Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj: Ppž-6269/2022
Zagreb
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u Vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda Roberta Završkog, predsjednika vijeća te Kristine Gašparac Orlić i Gordane Korotaj, članica Vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okr. AL, zbog prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj 5/90. - pročišćeni tekst, 30/90., 47/90., 29/94.), odlučujući o žalbi okr. AL podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu, Stalna služba u Solinu, broj: 14 Pp-3127/2021 od 24. svibnja 2022., na sjednici Vijeća održanoj 21. veljače 2025.,
p r e s u d i o j e :
I. U povodu žalbe okr. AL, preinačuje se pobijana presuda na način da se izriče:
„Na temelju čl. 182. t. 1. Prekršajnog zakona (''Narodne novine'', broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18 i 114/22, dalje: PZ), okr. AL (osobni podaci kao u prvostupanjskoj presudi),
OSLOBAĐA SE OPTUŽBE
da je dana 6. ožujka 2021. u 13,00 sati u mjestu Mravince Općina Solin, Ulica don Petra Peroša br. 115 narušavala javni red i mir na način da je sa svojeg balkona obiteljske kuće glasnim riječima vikala i galamila na susjeda Tonći Lončara 1975. i vičući mu govorila da je bezobraznik, konj, smrad i da je jado jadni, sve zbog loših susjedskih odnosa oko vlasništva dijela zemlje,
- čime bi počinila prekršaj iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.“.
II. Uslijed odluke pod t. I. izreke, žalba okr. AL je bespredmetna.
III. Na temelju čl. 140. st. 2. PZ-a, troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava suda.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom okr. AL je proglašena krivom zbog prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, činjenično opisanog u izreci, za koji je na temelju istog propisa okrivljenici izrečena novčana kazna 750,00 kuna (protuvrijednost od 200 DEM odnosno 102,25 eura), uz mogućnost dvotrećinskog plaćanja novčane kazne u roku 60 dana te je okrivljenica dužna naknaditi trošak prekršajnog postupka u paušalnom iznosu 100,00 kuna.
2. Protiv te presude okr. AL je pravodobno putem branitelja Darka Varnice, odvjetnika u Kaštel Kambelovcu, podnijela žalbu, uvodno naznačujući sve žalbene osnove, a sadržajno pobijajući presudu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka i pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, predlažući usvojiti žalbu, preinačiti presudu i osloboditi okrivljenicu optužbe odnosno, ukinuti presudu i vratiti na ponovno suđenje.
3. Žalba okrivljenice je bespredmetna.
4. Rješavajući o žalbi, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, u smislu odredbe čl. 202. st. 1. PZ-a ispitivao je prvostupanjsku presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i to iz osnova i razloga koje se navode u žalbi i po službenoj dužnosti te je po službenoj dužnosti utvrdio da je u prvostupanjskom postupku počinjena povreda prekršajnog materijalnog prava iz čl. 196. t. 1. PZ-a jer djelo činjenično opisano u izreci prvostupanjske presude, nije prekršaj.
5. Okr. AL je proglašena krivom zbog prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira počinjenog time što je „sa svojeg balkona obiteljske kuće“ vikala na susjeda izrazima navedenim u izreci. Međutim, ovako opisano mjesto počinjenja prekršaja – balkon, kao zakonsko obilježje predmetnog prekršaja, predstavlja u pravnoj teoriji i praksi tzv. fiktivno javno mjesto koje po svojoj namjeni nije javno mjesto, ali pod određenim uvjetima to može postati. Uvjeti i okolnosti koje su postojali u vrijeme izvršenja radnje, a koji bi činili takvo mjesto javnim, odnosno, dostupnost takvog ponašanja čujnosti (ili vidiku) s neograničenog javnog mjesta, dakle, nastupanje takve posljedice u javnosti, predstavlja odlučnu činjenicu koja čini biće prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Navedena odredba sankcionira počinitelja koji vikom, svađom ili tučom ili na sličan način na javnom mjestu remeti javni red i mir.
5.1. Prema stavu ovog suda izraženog u Zaključku sjednice Odjela javnog reda i mira i javne sigurnosti od 22. listopada 2022., posljedica dostupnosti takvog ponašanja na neograničeno otvorenom javnom mjestu, mora biti navedena u činjeničnom opisu izreke jer predstavlja zakonsko biće predmetnog prekršaja. Navedeni zaključak Odjela za prekršaje iz područja javnog reda i mira i javne sigurnosti Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske donesen je s ciljem ujednačavanja sudske prakse, a zbog uočenog nejednakog postupanja sudova u vezi pravnog pitanja dostatnosti činjeničnih opisa za prekršaje iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira kod kojih je javnost mjesta bitno i konstitutivno obilježje bića djela a počinjena su na fiktivnom javnom mjestu.
5.2. Slijedom navedenog, reflektiranje u javnosti nekog od ponašanja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira kada se ono nije dogodilo na neograničeno otvorenom javnom mjestu, već na tzv. fiktivnom javnom mjestu (u konkretnom slučaju na balkonu), predstavlja jednu od odlučnih činjenica prekršaja iz navedene odredbe koja kao takva mora biti i navedena u činjeničnom opisu izreke presude. Budući da se u izreci pobijane presude, u činjeničnom opisu, ne naznačuje da se vikanje okrivljenice moglo čuti s neograničeno otvorenog javnog mjesta (javne ulice, ceste ili puta i sl.), činjeničnom opisu prekršaja nedostaje element javnosti kao jedan od konstitutivnih elemenata prekršaja koji se okrivljeniku stavlja na teret. Dakle, da bi se u konkretnom slučaju balkon mogao smatrati javnim mjestom (fiktivnim), nužno je da je ponašanje okrivljenice bilo dostupno čujnosti (ili vidiku) s neograničeno otvorenog javnog mjesta, što u konkretnom slučaju nije opisano niti naznačeno. Stoga, s obzirom da je zakonski opis djela, odnosno pravno kvalificiranje prekršaja, podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, to zbog navedenog sve odlučne činjenice nužno moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja.
5.3. Slijedom navedenog, djelo za koje se okr. AL optužuje i za koje se protiv nje vodi ovaj prekršajni postupak, a na način kako je to činjenično opisano u izreci pobijane presude, po propisu nije prekršaj pa je ovaj sud po službenoj dužnosti, pravilnom primjenom zakona, preinačio pobijanu prvostupanjsku presudu na način da je okrivljenica za predmetno djelo oslobođena optužbe, kako je to i navedeno u t. I. izreke ove drugostupanjske presude, uslijed koje odluke je žalba okrivljenice postala bespredmetna (t. II. izreke).
6. S obzirom da je okrivljenica oslobođena optužbe, trebalo je odlučiti i o troškovima prekršajnog postupka pa je sukladno odredbi čl. 140. st. 2. PZ-a, odlučeno da troškovi postupka u paušalnom iznosu padaju na teret proračunskih sredstava suda kao pod t. III. izreke.
7. Zbog navedenog, na temelju članka 207. PZ-a, odlučeno je kao u izreci ove presude.
U Zagrebu 21. veljače 2025.
Zapisničarka:
Predsjednik vijeća:
Emina Bašić, v.r.
Robert Završki, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 4 otpravka: za spis, okrivljenicu, branitelja i tužitelja.
