REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Poslovni broj: OVR-416/2025-3
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
I
Z A K LJ U Č A K
Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Juri Pezelju, kao sucu pojedincu, a po prijedlogu više sudske savjetnice Ivane Protulipac, u pravnoj stvari ovrhovoditelja B2 Kapital d.o.o., Zagreb, Radnička cesta 41, OIB: 57509775367, protiv ovršenika GE, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku, odvjetniku Danijelu Pribaniću u Zagrebu, radi ovrhe, bez održavanja ročišta, dana 21. veljače 2025.
r i j e š i o j e
Odbija se kao neosnovan prijedlog ovršenika od dana 10. veljače 2025. za odgodu izvansudske ovrhe koja se vodi kod poslodavca ovršenika Agram banka d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 74, temeljem rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika Mladena Matoša iz Zagreba poslovni broj Ovrv-1122/2007 od dana 22. kolovoza 2007.
z a k lj u č i o j e
Upućuje se ovršenik da u roku od 15 (petnaest) dana od dana dostave ovog zaključka pokrene parnicu radi proglašenja nedopuštenom izvansudske ovrhe koja se vodi kod poslodavca ovršenika Agram banka d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 74, temeljem rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika Mladena Matoša iz Zagreba poslovni broj Ovrv-1122/2007 od dana 22. kolovoza 2007., iz razloga propisanog odredbom čl. 50. st. 1. toč. 11. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 06/24, dalje u tekstu: OZ).
Obrazloženje
1. Ovršenik je dana 10. veljače 2025. podnio sudu žalbu nakon proteka roka protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika Mladena Matoša iz Zagreba poslovni broj Ovrv-1122/2007 od dana 22. kolovoza 2007. te prijedlog za odgodu izvansudske ovrhe koja se vodi kod poslodavca ovršenika Agram banka d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 74, temeljem rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika Mladena Matoša iz Zagreba poslovni broj Ovrv-1122/2007 od dana 22. kolovoza 2007.
2. U svom prijedlogu ovršenik u bitnome navodi da je ovrhovoditelj dana 29. siječnja 2025. dostavio poslodavcu ovršenika Agram banka d.d., Zagreb, na provedbu rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika Mladena Matoša iz Zagreba poslovni broj Ovrv-1122/2007 od dana 22. kolovoza 2007. Međutim, ovršenik ističe prigovor zastare predmetnog potraživanja budući je od dana pravomoćnosti navedenog rješenja o ovrsi, 04. rujna 2007., pa do dana podnošenja zahtjeva poslodavcu za provedbu navedenog rješenja o ovrsi proteklo više od 17 godina. Stoga predlaže sudu predmetnu ovrhu proglasiti nedopuštenom. Također predlaže sudu odgoditi predmetnu ovrhu do donošenja pravomoćne odluke o prijedlogu ovršenika za proglašenjem ovrhe nedopuštenom. Navodi da bi provedbom predmetne ovrhe trpio nenadoknadivu, odnosno teško nadoknadivu štetu budući bi njegova egzistencija bila ugrožena. Ovršenik je roditelj dvoje maloljetne djece, nema drugih primanja, živi isključivo od svoje plaće koja je opterećena stambenim kreditom.
3. Žalba ovršenika nakon proteka roka i prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe dostavljeni su dana 12. veljače 2025. ovrhovoditelju na očitovanje u roku od 8 dana, no ovrhovoditelj se nije očitovao.
4. Odredbom čl. 284. st. 2. OZ-a propisano je da na temelju pravomoćnog i ovršnog rješenja o ovrsi kojim je ovrha određena na stalnom novčanom primanju ili općenito na imovini ovršenika, ovrhovoditelj može izravno zatražiti od poslodavca ili drugog isplatitelja stalnog novčanog primanja da mu isplati iznos kojim će se namiriti njegova tražbina radi čijeg je ostvarenja ovrha određena.
5. Uvidom u dokumentaciju koja prileži spisu sud je utvrdio da je ovrhovoditelj dana 04. veljače 2025., sukladno odredbi čl. 284. st. 2. OZ-a, poslodavcu ovršenika Agram banka d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 74, podnio zahtjev za provedbu rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika Mladena Matoša iz Zagreba poslovni broj Ovrv-1122/2007 od dana 22. kolovoza 2007., koje je postalo pravomoćno i ovršno dana 04. rujna 2007., a kojim rješenjem o ovrsi je određena ovrha na cjelokupnoj imovini (pokretnoj i nepokretnoj) prednika ovršenika, sada pok. ŠE, [adresa].
6. Dakle, u konkretnoj pravnoj stvari radi se o izvansudskoj ovrsi, a na koju se primjenjuju odredbe čl. 284. OZ-a.
7. Odredbom čl. 284. st. 5. OZ-a propisano je pravo ovršenika da u postupku izvansudske ovrhe zatraži od suda da odgodi ovrhu.
8. Prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe nije osnovan.
9. Odredbom čl. 65. st. 1. OZ-a propisano je da na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu, ukoliko istovremeno postoji i neki od razloga iz st. 1. toč. 1. -11. navedenog članka OZ-a.
10. Dakle, za odgodu ovrhe moraju biti kumulativno ispunjena dva uvjeta, od kojih je jedan da ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili da učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, a drugi je ostvarenje barem jedne od pretpostavki taksativno navedenih u čl. 65. st. 1. toč 1. - 11. OZ-a.
11. Protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika Mladena Matoša iz Zagreba poslovni broj Ovrv-1122/2007 od dana 22. kolovoza 2007. ovršenik je izjavio žalbu nakon proteka roka propisanu odredbom čl. 284. st. 5. OZ-a, a čime je ispunjen jedan od dva kumulativno propisana uvjeta za odgodu ovrhe i to onaj iz čl. 65. st. 1. toč. 5. OZ-a.
12. Međutim, u odnosu na drugi kumulativno propisani zakonski uvjet za odgodu ovrhe iz čl. 65. st. 1. OZ-a – da bi provedbom ovrhe koju predlaže odgoditi trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, odnosno da je odgodom potrebno spriječiti nasilje – sud je stava kako ovršenik isti nije učinio vjerojatnim.
13. Nastanak nenadoknadive, odnosno teško nadoknadive štete ovršenik obrazlaže time što bi provedbom predmetne ovrhe bila ugrožena njegova egzistencija.
14. Međutim, takvi razlozi, ma kako bili otegotni za ovršenika, ne predstavljaju razlog za odgodu ovrhe. Odnosno, takvi navodi nisu dostatni za utvrđenje vjerojatnosti nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete.
15. Jasno je da će provedbom ovrhe imovina ovršenika biti umanjena. Međutim, način na koji će se umanjenje imovine odraziti na kvalitetu ovršenikove egzistencije nije šteta u smislu čl. 65. st. 1. OZ-a obzirom da umanjenje imovine uvijek ima negativan učinak na egzistenciju ovršenika pa kad bi se to smatralo štetom u smislu čl. 65. st. 1. OZ-a, onda se ovrha nikada ne bi mogla provesti, tj. onda ovrhovoditelji nikada ne bi mogli naplatiti svoje potraživanje jer bi svaki ovršenik tada imao razlog za odgodu ovrhe.
16. Za odgodu ovrhe ne traži se postojanje bilo kakve štete, već isključivo nenadoknadive ili teško nadoknadive štete tj. mora se raditi o takvoj šteti koju ovršenik, neovisno o visini štete koja bi mogla nastati, ne bi mogao protuovrhom ili restitucijskom parnicom nadoknaditi od ovrhovoditelja ili bi to mogao uz iznimne i nerazmjerne teškoće.
17. Važno je naglasiti da vjerojatnost nastanka nenadoknadive, odnosno teško nadoknadive štete primarno ovisi o imovinskim prilikama ovrhovoditelja, odnosno o tome je li imovina ovrhovoditelja dostatna za naknadnu (povratnu) isplatu ovršeniku onog iznosa koji je u postupku provedbe ovrhe zaplijenjen s ovršenikovog računa i prenesen ovrhovoditelju, ako naknadno bude odlučeno da ovrhovoditelj ipak nije imao pravo na isplatu tog iznosa.
18. Zbog navedenog, ovršenik je primarno dužan dokazati da ovrhovoditelj nema imovinu ili da njegova imovina nije dostatna za naknadno namirenje ovršenika, a što ovršenik nije učinio . Naime, u svom prijedlogu za odgodu ovrhe ovršenik nije naveo nikakve podatke o imovini ovrhovoditelja, odnosno nije naveo nikakve podatke koji bi ukazivali na insolventnost ovrhovoditelja.
19. Vjerojatnost opasnosti trpljenja nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, kao razloga za odgodu ovrhe, ovršenik mora dokazati na jasan, određeni način. Mora se raditi o realnim okolnostima koje ukazuju na tu vjerojatnost, ali ujedno mora učiniti vjerojatnim i da bi se nastupanje štete otklonilo upravo odgodom ovrhe.
20. Obzirom ovršenik nije podnio nikakav dokaz na temelju kojeg bi sud mogao utvrditi da ovrhovoditeljeva imovina nije dostatna za eventualni povrat onog iznosa koji je u postupku provedbe ovrhe zaplijenjen s ovršenikovog računa i prenesen ovrhovoditelju, sud smatra da isti nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu, odnosno teško nadoknadivu štetu u smislu odredbe čl. 65. st. 1. OZ-a, stoga je odbio ovršenikov prijedlog za odgodu ovrhe te odlučio kao u izreci ovog rješenja.
21. Odredbom čl. 284. st. 5. OZ-a propisano je pravo ovršenika da u postupku izvansudske ovrhe podnese žalbu nakon proteka roka, dok je odredbom čl. 53. st. 1. OZ-a propisano da se žalba nakon proteka roka može podnijeti iz razloga propisanih čl. 50. st. 1. toč. 7. i toč. 9. do 11. OZ-a.
22. Protiv gore navedenog rješenja o ovrsi ovršenik podnosi žalbu nakon proteka roka iz razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 11. OZ-a, tj. ističe prigovor zastare predmetnog potraživanja.
23. Odredbom čl. 52. st.1. OZ-a propisano je da ako je žalba izjavljena iz razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 7. i toč. 9. do toč. 11. OZ-a, sud prvog stupnja dostavit će žalbu ovrhovoditelju radi očitovanja u roku od 8 dana, dok je stavkom 3. istog članka propisano da ako ovrhovoditelj ospori postojanje tih razloga ili se ne očituje u roku od osam dana, sud prvog stupnja donijet će bez odgode zaključak kojim će ovršenika uputiti da u roku od petnaest dana od dana dostave toga zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom zbog razloga iz stavka 1. toga članka zbog kojeg je izjavio žalbu.
24. Obzirom ovršenik ističe razlog iz čl. 50. st. 1. toč. 11. OZ-a, a na koje navode se ovrhovoditelj nije očitovao, dok ovršenik njihovu osnovanost nije dokazao javnom ili javno ovjerovljenom privatnom ispravom, niti su činjenice na kojima se žalba temelji općepoznate i ne mogu se utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama (čl. 55. st. 2. OZ-a), valjalo je temeljem odredbe čl. 55. st. 1. OZ-a odlučiti kao u izreci ovog zaključka.
U Zagrebu, 21. veljače 2025.
Sudac:
Jure Pezelj
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od osam dana od dana dostave prijepisa ovog rješenja. Žalba se podnosi ovom sudu pisano u tri primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.
Protiv ovog zaključka nije dopušten pravni lijek (sukladno čl. 11. st. 5. OZ-a).
Nacrt odluke izradila viša sudska savjetnica: Ivana Protulipac
DNA:
1. Ovršeniku po pun.
2. Ovrhovoditelju
3. Spis
Z/ kal.30 dana
