Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Broj: Ppž-2443/2023

Zagreb

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca: predsjednice vijeća Kristine Gašparac Orlić, te članova vijeća Roberta Završkog i Gordane Korotaj, uz sujelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljene UV, zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj 41/77, 55/89, 5/90, 30/90, 47/90 i 29/94), odlučujući o žalbi ovlaštenog tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave bjelovarsko-bilogorske, Policijske postaje Garešnica, podnijetoj protiv presude Općinskog suda u Bjelovaru, Stalna služba u Garešnici od 30. siječnja 2023., broj: 45. Pp-4049/2021, na sjednici vijeća 21. veljače 2025.,

p r e s u d i o j e :

Odbija se kao neosnovana žalba ovlaštenog tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave bjelovarsko-bilogorske, Policijske postaje Garešnica i potvrđuje se prvostupanjska presuda.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom okrivljena UV oslobođena je optužbe za počinjenje prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, činjenično opisanog u izreci iste s obrazloženjem da nakon dokaznog postupka nije nedvojbeno i s potpunom sigurnošću utvrđeno da je nastupila štetna posljedica u vidu uznemirenja javnosti, jer nije bilo trećih osoba susjeda ili prolaznika koje bi događaj uznemirio.

2. Protiv te odluke ovlašteni tužitelj je pravodobno podnio žalbu, navodeći u bitnom, da se događaj odigrao na javnom mjestu, te da je do vike došlo, zbog čega predlaže da se pobijana presuda ukine i u ponovnom postupku okrivljenicu oglasi krivom.

3. Žalba ovlaštenog tužitelja nije osnovana.

4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je na temelju odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona ispitivao pobijanu presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i to iz osnova i razloga koje žalitelj navodi, a po službenoj dužnosti je ispitao jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. navedenog Zakona, jesu li na štetu okrivljenice povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona, te nisu utvrđene povrede na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

5. Uvodno, napominje se da je pogrešan stav prvostupanjskog suda koji navodi da nije došlo do prekršaja jer je izostala štetna posljedica odnosno nije bilo trećih osoba susjeda ili prolaznika koje bi događaj uznemirio.

Naime, kod prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira štiti se javno mjesto i za ispunjenje bića djela se ne traži nastupanje posljedice u vidu konkretne i utvrđene uznemirenosti građana (prolaznika, susjeda...), već je nužno utvrditi da se radi o ponašanju koje po objektivnim kriterijima može predstavljati narušavanje javnog reda i mira, te je dovoljno da je počinjeno na javnom mjestu ili da je posljedica nastupila u javnosti u smislu da bi događaj bio dostupan (vidno ili slušno) na javnom mjestu.

6. No, u ovom konkretnom slučaju u odnosu na utvrđeno činjenično stanje, ovaj sud je utvrdio da je prvostupanjski sud u postupku ispitao okrivljenicu, te proveo raspoložive dokaze - ispitao svjedokinju LV na koju je okrivljenica prema optužbi galamila.

7. Iako zapravo na temelju njihovih suprostavljenih izjava i nije sporno da je predmetne zgode došlo do izvjesnog verbalnog sukoba, utvrđene činjenice ne daju osnova za zaključak o nespornoj krivnji okrivljenice upravo na način kako je to navedeno u činjeničnom opisu, pa ovaj sud nalazi da postojeći dokazi povezani u cjelinu, ne ukazuju nedvojbeno i sa sigurnošću na počinjenje djela na način kako je to optuženo.

8. Budući da je za osuđujuću presudu potrebno s potpunom izvjesnošću utvrditi da je okrivljenik počinio prekršaj upravo na način kako je to opisano u činjeničnom opisu djela, valjalo je iz razloga drugačijih od onih na koje se poziva sud prvog strupnja, a temeljem načela „u dvojbi u korist okrivljenika“, donijeti oslobađajuću odluku na temelju odredbe članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona.

9. Stoga je ovaj sud, imajući sve navedeno u vidu, odlučio kao u izreci ove presude, potvrdivši pobijanu prvostupanjsku odluku, iako zbog drugih razloga od onih koje daje sud prvog stupnja, nalazeći da se s obzirom na utvrđeno činjenično stanje po pravilnoj primjeni zakona ima donijeti identična (oslobađajuća) presuda.

U Zagrebu, 21. veljače 2025.

Zapisničar:

Predsjednica vijeća:

Emina Bašić, v. r

Kristina Gašparac Orlić, v.r.

Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Bjelovaru u 4 otpravka: za spis, okrivljenicu i tužitelja.