Republika Hrvatska

Županijski sud u Karlovcu

Karlovac

Kž-106/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Karlovcu, u vijeću sastavljenom od sudaca Ante Ujevića, predsjednika vijeća te Ivana Klapšića i Ivane Mašić, članova vijeća, uz sudjelovanje Gordane Mikšić, zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv 1. optuženika LA i dr., zbog kaznenog djela iz članka 256. stavak 1. i dr. Kaznenog zakona („Narodne novine“ br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17. - dalje: KZ/11.), odlučujući o žalbi 5. optužene ĐA, podnesenoj protiv rješenja Općinskog suda u Karlovcu od 17. prosinca 2024., broj K-457/2020-64, o izdvajanju nezakonitih dokaza, u sjednici vijeća održanoj 21. veljače 2025.

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba 5. optužene ĐA kao neosnovana te se potvrđuje prvostupanjsko rješenje.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem Općinskog suda u Karlovcu odbijen je kao neosnovan prijedlog obrane 5. optužene ĐA da se iz spisa kao nezakoniti dokazi izdvoje zapisnici o ispitivanju svjedoka.

2. Protiv tog rješenja žalbu je podnijela 5. optužena osobno i putem branitelja Hrvoja Rožmana, odvjetnika u Karlovcu, ne navodeći konkretno zbog kojih zakonom određenih razloga, međutim vijeće iz sadržaja žalbe zaključuje da se žali zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže da se žalba usvoji, postupi prema Zakonu i naloži da se sporni zapisnici o ispitivanju svjedoka kao nezakonit dokaz izdvoje iz spisa.

3. Žalba nije osnovana.

4. Prvenstveno valja reći da je rok za podnošenje prijedloga za izdvajanjem nezakonitih dokaza određen je članom 350. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. -odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 130/20., 80/22. i 36/24. – dalje: ZKP/08.), a koji propisuje da se takav prijedlog može primiti najkasnije do sjednice optužnog vijeća.

4.1. Prema tome, prijedlog za izdvajanje zapisnika o ispitivanju svjedoka kao nezakonitih dokaza, a koji prijedlog 5. optužena ĐA stavlja tek na raspravi je nepravovremen, a u konkretnom slučaju ne postoje okolnosti iz čl. 350 st.2 ZKP/08, bilo je ispravno takav prijedlog odbaciti kao nepravovremen, međutim, obzirom da se samo optuženik žali protiv predmetnog rješenja, imajući u vidu načelo zabrane izmjene prvostupanjske odluke na štetu žalitelja, valjalo je meritorno odlučiti o žalbi 5. optužene.

5. Suprotno žalbenim navodima, prvostupanjski sud je pravilno odbio prijedlog 5. optužene da se iz spisa kao nezakoniti dokazi izdvoje zapisnici o ispitivanju svjedoka, navodeći pri tom da su ti dokazi provedeni sukladno odredbi iz članka 219. i 234. ZKP/08. koja propisuje da istragu provodi državni odvjetnik te da obveza državnog odvjetnika da o mjestu i vremenu provođenja dokazne radnje obavijesti okrivljenika i branitelja je propisana samo u situaciji kada se dokazna radnja provodi po prijedlogu okrivljenika no u konkretnom slučaju se ne radi o toj situaciji. Stoga su neosnovane žalbene tvrdnje da su zapisnici o ispitivanju svjedoka nezakoniti dokazi jer istima nisu nazočili ni branitelj ni okrivljenik pa da je time teško povrijeđeno pravo okrivljenika na pravično suđenje i jednakost oružja. Naime, člankom 300. ZKP/08. propisani su slučajevi kada se iskaz svjedoka ne može upotrijebiti kao dokaz u postupku među kojima nije propisan slučaj kad su svjedoci ispitani bez prisutnosti okrivljenika ili njegova branitelja. Ispitivanje svjedoka je propisano odredbama članka 283. do 300. ZKP/08. prema kojima obveza pozivanja okrivljenika tijekom provođenja dokaznih radnji nije izričito propisana niti se time povrjeđuje konfrontacijsko pravo kao sastavnica prava na pravično suđenje jer će se navedeno načelo koje se odnosi na pravično suđenje u cijelosti ostvariti u nastavku kaznenog postupka, tijekom kontradiktornog ispitivanja svjedoka na raspravi ako se optužnica potvrdi s obzirom da se na raspravi pred raspravnim sudom osiguravaju sva prava obrane među kojima i pravo na ispitivanje svjedoka optužbe pri čemu se bez neposrednog ispitivanja svjedoka na raspravi i omogućavanja obrani prava na postavljanje pitanja, na takvom dokazu ne može isključivo ili u odlučujućoj mjeri temeljiti osuđujuća presuda. U odnosu na ostale navode obrane vezano uz primjenu odredbe iz članka 213.a stavak 4. ZKP/08. valja reći da se navedena situacija odnosi na situaciju kada okrivljenik zahtijeva od državnog odvjetnika da ponovno provede dokazne radnje, a što međutim u konkretnom slučaju 5. optužena ĐA nije učinila.

6. Slijedom navedenog, žalba 5. optužene nije osnovana, a kako je pri ispitivanju pobijanog rješenja po službenoj dužnosti, na temelju članka 494. stavak 4. ZKP/08. utvrđeno da je rješenje donijelo ovlašteno tijelo, da ne postoji povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP/08., i da na štetu 5. optužene nije povrijeđen Kazneni zakon, trebalo je žalbu 5. optužene, na temelju članka 494. stavak 3. točka 2. ZKP/08. odbiti kao neosnovanu.

U Karlovcu 21. veljače 2025.

Predsjednik vijeća

Ante Ujević