Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-10057/2023
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
I
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Kristine Gašparac Orlić, predsjednice vijeća te Roberta Završkog i Gordane Korotaj, članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. DŽ i dr., zbog prekršaja iz članka 22. stavak 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ 70/2017., 126/2019. i 84/2021.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave međimurske, Policijske postaje Čakovec, Klasa: 211-07/22-5/15673 od 26. listopada 2023., podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Čakovcu od 26. listopada 2023., broj: 33. Pp - 962/2022-16, u sjednici vijeća održanoj 21. veljače 2025.,
r i j e š i o j e
Djelomično se prihvaća žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave međimurske, Policijske postaje Čakovec, ukida se pobijana prvostupanjska presuda u odnosu na okr. DŽ te se predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje u odnosu na tog okrivljenika.
p r e s u d i o j e
U ostalom dijelu, odbija se žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave međimurske, Policijske postaje Čakovec kao neosnovana te se u odnosu na okr. ĐŽ potvrđuje prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Čakovcu od 26. listopada 2023., broj: 33. Pp-962/2022-16, na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/2007., 39/2013., 157/2013., 110/2015., 70/2017., 118/2018. i 114/2022.), okr. DŽ i okr. ĐŽ oslobođeni su optužbe da bi, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinili prekršaj iz članka 22. stavak 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.
1. Istom presudom, odlučeno je da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret
proračunskih sredstava suda.
2. Protiv te presude, žalbu je podnio tužitelj, naznačujući da se žali zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se žalba prihvati.
3. Žalba je djelomično osnovana.
4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju
članka 202. stavak 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, a po službenoj dužnosti ispitao je jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavak 1. točke 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, jesu li presudom na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona. Pritom nisu utvrđene povrede na koje ovaj sud, sukladno gore navedenoj zakonskoj odredbi, pazi po službenoj dužnosti.
U odnosu na izreku rješenja:
5. U pravu je tužitelj kada ističe da je pogrešno prvostupanjski sud na temelju utvrđenih činjenica zaključio da nisu ispunjena obilježja prekršaja iz članka 22. stavak 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, u odnosu na okr. DŽ.
5.1. Naime, okr. DŽ optužbom je stavljeno na teret da je počinio prekršaj iz članka 22. stavak 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, pri čemu su radnje okr. DŽ opisane na način da je navedeno „...18. lipnja 2022…..u svojstvu sina nasilnički ponašao u obitelji naspram oca ŠŽ na način da je vikao i galamio na njega vrijeđajući ga pogrdnim riječima, te je sjekirom razbio prednje vjetrobransko staklo i prednje lijevo bočno staklo na vratima parkiranog već prije razbijenog osobnog vozila. Nakon toga je navedenu sjekiru bacio u polje te napustio mjesto događaja. Odmah potom oštećeni je krenuo kući gdje se već nalazio okrivljeni. Kad je okrivljeni vidio oštećenog da dolazi, drvenim kolcem porazbijao je sva stakla na prozorima kuće nakon čega je kolac bacio u nepoznatom smjeru….Takvim svojim ponašanjem je kod oštećeno izazvao osjećaj straha i uznemirenost te povrijedio njegovo dostojanstvo…“.
5.2. Ovdje se prvenstveno ističe da je pravilno prvostupanjski sud utvrdio da u odnosu na radnju okr. DŽ koja je opisana na način da je navedeno da se „…svojstvu sina nasilnički ponašao u obitelji naspram oca ŠŽ na način da je vikao i galamio na njega vrijeđajući ga pogrdnim riječima…“ nisu ostvarena bitna obilježja djela koje se okrivljeniku stavlja na teret, tj. psihičkog nasilja u obitelji, jer nisu navedene riječi kojim je okr. DŽ vrijeđao oca ŠŽ. Dakle, tako opisana radnja okr. DŽ nije konkretizirana odnosno nije navedeno kojim pogrdnim riječima bi okr. DŽ vrijeđao oca ŠŽ pa nije niti razvidno da li se riječi izgovorene od okrivljenika uopće mogu smatrati pogrdnim odnosno imaju li iste težinu psihičkog nasilja odnosno imaju li potreban stupanj agresivnosti da bi kod žrtve uzrokovale posljedicu povrede dostojanstva ili uznemirenosti, a što čini biće inkriminiranog prekršaja, donosno psihičkog oblika nasilja u obitelji.
5.3. Međutim, nije u pravu prvostupanjski sud kada zaključuje da se u radnjama okr. DŽ opisanim na način da je navedeno „sjekirom razbio prednje vjetrobransko staklo i prednje lijevo bočno staklo na vratima parkiranog već prije razbijenog osobnog vozila…Kad je okrivljeni vidio oštećenog da dolazi, drvenim kolcem porazbijao je sva stakla na prozorima kuće nakon čega je kolac bacio u nepoznatom smjeru…“ ne radi o nasilju u obitelju. Naime, iako je točno da se opisanim radnjama ne radi o ekonomskom obliku nasilja u obitelji, u konkretnom slučaju, opisanim radnjama ostvaruju se sva bitna obilježja psihičkog oblika nasilja u obitelji, pa je u tom smislu prvostupanjski sud opisane radnje trebao dokazivati u dokaznom postupku, na što osnovano ukazuje tužitelj u svojim žalbenim navodima.
5.4. U smislu naprijed navedenog, prvostupanjskom sudu se ukazuje da je ovlašten, pa i dužan, činjenični opis uskladiti s utvrđenim činjeničnim stanjem, dakle izvršiti izmjenu činjeničnog opisa prekršaja za koji donosi osuđujuću presudu ako se time okrivljenik ne proglašava krivim za neki drugi prekršaj od onoga koje mu je stavljeno na teret ili ako se ne proglašava krivim za nešto više od onoga što mu je optužnim aktom stavljeno na teret pri čemu takva izmjena ne smije predstavljati preinačenje na gore za okrivljenika, pa je u tom smislu prvostupanjski sud prilikom ponovnog odlučivanja ovlašten ispustiti iz činjeničnog opisa radnju okr. DŽ kojom nisu ostvarena obilježja psihičkog oblika nasilja u obitelji.
6. Iz navedenih razloga, trebalo je prvostupanjsku presudu u odnosu na okr. DŽ ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje u odnosu na tog okrivljenika.
7. U ponovnom suđenju prvostupanjski sud će provesti sve već provedene dokaze, provesti i druge dokaze na koje mu je ukazano te pravilnom i kritičnom analizom svih provedenih dokaza, donijeti novu, zakonitu odluku koju će u svemu valjano obrazložiti.
U odnosu na izreku presude:
8. Nije u pravu tužitelj kada ističe da je prvostupanjski sud na temelju pogrešno utvrđenih činjenica u odnosu na okr. ĐŽ pogrešno primijenio materijalno prekršajno pravo.
8.1. Naime, okr. ĐŽ optužnim prijedlogom stavlja se na teret da se „u svojstvu sina nasilnički ponašao u obitelji naspram oca ŠŽ na način da je sa bratom DŽ došao na adresu na kojoj se njihov otac nalazio kod rodbine te počeo vikati i galamiti, vrijeđajući ga pritom pogrdnim riječima…takvim ponašanjem okrivljenik je kod oštećenog izazvao osjećaj straha i uznemirenosti te povrijedio njegovo dostojanstvo.“.
8.2. Dakle, kao što je to i obrazloženo u odlomku 5.2. obrazloženja ove drugostupanjske odluke, a u odnosu na okr. DŽ, iz naprijed opisanog činjeničnog opisa djela prekršaja koji se okr. ĐŽ stavlja na teret proizlazi da mu se stavlja na teret da je počinio psihičko nasilje na štetu oca ŠŽ, koje je kod istog izazvalo osjcećaj straha i uznemirenosti te povredu dostojanstva, bez da je radnja okr. ĐŽ konkretizirana odnosno nije navedeno kojim pogrdnim riječima je okr. ĐŽ vrijeđao svog oca pa time nije niti razvidno da li se riječi izgovorene od okrivljenika uopće mogu smatrati pogrdnim odnosno da li iste imaju težinu psihičkog nasilja odnosno imaju li potreban stupanj agresivnosti da bi kod žrtve nasilja uzrokovale posljedice povrede dostojanstva ili uznemirenosti, a što čini biće inkriminiranog prekršaja.
8.3. Iz navedenih razloga, pravilno je prvostupanjski sud okr. ĐŽ temeljem članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona, oslobodio optužbe, budući da opisano djelo nije djelo.
9. Stoga, žalba tužitelja u odnosu na okr. ĐŽ nije osnovana.
10. Slijedom navedenog, na temelju članka 206. (izreka rješenja) i članka 205. (izreka presude) Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci.
U Zagrebu 21. veljače 2025.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Emina Bašić, v.r.
Kristina Gašparac Orlić, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Čakovcu u 6 ovjerenih prijepisa za spis, okrivljenike, žrtvu i tužitelja.
