REPUBLIKA HRVATSKA

Posl.br. Psp-9/2024-19

OPĆINSKI SUD U DUBROVNIKU

STALNA SLUŽBA U KORČULI

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Dubrovniku, Stalna služba u Korčuli, po sucu Mariji Skokandić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja 1. DRAVSKE ELEKTRARNE MARIBOR d.o.o., OIB 63154022402, Slovenija, Maribor, Obrežna ulica 170, koje zastupa punomoćnica Sanja Jerković, odvjetnica u Splitu i 2. MF, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Sanela Džuzdanović Ligutić, odvjetnica u Splitu, protiv tuženog DF, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kbr. 53, kojeg zastupa punomoćnik Nikola Prižmić, odvjetnik u Blatu, radi smetanja posjeda, nakon glavne rasprave održane dana 20. veljače 2025. u nazočnosti punomoćnika stranaka, dana 21. veljače 2025.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"1/ Utvrđuje se da je tuženik dana 12 siječnja 2022g. zasmetao tužitelje u posljednjem mirnom posjedu nekretnina označenih kao čest. zem. [katastarska čestica],ZU 3153, čest. zem. [katastarska čestica] ZU 3149 i čest. zem. [katastarska čestica] ZU 5306 sve KO [katastarska općina], na način što je prepilao drvene stupove i sa istih uklonio postavljenu armaturnu mrežu koja je bila postavljena uz rub ceste na čest. zem. [katastarska čestica] te istu odbacio na čest. zem. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina], te se zabranjuje tuženiku svako daljnje smetanje posjeda tužitelja na tim nekretninama ubuduće, na gore opisani ili sličan način, pod prijetnjom ovrhe.

2/ Dužan je se tuženik u roku od 8 dana i pod prijetnjom ovrhe, naknaditi tužiteljima ovim postupkom prouzročen parnični trošak uvećan za zakonske zatezne kamate koje na dosuđeni iznos parničnog troška teku od presuđenja do isplate, po stopi iz čl. 29.st.2. ZOO-a koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena."

Posl.br 30 Psp-9/2024-19

II. Dužni su tužitelji na jednake dijelove naknaditi tuženiku parnični trošak u iznosu od 765,45 € u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. U tužbi se navodi da su tužitelji posjednici nekretnina u [adresa] i to kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koje u naravi predstavljaju zemljište u neposrednoj blizini nekadašnjeg odmarališta Ožbalt. Tužitelj ad 1, kako se dalje navodi u tužbi, je kao sljednik nekadašnjeg društvenog poduzeća Elektrana Ožbalt stekao vlasništvo opisanog odmarališta koje ima oznaku čest. zgr. [katastarska čestica] te čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a ujedno je u posjedovnom listu upisan kao posjednik susjednog zemljišta koje je koristio kao pristupni put i parkiralište. Drugotužitelj je, kako se dalje navodi u tužbi, ugovorom o prodaji od 16. lipnja 2014. kupio od prvotužitelja zgradu nekadašnjeg odmarališta te istim ugovorom dobio pravo koristiti susjedno zemljište tj. tužbom obuhvaćene nekretnine na dotadašnji način odnosno za potrebe parkirališta i pristupnog puta.

1. 1. Ovakav posjed tužitelja, tvrdi se dalje u tužbi, ometao je tuženik svojom radnjom od 12. siječnja 2022. pristupivši na nekretnine pobliže označene u izreci te je tom prilikom porušio metalnu ogradu koju je prethodno tužitelj ad 2 postavio uz granicu spornog zemljišta sa cestom. Time je, tvrde tužitelji, tuženik počinio smetanje posjeda te su tužbom od 8. veljače 2022. zatražili posjedovnu zaštitu i to na način što zahtijevaju da se utvrdi čin smetanja te tuženiku izrekne zabrana svakog sličnog smetanja ubuduće. Prvobitno postavljeni tužbeni zahtjev precizirali su na ročištu dana 2. lipnja 2023. postavivši ga kao u toč. I izreke.

2. Tuženik je u odgovoru na tužbu (list spisa 19 i 20) potvrdio kako je tijekom siječnja 2022. na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] zatekao radnike koji su vršili neke radove po nalogu drugotuženika pa je tako 11. siječnja 2022. ugledao postavljenu ogradu od armirane mreže koja je bila zategnuta na drvenim stupovima, a jednako je tako vidio da su na zemljištu posječene neke masline koje tu postoje od starine. Zatražio je odmah uklanjanje ove ograde i prestanak daljnjih radova na zemljištu koje pripada njemu i njegovim srodnicima, po takvom njegovom zahtjevu nije postupljeno te je on sutradan 12. siječnja 2022. prepilio drvene stupove i maknuo ogradu odgurnuvši sve to na zemljište ispod ceste. Time, tvrdi tuženik nije umetao bilo čiji posjed jer utužena čest. zem. [katastarska čestica] nikada nije bila oduzeta iz posjeda njegove obitelji. Tuženik poriče da bi vršio bilo kakve radnje na preostalim utuženim nekretninama tj. kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te je predložio da se tužbeni zahtjev odbije.

3. Proveden je dokaz pregledom isprava u spisu, očevidom na licu mjesta uz nazočnost mjernika dipl.ing. ZF, saslušanjem svjedoka BF i RF te saslušanjem parničnih stranaka.

4. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

Posl.br 30 Psp-9/2024-19

5. Iz provedenih je dokaza u postupku utvrđeno:

- da je tužitelj ad 1 kao pravni sljednik nekadašnje Elektrane Ožbalt stekao vlasništvo nekretnina u [adresa] i to čest. zgr. [katastarska čestica] te čest. zem. [katastarska čestica], a u naravi zgrade nekadašnjeg odmarališta Ožbalt (list spisa broj 6)

- da je prednik tužitelja ad 1 u posjedovnom listu br. 1669 k. o. [katastarska općina] upisan kao posjednik i susjednog zemljišta i to kat. čest. [katastarska čestica] (list spisa br. 8), a kao zemljišnoknjižni vlasnici ovih nekretnina upisane su treće osobe među ostalim i prednici tuženika (list spisa br. 9-15)

- da je tužitelj ad 2 ugovorom od 16. lipnja 2014. od tužitelja ad 1 kupio nekadašnje odmaralište Ožbalt odnosno čest. zgr. [katastarska čestica] te čest. zem. [katastarska čestica] (list spisa br. 38-45), a nakon zaključenog pravnog posla je stupio u posjed tih nekretnina

- da je u istom ugovoru (čl. 8.) utvrđeno da prodavatelj ovlašćuje kupca da može koristiti i susjedno zemljište tj. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to kao pristupni put odnosno kao parkiralište

- da je tužitelj ad 2 vršeći radove na obnovi kupljenog odmarališta na okolnom zemljištu znao ostavljati vozila i razni materijal i to baš na zemljištu uz samu zgradu odmarališta gdje je jedan dio betoniran, a što i on i tuženik potvrđuju u svojim iskazima

- da drugotužitelj na pojasu zemljišta uz cestu koje je u naravi neobrađeno i obraslo mediteranskim raslinjem nije vršio bilo kakve radove sve do konca 2021. odnosno početka siječnja 2022.

- da je u siječnju 2022. drugotužitelj dao nalog da se raščisti pojas zemljišta uz cestu (dio čest. zem. [katastarska čestica]), da je u tu svrhu angažirao BF tražeći da taj pojas zemljišta ogradi od ceste kao i RF koji je kamionom trebao iznijeti smeće i posječeno raslinje, a što imenovani svjedoci potvrđuju u svojim iskazima

- da je početkom siječnja 2022. po nalogu drugotužitelja BF uza sami rub ceste uzduž čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] postavio drvene stupove te između njih zategao armiranu mrežu, sve duljinom od cca 60 metara

- da je tuženik utvrdivši dana 11. siječnja 2022. da se na spornom pojasu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] vrše radovi i da se postavlja ograda zatražio od RF i BF koje je tu zatekao da prestanu sa daljnjim radovima i da uklone ogradu

- da je sutradan dana 12. siječnja 2022. došavši na lice mjesta tuženik prepilio sve postavljene drvene stupove uklonivši tako ogradu koju je odgurnuo zajedno sa stupovima na zemljište ispod ceste

- da je današnji izgled lica mjesta utvrđen neposrednim opažanjem suda uz nazočnost mjernika i to očevidom od 10. veljače 2023. (list spisa br. 61-63)

Posl.br 30 Psp-9/2024-19

- da je tom prilikom utvrđeno kako su drveni stupovi koje je tuženik prepilio bili postavljeni na samom rubnom pojasu ceste uz čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] s time što su na terenu zatečeni ostaci ovih stupova te utvrđeno da je susjedno zemljište uz cestu obraslo travom i niskim grmljem sa ponekim stablom masline i smokve

- da je pozvan da identificira pokazano zemljište na licu mjesta mjernički vještak dipl.ing. Toni Farac izjavio kako je u međuvremenu po zahtjevu Općine Vela Luka sačinjen geodetski elaborat po kojemu je ucrtana postojeća javna cesta zajedno sa zaštitnim pojasom te kako bi radi preciznog određenja da li se ostaci drvenih stupova nalaze baš na tom zaštitnom pojasu ceste ili pak katastarski pripadaju čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] trebalo izvršiti dodatno mjerenje i izraditi novu geodetsku skicu

- da je mjernički vještak u spis priložio ortofoto snimak na kojemu je jasno prikazan oblik i položaj utuženih nekretnina i to kako u odnosu na javnu cestu tako i u odnosu na zgradu nekadašnjeg odmarališta Ožbalt

6. Sve ovo i nije sporno među strankama, o tome su se očitovali u svojim iskazima, a o faktičnom posjedu i utuženom činu smetanja iskazivali su i svjedoci BF i RF.

7. Sporno je, dakle, pripada li tužiteljima pravo na zaštitu posjeda na način kako je to zatraženo ovom tužbom, a u skladu s odredbom čl. 21. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09 i 153/09 – dalje ZV) kojom je propisano da pravo na zaštitu posjeda ima onaj koga drugi samovlasno smeta u posjedu.

7. 1. Prema odredbi čl. 10. st. 1. ZV-a posjednik je osoba koja ima faktičnu vlast glede neke stvari, a prema čl. 20. istog Zakona čin smetanja posjeda jest postupak neke osobe koja dosadašnjem posjedniku oduzima posjed ili ga uznemirava u posjedu, dakle čin koji negira postojeću faktičnu vlast i nameće tuđu odnosno uspostavlja novo posjedovno stanje.

7. 2. Pri odlučivanju o osnovanosti zahtjeva u sporu zbog smetanja posjeda sud primjenjuje odredbu čl. 22. ZV-a te posjedovnu zaštitu pruža prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda odnosno poštenje posjednika. Upravo iz tog razloga nije u ovom postupku odlučno tko je vlasnik spornih nekretnina i tko ima pravo na posjed. To pitanje bit će predmetom drugog sudskog postupka sukladno odredbi čl. 26. cit. Zakona. Shodno tome jedino odlučno u ovoj posjedovnoj parnici je faktično stanje odnosno zadnji mirni posjed te pitanje predstavlja li radnja tuženog čin smetanja posjeda.

7. 3. Pri tome je za napomenuti da tužitelji predmetnom tužbom nisu niti zatražili uspostavu ranijeg posjedovnog stanja u skladu s odredbom čl. 21. ZV-a. No, kondemnatornim dijelom tužbenog zahtjeva zatražena je zabrana takvog ili sličnog smetanja ubuduće pa se u ovom slučaju posjedovna zaštita sastoji od utvrđenja čina smetanja i zabrane sličnog smetanja ubuduće (pravno stajalište iz odluke Rev-1769/14 od 5. lipnja 2018.).

Posl.br 30 Psp-9/2024-19

8. U nazočnoj parnici nije sporno da je drugotužitelj po kupoprodajnom ugovoru kojeg je zaključio sa tužiteljem ad 1 ušao u posjed kupljenih nekretnina tj. zgrade bivšeg odmarališta, da je povremeno za potrebe parkiranja ili odlaganja materijala koristio i susjedno zemljište, posebice betonirani pojas koji je bliže zgradi odmarališta i koji prema priloženoj ortofoto snimci predstavlja dio kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Također je neprijeporno da ni tužitelj ad 1 kao ni tužitelj ad 2 nisu vršili nikakve radove na dijelu zemljišta uz javnu cestu koji je u naravi zapušteno zemljište obraslo mediteranskim raslinjem i to sve do siječnja 2022. kada je drugotužitelj dao nalog da se taj pojas zemljišta raščisti te je također naložio da se zemljište ogradi od ceste postavljanjem drvenih stupova i armirane mreže. Jednako je tako neprijeporno da je tuženik dana 12. siječnja 2022. prepilio postavljene stupove uklonivši tako opisanu ogradu.

8. 1. Mjesto na kojemu su se nalazili drveni stupovi sud je utvrdio neposrednim opažanjem na terenu pri čemu je radi utvrđenja jesu li ostaci drvenih stupova u zemljišnom pojasu ceste ili se nalaze na susjednom zemljištu bilježenom kao kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] trebalo izvršiti dodatno mjerenje. Postupajući po uputi drugostupanjskog suda održan je u ovoj pravnoj stvari ponovni očevid na licu mjesta 11. listopada 2024. uz nazočnost mjernika dipl.ing. ZF (list spisa br. 126 i 127). Tom prilikom utvrđeno je kako zbog proteka vremena na terenu više i nisu bili vidljivi ostaci prepilanih drvenih stupova no jasno su bila vidljiva mjesta gdje su ti stupovi bili ugrađeni u zemlju. Zajedno s mjernikom i punomoćnicima stranaka sud je obišao sporni pojas zemljišta, takvim obilaskom utvrđeno je kako je na terenu moguće utvrditi ostatke pet nekadašnjih stupova, a za ostale je na terenu uočeno mjesto gdje su bili postavljeni. Na upit suda da li je na temelju podataka utvrđenih očevidom od 11. listopada 2024. moguće jasno utvrditi jesu li se drveni stupovi nalazili na zemljišnom pojasu ceste ili pak na susjednoj nekretnini imenovani je vještak izjavio kako je tu okolnost moguće utvrditi na temelju jasno vidljivih ostataka pet drvenih stupova te cijeneći činjenicu da je cesta ravna, da je tu nekada bila razvučena žičana ograda od stupa do stupa temeljem čega je moguće izraditi skicu i označiti točnu poziciju nekadašnjih stupova.

8. 2. Temeljem podataka mjerenja izvršenog na očevidu 11. listopada 2024. te svih ostalih isprava, a vodeći računa o odredbi čl. 4. Zakona o cestama kojim je propisna širina zemljišnog pojasa s obje strane ceste potrebnog za nesmetano održavanje ceste, sud je pozvao imenovanog vještaka dostaviti u spis skicu iz koje će biti jasno vidljiva pozicija drvenih stupova u odnosu na javnu cestu.

8. 3. Dana 30. listopada 2024. mjernički je vještak dostavio sudu skicu lica mjesta (list spisa 132) označivši na istoj točkama ABCDEFGH graničnu crtu između čest. zem [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] s jedne strane te nerazvrstane ceste katastarske oznake 31774 k. o. [katastarska općina] koja je evidentirana prijavnim listom nadležnog katastra od 1. veljače 2022. Na istoj je skici vještak točkama 1, 2, 3, 4, 5 obilježio pozicije posječenih drvenih nosača ranije žičane ograde pri čemu je nedvojbeno da su stupovi označeni brojevima 2, 3, 4 i 5 bili postavljeni na čest. zem. [katastarska čestica] tj. na zemljišnom pojasu javne ceste. Na istoj je skici vidljivo da je drveni stup označen točkom 1 ranije bio postavljen izvan utuženih nekretnina i to na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Sve ovo mjernički je vještak dodatno pojasnio pismenim nalazom (list spisa br. 132) te je time u potpunosti odgovorio na zadatak vještačenja kojega mu je sud postavio tj. na pitanje jesu li se drveni stupovi nalazili na zemljišnom pojasu ceste ili pak na susjednoj nekretnini bilježenoj kao kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Uz ovakav nalaz vještak je dostavio i ortofotosnimak

Posl.br 30 Psp-9/2024-19

(list spisa br. 133) prema kojemu je moguće jasno utvrditi lokaciju i oblik katastarskih čestica koje su predmetom zahtjeva za posjedovnu zaštitu u odnosu na javnu cestu.

8. 4. Na ovakav nalaz vještaka tužitelj ad 1 nije imao primjedbi osim što je podneskom od 11. prosinca 2024. (list spisa br. 139) predložio da se vještak pozove na ročište radi usmenog obrazloženja vještva. Upitan na iste okolnosti drugotužitelj podneskom od 20. prosinca 2024. (list spisa 140) smatra da imenovani vještak nije u cijelosti odgovorio na upit suda da je predložio da ga se pozove na ročište.

8. 5. Uvažavajući odredbu čl. 260. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22) kojom je propisano da vještaci svoj nalaz iznose usmeno na raspravi, sud je u nazočnoj parnici odbio takav prijedlog tužitelja vodeći računa o ekonomičnosti postupka i o tome da je riječ o posjedovnoj parnici. Ovo tim više jer je imenovani vještak u dva navrata bio na licu mjesta, prilikom očevida i premjeravanja bile su nazočne sve stranke odnosno njihovi punomoćnici, imali su mogućnost vještaku postavljati dodatna pitanja, a s druge pak strane dostavivši sudu skicu vještak je posve jasno odgovorio na postavljeni zadatak suda te takvu mjerničku skicu nije bilo potrebno na raspravi usmeno obrazlagati. Već iz tako dostavljene skice, a uvažavajući stvarni izgled lica mjesta utvrđen očevidom, sud je razjasnio odlučnu okolnost tj. pitanje jesu li drveni stupovi bili postavljeni na nekretnini koja predstavlja javno dobro ili pak na susjednom zemljištu. Stoga nije bilo nužno na te iste okolnosti posebno saslušavati vještaka.

9. Utvrdivši tako u postupku da zemljište na kojemu su bili postavljeni drveni stupovi sa armaturnom mrežom predstavlja cestu sud je odbio zahtjev tužitelja za posjedovnu zaštitu. Ovo stoga jer je očito da su drveni stupovi koje je tuženik prepilio bili postavljeni na rubnom dijelu ceste odnosno na zemljišnom pojasu potrebnom za nesmetano održavanje ceste koji prema odredbi čl. 4. Zakona o cestama ima širinu prema projektu ceste, a najmanje jedan metar računajući od crte koja spaja krajnje točke poprečnog presjeka ceste. Takav zemljišni pojas ceste je sastavni dio javne ceste tj. javnog dobra u općoj uporabi, a takva dobra ne mogu biti predmetom posjedovanja niti predmetom posjedovne zaštite. Samim time na ovakvoj površini isključeno je stjecanje posjeda pa time i posjedovna zaštita.

9. 1. Shodno tome tužiteljima ne pripada pravo na posjedovnu zaštitu povodom tuženikovog čina od 12. siječnja 2022. niti ih je takvom radnjom tuženik ometao u vršenju faktične vlasti na katastarskim česticama pobliže pobrojanim u izreci. Stoga je ovakav tužbeni zahtjev odbijen.

10. O parničnim je troškovima odlučeno prema odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a pa je sud obvezao tužitelje naknaditi tuženiku troškove koji su bili potrebni radi vođenja ove parnice. Budući je riječ o postupku radi smetanja posjeda sud je primijenio Tbr. 7. toč. 2. te Tbr. 52. propisane Odvjetničke tarife. Tako je tuženiku na ime izdataka postupka do donošenja ukidne drugostupanjske odluke odmjeren iznos od 265,45 € imajući u vidu odredbu Tbr. 52. st. 4. propisane Tarfie kojom je određeno da se za ovakve postupke primjenjuje tarifa koja je bila na snazi u vrijeme pokretanja postupka i bez obzira kada je postupak okončan. Sukladno Tbr. 7. toč. 2. iste Tarife postupak nakon ukidne odluke smatra se novim prvostupanjskim postupkom i odvjetniku u tom postupku pripada

Posl.br 30 Psp-9/2024-19

jednokratna nagrada u visini od 250 bodova odnosno 500 €. Stoga je tuženiku odmjereni ukupan parnični trošak u iznosu od 765,45 €.

U Korčuli, 21. veljače 2025.

S u d a c :

Marija Skokandić

PRAVNA POUKA: Protiv ove odluke može se izjaviti žalba u roku 15 dana od dana primitka pismenog otpravka iste. Žalba se podnosi u 3 istovjetna primjerka putem ovog suda za nadležni županijski sud.