REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Poslovni broj Pn-980/2022-29
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Gorani Žurić Juretić, u pravnoj stvari 1. tužitelja KŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. tužiteljice KŽZ iz [adresa], Dr. [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik KŽ, protiv tuženika Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, kojeg zastupa Općinsko građansko državno odvjetništvo u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane javne i glavne rasprave zaključene 16. siječnja 2025. u prisutnosti 1. tužitelja osobno i punomoćnice tuženika IŽ, više savjetnica u Općinskom građanskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, 21. veljače 2025.
p r e s u d i o j e
I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev 1. tužitelja KŽ i 2. tužiteljice KŽZ radi donošenja presude kojom se nalaže tuženiku Republici Hrvatskoj isplatiti tužiteljima SŽ i KŽZ iznos od 2.654,46 EUR (20.000,00 kn) za nastalu štetu i 13,27 EUR (100,00 kn) za nastale troškove sve uvećano za zatezne kamate koje teku od 10. veljače 2022. do isplate.
II. Nalaže se 1. tužitelju SŽ i 2. tužiteljici KŽZ naknaditi tuženiku Republici Hrvatskoj trošak parničnog postupka u iznosu od 600,00 EUR, u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Tužitelji su tužbu podnijeli 10. veljače 2022. Općinskom sudu u Velikoj Gorici. U istoj navode kako je Općinski sud u Velikoj Gorici u predmetu posl. br. R1-37/2021 u pravnoj stvari predlagatelja AŽ, zastupanog po zakonskoj zastupnici KŽZ, **.**.2021. podnio zahtjev Vrhovnom sudu Republike Hrvatske za svrsishodnu delegaciju drugom stvarno nadležnom sudu sukladno odredbi čl. 68. st. 1. Zakona o parničnom postupku, jer da je zakonska zastupnica predlagatelja KŽZ podnijela kaznene prijave protiv svih sudaca građanskog odjela navedenog suda. Ističu kako navodi tog dopisa nisu točni jer je ČŽ bio maloljetan do 17. lipnja 2016. pa u predmetu posl. br. R1-37/2021 nije bio zastupan po zakonskoj zastupnici. Također, ističu i kako navodi tog dopisa nisu istiniti ni u dijelu u kojem se navodi da je KŽZ podnijela kaznenu prijavu protiv svih sudaca Općinskog suda u Velikoj Gorici. Smatraju kako uslijed toga zahtjev za prenošenje nadležnosti nije osnovan u smislu odredbe čl. 68. st. 1. Zakona o parničnom postupku. Tužbeni zahtjev za naknadu štete u iznosu od 20.000,00 kn specificiraju nepovratno izgubljenim životnim vremenom u izvanparničnom predmetu posl. br. R1-37/21 i povezanom postupku R2-474/2021 koji još uvijek nije završen. Predlažu donijeti presudu kojom se nalaže tuženiku isplatiti tužiteljima iznos od 20.000,00 kn za nastalu štetu i 100,00 kn za troškove postupka, zajedno sa zateznim kamatama koje teku od 10. veljače 2022. do isplate.
2. Dopisom od 22. veljače 2022. uređujuća sutkinja Općinskog suda u Velikoj Gorici spis je dostavila Vrhovnom sudu Republike Hrvatske na odlučivanje na temelju odredbe čl. 68. st. 3. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'' broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11,148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 - dalje: ZPP). U dopisu se navodi da su tužitelji podnijeli kaznenu prijavu protiv sudaca Općinskog suda u Velikoj Gorici, a da navedena okolnost predstavlja važan razlog da se za postupanje u ovom predmetu odredi drugi stvarno nadležni sud.
3. Rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske posl. br. Gr1 56/2022-2 od 1. ožujka 2022. za postupanje u ovom predmetu određen je Općinski građanski sud u Zagrebu pa je spis dostavljen ovom sudu na daljnji postupak. Protiv tog rješenja 1. tužitelj je podnio žalbu koja je rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske posl. br. Gr1 56/2022-5 od 31. siječnja 2024. odbačena kao nedopuštena.
4. U odgovoru na tužbu tuženik osporava osnovanost i visinu tužbenog zahtjeva, kao i činjenične navode tužbe te poriče postojanje odgovornosti države i nezakonitog i nepravilnog rada. Ističe prigovor neurednosti tužbe s obzirom da tužbeni zahtjev nije određen u pogledu glavne stvari i sporednih traženja, ne sadrži činjenice na kojima tužitelj temelji zahtjev, dokaze kojima se utvrđuju te činjenice. Ističe kako su navodi tužbe paušalni te tužitelji ne obrazlažu kakva im je šteta nastala niti dostavljaju dokaze na kojima temelje visinu i opseg štete. Ističe da država odgovara za štetu koju je uzrokovao sudac samo ako se utvrdi da je šteta nastala zbog nezakonitog ili nepravilnog rada suca. U ovom slučaju nema nezakonitog i nepravilnog rada od strane suda, a nije dokazano niti postojanje štete i uzročna veza između nezakonitog i nepravilnog rada suda i štete. Nezakonit rad određuje se kao postupanje suprotno zakonu, drugom propisu ili općem aktu odnosno kao propuštanje da se primijeni zakon, drugi propis ili opći akt i to s voljom ili pristankom da se trećemu nanese šteta. Nepravilan rad očituje sa kao činjenje ili nečinjenje suprotno uobičajenom ili propisanom načinu obavljanja djelatnosti, a može se zaključiti o postojanju volje ili pristanka da se time oštete prava ili interesi trećega. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan, uz obvezu tužitelja nadoknaditi tuženiku parnične troškove.
5. Na pripremnom ročištu tužitelji su prigovorili mjesnoj nadležnosti ovog suda, smatrajući da je nadležan Općinski sud u Velikoj Gorici, a da zahtjev za svrsishodnu delegaciju nije osnovan.
6. Navedeni prigovor tužitelja sud je rješenjem od 17. ožujka 2023. odbacio kao nedopušten. Protiv navedenog rješenja tužitelji su podnijeli žalbu koja je rješenjem od 22. prosinca 2023. odbačena kao nepravovremena.
7. U tijeku postupka izvršen je uvid u rješenje Općinskog suda u Velikoj Gorici posl. br. Kov-81/2022 od 6. rujna 2022. (list 36-37), rješenje Općinskog suda u Velikoj Gorici posl. br. Povrv-202/2022-2 od 10. siječnja 2023. (list 38), izvršen je uvid u predmet Općinskog suda u Velikoj Gorici posl. br. R1-37/2021 i predmet ovog suda posl. br. R2-474/2021.
8. Temeljem ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno te na temelju rezultata cjelokupnog postupka u skladu s odredbom čl. 8. ZPP-a sud je utvrdio da tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.
9. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu štete koja im je nastala uslijed nezakonitog i nepravilnog rada sudova.
10. Iz činjeničnih navoda tužbe proizlazi kako tužitelji smatraju da zahtjev koji je sudac Općinskog suda u Velikoj Gorici PŽ podnio Vrhovnom sudu Republike Hrvatske u predmetu posl. br. R1-37/2021 za svrsishodnu delegaciju drugom stvarno nadležnom sudu sukladno odredbi čl. 68. st. 1. ZPP-a, nije pravilan, zakonit ni osnovan te se u istom iznose lažne tvrdnje.
11. Prema odredbi čl. 68. st. 1. ZPP-a nadležni sud prvog stupnja može sam ili na prijedlog stranke zatražiti od najvišeg suda određene vrste da odredi da u pojedinom predmetu postupa drugi stvarno nadležni sud s njegova područja ako je očito da će se tako lakše provesti postupak ili ako za to postoje drugi važni razlozi. O zahtjevu odlučuje suda pojedinac najvišeg suda određene vrste (čl. 68. st. 3. ZPP-a).
12. Prema odredbi čl. 106. st. 1. Zakona o sudovima (''Narodne novine'' broj 150/05, 16/07, 113/08, 153/09 i 116/10 – dalje: ZS) Republika Hrvatska odgovara za štetu koju u obnašanju sudačke dužnosti nanese sudac stranci svojim nezakonitim ili nepravilnim radom.
13. Nezakonit rad očituje se kao postupanje suprotno zakonu, drugom propisu ili općem aktu ili propuštanjem primjene zakona drugog propisa ili općeg akta, dok se nepravilan rad očituje kao činjenje ili nečinjenje suprotno uobičajenom ili propisanom načinu obavljanja djelatnosti.
14. U zahtjevu za svrsishodnu delegaciju u predmetu Općinskog suda u Velikoj Gorici posl. br. R1-37/2021 navodi se da je o činjenici da je VŽ KŽZ podnijela kaznene prijave protiv svih sudaca toga suda, sud obaviješten od strane Državnog odvjetništva, Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta od 11. prosinca 2018. koja je zaprimljena kod tog suda pod brojem Su-656/18.
15. Razabire se da tužitelji u svojoj tužbi ne osporavaju da je KŽZ podnijela kaznenu prijavu protiv nekih sudaca Općinskog suda u Velikoj Gorici, ali osporavaju da je kaznena prijava podnesena protiv svih sudaca. S obzirom da je kaznena prijava nedvojbena podnesena, a kako to proizlazi iz obavijesti Državnog odvjetništva, USKOK-a, kako se to navodi u zahtjevu i u rješenju VSRH od 14. srpnja 2021. kojim je odlučeno o zahtjevu za svrsishodnu delegaciju, sud smatra da nije odlučno je li ista podnesena protiv svih ili samo nekih sudaca toga suda, niti je navedeno od utjecaja na mogućnost da se podnese zahtjev za svrsishodnu delegaciju. Naime, diskrecijska je odluka suca, a sukladno odredbi čl. 68. ZPP-a, hoće li takav zahtjev podnijeti ili neće.
16. Ovaj sud smatra da samo zbog toga što je u zahtjevu za svrsishodnu delegaciju navedeno da je kaznena prijava podnesena protiv svih, a ne samo nekih sudaca toga suda, nije postupljeno suprotno zakonu, drugom propisu ili općem aktu pa rad suca uslijed toga nije nezakonit. Također na opisani način sudac nije postupio suprotno uobičajenom ili propisanom načinu obavljanja djelatnosti pa njegov rad nije ni nepravilan.
17. Također, okolnost da se u zahtjevu navodi da je KŽZ zakonska zastupnica predlagatelja u tom predmetu AŽ, iako je ČŽ u trenutku podnošenja zahtjeva bio punoljetan, ne upućuje na nezakonit ili nepravilan rad suda, odnosno suca. Iako je u trenutku pokretanja postupka R1-37/2021 ČŽ bio maloljetan i zaista zastupan po majci i zakonskoj zastupnici KŽZ, sud je trebao voditi računa o tome da je isti u međuvremenu postao punoljetan. Međutim, unatoč navedenoj pogrešci suda, ne radi se o nezakonitom ili nepravilnom radu. Naime, KŽZ majka je predlagatelja AŽ pa stoga činjenica da je ista podnijela prijavu protiv sudaca toga suda, može predstavljati okolnosti uslijed kojih se predmet u kojem je njezin sin predlagatelj, može delegirati drugom sudu, sukladno odredbi čl. 68. st. 1. ZPP-a.
18. Slijedom toga, kako nije bilo nezakonitog ili nepravilnog rada suca u obnašanju sudačke dužnosti, to tuženik ne odgovara tužiteljima za štetu, u smislu odredbe čl. 106. st. 1. ZPP-a.
19. Uzgred, valja reći i to da tužitelji nisu dokazali ni druge pretpostavke odgovornosti za štetu pa tako nisu dokazali da bi im uslijed opisanog postupanja suca Općinskog suda u Velikoj Gorici nastala šteta. Tužitelji navode da se šteta sastoji od nepovratno izgubljenog životnog vremena, kojim pukim navodom šteta ni na koji način nije konkretizirana. Uostalom, udaljenost između Općinskog suda u Velikoj Gorici i Općinskog građanskog suda u Zagrebu je 16 km, uz općepoznatu dobru prometnu povezanost između ta dva grada pa ni iz toga razloga nije jasno kad i kako su tužitelji zbog svrsishodne delegacije u predmetu Općinskog suda u Velikoj Gorici posl br. R1- 37/21 na sud u Zagrebu nepovratno izgubili vrijeme. Pri tom treba reći da tužitelji uopće nisu stranke u postupku R1-37/21, a koji predmet je delegiran na sud u Zagrebu, već je to njihov sin ČŽ, koji je punoljetan. Iz navedenog proizlazi da tužitelji nisu dokazali ni da bi bili oštećenici, što je također jedna od pretpostavki odgovornosti za štetu.
20. Slijedom svega navedenog tužbeni zahtjev tužitelja odbijen je kao neosnovan i odlučeno je kao u točki I. izreke ove presude.
21. Budući da su tužitelji izgubili parnicu dužni su tuženiku naknaditi parnične troškove, sukladno odredbi čl. 154. st. 1 i 155. ZPP-a, prema troškovniku predanom na ročištu održanom 16. siječnja 2025., a prema vrijednosti predmeta spora od 2.654,46 EUR (20.000,00 kn) i sukladno odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (''Narodne novine'' broj 138/23). Tako tuženiku za sastav odgovora na tužbu pripada trošak u visini 100 bodova (Tbr. 8. t. 1. Tarife) te za zastupanje na ročištima održanim 2. ožujka 2023 i 16. siječnja 2025. u visini 100 bodova za svako ročište (Tbr. 9. t. 1. Tarife), odnosno 300 bodova, što uz vrijednost boda od 2,00 EUR prema Tbr. 54. Tarife ukupno iznosi 600,00 EUR.
22. Slijedom navedenog odlučeno je kao u točki II. izreke.
Zagreb, 21. veljače 2025.
Sutkinja
Gorana Žurić Juretić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana, a koji rok se računa:
- od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno
- od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je presuda objavljena.
Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, putem ovog suda županijskom sudu.
DNA
1. Prvotužitelju
2. Drugotužiteljici po 1. tužitelju kao punomoćniku
3. Zakonskom zastupniku tuženika
