvo je bilo prije postupka obnove zemljišne knjige za katastarsku općinu [katastarska općina], zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], koji zahtjev se u materijalnom pravnom smislu temelji na odredbi čl. 197. u vezi čl. 129. ZZK.

15. Tužitelj, između ostalog, u tužbi navodi da je zemljišnoknjižni postupak, koji je prethodio ovom postupku i u kojem je tuženica ishodila upis svog prava vlasništva na predmetnim nekretninama, proveden nezakonito jer je u tom postupku zemljišnoknjižni sud ispitivao da li su se u odnosu na tuženicu ispunile pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, a što nije mogao te je stoga u ovom postupku trebalo utvrđivati da li je pojedinačni ispravni postupak proveden na zakonit i pravilan način.

16. Međutim, u postupku koji se provodi povodom tužbe za ispravak nakon provedenog postupka obnove zemljišnih knjiga parnični sud ne ispituje da li je zemljišnoknjižni postupak proveden na zakonit i pravilan način već se u tom postupku utvrđuje da li osoba, u čiju je korist izvršen upis nekog prava u zemljišnoj knjizi, doista ima to pravo. Stoga je u ovom postupku trebalo utvrditi da li je tuženica doista stekao pravo vlasništva predmetnih nekretnina te je prvenstveno na tuženici bio teret dokaza stjecanja tog prava.

17. Stjecanje vlasništva na temelju dosjelosti, predstavlja stjecanje vlasništva na temelju zakona, što znači da određena osoba stječe navedeno pravo trenutkom ispunjavanja zakonom propisanih pretpostavki i onda kada iste nisu u skladu sa stvarnim zemljišno – knjižnim stanjem. Za takvu vrstu stjecanja prava vlasništva je nužno utvrditi i ispuniti zakonom propisane uvjete za stjecanje vlasništva.

18. Stjecanje prava vlasništva na temelju dosjelosti se u pravilu utvrđuje putem odgovarajuće tužbe u parničnom postupku. Međutim, takva mogućnost nije isključena i u odnosu na postupak obnove zemljišne knjige u situaciji u kojoj stranke raspolažu ispravama za koje postoje pretpostavke za stjecanje prava vlasništva prema zakonu u slučaju u kojemu stvarno stanje ne odgovara upisanom zemljišno-knjižnom stanju (analognom primjenom u presudi ovog suda poslovnog broja P-1903/2011 od 30. travnja 2014., potvrđenoj presudom Županijskog suda u Sisku poslovnog broja Gž-1777/2014-3 od 13. listopada 2015., uz vezu na rješenje VSRH broj Rev-301/2016-2 od 27. ožujka 2018.).

19. Tuženica je jasno i nedvosmisleno identificirala nekretnine koje čine predmet postupka na način da je svojim iskazom, a koji potvrđuju i iskazi saslušanih svjedoka opisala sporne nekretnine te je osim toga potvrdila i dokazala navode koje je isticala u postupku obnove zemljišnih knjiga, a prema kojima se predmetne nekretnine nalaze u njezinom neprekidnom, mirnom posjedu te posjedu njezinih prednika kroz razdoblje od više od 60 godina. Sud je u cijelosti poklonio vjeru iskazu tuženice te svjedoka LF i EF koji su iskazivali životno, suglasno, sukladno ispravama u spisu.

20. Iskaze tuženice te saslušanih svjedoka o posjedovanju sporne nekretnine dugi niz godina u obitelji EF potvrđuju rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Sesvetama, doneseno u ostavinskom postupku iza pok. DF RF posl.br. O – 79/82, rješenje o nasljeđivanju iza pok. GF, broj O-375/02-5 od 27. rujna 2002., rješenje o nasljeđivanju iza JF Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj O-7529/15 od 17. studenoga 2015.

21. Pozivanje tužitelja na odredbe Zakona o nasljeđivanju ( Službeni list FNRJ br. 20/1955 odnosno „Narodne novine“ br. 48/03., 163/03., 35/05., 127/13., 33/15., 14/19.) i to čl. 144. , sadašnjeg čl. 138. neosnovano je obzirom da je riječ o zastarnim rokovima za podnošenje nasljedničke tužbe, a što nije predmet konkretnog spora. Dakle, predmetne odredbe odnose se na zastaru prava zahtijevati ostavinu kao nasljednik ako se ostvaruje u ostavinskom postupku, a izvan ostavinskog postupka, u parnici o nasljedstvu. Ta je tužba moguća samo između osoba koje se spore o pravu nasljedstva od kojih jedna osoba ističe jednako ili jače pravo nasljedstva prema osobi koja posjed stvari temelji također na pravu nasljedstva.

22. Ostavinsku imovinu ostavitelja čini ono što je bilo njegovo u trenutku njegove smrti (definicija iz čl. 5. st. 3. Zakona o nasljeđivanju - NN 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15, 14/19, odnosno iz čl. 2. Zakona o nasljeđivanju – NN Narodne novine 52/1971, 47/1978, 71/1991, 37/1994, 56/2000, 48/2003). Temeljem provedenih dokaza utvrđenim proizlazi kako je tužena jedina posjednica i vlasnica nekretnine koju je stekla nasljeđivanjem iza svog pok. oca TF, a temeljem Rješenja o nasljeđivanju poslovnog broja O - 7529/15 donesenog po javnom bilježniku Zinki Batušić – Šlogar (točka F predmetnog rješenja). TF JF predmetnu nekretninu stekao je od svoje majke, pok. TF GF (temeljem Rješenja o nasljeđivanju donesenog po Općinskom sudu u Sesvetama, posl.br. O – 375/02), dok su GF i njen brat DF istu naslijedili od svoje majke RF. DF je u dogovoru sa svojom sestrom GF upravo njoj prepustio u cijelosti predmetnu nekretninu dok je ona njemu dala neke druge dijelove nekretnina koje je naslijedila iza majke. RF je pak bila kćer IF koja nikada nije pokrenula ostavinski postupak iza pok. FFZ obzirom da istoj nije bilo poznato da FFZ nešto posjeduje. Nema nikakvog spora oko toga da bi tužitelj bio u posjedu ili polagao bilo kakva prava na predmetnu nekretninu niti je tvrdio i dokazivao da je u tom razdoblju osporio tuženicima pravo posjedovanja i vlasništva sporne nekretnine. Tužitelj je tek prigovorom podnesenim u postupku obnove zemljišne knjige tuženici osporio pravo vlasništva ¼ dijela cijele nekretnine te je jasno da već na temelju isprava (rješenja o nasljeđivanju iza RF, GF i JF), iskaza saslušanih svjedoka proizlazi da je tuženica, osobno i putem svojih prednika, posjedovala, održavala, obrađivala i uživala predmetnu nekretninu više od 60 godina.

23. Naime, Opća pravila o stjecanju prava vlasništva su prema trenutku važenja bila regulirana paragrafom 846. Austrijskog općeg Građanskog zakonika (dalje: OGZ) od 01.05. 1811. godine koji se u Hrvatskoj primjenjivao od 01. 06. 1853. godine, a čija primjena proizlazi iz čl. 4. Zakona o nevažnosti pravnih propisa donesenih prije 6.travnja 1941. godine za vrijeme neprijateljske okupacije (Službeni list FNRJ br. 86/46-pročišćeni tekst). Odredbom čl. 159. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, br. 91/96, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09,153/09, 143/12 i 152/14 – dalje u tekstu: ZV) je propisano da samostalni posjednik čiji je posjed nekretnine zakonit, istinit i pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom 10 godina neprekinutog samostalnog posjedovanja, u st. 3. istog članka je propisano da samostalni posjednik nekretnine kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom 20 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, a u st. 4. je propisano da samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske, županija i jedinica lokalne samouprave i jedinica lokalne samouprave i uprave i s njima izjednačenih pravnih osoba, kao i stvari u vlasništvu Crkve ili drugih pravnih osoba koje ne traže za sebe dobitak nego služe u dobrotvorne ili druge općekorisne svrhe, steći će dosjelošću vlasništvo tih stvari tek pošto je njegov zakonit, istinit i pošten, ili barem pošten, samostalni posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme od onoga iz st. 2. i 3. toga članka. Pritom je odredbom čl. 160. st. 2. ZV- a propisano da se u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava i vrijeme za koje su prednici sadašnjeg posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici, odnosno kao pošteni samostalni posjednici, a u st. 3. toga članka je propisano da nasljednik postaje poštenim posjednikom od trenutka otvaranja nasljedstva i u slučaju kad je ostavitelj bio nepošteni posjednik, ali ne ako je nasljednik to znao ili morao znati. Činjenica da je odredba čl. 388. st. 4. ZV-a ukinuta odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-58/97 od 17. studenoga 1999. godine („Narodne novine“ br. 137/99) u ovom postupku nije odlučna budući da, sukladno shvaćanju Europskog suda za ljudska prava koja su izražena u odlukama Trgo protiv Hrvatske br. 35298/04, Radomilja i drugi protiv Hrvatske br. 37685/10 i Jakeljić protiv Hrvatske br. 22768/12/10, ukoliko je rok dosjelosti istekao prije ukidanja navedene odredbe čl. 388. st. 4. ZV-a, stečeno je pravo vlasništva dosjelošću, pri čemu nije odlučno vrijeme podnošenja tužbe, odnosno je li tužba podnesena nakon 17. studenog 1999. godine kao dana donošenja spomenute odluke Ustavnog suda.

24. Kako je čl. 159. st. 4. ZVDSP propisano da samostalni posjednik stvari u vlasništvu županija i jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave i s njima izjednačenih pravnih osoba, stječe dosjelošću vlasništvo tih stvari tek pošto je njegov zakonit, istinit i pošten, ili barem pošten, samostalni posjed neprekidno trajao dvadeset godina (kada je riječ o nekretninama i kada je taj posjed bio zakonit, istinit i pošten), odnosno četrdeset godina (kada je bio u najmanju ruku pošten), onda je jasno da je prethodno navedenim dokazima (ispravama i iskazima tuženice i tuženika te svjedokinje), utvrđeno da su tuženici vlasništvo sporne čestice stekli dosjelošću.

25. Kako su tuženica i njezini prednici predmetnu nekretninu koju su obrađivali, odnosno sadili i sijali te kosili i zvali Krumpirišće, od trenutka kad ju je stekla RF te je ona unesena 1945. u obitelj JF kao miraz GF, rođene RF, imali u samostalnom, mirnom i nesmetanom posjedu, njihov je posjed, kao i posjed prednika tuženika imao sve kvalitete kvalificiranog posjeda, jer je bio zakonit, istinit i pošten u smislu odredbe čl. 18. ZVDSP. Prema toj odredbi, posjed je zakonit ako posjednik ima valjani pravni temelj toga posjedovanja (pravo na posjed), a u konkretnom slučaju valjani pravni temelj je bio prijenos koji se između tuženika i njihovih pravnih prednika odvijao od prije 1945. do danas. Posjed je istinit ako nije pribavljen ni silom, ni potajno ili prijevarom, ni zlouporabom povjerenja. Tužitelj uopće nije ni tvrdio niti dokazivao da bi tuženici posjed sporne čestice zemlje pribavili silom, potajno, prijevarom ili zlouporabom povjerenja, a to ne proizlazi niti iz jednog dokaza izvedenog u ovom postupku, pa sud zaključuje da je posjed tužene istinit. Posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada. U konkretnom slučaju ŽF na poseban upit pun. tužitelja da li je znala da tokom svih ovih godina za koje je navela da je posjedovala tu nekretninu da Grad Zagreb polaže pravo na to, navela je kako nikada nije za to znala niti im je ikad itko branio da posjeduju tu nekretninu ili ih pak obavijestio o tome, Grad Zagreb čak nikada nije ni pokosio travu niti jednom tokom svih ovih godina, a mora se kositi barem dva puta godišnje. EF je iskazao kako se nitko nije osim njih do dan danas nije nalazio u tom posjedu niti im je itko branio taj posjed, a sadržajno je isto iskazala i tužena. Stoga sud mora zaključiti da su tuženici pošteni posjednici do pokretanja postupka obnove zemljišnih knjiga, a tužitelj nije osporavao poštenje tuženika, jednako kao što nije osporavao istinitost i zakonitost njihovog posjeda.

26. Zbog navedenog, tuženica je već stupanjem na snagu ZVDSP stekla pravo vlasništva sporne nekretnine dosjelošću (a taj zakon je stupio na snagu 1. siječnja 1997.),

27. Tužena je duže od 20 godina imali zakonit, istinit i pošten posjed predmetne nekretnine, pa ju je stekla dosjelošću, a sve i da nije imala zakonit i istinit posjed, posjed je duže od 40 godina bio pošten, čime je ispunjenuvjet iz čl. 159. st. 4. ZVDSP-a za stjecanje predmetne nekretnine dosjelošću (i uz rok samostalnog posjedovanja od 20 godina i uz rok samostalnog posjedovanja od 40 godina).

28. Stoga, kada je zemljišnoknjižni sud uknjižio tuženicu i na onoj ¼ dijela na kojoj Grad Zagreb polaže pravo, onda nije izvršio neispravan upis, budući da takav zaključak o njezinom pravu vlasništva na osporenoj nekretnini proizlazi i iz rezultata dokaznog postupka u ovoj parnici, sukladno prethodno danom obrazloženju.

29. Slijedom navedenog, odbijen je kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja te je odlučeno kao u izreci

30. Budući da je tuženica u cijelosti uspjela u sporu to je primjenom odredbe čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP-a tuženici je priznat trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku u skladu sa zatraženim troškovnikom, i to trošak sastava odgovora na tužbu te podneska od 15.10.2024. u iznosu od po 500,00 Eur (Tbr. 8/1Tarifa o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, NN br. 136/23), trošak zastupanja na ročištima 22.11.2024. i 16.01.2025. u iznosu od po 500,00 Eur sukladno Tbr 9/1 Tarife što uvećano za 25% na ime PDV-a iznosi 2.500,00 EUR. Nadalje, priznat je kao osnovan trošak sudske pristojbe na tužbu i presudu u iznosu od po 331,80 Eur, tako da je tuženici sveukupno dosuđen parnični trošak u iznosu od 3.663,60 Eur. Kamata na trošak dosuđena je u skladu sa čl. 151. st. 3. ZPP-a.

U Sesvetama 21. veljače 2025.

Sudac

Iva Raos

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu županijskom sudu u roku 15 dana od dana ročišta za objavu presude (za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje) odnosno u roku od 15 dana po primitku presude (za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje), a podnosi se putem ovog suda u dva istovjetna primjerka.

DNA:

-pun tužitelja

-pun tuženice