REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U SPLITU
Stalna služba u Hvaru
Broj: Pp-6882/2024-6
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Splitu, Stalna služba u Hvaru, po sutkinji Lari Menđušić, uz sudjelovanje Olivere Dedić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljene ŠČŽ zbog prekršaja iz članka 112. stavku 1. točki 2. u svezi čl. 172. stavku 2. točki 5. i st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22, dalje: Zakona o mirovinskom osiguranju) i dr., povodom optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Područni ured Split, Služba za nadzor radnih odnosa (dalje u tekstu: Državni inspektorat) Klasa: 116-02/23-01/1265, Ubroj: 443-02-03-10/5-23-30 od 04. lipnja 2024. godine, nakon provedene glavne rasprave zaključene dana 19. veljače 2025. godine prisutnosti okrivljene te odsutnosti ovlaštenog tužitelja, dana 21. veljače 2025. godine objavio je i
p r e s u d i o j e
Okrivljena:
ŠČŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], kći Š i R, rođena **.**.1987. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], SSS, turistički tehničar, zaposlena sa mjesečnim primanjima od oko 1.100,00 eura, srednjeg imovnog stanja, udata, majka dvoje maloljetne djece, državljanka RH, prekršajno nekažnjavana,
k r i v a j e
1) što dana 29. ožujka 2024. godine u [adresa], kao poslodavac vlasnica obrta za ugostiteljstvo " [obrt]", nije radnika ŠČ koji je s radom počeo dana 29. ožujka 2024. godine, prijavila na osiguranje, iako je bila dužna podatke o početku osiguranja dostaviti najranije 8 dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada,
dakle, kao poslodavac nije prijavila osiguranje,
2) što dana 29. ožujka 2024. godine u [adresa], kao poslodavac - vlasnica obrta za ugostiteljstvo " [obrt]", nije za radnika ŠČ dostavila prijave na obvezno zdravstveno osiguranje u roku od 8 dana od nastanka okolnosti na temelju kojih je stekao status osigurane osobe,
dakle, kao poslodavac fizička osoba nije prijavila radnika na obvezno zdravstveno osiguranje u roku od 8 dana od nastanka okolnosti na temelju kojih se stječe status osigurane osobe,
3) što dana 29. ožujka 2024. godine, kao poslodavac – vlasnica obrta za ugostiteljstvo " [obrt]", zaposlila ŠČ, državljanina Republike Srbije, koji je radio na pomoćnim poslovima kuhara, iako imenovani nije imao ishođenu dozvolu za boravak i rad u Republici Hrvatskoj,
dakle, kao poslodavac fizička osoba zaposlila državljanina treće zemlje koji nema dozvolu za boravak i rad ili potvrdu o prijavi rada
čime su djelom pod toč. 1 počinila prekršaj opisan u članku 112. stavku 1. točki 2. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22, dalje: Zakona o mirovinskom osiguranju), kažnjiv po članku 172. stavku 2. točki 5. i st. 3. istog Zakona, djelom pod toč. 2) prekršaj opisan u članku 120. stavku 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN 80/13, 137/13, 98/19, dalje: Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju), kažnjiv po članku 150. stavku 2. u vezi sa stavkom 1. toč. 2. istog Zakona, te djelom pod toč. 3. prekršaj opisan u članku 88. stavku 1. Zakona o strancima (Narodne novine broj: 133/20, 114/22,151/22, dalje u tekstu: Zakon o strancima), kažnjiv po članku 247. stavku 2. točki 1. i članku 247. stavku 7. istog Zakona
Na temelju naprijed citiranih propisa, okrivljenoj se
u t v r đ u j u
za djelo pod 1) novčana kazna u iznosu od 660,00 (šesto i šezdeset) eura za djelo pod 2) novčana kazna u iznosu od 1.060,00 (tisuću šezdeset) eura za djelo pod 3) novčana kazna u iznosu od 1.320,00 (tisuću tristo i dvadeset) eura
Nakon toga se na temelju članka 39. stavka 1. točke 1. Prekršajnog zakona (Narodne novine 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22 dalje u tekstu: Prekršajni zakon), okrivljenoj se
i z r i č e
UKUPNA NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 3.040,00 EURA (tri tisuće i četrdeset eura )
Na temelju članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona okrivljena je obvezna platiti novčanu kaznu u roku od 60 (šezdeset) dana po primitku ove presude. Ukoliko okrivljena u navedenom roku uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.
Na temelju članka 139. stavka 3. u vezi s člankom 138. stavkom 3. Prekršajnog zakona okrivljena je obvezna naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 30,00 (trideset) eura, u roku od 60 (šezdeset) dana od primitka ove presude.
O b r a z l o ž e n j e
1. Državni inspektorat podnio je pod gore navedenom poslovnom oznakom optužni prijedlog protiv okrivljene zbog prekršaja navedenih u izreci presude.
2. Iskazujući na glavnoj raspravi okrivljena RČŽ negirala je počinjenje predmetnih prekršaja. U bitnom je navela da je ŠČ došao na razgovor za posao u njenom restoranu "STEP UP" u [adresa] (koji posluje u sklopu njenog obrta " [obrt]") dana 29. ožujka 2024. godine, prilikom čega su se dogovorili da će do ishođenja radne dozvole svaki dan dolaziti u kuhinju restorana i promatrati što se u istoj radi, te se na taj način pripremati za svoj radni odnos kod nje koji bi započeo 01. svibnja 2024. godine. Bilo joj je poznato da isti tada radio u nekom hotelu u Starom Gradu, te je smatrala da ima prijavljeno boravište vezano uz taj posao. Rekla mu je da prikupi svu potrebnu dokumentaciju za dozvolu za rad, te je podnijela zahtjev za dozvolu za rad dana 10. travnja 2024. godine (uz potrebnu dokumentaciju). Ubrzo su dobili pozitivno mišljenje HZZO-a za njegov rad i čekali je odgovor od Policijske postaje Hvar radi izrade dozvole. Međutim dana **.**.2024. ŠČ se ozlijedio kada je rezao tikvice u njenom restoranu, zbog čega je zatražio liječničku pomoć, a liječnici su obavijestili Policijsku postaju Hvar. S obzirom da je isti dolazio u njen restoran samo kroz poslijepodne, ona je mislila da isti još uvijek radi u Starom Gradu, on je dolazio kod nje samo kako bi se pripremao za obavljanje budućega rada. Netočni su njegovi navodi pred Policijskom postajom Hvar da bi on od 28. ožujka 2024. godine bio kod nje u radnom odnosu za što mu je plaćano 30 eura dnevno, već je dogovor bio da će radni odnos započeti nakon odjave njegovog posla u Starom Gradu te bi se on po primitku radne dozvole uredno prijavio kod nje u restoran. Tada su joj u Policijskoj postaji Hvar rekli da isti nema prijavljen boravak u RH, što ju je iznenadilo jer je smatrala da isti radi legalno u tom hotelu u Starom Gradu. ŠČ je zbog toga morao napustiti RH i vratio se doma u Srbiju, a ona je u međuvremenu riješila njegovu radnu dozvolu, te se on vratio nakon mjesec dana i započeo rad u njenom restoranu koji je obavljao negdje do listopada 2024. Navedeni radnik za vrijeme rada u njenom restoranu bio je uredno prijavljen na zdravstveno i mirovinsko osiguranje, imao je uredan ugovor o radu i radnu dozvolu te mu je normalno isplaćivana plaća koja je ugovorena. Nakon prestanka radnog odnosa kod nje, ŠČ je otišao doma u Srbiju te nije naknadno nastavio rad u njenom restoranu. Inače ona živi u obiteljskoj nekretnini sa suprugom i djecom, suprug radi u zajedničkom restoranu, a ona je zaposlena na drugom mjestu, te sa svojim primanjima uzdržavaju njihovu maloljetnu djecu. Nema neke posebne imovine te im je materijalno stanje zadovoljavajuće.
3. Tijekom dokaznog postupka pročitani su obavijest PUSD, PP Hvar od 02. svibnja 2024. godine, izvješće o utvrđenom činjeničnom stanju PUSD, PP Hvar od 27. travnja 2024. godine, izjava na zapisnik ŠČ od 01. svibnja 2024. godine, očitovanje okrivljene Državnom inspektoratu, ugovor o radu na određeno vrijeme od 10. travnja 2024. godine te je izvršen u vid u prekršajnu evidenciju za okrivljenu iz koje je vidljivo da je ista prekršajno nekažnjavana.
3.1. Ističe kako je sud sukladno uvidu u navedene dokaze, izvršio manje izmjene činjeničnog opisa predmetnih prekršaja, smatrajući da time ne zadire u identitet presude i optužbe, kao i da je način počinjenja djela u dovoljnoj mjeri određeno.
4. Članak 112. stavak 1. toč. 2. Zakona o mirovinskom osiguranju određuje da podatke za vođenje matične evidencije obveznici dostavljaju u sljedećim rokovima: 2. podatke o početku osiguranja, za osiguranike iz članka 9. stavka 1. toč. 1. do 7. ovog Zakona – najranije 8 dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada. Odredba članka 172. stavka 2. točke 5. Zakona o mirovinskom osiguranju propisuje kako će se poslodavac, odnosno obveznik doprinosa, kazniti za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 6.630,00 eura ako ne prijavi ili odjavi osiguranje ili promjenu tijekom osiguranja ili to učini nakon isteka propisanog roka (članak 112. stavak 1. točke 2., 3. i 5.). Stavkom 3. istog članka određeno je da će se za postupke iz stavka 2. ovoga članka kazniti za prekršaj i odgovorna osoba novčanom kaznom u svoti od 130,00 do 1320,00 eura.
4.1. Članak 120. st. 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju propisuje da prijava na obvezno zdravstveno osiguranje, prijava promjene u obveznom zdravstvenom osiguranju te odjava sa obaveznog zdravstvenog osiguranja podnose se u roku od osam dana od dana nastanka, promjene ili prestanka okolnosti na osnovi kojih se stječe ili prestaje status osigurane osobe. Odredba članka 150. stavka 1. toč. 2. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju propisuje kako će se novčanom kaznom u iznosu od 9.290,00 do 13.270,00 eura kazniti za prekršaj pravna osoba koja zavodu u propisanom roku ne dostavi prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje, prijavu promjene u obveznom zdravstvenom osiguranju te odjavu sa obaveznog zdravstvenog osiguranja u roku od osam dana od dana nastanka, promjene ili prestanka okolnosti na osnovi kojih se stječe ili prestaje status osigurane osobe (članak 120. st. 4.), dok će se prema stavku 2. istoga članka novčanom kaznom u iznosu od 1.060,00 do 1.990,00 kuna za isti prekršaj kazniti fizička osoba.
4.2. Odredbom članka 88. stavka 1. Zakona o strancima propisano je kako državljanin treće zemlje u Republici Hrvatskoj može raditi na temelju izdane dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada, osim ako ovim Zakonom nije drukčije propisano. Člankom 247. stavka 2. točke 1. Zakona o strancima određeno je kako će se novčanom kaznom u iznosu od 6.630,00 do 13.270,00 eura kazniti za prekršaj poslodavac – pravna osoba koja je s državljaninom treće zemlje zasnovala radni odnos ili koristi njegov rad ako zapošljava ili koristi rad državljanina treće zemlje koji nema dozvolu za boravak i rad ili potvrdu o prijavi rada (članak 88. stavak 1.); dok je stavkom 7. istog članka propisano da će se za isti prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 1.320,00 do 1.990,00 eura kazniti za svakog državljanina treće zemlje i poslodavac- fizička osoba.
5. Na temelju ovako provedenog dokaznog postupka, u prvom redu iz citiranih materijalnih dokaza; Sud smatra nedvojbeno utvrđenim da je okrivljena počinila prekršaje koji joj se stavljaju na teret. Naima iako ista negira počinjenje predmetnih prekršaja navodeći u bitnome da bi ih radnik ŠČ na neki način doveo u zabludu glede svog statusa boravka u RH zbog čega za njega nije izvršila potrebne prijave, upravo iz njegove izjave od 01. svibnja 2024. godine proizlazi suprotno, odnosno da je isti zaista kod okrivljene radio poslove pomoćnog kuhara prije datuma početka radnog odnosa navedenog u njihovom ugovoru o radu. Njegovim navodima se može pokloniti vjera jer nije životno logično da bi okrivljena sa njim nastavila poslovnu suradnju da ju je isti prethodno lažno teretio u navedenoj izjavi (sadržaj njegove izjave morao joj je bit poznat jer se očitovala Državnom inspektoratu vezano uz te okolnosti). Stoga se može zaključiti da su navod njene obrane nevjerodostojni i usmjereni ka izbjegavanju prekršajne odgovornosti.
6. Pri odmjeravanju kazne vođeno je računa o svim okolnostima koje se odnose na počinjene prekršaje i osobu okrivljene, pa je tako kao otegotnu okolnost narav i vrstu prekršaja, dok je olakotnim cijenio njenu prekršajnu nekažnjavanost. Stoga je okrivljenoj prethodno utvrdio novčane kazne u najmanjem iznosu koji zakon propisuje za svaki pojedini prekršaj, nakon čega joj je primjenom odredaba o stjecaju izrekao ukupnu novčanu kaznu navedenu u izreci presude. Na taj način će se prema stajalištu suda ostvariti svrha kažnjavanja, kako u smislu izražavanja prijekora za počinjeni prekršaj, tako i s aspekta generalne i specijalne prevencije.
6.1. Na temelju članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona ukoliko okrivljena u roku koji joj je određen za plaćanje novčane kazne uplate 2/3 (dvije trećine) izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.
7. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi članka 138. stavka 3. i članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, a odnosi se na paušalni iznos troškova, određen s obzirom na složenost i trajanje postupka.
Hvar, 21. veljače 2025. godine
Zapisničarka
Sutkinja
Olivera Dedić,v.r.
Lara Menđušić,v.r
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana od primitka pisanog otpravka iste. Žalba se predaje Općinskom prekršajnom sudu u Splitu, Stalna služba u Hvaru, u 2 (dva) istovjetna primjerka, a o istoj odlučuje nadležni sud.
Dostaviti: okrivljenoj, ovlaštenom tužitelju, u spis
