REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U ZAGREBU

Avenija Dubrovnik 6, Zagreb

Poslovni broj: Us I-2541/2021-12

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Zagrebu, po sutkinji Vanji Crnković te zapisničarki Gordani Katarini Ronyi, u upravnom sporu tužitelja ĐS, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], protiv tuženog Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, OIB: 84397956623, Središnje službe, Zagreb, Mihanovićeva 3, radi određivanja mirovine, 21. veljače 2025.

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe KLASA: UP/II 140-02/21-01/03205269655, URBROJ: 341-99-05/3-21-004412 od 15. srpnja 2021.

Obrazloženje

1. Rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe KLASA: UP/II 140-02/21-01/03205269655, URBROJ: 341-99-05/3-21-004412 od 15. srpnja 2021. uvažena je žalba tužitelja, poništeno je rješenje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područne službe u Zagrebu KLASA: UP/ 140-02/19- 01/03205269655, URBROJ: 341-25-05/3-19-48015 od 26. srpnja 2019. te je predmet vraćen navedenoj Područnoj službi radi donošenja novog rješenja.

2. Tužitelj u tužbi i tijekom spora u bitnome navodi da se protivi osporavanom rješenju u cijelosti zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Dodaje da tuženik u ovdje pobijanom rješenju navodi da je "tužitelju potrebno izračunati najnižu mirovinu za hrvatskog branitelja na dan umirovljenja 1. prosinca 2014. prevesti je na dan 1. ožujka 2018.; usporediti je sa tužiteljevom redovnom mirovinom i odrediti tužitelju povoljniju mirovinu, sve prema uputama Upravnog suda iz presude." Smatra da je to pogrešno utvrđeno činjenično stanje. Iznosi da opisani izračun najniže mirovine on nigdje i ni od koga nije tražio - pa niti je Upravni sud mogao takvo nešto odrediti, jer je njegova redovna mirovina stečena za 41 godinu redovnog rada bez ikakvih beneficija i pogodnosti veća zasigurno od najniže mirovine hrvatskog branitelja. Nastavlja da je tražio od Mirovinskog 2019. i kasnije od Upravnog suda ponovi izračun mirovine prema Zakonu o Hrvatskim braniteljima iz 2017. ("Narodne novine" broj: 121/17.) jer prilikom umirovljenja 2014. zbog 41 godine redovnog radnog staža nije imao pravo na povećanje osobnog boda kod izračuna mirovine prema tada važećem Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz 2013. ("Narodne novine" broj: 19/13.). Ističe da je možda imao pravo na to povećanje osobnog boda, ali da mu tada nisu ništa obračunali, a da prema novom Zakonu o hrvatskim braniteljima iz 2017. on bi neosporno imao pravo na povećanje osobnog boda kod izračuna mirovine. Navodi da najniža mirovina za hrvatskog branitelja koju mu tuženik sada želi izračunati i usporediti sa njegovom redovnom mirovinom je samo jedan od načina izračuna mirovine – za one hrvatske branitelje koji imaju svoju redovnu mirovinu manju od te najniže mirovine. Dodaje da ostali hrvatski branitelji kojima je redovna mirovina veća od najniže mirovine imaju pravo uz svoju redovnu mirovinu ostvariti i pravo na dodatak prema vremenu provedenom u obrani Republike Hrvatske (članak 27. Zakona o hrvatskim braniteljima iz 2017.). Ističe da Upravni sud nije mogao odrediti niti je odredio da mu se izračuna samo najniža mirovina – od koje on ne bi imao nikakve koristi jer je njegova redovna mirovina veća od te najniže mirovine – već je trebao odrediti i odredio je ponovi izračun njegove mirovine u punom opsegu po svim člancima Zakona o hrvatskim braniteljima iz 2017. koji to područje reguliraju, a odnose se na njega. Iznosi da tuženik može naložiti i izračun najniže mirovine za hrvatskog branitelja radi usporedbe sa njegovom redovnom mirovinom (za svaki slučaj da redovna mirovina nije manja od najniže), ali da je dužan (i Upravni sud je to trebao naložiti i naložio je) učiniti da mu se na njegovu redovnu mirovinu, ako je veća od najniže mirovine, obračuna i dodatak na mirovinu prema vremenu provedenom u obrani Republike Hrvatske prema Zakonu o hrvatskim braniteljima iz 2017. (članak 27. /što mu prilikom umirovljenja Mirovinsko nije učinilo prema tadašnjem Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz 2013./). Nastavlja da se ne može iz Zakona o hrvatskim braniteljima (iz dijela koji regulira pravo na mirovinu) izuzeti i primijeniti na njega samo jedan njegov dio (o najnižoj mirovini) i to nepovoljan za njega, a drugi (o dodatku na mirovinu) povoljan za njega izostaviti; a da je tuženik to učinio. Smatra da je to pogrešna primjena materijalnog prava. Opisuje da tuženik u osporavanom rješenju nalaže svom prvostupanjskom tijelu ponovi izračun njegove mirovine (prema njegovom zahtjevu iz 2019. i dopuni tog zahtjeva) ali da prije prvostupanjskog tijela odlučuje o dopuni njegovog zahtjeva – navodeći da je taj njegov zahtjev za ponovi izračun mirovine zbog izračunatog jednog dana manje braniteljskog staža neosnovan. Smatra da i o tome odluku treba donijeti prvostupanjsko tijelo, a ne tuženik te da tuženik može prvostupanjsko tijelo samo uputiti kako da to učini. Smatra da je i to pogrešna primjena materijalnog prava. Predlaže, zbog svega navedenog, a osobito jer takav djelomičan izračun dodatka na mirovinu on nije tražio i kao takav nije u skladu sa zakonima, a mogućnosti žalbe na presudu Upravnog suda u Zagrebu Usl-902/20-5 od 21. travnja 2021. nije imao, da se poništi rješenje tuženika.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu i tijekom spora u bitnome navodi da tužba nije osnovana te da je osporavano rješenje doneseno u skladu sa činjeničnim stanjem utvrđenim u provedenom upravnom postupku i u skladu sa zakonskim propisima. Dodaje da navodi i razlozi izneseni u tužbi nisu osnovani, odnosno nisu pravno odlučni iz razloga navedenih u obrazloženju osporavanog rješenja. Ističe da je osporavanim rješenjem žalba uložena na rješenje Područne službe u Zagrebu, broj: 925053 od 26. srpnja 2019., uvažena iz razloga navedenih u osporavanom rješenju, a u skladu sa presudom Upravnog suda Republike Hrvatske u Zagrebu poslovni broj: Usl-902/20-5 od 21. travnja 2021. Iznosi da je osporavano rješenje doneseno u izvršenju navedene presude Upravnog suda Republike Hrvatske od 21. travnja 2021. temeljem činjeničnog stanja utvrđenog u provedenom upravnom postupku i u skladu sa zakonskim propisima, a što je u skladu s odredbom članaka 5. i 8. Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine" broj: 47/09.), a da je osporavano rješenje obrazloženo i sadrži sve obvezne sastavne dijelove rješenja propisane člankom 98. citiranog Zakona. Stoga smatra da nema osnove za uvažavanje navoda tužitelja i za donošenje drugačijeg rješenja u ovoj upravnoj stvari. Slijedom navedenog, smatra da je osporavano rješenje na zakonu utemeljeno i predlaže da se donese presuda kojom će sud odbiti tužbeni zahtjev.

4. Tijekom spora izvršen je uvid u spis i u spis tuženika te je održano ročište.

5. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

6. Nesporno je da je tužitelj 25. veljače 2019. podnio zahtjev Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, Područnoj službi u Zagrebu.

7. Sporno je, je tuženik pravilno poništio rješenje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područne službe u Zagrebu KLASA: UP/140-02/19- 01/03205269655, URBROJ: 341-25-05/3-19-48015 od 26. srpnja 2019., a kojim je odbijen taj zahtjev tužitelja te predmet vratio navedenoj Područnoj službi radi donošenja novog rješenja.

8. Prvotno treba napomenuti da je pravomoćnom presudom ovog suda poslovni broj: UsI-902/20-5 od 21. travnja 2021. poništeno rješenje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe KLASA: UP/II 140-02/19-01/03205269655, URBROJ: 341-99-05/3-19-6516 od 11. veljače 2020. te je predmet vraćen tuženiku na ponovni postupak uz obrazloženje da je tužitelj podnio zahtjev 25. veljače 2019. na temelju članka 49. Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji ("Narodne novine" broj: 174/04., 92/05., 2/07., 107/07., 65/09., 137/09., 146/10., 55/11., 140/12., 19/13., 33/13., 148/13. i 92/14.), da treba njegov zahtjev uzeti kao zahtjev za izborom mirovine prema posebnom propisu te da mu je potrebno odrediti isplatu povoljnije mirovine.

9. U obrazloženju osporavanog rješenja u bitnom je navedeno da s obzirom na stav Suda iznesen u presudi od 21. travnja 2021., a prema kojem tužitelj ima pravo na izbor povoljnije mirovine, upućuje se prvostupanjsko tijelo da utvrdi ispunjava li tužitelj uvjet za određivanje najniže mirovine iz članka 31. Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji ("Narodne novine" broj: 174/04., 92/05., 02/07., 107/07., 65/09., 137/09., 146/10., 55/11., 140/12., 19/13., 33/13, 148/13. i 92/14.) od 100 dana sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske te da u skladu s utvrđenim tužitelju predoči izračun i svotu najniže mirovine na dan 1. prosinca 2014., koju će zatim prevesti na dan 1. ožujka 2018. na novu svotu najniže mirovine radi primjene članka 49. stavka 6. novog Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (Narodne novine, broj: 121/17. i 98/19.), a u svezi s člankom 206. navedenog Zakona. Istaknuto je da će nakon ovako provedenog postupka, prvostupanjsko tijelo tužitelju odrediti isplatu one mirovine koja je za njega povoljnija, sukladno njegovom zahtjevu i izjavi od 2. svibnja 2021. Obrazloženo je da vezano uz žalbene navode koji se odnose na dopunu zahtjeva od 29. travnja 2019., a kojim isti traži ponovni izračun mirovine zbog pogrešno utvrđenog staža iz Domovinskog rata, valja napomenuti da je ta Središnja služba kontrolom predmeta utvrdila kako je tužitelju pravomoćnim rješenjem Područne službe u Zagrebu, broj: 925053 od 19. prosinca 2014. pravilno određena mirovina temeljem ukupnog mirovinskog staža u koji je pravilno, sukladno članku 33. tadašnjeg Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, staž koji je žalitelj proveo u Domovinskom ratu, u ukupni mirovinski staž uračunat kao staž osiguranja u dvostrukom trajanju. Napomenuto je da se prema članku 31. stavku 2. Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine" broj: 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18., 62/18., 115/18. i 102/19.) pri izračunu ukupnog mirovinskog staža, pojedina razdoblja navršena u mjesecima i danima zbrajaju tako da 12 mjeseci čini 1 godinu, a 30 dana čini jedan mjesec. Zaključeno je da je žalbeni navod tužitelja u kojem navodi kako mu je pogrešno izračunat staž osiguranja proveden u Domovinskom ratu, odnosno da mu je prilikom izračuna u mirovinski staž uračunat 1 dan staža manje, neosnovan. Izneseno je da je na temelju navedenih razloga valjalo žalbu kao osnovanu uvažiti, pobijano rješenje poništiti i predmet vratiti Područnoj službi u Zagrebu radi donošenja novog rješenja.

10. Člankom 81. stavkom 2. Zakona o upravnim sudovima ("Narodne novine" broj: 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17. i 110/21.) propisano da je u izvršenju presude tuženik odnosno tijelo nadležno za izvršenje obvezno postupiti sukladno izreci presude, najkasnije u roku od 60 dana od dostave pravomoćne presude pri čemu je vezan pravnim shvaćanjem i primjedbama suda.

11. Imajući u vidu pravna shvaćanja iz pravomoćne presude ovog suda poslovni broj: UsI-902/20-5 od 21. travnja 2021. osporavanim rješenjem nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja kada je njegova žalba uvažena te je predmet vraćen Područnoj službi u Zagrebu na ponovni postupak. Vezano uz tužbene navode povećanja osobnog boda prilikom umirovljenja 2014. ističe se da je rješenje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područne službe u Zagrebu KLASA: UP/I 140-02/14- 01/03205269655, URBROJ: 341-25-05/3-14-112655 od 19. prosinca 2014., kojim je tužitelju priznata prijevremena starosna mirovina, postalo pravomoćno.

12. Slijedom navedenog valjalo je na temelju članka 116. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine" broj: 36/24.) odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan.

U Zagrebu 21. veljače 2025.

Sutkinja

Vanja Crnković

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave ove presude.

Dna:

1. ĐS, [adresa]

2. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Središnja služba – putem e. komunikacije

3. u spis