Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Republika Hrvatska

    Općinski prekršajni sud u Splitu

    Stalna služba u Supetru

    Hrvatskih velikana 6

    Poslovni broj: Pp-13285/2021-24

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski prekršajni sud u Splitu, Stalna služba u Supetru, po sutkinji Marijani Ostojić Kavain, uz sudjelovanje Danijele Pleša kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenice HD, koju brani Sanela Antonia Šegvić, odvjetnica u Splitu, Ulica slobode 46, zbog prekršaja iz članka 162. stavka 1. točke 3. Zakona o gradnji („Narodne novine“, broj: 153/13., 20/17., 39/19., 125/19., dalje: Zakon o gradnji), kažnjiv po članku 162. stavku 3. istog zakona, povodom optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Građevinske inspekcije, Područnog ureda u Splitu, Klasa: UP/I-362-02/21-02/197, Urbroj: 443-02-03-12-01-21-11 od 29. listopada 2021., nakon javno provedene i zaključene glavne rasprave bez prisutnosti okrivljenika, i izočnosti predstavnika ovlaštenog tužitelja, 21. veljače 2025. u izočnosti stranaka objavio je i

    p r e s u d i o  j e

    I Okrivljenica HD, OIB: [osobni identifikacijski broj], kći H, rođena **.**.1984. u [adresa] s prebivalištem u [adresa], prekršajno neosuđivana,

    k r i v a j e

    što je u svojstvu investitora od početka 2020. pa do obustave građenja postavljanjem posebnog službenog znaka "Zatvoreno gradilište" dana 17. ožujka 2021. izvan građevinskog područja na dijelu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nakon ishođenja rješenja o izvedenom stanju KLASA: UP/I-361-02/17-08/0038, URBROJ: 2181/1-11-07/1-18-0008 od 16. travnja 2018. izdano od Upravnog odjela za graditeljstvo i prostorno uređenje, Ispostava Supetar, po zahtjevu HD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u izvan građevinskom području na k. č. [katastarska čestica], k.o.o. Sumartin izvela rekonstrukciju postojeće stambene građevine visine Prizemlje+kat na način da je na južnom dijelu postojeće stambene građevine dogradila etažu suterena od armiranog betona, pod ravnom armiranobetonskom pločom, koja ploča je u naravi terasa etaže prizemlja, maksimalnih tlocrtnih dimenzija cca 8,20 m x 5,20 m, visine mjerene od okolnog terena uz južno pročelje cca 2,60 m kojoj se pristupa s južne strane na koti označenoj na skici -2,7 m. Razina suterena i prizemlja povezana je vanjskim otvorenim stubištem duljine cca 4,5 m, širine cca 1,0 m, izgrađenim uz istočni obodni zid etaže suterena;

    -na razini podne ploče suterena izgradila armiranobetonsku ploču maksimalnih tlocrtnih dimenzija ab ploče cca 13,40 x 9,70m, pod kojom pločom su izgrađene septičke jame, -u smjeru sjeverozapad — jugoistok, od zemljanog puta sa sjeverne strane postojeće stambene građevine, pa do morske obale oznake k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] izgradila potporne armiranobetonske zidove (oznake na skici Z4 i Z5) debljine ab zida cca 20cm i to potporni zid s istočne strane stambene građevine duljine cca 55 m, maksimalne visine cca 2,0m (na skici s prvog inspekcijskog očevida označen Z4) te potporni ab zid sa zapadne strane postojeće stambene građevine duljine cca 60m i maksimalne visine cca 2,70m, te je obložen kamenom (na skici označen Z5),

    -sa sjeverne strane postojeće stambene građevine kaskadno izgradila armiranobetonske potporne zidove debljine zida cca 20 cm, promjenjive visine od 1,0 m do maksimalnih cca 2,20 (zidovi na skici oznake Z1, Z2 i Z3) duljine cca 15m,

    -uz opisani potporni zid oznake na skici Z5, u smjeru sjeverozapad — jugoistok izgradila je jednokrako stubište širine kraka cca 1,20, sveukupne duljine cca 50m, obloženo kamenom, koje stubište se nastavlja na k. č. [katastarska čestica]/l, k. o. [katastarska općina] (morska obala) te

    na dijelu k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] k.č. upisana u Zemljišnoknjižni odjel Supetar br. zk. uloška [broj ZK uloška] kao morska obala u vlasništvu Republike Hrvatske izgradila armiranobetonsku ploču, obloženu kamenom, promjenjive visine od cca 20 do cca 40 cm, sveukupnih tlocrtnih dimenzija (sa stepenicama širine cca 1,20cm) cca 4,10x11,60m,

    dakle, kao fizička osoba u svojstvu investitora pristupila građenju građevine bez pravomoćne, odnosno izvršne građevinske dozvole,

    čime je počinila prekršaj iz članka 106. stavak 1. Zakona o gradnji iz članka, kažnjiv po članku 162. stavku 3. u vezi članka 162. stavka 1. točke 3. istog zakona

    pa joj se na temelju odredbe članka 162. stavak 3. Zakona o gradnji u vezi sa člankom 162. stavkom 1. točkom 3. istog zakona, a u uz primjenu odredbe članka 37. stavka 3. točka 2. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18., 114/22., dalje: Prekršajni zakon)

    i z r i č e

    NOVČANA KAZNA U IZNOSU 1.500,00 (tisuću petsto) eura.

    Na temelju odredbe članka 183. stavak 2. Prekršajnog zakona okrivljenica je dužna novčanu kaznu platiti u roku od 90 (devedeset) dana po pravomoćnosti ove presude.

    Na temelju članka 152. stavak 3. Prekršajnog zakona novčana kazna smatrat će se u cjelini plaćenom ako okrivljenik plati 2/3 (dvije trećine) izrečene novčane kazne u roku od 90 (devedeset) dana po pravomoćnosti ove presude.

    II Na temelju članka 139. stavka 3. u vezi članka 138. stavka 3. Prekršajnog zakona okrivljenica je dužna na ime paušalnih troškova platiti iznos od 30,00 (trideset) eura u korist Republike Hrvatske, na IBAN (prema priloženoj uplatnici) u roku od 90 (devedeset) dana od pravomoćnosti ove presude jer će se u protivnom isti naplatiti prisilno.

    Obrazloženje

    1.Državni inspektorat, Građevinska inspekcija, Područni ured Split, podnio je protiv okrivljenice optužni prijedlog pod brojem navedenim u uvodu presude, a zbog prekršaja iz članka 106. stavak 1. Zakona o gradnji, u vezi članka 162. stavak 3. istog Zakona.

    2.Sukladno odredbi članka 3. stavka 1. i 2. Prekršajnog zakona prema počinitelju prekršaja se primjenjuje propis koji je bio na snazi u vrijeme kad je prekršaj počinjen, a ako se nakon počinjenja prekršaja, a prije donošenja pravomoćne odluke, propis jedanput ili više izmjeni, primijenit će se propis koji je najblaži za počinitelja. Naime, ovdje se napominje kako je nakon počinjenja djela, a prije donošenja pravomoćne odluke o prekršaju, 1. siječnja 2025. stupio na snagu Zakon o izmjenama Zakona o gradnji (“Narodne novine“ broj: 14520/24) kojim činjenično opisano postupanje iz obaveznog prekršajnog naloga zadržava pravni kontinuitet, s tim da je novim zakonom za prekršaj za koji se tereti okrivljenik propisana veća novčana kazna u odnosu na raniji propis.

    3.Na ročištu za glavu raspravu održanu 23. listopada 2024. nisu pristupili uredno pozvani tužitelj te okrivljenik i branitelj, ali je sud odlučio glavnu raspravu održati na temelju članka 167. stavak 3. i 5. Prekršajnog zakona. Glavna rasprava započela je iznova na temelju odredbe članka 407. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“, broj: 152/2008, 76/2009, 80/2011, 91/2012, 143/2012, 56/2013, 145/2013, 152/2014, 70/2017, 126/2019, 126/2019, 80/2022, 36/2024) jer se ista održala pred drugim raspravnim sucem.

    4. Pročitana je obrana okrivljenice koju je dala na ročištu za glavnu raspravu od 25. listopada 2022. u kojoj je navela kako nije počinila nikakva prekršaj. Navela je kako je točno da je u navedenom razdoblju bila investitor na navedenoj katastarskoj čestici, a na kojoj se nalazi nezavršena stambena građevina koju je legalizirala. Međutim, smatra da je katastarska čestica [katastarska čestica] građevno područje za izgradnju golf terena pa da se ne radi se o nikakvom izvan građevinskom području. Također je potvrdila kako je točno da je u navedenom vremenskom razdoblju izgradila terasu etaže prizemlja tlocrtnih dimenzija cca 8,20 m x 5,2m, vanjsko otvoreno stubište uz istočni obodni zid etaže suterena a u svrhu povezivanja prizemlja i suterena postojeće stambene građevine, armiranobetonsku ploču dimenzija 13,14 x 9, 40 pod kojom su septičke jame i to na razini podne ploče suterena pri čemu ni na koji način nije mijenjana kota terena, potporne ab zidove debljine 20cm i to potporni zid s istočne strane postojeće stambene zgrade cca 50m, potporni ab zid sa zapadne strane postojeće stambene građevine duljine cca 60m, a koji je obložila kamenom, sa sjeverne strane stambene građevine kaskadno izgradila ab potporne zidove debljine cca 20cm te da je u smjeru sjeverozapad-jugoistok izgradila jednokrako stubište širine kraka cca 1,20m sveukupne duljine 50m, a koje je obloženo kamenom. Međutim, smatra kako sve ovo ne spada u nikakvu rekonstrukciju postojeće stambene zgrade niti povećava volumen postojeće stambene građevine u smislu njenog stambenog dijela. Istina je da je sve gore navedeno izgradila bez prethodno ishođene građevinsku dozvolu ili drugi akt o građenju, ali da je projekt za navedenu izgradnju predala na urbanizam. Točno je da je na dijelu katastarske čestice [katastarska čestica] k. o [katastarska općina], a koje je upisano kao morska obala u vlasništvu RH izgradila ab ploču, obloženu kamenom navede visine i tlocrtnih dimenzija također bez izvršne i pravomoćne građevinske dozvole i to je odmah nakon inspekcijskog nadzora o svom trošku otklonila. Navedena nedovršena građevina se na označenoj k.č. nalazi otprilike u pojasu od 50m od obalne linije.

    5.Pročitan je i podnesak okrivljenice naslova „Obrane“ (pisana obrana) od 17. listopada 2024. u kojem jer istaknula kako nije gradila izvan građevnog područja i bez građevinske dozvole, niti da je gradila na pomorskom dobru. Istaknula je kako se čest. zem. [katastarska čestica]. Sumartin ne nalazi u izvan građevnom području te na tu okolnost dostavljam Potvrdu Općine Selca. Za navodnu gradnju stubišta na čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], što je morska obala tj. pomorsko dobro, a koje stubište da postoji vjerojatno i prije njenog rođenja, istaknula je da građevinski inspektor Državnog inspektorata RH nije ovlaštena osoba za izdavanje rješenja o uklanjanju na pomorskom dobru niti je ovlašten podnijeti konkretni optužni prijedlog za gradnju na pomorskom dobru. Naime, čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] je u naravi morska obala, u vlasništvu Republike Hrvatske pa se na istu primjenjuje Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama (NN 158/03 i dr.) pa nezakonito izgrađene građevine i izvedeni zahvati uklanjaju se na temelju rješenja inspektora pomorskog dobra, a DIRH nije ovlašteni tužitelj glede eventualne gradnje na pomorskom dobru. Nadalje se poziva na stručno mišljenje stalnog sudskog vještaka za arhitekturu i graditeljstvo ĐD iz kojeg proizlazi da se čest. zem. [katastarska čestica], k,o. Sumartin, ne nalazi izvan građevnog područja, da nijedan potporni zid ne prelazi visinu od 3,0 m i ne ugrožava stabilnost tla na susjednim česticama i da u smislu Zakona o gradnji te Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima, ne podliježe obvezi izdavanja akta o gradnji. Na temelju obavljenog očevida od istog vještaka, utvrđeno je da se u konkretnom slučaju radi o izrazito trusnom i nehomogenom terenu te da zbog konfiguracije terena postoji mogućnost urušavanja klizišta te da su radovi, osobito potporni i ogradni zidovi izvedeni sa legitimnom svrhom — otklanjanja opasnosti za život, druge građevine i osiguranja stabilnosti tla. Nadalje, dostavlja i Izjavu ovlaštenog projektanta sukladno čl. 51. Zakona o gradnji, iz kojeg je razvidno da za rekonstrukciju građevine na čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], uopće nije potrebna građevinska dozvola, već glavni projekt. Nadalje, u pribavljenom očitovanju inspektora Lučke uprave Split o tome je li za uklanjanje stepeništa dimenzija 1,20x1,50 m na morskoj obali nadležna Lučka uprava Split proizlazi da bi nadležnost za postupanje spadala u nadležnost komunalnih redara jedinice lokalne samouprave te da za stepenice nije potreban niti jedan akt o gradnji. Citirana presude Upravnog suda u Splitu da je donesena protivno Potvrdi Općine Selca jer da je sud bez dokaza utvrdio da je gradila izvan građevnog područja, zatim Zakonu o Državnom inspektoratu, Zakonu o gradnji te protivno Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama. Zaključno je navela kako vrijeme i način počinjenja prekršaja ničim nisu dokazani.

    6.U dokaznom postupku sud je pregledao zahtjev za izdavanje rješenja o utvrđivanju građevne čestice od 11. svibnja 2021., rješenje Državnog inspektorata, Područni ured Split, Klasa: UP/I-362-02/21-02/197, Urbroj:443-02-02-12-01-21-3 od 31. ožujka 2021., zapisnik Državnog inspektorata, Područni ured Split, Klasa: UP/I-362-02/21-02/197, Urbroj:443-02-02-12-01-21-2 od 17. ožujka 2021, presuda Upravnog suda u Splitu, poslovni broj Usl-1941/21-6 od 1. listopada 2021., presuda Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, poslovni broj: Usž-349/22-2 od 9. rujna 2022., rješenje o izvedenom stanju Splitsko-dalmatinske županije, Upravni odjel za graditeljstvo i prostorno uređenje, Ispostava Supetar od 16. travnja 2018., geodetski snimak izvedenog stanja nezakonite građevne zgrade ureda ovlaštenog inženjera geodezije BD od 11. kolovoza 2016. te podaci o nezakonito izgrađenoj zgradi od istog dana, arhitektonski snimak izvedenog stanja nezakonito izgrađenih zgrada od kolovoza 2016. izrađen od Mediteran-projekt d.o.o., službeni glasnik Općine Selca broj: 2/2017, zapisnik Državnog inspektorata , Klasa: UP/I-362-01/21-01/153, Urbroj:443-02-03-12-01-21-2 od 12. ožujka 2021., zapisnik Državnog inspektorata, građevinska inspekcija, Područni ured u Splitu Klasa: UP/I-362-01/21-01/153, Urbroj:443-02-03-12-01-21-1 od 24. veljače 2021., zapisnik o glavnoj raspravi 25. listopada 2022. koji sadrži obranu okrivljenice, zapisnik o glavnoj raspravi od 29. studenog 2022. koji sadrži iskaz svjedokinje HDD, tada građevinske inspektorice i uvjerenje o statusu čestice Splitsko-dalmatinske županije, Upravni odjel za graditeljstvo i prostorno uređenje, Ispostava DS Supetar, Klasa: 350-01/22-10/000558, Urbroj: 2181/1-11-07/13-22-0002 od 1. prosinca 2022., dopune obrane (pisana obrana) od 17. listopada 2024. te prilozi i to stručno mišljenje ĐD, dipl.ing. od 6. srpnja 2023., izjavu ZD od 3. srpnja 2023., potvrdu Općine Selca Klasa: 363-05/23-01/0003, Urbroj: 2181/47-02-01/23-01 od 9. svibnja 2023., e-mail Ministarstva mora, prometa i infrastrukture od 12. srpnja 2023. Naposljetku, pročitan je izvadak iz prekršajne evidencije, Ministarstva pravosuđa, uprave digitalne transformacije, Uprava za kazneno pravo, Sektor za evidencije, pomilovanja i podršku žrtvama i svjedocima, Služba za evidencije i pomilovanja, Odjel za prekršajne evidencije za okrivljenicu.

    7. Iz zapisnika o inspekcijskom pregledu od 17. ožujka 2021. proizlazi da je temeljem predočene dokumentacije pa tako i rješenja o izvedenom stanju od 16. travnja 2018. i očevidom na licu mjesta u uvali Puntica na dijelu k. č. [katastarska čestica] i dijelu k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] utvrđeno kako je okrivljenica kao investitor nakon rješenja o izvedenom stanju izveo rekonstrukciju postojeće stambene građevine visine prizemlje + kat na način, daje na južnom dijelu postojeće stambene građevine, dogradio etažu suterena od armiranog betona, pod ravnom armiranobetonskom pločom, koja ploča je u naravi terasa etaže prizemlja, maksimalnih tlocrtnih dimenzija cca 8,20 m x 5,20 m, visine mjerene od okolnog terena uz južno pročelje cca 2,60m, kojoj se pristupa s južne strane na koti označenoj na skici -2,70m. Razina suterena i prizemlja povezana je vanjskim otvorenim stubištem duljine cca 4,5m, širine cca 1,0m, izgrađenim uz istočni obodni zid etaže suterena;

    •na razini podne ploče suterena izgradio armiranobetonsku ploču maksimalnih tlocrtnih dimenzija ab ploče cca 13,40 x 9,70 m, pod kojom pločom su izgrađene septičke jame,

    •u smjeru sjeverozapad — jugoistok, od zemljanog puta sa sjeverne strane postojeće stambene građevine, pa do morske obale oznake k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] izgradio potporne armiranobetonske zidove (oznake na skici Z4 i Z5) debljine ab zida cca 20cm i to potporni zid s istočne strane postojeće stambene građevine duljine cca 55 m, maksimalne visine cca 2,0m (na skici s prvog inspekcijskog očevida označen Z4), te potporni ab zid sa zapadne strane postojeće stambene građevine duljine cca 60m i maksimalne visine cca 2,70m, te obložen kamenom (na skici označen Z5),

    • sa sjeverne strane postojeće stambene građevine kaskadno izgradio armiranobetonske potporne zidove debljine zida cca 20 cm, promjenjive visine od 1,0 m do maksimalnih cca 2,20 (zidovi na skici oznake Zł, Z2 i Z3) duljine cca 15m,

    •uz opisani potporni zid oznake na skici Z5, u smjeru sjeverozapad — jugoistok, izgradio jednokrako stubište širine kraka cca 1,20m, sveukupne duljine cca 50m, obloženo kamenom, koje stubište se nastavlja na k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] (morska obala),

    •na dijelu k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] (morska obala) izgradio armiranobetonsku ploču, obloženu kamenom, promjenjive visine od cca 20 do cca 40 cm, sveukupnih tlocrtnih dimenzija (sa stepenicama širine cca 1,20cm) cca 4,10x11,60m.

    Nadalje, navedeno je kako se k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], nałazi unutar obuhvata Prostornog plana uređenja Općine Selca, (SI. gl.2/17) izvan građevinskog područja, unutar zaštićenog obalnog područja, unutar 70 m od obalne linije, a da je k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], upisana je u Zemljišnoknjižni odjel Supetar br. zk. uloška [broj ZK uloška], kao morska obala u vlasništvu Republike Hrvatske.

    8.Iz rješenja Državnog inspektorata, Građevinske inspekcije, Područni ured Split, Klasa: UP/I-362-02/21-02/197, Urbroj:443-02-02-12-01-21-3 od 31. ožujka 2021. proizlazi kako je okrivljenici kao investitoru naređeno u roku 15 dana od dana zaprimanja rješenja ukloni slijedeće bespravno rekonstruirane dijelove postojeće stambene građevine:

    •etažu visine suterena, pod ravnom ab stropnom pločom (koja ploča predstavlja terasu na razini prizemlja), tlocrtnih dimenzija cca 8,20 m x 5,20 m, visine cca 2,60m, koja je dograđena na južnom dijelu postojeće stambene građevine visine prizemlje + kat, zajedno s vanjskim otvorenim jednokrakim stubištem izgrađenim uz istočni obodni zid suterena, duljine cca 4,5m, Širine cca 1,0m, a povezuje etažu prizemlja i suterena;

    •armiranobetonsku ploču maksimalnih tlocrtnih dimenzija ab Ploče cca 13,40 x 9,70 m, izgrađenu u nivou podne Ploče etaže suterena,

    •potporni armiranobetonski zid debljine ab Zida cca 20cm, duljine cca 55 m, maksimalne visine cca 2,0m, izgrađen istočno od postojeće stambene građevine u smjeru sjeverozapad — jugoistok, od zemljanog puta sa sjeverne strane postojeće stambene građevine, pa do morske obale oznake k,č. 598/1, 11.0. Sumartin (na skici s prvog inspekcijskog očevida oznake Z4),

    •potporni armiranobetonski zid obloženom kamenom, debljine ab zida cca 20cm, duljine cca 60m i maksimalne visine cca 2,70m, izgrađen zapadno od postojeće stambene građevine u smjeru sjeverozapad — jugoistok, od zemljanog puta sa sjeverne strane postojeće stambene građevine, pa do morske obale oznake k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] (na skici s prvog inspekcijskog očevida oznake Z5),

    •armiranobetonske potporne zidove debljine Zida cca 20 cm. promjenjive visine od 1,0 m do maksimalnih cca 2,20 duljine zidova cca 15m, izgrađene kaskadno sa sjeverne strane postojeće stambene građevine (na skici s prvog inspekcijskog očevida oznake ZI, Z2 i Z3),

    •jednokrako otvoreno stubište na tlu, Širine kraka cca 1,20m, sveukupne duljine cca 50m, obloženo kamenom, izgrađeno u smjeru sjeverozapad —jugoistok uz potporni zid oznake na skici Z5, sve izgrađeno izvan građevinskog područja na dijelu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], i

    • stepenice širine cca 1, 20 m koje se nastavljaju na gore opisano jednokrako otvoreno stubište na tlu, izgrađeno uz potporni Zid (na skici s prvog inspekcijskog očevida oznaka Zida Z5), zajedno s armiranobetonskom pločom promjenjive visine Od 20 cm do cca 40 cm, sveukupnih tlocrtnih dimenzija (sa stepenicama) cca 4, 10xl 1, 60m, izgrađeno na dijelu morske obale oznake k. č. [katastarska čestica] 1

    • k. o. [katastarska općina], izvan građevinskog područja, sve navedeno izgrađeno bez izvršne, odnosno pravomoćne građevinske dozvole.

    9.Presudom Upravnog suda u Splitu, poslovni broj Usl-1941/21-6 od 1. listopada 2021., koja je potvrđena presudom Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, poslovni broj: Usž-349/22-2 od 9. rujna 2022., između ostalog, odbijen je kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljice, ovdje okrivljenice, kojim se tražilo poništenje predmetnog rješenja o uklanjanju.

    10.Na ročištu za glavnu raspravu od 23. listopad 2024. kao svjedokinja ispitana je HDD koja je u predmetnom razdoblju bila zaposlenica Državnog inspektorata, Područni ured Split na mjestu višeg građevinskog inspektorata te je vodila upravni inspekcijski postupak u kojem je između ostalog podnijela i optužni prijedlog protiv investitora. U cijelosti je ostala pri iskazu koji je dala na ročištu za glavu raspravu od 29. listopada 2022. iz zapisnika, odnosno, kako je u ožujku 2021. kao građevinska inspektorica Državnog inspektorata, područni ured Split, vršila inspekcijski nadzor na dijelu katastarske čestice [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a gdje je uočila neposrednim zapažanjem da je na postojećoj građ. prizemlje + kat izvršena dogradnja etaže suterena od armiranog betona, pod ravnom armiranobetonskom pločom, koja ploča je u naravi terasa etaže prizemlja, maksimalnih tlocrtnih dimenzija cca 8,20m x 5,20m, visine mjerene od okolnog terena uz južno pročelje cca 2,60m, kojoj se pristupa s južne strane na koti označenoj na skici – 2,70m na južnom dijelu postojeće stambene građevine, dogradila. Razina suterena i prizemlja povezana je vanjskim otvorenim stubištem duljine cca 4,5m, širine cca 1,0m, izgrađenim uz istočni obodni zid etaže suterena. Naime, upravo ova nadogradnja odnosno dogradnja ukazuje da se radilo o rekonstrukciji navedene postojeće građevine. Što se tiče ove katastarske čestice [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] odnosno dijela iste na kojoj je izvršena navedena rekonstrukcija navedene postojeće građevine, da se radi o izvan građevinskom području unutar zaštićenog obalnog područja unutar 70 m od obalne linije, a što je tijekom obavljanja inspekcijskog nadzora utvrdila odmah na mjestu događaja, a osim toga da se radi upravo o izvan građevinskom području proizlazi i iz rješenja o izvedenom stanju ove postojeće stambene građevine od 16. travnja 2018. U odnosu na Uvjerenje Općine Selca o statusu čestice broj 596/18 k. o. [katastarska općina] istaknula je kako isto nije od utjecaja na dosada utvrđeno jer da je investitor za predmetne radove bio u zakonskoj obvezi ishoditi građevinsku dozvolu, odnosno da je investitor na navedenoj lokaciji izvodio radove rekonstrukcije stambene građevine bez građevinske dozvole. Lokacija građevine odnosno da li se ista nalazi u građevinskom ili izvan građevinskom području od utjecaja je isključivo na određivanje roka u kojem se investitor uskladiti sa zakonom, u ovom slučaju ukloniti bespravno rekonstruirane bespravne građevine te nikako nije od utjecaja na obvezu ishođenja akta za gradnju, ističe također koliko joj je poznato do danas investitor nije oformio građevnu česticu niti je ishodio bilo koji akt kojim se dozvoljava predmetna gradnja. Okrivljenica u svakom slučaju da je trebala ishoditi građevinsku dozvolu bez obzira što se prema važećem prostornom planu Općine Selca predmetna lokacija nalazi dijelom u R1 zoni-igralište za golf a dijelom u izvan građevinskom području.

    11. Iz izvatka iz prekršajne evidencije, Ministarstva pravosuđa, uprave digitalne transformacije, Uprava za kazneno pravo, Sektor za evidencije, pomilovanja i podršku žrtvama i svjedocima, Služba za evidencije i pomilovanja, Odjel za prekršajne evidencije za okrivljenicu proizlazi kako okrivljenica nije do sada osuđivana.

    12.Sud je na temelju članka 421. stavak 1. točke 4. Zakona o kaznenom postupku odbio dokazne prijedloge obrane i to očevid na licu mjesta ,saslušanje stalnog sudskog vještaka za arhitekturu i graditeljstvo ĐD, ovlaštenog projektanta ZD na okolnost neistinitosti navoda i činjeničnog opisa prekršaja kao suvišan s obzirom na materijalne dokaze koji priležu spisu te zbog dovoljno utvrđenog činjeničnog stanja.

    13.Na temelju provedenog postupka, ocjenom obrane okrivljenika, te sadržaja materijalnih dokaza koji prileže spisu, sud smatra nedvojbeno utvrđenim da je okrivljenik utužene prigode počinio prekršaj činjenično opisan i pravno označen kao u izreci presude, radi čega ga je trebalo proglasiti krivim i kazniti.

    14.Odredbom članka 162. stavak 3. u svezi stavka 1. točke 3. Zakona o gradnji propisano je da će se novčanom kaznom od 30.000,00 do 45.000,00 kuna (preračunato u eurima od 3981,68 do 5972,52 eura) kaznit investitor fizička osoba za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka (ako pristupi građenju bez pravomoćne, odnosno izvršne građevinske dozvole ili ne gradi u skladu s tom dozvolom).

    15.Materijalnom odredbom članka 106. stavak 1. Zakona o gradnji propisano je da se građenju građevine može pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole, a graditi se mora u skladu s tom dozvolom, ako ovim Zakonom ili propisom donesenim na temelju ovoga Zakona nije drukčije propisano.

    16. Prije svega valja navesti kako u odnosu na istaknuti prigovor zastare progona istaknuti je kako iz Zapisnika Državnog inspektorata o zatvaranju gradilišta proizlazi kako su radovi na gradilištu obustavljeni 17. ožujak 2021. kada je predmetni zapisnik i sastavljen.

    17.Iz obrane okrivljenice proizlazi kako ne osporava da u trenutku izvođenja radova nije imala pravomoćnu građevinsku dozvolu te da građevne čestice nisu bile prethodne formirane u katastru, ali kako smatra da se radi o jednostavnoj građevini unutar građevinskog područja i da joj za ove radove nije bila potrebna građevinska dozvola, već samo projekt. Međutim, također je nesporno kako okrivljenica projekt prilikom inspekcijskog nadzora nije imala, a što također proizlazi iz njezine obrane i isprava koje je okrivljenica priložila u spis, posebno iz Izjave ovlaštenog projektanta od 3. srpnja 2023. koji navodi da bi pristupio izradi glavnog projekta, da je potrebno donijeti rješenje o utvrđenju građevinske čestice.

    18.Na prijeporne okolnosti slučaja pa tako i na okolnost radi li se o jednostavnoj građevini ili ne saslušana je tadašnja građevinska inspektorica u svojstvu svjedoka koja je demantirala navode iz obrane okrivljenice kako se radi o jednostavnoj građevini za koju je bio potreban samo projekt te je stručno i koncizno objasnila kako statusa čestice broj 596/18 k. o. [katastarska općina] nije od utjecaja na dosada utvrđeno, da je investitor za predmetne radove bio u zakonskoj obvezi ishoditi građevinsku dozvolu, odnosno da je investitor na navedenoj lokaciji izvodio radove rekonstrukcije stambene građevine bez građevinske dozvole. U vezi navedenog istaknula je kako lokacija građevine odnosno da li se ista nalazi u građevinskom ili izvan građevinskog područja od utjecaja je isključivo na određivanje roka u kojem je investitoru naloženo uskladiti se s zakonom, te nikako nije od utjecaja na obvezu ishođenja akta za gradnju

    19.U odnosu na okolnost koju okrivljenica i njezina braniteljica ističu kako građevinski inspektor Državnog inspektorata nije ovlaštena osoba za izdavanje rješenja o uklanjanju građevina na pomorskom dobru, a vezano za inspekcijski pregled na gradilišta na dijelu morske obale oznake k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], valja reći kako takav navod nije osnovan. Ovo stoga jer je odredbom članka 115. Zakona o državnom inspektoratu („Narodne novine“, broj: 115/2018, 117/2021, 67/2023, 155/2023) propisano ovlaštenje za postupanje državnog inspektorata na pomorskom dobru. Naime, stavkom 1. navedene odredbe određen je rok u kojem je izvršenik obvezan postupiti po rješenju kojim se naređuju uklanjanje građevine, odnosno njezina dijela, koja se gradi ili je izgrađena izvan granica građevinskog područja ili na posebno zaštićenom području, a stavkom 2. istog članka određeno je što se sve smatra posebno zaštićeno područje pa je tako pod točkom 9. navedeno upravo pomorsko dobro.

    20.Isto tako, okrivljenica spori da se čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nalazi u izvan građevnom području. Međutim, uvidom u pravomoćno rješenje o izvedenom stanju KLASA: UP/I-361-02/17-08/0038, URBROJ: 2181/1-11-07/1-18-0008 od 16. travnja 2018. kojim je ozakonjena: STAMBENA ZGRADA — nezavršena, jednostavna u naravi jedan dvoetažan stan, tlocrtnih gabarita nepravilnog oblika 8,0 x 5,40m, sa kosim krovom visine do vijenca 4,54m, katnosti Prizemlje + kat, ukupne građevinske bruto površine 83,30m2, izgrađeno na dijelu k.č.z.596/18, k. o. [katastarska općina], proizlazi kako je predmetna građevina unutar obuhvata Prostornog plana uređenja općine [adresa] i to izvan građevinskog područja. Osim toga u svom svjedočkom iskazu HDD je decidirano iskazivala kako je okrivljenica u svakom slučaju trebala ishoditi građevinsku dozvolu bez obzira što se prema važećem prostornom planu Općine Selca predmetna lokacija nalazi dijelom u R1 zoni-igralište za golf a dijelom u izvan građevinskom području.

    21.S tim u vezi u odnosu na navod obrane kako je presuda Upravnog suda u Splitu kojom je odbijena tužba ovdje okrivljenice za poništenje predmetnog rješenja o uklanjanju donesena protivno Potvrdi Općine Selca o statusu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] jer da je sud bez dokaza utvrdio da je gradila izvan građevnog područja, zatim, protivno Zakonu o Državnom inspektoratu, Zakonu o gradnji te protivno Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama, istaknuti je kako sud u ovom postupku nije ovlašten ispitivati pravilnost i zakonitost pravomoćne sudske odluke.

    22.Stoga, analizirajući pisanu obranu okrivljenice i izjavu svjedokinje HDD, sud je prihvatio izjavu svjedokinje kao logičnu i vjerodostojnu te nije ostalo razloga za sumnju suda, a nije prihvatio pisanu obranu okrivljenice da se u njenom ponašanju nisu ostvarila obilježja prekršaja iz članka 106. stavak 1. Zakona o gradnji, kažnjivog po članku 162. stavak 3. istog Zakona. Ovo stoga jer konkretna građevina ne spada u skupinu koju Pravilnik o jednostavnim i drugim građevinama i radovima ("Narodne novine" br. 112/2017., 34/2018., 36/2019., 98/2019., 31/2020., 74/2022., 155/2023 ) određuje kao jednostavnu ili drugu građevinu, odnosno da bi se radilo o radovima koji se mogu graditi, odnosno izvoditi bez građevinske dozvole u skladu s glavnim projektom i bez glavnog projekta.

    23.Na temelju tako provedenog postupka, obrane okrivljenice te iskaza svjedoka i zapisnika o inspekcijskom pregledu te ostalih materijalnih dokaza nedvojbeno je da je okrivljenica kao investitor fizička osoba gradila na spornoj građevini, a da nije ishodila građevinsku dozvolu pa je svojim postupanjem počinila prekršaj činjenično opisan i pravno označen kao u izreci presude, zbog čega ju je trebalo proglasiti krivom.

    24.Određujući vrstu i mjeru kazne sud je uzeo u obzir sve okolnosti iz članka 36. stavka 2. Prekršajnog zakona te je kao olakotne cijenio okrivljeničinu dosadašnju prekršajnu neosuđivanost odnosno nekažnjavanost, a što upućuje na to da okrivljenica inače nije sklona činjenju prekršaja te da je predmetni prekršaj izolirani slučaj kršenja propisa od strane okrivljenice dok posebno otegotnih okolnosti nije našao pa je okrivljenici primjenom odredbe članka 37. stavak 3. točka 1. Prekršajnog zakona izrekao novčanu kaznu u ublaženom iznosu odnosno u iznosu 1.500,00 eura smatrajući da će se upravo tako izrečenom kaznom postići svrha kažnjavanja u smislu generalne i specijalne prevencije.

    25.Temeljem članka 183. stavak 2. Prekršajnog zakona ukoliko okrivljenica u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne uplati 2/3 (dvije trećine) novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.

    26.Na temelju odredbe članka 138. stavak 3. i članka 139. stavak 3. Prekršajnog zakona okrivljenica je obvezana na plaćanje troškova prekršajnog postupka koji su određeni paušalno, s obzirom na složenost i trajanje postupka, te imovno stanje okrivljenice.

    27.Slijedom svega naprijed navedenog odlučeno je kao u izreci presude.

    Supetar, 21. veljače 2025.

    Zapisničarka Sutkinja

    Danijela Pleša, v.r.

    Marijana Ostojić Kavain, v.r.

    Uputa o pravnom lijeku:

    Protiv ove presude ovlašteni tužitelj i okrivljenik imaju pravo žalbe u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi Visokom prekršajnom sudu u Zagrebu, a putem ovog suda, bez takse, u dva istovjetna primjerka.

    Dostaviti: ovlaštenom tužitelju okrivljenici, braniteljici, u spis.

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.