REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Avenija Dubrovnik 8

Broj: Pp-12972/2024

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sutkinji tog suda Vesni Bestić, uz sudjelovanje Marine Ulamec kao zapisničarke, odlučujući u prekršajnom postupku protiv okrivljenika IČ, radi djela prekršaja iz članka 46. stavka 1., članka 51. stavka 1. u vezi članka 293. stavka 1. i članka 163. stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine", broj 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22., 114/22. i 133/23.), a povodom prigovora okrivljenika protiv obaveznog prekršajnog naloga PUZ-a, I. postaje prometne policije Zagreb, Klasa: 211-07/24-4/44465, Urbroj: 511-19-44-24-1 od 23. svibnja 2024. godine, nakon provedenog žurnog postupka, dana 21. veljače 2025., objavio je i

p r e s u d i o  j e

I)

Okrivljenik: IČ, sin I i ZČ, r. Z, rođen **.**.1973. u [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], vozač, nezaposlen, oženjen, otac šestero djece, pismen, OŠ, povremeni prihodi, drž. RH, osuđivan, s prebivalištem u [adresa]

k r i v  j e

što je:

I. dana 22. ožujka 2024. u 17,20 sati, upravljajući osobnim automobilom marke Fiat, reg. oznake [registarska oznaka] kolnikom Ulice Dubrava u smjeru istoka u Zagrebu, dolaskom do raskrižja s Banatskom ulicom, propustio prilagoditi brzinu kretanja vozila osobinama i stanju ceste (raskrižje) te gustoći prometa (zaustavljeno vozilo na kolniku), uslijed čega nije pravovremeno zaustavio vozilo kada su to konkretni uvjeti zahtijevali te je prednjim desnim dijelom vozila naletio na stražnji dio osobnog automobila [registarska oznaka] kojim je upravljao OČ, ispred njega istim kolnikom, prometnim trakom za ravno u smjeru istoka i dolaskom do navedenog raskrižja skretao je udesno prema kolniku Banatske ulice te je u trenutku prometne nesreće bio zaustavljen ispred obilježenog pješačkog prijelaza koji se nalazi s južne strane raskrižja, zbog propuštanja pješaka koji je prelazio navedeni pješački prijelaz, a prometnom nesrećom prouzročena je materijalna šteta,

II. opisanom prilikom, upravljajući vozilom [registarska oznaka], propustio koristiti sigurnosni pojas,

čime je djelom pod točkom I. izreke počinio prekršaj iz članka 51. stavka 1. u vezi članka 293. stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine", broj 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22., 114/22. i 133/23.), a djelom pod točkom II. izreke prekršaj iz članka 163. stavka 1. istog Zakona

pa mu se temeljem odredbe članka 51. stavka 5. u vezi članka 293. stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama za djelo pod točkom I. izreke i temeljem odredbe članka 163. stavka 8. istog Zakona za djelo pod točkom II. izreke a sve primjenom članka 39. stavka 1. Prekršajnog zakona ("Narodne novine", broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), utvrđuje

za djelo pod točkom I. izreke NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 260,00 eura (dvjesto šezdeset eura), a

za djelo pod točkom II. izreke NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 130,00 eura (sto trideset eura).

Temeljem odredbe članka 39. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona okrivljeniku se izriče

UKUPNA NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 390,00 eura (tristo devedeset eura).

Temeljem odredbe članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u roku 1 (jednog) mjeseca po primitku ove presude, a ukoliko u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.

Novčanu kaznu ili dvotrećinsku novčanu kaznu okrivljenik je obvezan platiti u korist Državnog proračuna odabirući odgovarajuću od priloženih uplatnica, a u protivnom će se postupiti po odredbama članka 34. PZ-a.

II) Temeljem odredbe članka 139. stavka 3. u svezi članka 138. stavka 2. točke 2. i 3. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan naknaditi troškove vještačenja u iznosu od 210,00 eura (dvjesto deset eura) i troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 100,00 eura (sto eura) u korist Državnog proračuna prema priloženoj uplatnici, u roku 1 (jednog) mjeseca po primitku ove presude jer će se, u protivnom, postupiti po odredbama članka 152. stavka 4. i 11. PZ-a.

III) Temeljem odredbe članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona,

okrivljenika: IČ

OSLOBAĐA SE OPTUŽBE

da bi:

III. zgodom opisanom u točki I. izreke, upravljao osobnim automobilom marke Fiat, reg. oznake [registarska oznaka] kolnikom Ulice Dubrava, južnim tramvajskim tračnicama, odnosno prometnom trakom koja je namijenjena vozilima gradskog prometa i obilježena žutom isprekidanom linijom u smjeru istoka,

čime bi počinio djelo prekršaja iz članka 46. stavka 1. kažnjivo po članku 46. stavku 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine", broj 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22., 114/22., 133/23. i 145/24.).

Obrazloženje

1. PU zagrebačka, I. postaja prometne policije Zagreb, pod Klasom: 211-07/24- 4/44465, Urbroj: 511-19-44-24-1 dana 23. svibnja 2024, izdala je obavezni prekršajni nalog protiv okrivljenika, a zbog djela prekršaja činjenično opisanih i pravno označenih u izreci ove presude.

2. Protiv spomenutog obaveznog prekršajnog naloga okrivljenik je pravodobno podnio prigovor zbog poricanja prekršaja pa je Sud isti stavio izvan snage i proveo žurni prekršajni postupak.

3. Braneći se okrivljenik je porekao krivnju. Izjavio je da je 22. ožujka 2024. u 17,20 sati upravljao osobnim automobilom [registarska oznaka] kolnikom Ulice Dubrava, južnim tramvajskim tračnicama, ali na djelu koji nije obilježen žutom isprekidanom linijom, već je dozvoljen promet vozila za skretanje desno te je dolaskom do raskrižja s Banatskom ulicom, premda se kretao sporo, brzinom od možda 20 km/h, propustio zaustaviti vozilo kada su to konkretni uvjeti zahtijevali te je doista prednjim desnim dijelom vozila naletio na stražnji dio osobnog automobila [registarska oznaka] koji se kretao ispred njega i dolaskom do tog križanja skretao je desno u Banatsku ulicu no nije siguran je li u tom trenutku stajao ili se lagano kretao. Kazao je da je na kolnik Ulice Dubrava izašao iz dvorišta koje se nalazi nasuprot Tesličke odnosno na Ulici Dubrava istočno od raskrižja s Tesličkom, dakle s južne strane kolnika te se nastavio kretati prema Banatskoj ulici u dužini od 50-70 m. Napomenuo je da je cijelo vrijeme bio vezan sigurnosnim pojasom.

4. U žurnom postupku sutkinja je pročitala spis, a posebice obavijest o počinjenom prekršaju, službenu zabilješku povodom očevida na mjestu događaja i izvadak iz prekršajne evidencije za okrivljenika te je provedeno prometno vještačenje po stalnom sudskom vještaku za cestovni i zračni promet Županijskog suda u Velikoj Gorici, dipl. ing. VČ. Izvršen je i uvid u preslike fotografija prometne nesreće.

5. Nakon brižljivog proučavanja spisa, prometni vještak dao je nalaz i mišljenje u kojem je naveo da je do nesreće došlo 22. ožujka 2024. u 17,20 sati, na kolniku Ulice Dubrava, na raskrižju s Banatskom ulicom. Kolnik na mjestu nesreće je dvosmjeran, podijeljen punom linijom, s time da južni kolnik ima voznu traku za vozila javnog prijevoza putnika koja je označena žutom isprekidanom linijom i po kojoj su položene tramvajske tračnice, do koje je traka za opći promet te traka za lijevo skretanje. Vozila su do dolaska policije maknuta s mjesta nesreće, a na kolniku u području trake za javni gradski prijevoz nalazili su se tragovi istjecanja tekućine i tragovi krhotina.

5.a Okrivljenik je upravljao osobnim vozilom Fiat Punto, reg. oznake [registarska oznaka], na kojem je došlo do oštećenja prednjeg više desnog dijela te oštećenja vjetrobranskog stakla ispred glave vozača, dok je oštećenik OČ upravljao osobnim vozilom Renault Grand Scenic, reg. oznake [registarska oznaka], na kojem je došlo do oštećenja više sredine stražnjeg dijela prema lijevoj strani.

5.b Vještak je kazao da iz oštećenja na osobnim vozilima proizlazi da je osobno vozilo okrivljenika naletjelo prednjim više desnim dijelom na sredinu prema lijevoj strani stražnjeg dijela vozila oštećenika koje je bilo ukošeno udesno za oko 15 stupnjeva, a za nastala oštećenja razlika brzina je bila oko 25 km/h. Kojim su se brzinama vozila kretala u trenutku naleta, tehničkim putem nije moguće utvrditi jer su vozila maknuta s mjesta nesreće, kao i okolnost za koliko su u sudarnom položaju vozila bila ukošena u odnosu na pružanje kolnika, s time da se mjesto naleta nalazilo na traci za vozila javnog prijevoza putnika, neposredno ispred ulaska u raskrižje s Banatskom ulicom.

5.c Temeljem nastalih oštećenja na vozilima i samo tragova koji su na raspolaganju, vještak je izjavio da nije moguće utvrditi da li se okrivljenik prije nesreće kretao trakom za vozila gradskog prijevoza putnika ili je na nju ušao s trake za ostali promet, tj. ne može se zaključiti da li se već neko vrijeme vozio trakom za vozila javnog prijevoza putnika ili je skrenuo desno za vozilom oštećenika prema Banatskoj ulici.

5.d Vještak je naposljetku zaključio da je, u svakom slučaju, do nesreće došlo zato jer okrivljenik nije prilagodio brzinu kretanja vozila u odnosu na vozilo oštećenika pa je zbog neodgovarajućeg razmaka povezanog s brzinom kretanja došlo do naleta na vozilo oštećenika. Pri tome, karakteristično oštećenje prednjeg vjetrobranskog stakla u gornjem lijevom kutu, nastaje kao posljedica udara glavom vozača, iz čega se posljedično može zaključiti da okrivljenik u trenutku naleta nije bio vezan pa mu je tijelo poletjelo prema naprijed, tako da je glavom razbio vjetrobransko staklo.

6. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje prometnog vještaka, koji ga je dao po pravilima struke, na osnovu svog stručnog znanja i materijalnih tragova te pročitanu dokumentaciju koja je valjano sačinjena i propisno ovjerena pa nije bilo razloga u nju posumnjati. Samim tim Sud nije povjerovao obrani okrivljenika u dijelu u kojem poriče krivnju za prometnu nesreću i propuštanje vezanja sigurnosnog pojasa, smatrajući ju neuvjerljivom i upravljenom isključivo na otklanjanje prekršajne odgovornosti.

7. Cijeneći i analizirajući provedene dokaze posebno i u međusobnoj povezanosti te uspoređujući ih s obranom, nedvojbeno je utvrđeno da je okrivljenik doista počinio djela prekršaja pod točkama I. i II. izreke, na način i pod uvjetima kako je to navedeno u izreci presude te da je prekršajno odgovoran, pa ga je za počinjena djela valjalo proglasiti krivim i kazniti.

8. Odlučujući o vrsti i mjeri prekršajne sankcije, Sud je uzeo u obzir sve okolnosti koje utječu da ista bude lakša ili teža za okrivljenika, a osobito stupanj krivnje, pobude iz kojih su prekršaji počinjeni, ranije ponašanje počinitelja, njegovo ponašanje nakon počinjenih prekršaja te ukupnost osobnih i društvenih uzroka koji su pridonijeli počinjenju prekršaja.

9. Kao olakotno sutkinja je okrivljeniku cijenila životnu situaciju u kojoj se nalazi, dok mu je od otegotnih okolnosti našla raniju prekršajnu osuđivanost pravomoćnom presudom Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu Pp-9646/2024 od 31. srpnja 2024. radi nasilja u obitelji.

10. Cijeneći sve okolnosti koje se tiču prekršaja i počinitelja, sutkinja je okrivljeniku utvrdila novčane kazne za svako od počinjenih djela prekršaja i izrekla mu ukupnu novčanu kaznu u označenom iznosu, smatrajući da će se upravo takvom kaznom u potpunosti postići svrha kažnjavanja, kako u smislu specijalne prevencije u odnosu na okrivljenika od kojega se očekuje da se ubuduće kloni i suzdržava od protupravnih načina ponašanja, tako i u smislu opće prevencije, djelujući na druge glede zauzimanja negativnog stava u odnosu na društveno nepoželjna i neprihvatljiva ponašanja. Međutim, Sud je u konkretnom slučaju na okrivljenika primijenio i odredbu članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona na način da mu je omogućio da plaćanjem dviju trećina izrečene novčane kazne ista bude smatrana plaćenom u cijelosti. Izrečena novčana kazna izraz je društvenog prijekora zbog počinjenih prekršaja, a njome se utječe na svijest građana o povredi javnog poretka, društvene discipline i drugih društvenih vrijednosti te pravednosti sankcioniranja njihovih počinitelja.

11. Odluka o trošku temelji se na citiranim zakonskim odredbama, a trošak se sastoji od troška vještačenja i paušalnog iznosa koji je odmjeren kako prema trajanju i složenosti postupka, tako i prema imovinskim prilikama okrivljenika.

12. Provedenim prekršajnim postupkom nije dokazano da bi okrivljenik počinio djelo prekršaja iz članka 46. stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Naime, sam je porekao da bi se vozilom kretao prometnom trakom namijenjenom vozilima gradskog prometa i obilježenog žutom isprekidanom linijom gdje to nije bilo dopušteno, prometni vještak decidirano je izjavio da, temeljem nastalih oštećenja na vozilima i samo tragova koji su na raspolaganju, nije moguće utvrditi da li se okrivljenik prije nesreće kretao trakom za vozila gradskog prijevoza putnika ili je na nju ušao s trake za ostali promet, tj. ne može se zaključiti da li se već neko vrijeme vozio trakom za vozila javnog prijevoza putnika ili je skrenuo desno za vozilom oštećenika prema Banatskoj ulici, a ovlašteni tužitelj nije ponudio daljnjih dokaza.

13. Slijedom navedenog, nije dokazano da bi okrivljenik svojim postupkom počinio prekršaj opisan u točki III. izreke te Sud nije mogao isključiti navode njegove obrane pa je, u smislu načela „in dubio pro reo“, valjalo odlučiti kao u izreci.

U Zagrebu 21. veljače 2025.

zapisničarka

sutkinja

Marina Ulamec

Vesna Bestić

Ova presuda je pravomoćna.

Dostavna naredba:

1. Okrivljenik IČ, [adresa]

2. Tužitelj I. postaja prometne policije Zagreb

3. Pismohrana, ovdje.