Republika Hrvatska
Županijski sud u Osijeku
Osijek, Europska avenija 7
Poslovni broj Kž-10/2025-9
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Osijeku, kao drugostupanjski sud u vijeću sastavljenom od suca Azre Salitrežić, kao predsjednika vijeća te sudaca Vlaste Šimenić-Kovač i Damira Krahuleca, kao članova vijeća, uz sudjelovanje Mee Ribić, zapisničara, u kaznenom predmetu protiv optuženog IN, zbog kaznenog djela iz čl. 244. st. 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine", br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21 – dalje u tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbi optuženika podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Dubrovniku, poslovni broj K-270/2023 od 17. listopada 2024., nakon rasprave provedene 21. veljače 2025., u prisutnosti zamjenice Županijskog državnog odvjetnika u Osijeku Anice Dumančić i branitelja optuženika po zamjenskoj punomoći TN, odvjetnice iz [adresa],
p r e s u d i o j e
I/ Prihvaća se žalba opt. IN, a povodom te žalbe i po službenoj dužnosti, preinačuje se presuda Općinskog suda u Dubrovniku, poslovni broj K- 270/2023 od 17. listopada 2024. na način da se:
Na temelju čl. 453. toč. 3. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22, 36/24. – dalje: ZKP/08)
Opt. IN, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin TN i AN, rođene I, rođen **.**.1991. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, pismen, s završenom srednjom školom, automehaničar, zaposlen u vlastitom obrtu „[obrt]“, neoženjen, bez djece, neosuđivan, nalazi se na slobodi,
oslobađa optužbe
da bi točno neutvrđenog dana krajem 2017. godine, u večernjim satima, u mjestu Žrnovo, predio Podstrana, kupio od UN za iznos od 4.500,00 kuna / 597,25 eura udarni čekić marke „Hilti“ model 1000-AVR 01, serijskog broja [serijski broj] s pripadajućim djetlom i udarnu bušilicu plave boje marke „Makita“ model „HM 1203 C“, serijskog broja [serijski broj] s plastičnim koferom u kojem su se nalazila tri pripadajuća udarna djetla, alat vrijedan najmanje 10.000,00 kuna / 1.327,22 eura, iako je znao da je navedeni alat ukraden jer mu je CN to prethodno rekao, a isto je mogao zaključiti po nižoj cijeni
dakle, stvari za koje je znao da je drugi pribavio kaznenim djelom protiv imovine kupio, a time nije počinjeno neko drugo kazneno djelo za koje je propisana teža kazna,
pa da bi time počinio kazneno djelo protiv imovine – prikrivanje, opisano i kažnjivo po članku 244. stavku 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine", br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17 – dalje u tekstu KZ/11),
II/ Na temelju čl. 149. st. 1. ZKP/08 troškovi postupka padaju na teret proračunskih sredstava suda.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom Općinskog suda u Dubrovniku, poslovni broj K-270/2023 od 17. listopada 2024., opt. IN proglašen je krivim zbog kaznenog djela protiv imovine – prikrivanje, opisano i kažnjivo po čl. 244. st. 1. KZ/11 te je za predmetno kazneno djelo po čl. 244. st. 1. KZ/11 osuđen na kaznu zatvora u trajanju od tri mjeseca, a potom mu je na temelju odredbe čl. 56. KZ/11 izrečena uvjetna osuda na način da se izrečena kazna zatvora u trajanju od tri mjeseca neće izvršiti ako opt. IN u roku provjeravanja od dvije godine po pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo.
1.1. Na temelju čl. 148. st. 1. a u svezi čl. 145. st. 2. točka 6. ZKP/08 opt. IN je obvezan snositi troškove ovog kaznenog postupka u novčanom iznosu od 100,00 eura u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude pod prijetnjom ovrhe, uplatom na račun državnog proračuna RH, model HR64, IBAN: [broj bankovnog računa], poziv na broj odobrenja 6084-3847-27023 (opis plaćanja: troškovi u predmetu K. 270/2023).
2. Žalbu je protiv navedene presude pravovremeno uložio opt. IN putem branitelja Juraja Maguda, odvjetnika iz Grude zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te zbog odluke o troškovima postupka, s prijedlogom da drugostupanjski sud preinači pobijanu presudu i optuženika oslobodi optužbe.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Na nejavnoj sjednici drugostupanjskog vijeća održanoj 24. siječnja 2025. odlučujući o žalbi opt. IN, vijeće je utvrdilo da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 1. toč. 11. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22, 36/24. – dalje: ZKP/08), zbog čega bi prvostupanjsku presudu trebalo ukinuti i nakon što je povodom žalbe državnog odvjetnika ona bila već jedanput ukinuta rješenjem ovog suda broj Kž-414/2023-4 od 6. listopada 2023. i predmet vraćen prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. Ujedno, kako postoji zabrana dvostrukog ukidanja s obzirom na odredbu čl. 484.a st. 1. ZKP/08, ovaj sud je u sjednici vijeća, a na temelju čl. 474.a ZKP/08 u vezi s čl. 484.a ZKP/08 donio odluku o održavanju rasprave prede drugostupanjskim sudom te istu zakazao za 21. veljače 2025.
5. Žalba opt. IN je osnovana.
6. Na raspravi pred drugostupanjski sudom, nakon što je pročitana presuda Općinskog suda u Dubrovniku broj K-270/2023 od 16. listopada 2024., a žalitelj iznio žalbene navode, pročitani su uz suglasnost stranaka dokazi koje je proveo prvostupanjski sud pa tako iskaz svjedoka CN s rasprave kod Općinskog suda u Dubrovniku od 16. listopada 2024. (str. 136 spisa), a potom su pročitani i razgledani dokazi u vidu potvrda o privremenom oduzimanju predmeta PP Korčula, od 20. veljače 2020., ser. br. [serijski broj] i 01232192 (list 3 i 4 spisa), potvrde o vraćanju privremeno oduzetih predmeta TD IG Visokogradnja d.o.o. Policijske postaje Korčula od 27. veljače 2020. (list 21 spisa), pročitan je iskaz opt. IN s rasprave od 24. travnja 2023. (str. 58 spisa), s rasprave od 16. listopada 2024. (list 137 spisa), reproducirana je snimka prvog ispitivanja osumnjičenika CN u PP Korčula od 21. veljače 2020. (list 17 spisa) te pročitan izvadak iz kaznene evidencije na ime IN (list 33 spisa).
6.1. Po službenoj dužnosti, kao dokaz suda pročitana je presuda Općinskog suda u Dubrovniku, poslovni broj K-332/2020 od 24. travnja 2023. (list 64-68 spisa) i rješenje Županijskog suda u Osijeku, poslovni broj Kž-414/2023-4 od 6. listopada 2023.
6.2. Stranke i branitelj nisu imali primjedbi na izvedene dokaze, a nisu imali niti drugih dokaznih prijedloga.
7. U pravu je opt. IN kada pobija ožalbenu presudu zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 1. toč. 11. ZKP/08 u kojoj žalbi navodi da je izreka presude proturječna razlozima presude, da nema razloga o odlučnim činjenicama te da su dani razlozi potpuno nejasni ili u znatnoj mjeri proturječni. Takvu povredu obrazlaže time što je optuženik u izreci ožalbene presude proglašen krivim da je kupio od CN navedeni alat (udarni čekić marke "Hilti" s pripadajućim dlijetom, udarnu bušilicu plave boje marke "Makita" s plastičnim koferom u kojem su se nalazila tri pripadajuća udarna dlijeta), vrijedan najmanje 10.000,00 kn / 1.327,22 eura, "iako je znao da je navedeni alat ukraden jer mu je CN to prethodno rekao, a isto je mogao zaključiti po nižoj cijeni".
7.1. S druge strane, u toč. 11. obrazloženja ožalbene presude upire kako prvostupanjski sud navodi: "da iz dokaza izvedenih tijekom postupka nije dokazana stvarna vrijednost alata, odnosno da je alat vrijedan najmanje 10.000,00 kn / 1.327,22 eura, pa tako niti da je okrivljenik po vrijednosti alata mogao zaključiti da se radilo o ukradenom alatu, kao niti da mu je svjedok CN izričito rekao da se radi o ukradenom alatu." Dakle, prvostupanjski sud u izreci opt. IN proglašava krivim jer je kupio stvari za koje je morao znati da su pribavljene kaznenim djelom jer da mu je CN prethodno rekao da se radi o ukradenom alatu, dok u obrazloženju presude jasno navodi i zaključuje da mu CN to nije rekao, a niti da je to mogao zaključiti po nižoj cijeni.
7.2. Stoga, kako je izreka presude proturječna razlozima presude, a ujedno su i razlozi o važnim činjenicama koje, obrazlažući svoju odluku navodi prvostupanjski sud, nejasni i u znatnoj mjeri proturječni, to s pravom žalitelj (optuženik) ističe navedenu povredu, zbog čega se ožalbena presuda ne može s uspjehom ispitati.
7.3. Osim toga, ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti, sukladno odredbi čl. 476. st. 1. toč. 1. ZKP/08 ovaj sud je utvrdio da postoji i daljnja proturječnost između izreke i razloga presude jer je prvostupanjski sud u toč. 11. naveo da je "iz činjeničnog opisa izostavio navode koje smatra nedokazanim tj. da je alat vrijedan najmanje 10.000,00 kn / 1.327,22 eura, da je optuženik po vrijednosti alata mogao zaključiti da se radilo o ukradenom alatu, kao i da je svjedok CN optuženiku prethodno rekao da se radi o ukradenom alatu".
7.4. Međutim, prvostupanjski sud opt. IN proglašava krivim tako da činjenični opis djela i dalje sadrži predmetne navode (da je alat bio vrijedan najmanje 10.000,00 kn, da je opt. IN znao da je navedeni alat ukraden jer mu je CN to prethodno rekao), za koje je u toč. 11. prvostupanjski sud izričito naveo da ih je, zbog toga što nisu dokazani, izostavio iz činjeničnog opisa. Time je izreka presude proturječna razlozima presude, što dovodi do toga da se ista ne može ispitati.
7.5. Navedenu postupovnu povredu ovaj sud nije imao potrebu posebno sanirati s obzirom da je preinačio prvostupanjsku presudu na način da je opt. IN oslobodio optužbe, pri čemu je činjenični opis djela u izreci ove odluke identičan izmjeni optužnice s rasprave 16. listopada 2024. (str. 135 spisa), o čemu će u nastavku ove odluke sud iznijeti svoja stajališta i razloge kada se bude očitovao o daljnjim žalbenim navodima optuženika iz žalbene osnove pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja.
8. Naime, pobijajući pravilnost i potpunost utvrđenog činjeničnog stanja (u žalbi optuženik ne navodi koja to odlučna činjenica nije utvrđena ili koji dokaz prvostupanjski sud nije izveo, a trebao je izvesti kako bi potpuno utvrdio činjenično stanje), optuženik ukazuje da je pogrešan zaključak prvostupanjskog suda u toč. 10.4. presude kako je pred sudom svoju obranu prilagodio u cilju izbjegavanja kaznenopravne odgovornosti, već da je, suprotno tome, kada mu je CN odgovorio da ne pita ništa, nego da se nađu i vidi taj alat koji ga zanima, nije ni na koji način dao naslutiti da bi se radilo o ukradenom alatu, a da ga sud proglašava krivim na temelju pretpostavke da je znao da je alat ukraden odnosno da je to morao znati, iako ni u ovom trenutku nije poznato tko je i od koga ukrao predmetni alat te da niti iz jednog dokaza ne proizlazi zbog čega bi znao ili morao znati da je izvjesni RN držao alat koji je bio ukraden jer ga nije niti poznavao te da je cijela optužba koncipirana tako da se tereti za kupnju ukradenog alata koji je uzeo CN od SN, koji i nije vlasnik tih stvari.
8.1. Ujedno, u žalbi analizira iskaz, odnosno obranu CN koju je dao dok je u ovom kaznenom predmetu imao svojstvo optuženika, međutim, ti dijelovi žalbe nisu podobni za razmatranje s obzirom je u odnosu na CN postupak pravomoćno okončan (presudom Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj K- 332/2020 od 24. travnja 2023., koja je u odnosu na CN postala pravomoćna 6. listopada 2023., isti je proglašen krivim zbog kaznenog djela prikrivanja iz čl. 244. st. 1. KZ/11 te osuđen na kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci, dok je u odnosu na opt. IN presuda ukinuta i predmet vraćen na ponovno suđenje i odluku rješenjem Županijskog suda u Osijeku, poslovni broj Kž-414/2023-4 od 6. listopada 2023.). Iz navedenog razloga mjerodavan je iskaz CN koji je dao u ponovljenom postupku, na raspravi 16. listopada 2024. u svojstvu svjedoka.
8.2. No, unatoč tome, u pravu je optuženik kada žalbom upire da je činjenično stanje po prvostupanjskom sudu pogrešno utvrđeno. Naime, ono što prvostupanjski sud nije pozorno i savjesno cijenio, ali navedeno može ocijeniti ovaj drugostupanjski sud na temelju rezultata rasprave, je sadržaj obrane optuženika i iskaza svjedoka CN. Iskazujući na raspravi 24. travnja 2023. optuženik je iskazao da ga je CN nazvao rekavši da ima dvije štemalice za prodati, da ga ništa ne pita već da se nađe s njim i vidi o čemu se radi, nakon čega je CN došao automobilom u čijem su gepeku bile dvije polovne štemalice sa serijskim brojevima, od kojih je jedna bila u lošijem stanju, za koju je kasnije utvrdio da nije bila ispravna, zbog čega se s CN malo cjenkao te mu potom isplatio 2.000,00 ili 3.000,00 kuna, a na kraju da ih je kupio za iznos oko 4.500,00 ili 5.000,00 kuna, da misli da nova štemalica "dođe" 5.000,00 kuna, dok bi dvije polovne "došle" negdje oko 6.000,00 ili 7.000,00 kuna, ovisno u kakvom su stanju, da su kod njega bile dvije godine, da ih je nekoliko puta koristio, da mu je poznato da se CN bavi građevinom pa je mislio da ih je možda dobio u kompenzaciju za plaću te da ga nije pitao odakle mu. Upravo zbog serijskih brojeva koji su bili na alatu nije posumnjao da su ukradene, a u slučaju da nisu imale serijske brojeve, sigurno bi ga to i pitao. Iskazujući na raspravi 16. listopada 2024. iskazao je "da ostaje" kod obrane od 24. travnja 2023. te ju je dopunio navodeći da su dvije nove štemalice u to vrijeme vrijedile oko 10.000,00 kn, no da ih je kupio kao korištene te da je cijena iznosa koju je platio njihova realna cijena, a da mu CN prilikom prodaje nije rekao da je štemalice našao u šumi, već ih mu je samo ponudio da ih kupi. Napokon, tijekom iznošenja prve obrane u PP Korčula 21. veljače 2020., koja je reproducirana na raspravi pred drugostupanjskim sudom, optuženik je iskazao da ga je CN nazvao da ima neki alat, da misli da ga je pitao odakle mu, da mu je odmah dao nešto novaca, ne sjeća se koliko, da se radilo o korištenom alatu čija je cijena s obzirom na to bila između 5.000,00 i 6.000,00 kn.
8.3. Svjedok CN iskazujući o događaju na raspravi 16. listopada 2024. iskazao je da je predmetni alat, odnosno štemalice pronašao u šumi, da ih je prodao opt. IN koji nije znao gdje je našao te štemalice, a da je zbog toga sam osuđen zbog kaznenog djela prikrivanja, da ne zna čiji je to bio alat, da ga optuženik nije pitao odakle mu, kao i da je u to vrijeme bio zaposlen u građevinskoj tvrtki "Griža" iz [adresa], da se cijeli život bavi građevinom što znaju svi koji žive u [adresa] i [adresa], da je telefonski stupio u kontakt s optuženikom. Potom je na izričit upit izmijenio djelomično iskaz navodeći da je optuženiku rekao da je alat našao u šumi.
8.4. Krucijalni dio žalbe optuženika predstavlja tvrdnja da CN nikada niti na koji način nije rekao optuženiku, niti mu dao naslutiti, da se radi o alatu koji je ukraden, a što proizlazi i iz iskaza svjedoka CN. Naime, analizirajući iskaze optuženika te dovodeći ga u vezu s iskazom svjedoka CN, ukazuje se kao nesporno da je CN opt. IN ponudio da kupi predmetni alat za koji obojica govore da se radilo o "štemalicama", a zapravo se radilo o udarnom čekiću marke "Hilti" s pripadajućim djetlom te udarnoj bušilici plave boje marke "Makita" s plastičnim koferom s tri pripadajuća udarna djetla, modela i serijskih brojeva kao u izreci presude (jer su upravo ti predmeti temeljem potvrda o privremenom oduzimanju predmeta od 20. veljače 2020. oduzeti od optuženika, str. 10. i 11. spisa te vraćeni TD IG Visokogradnja d.o.o. 21. veljače 2020., str. 27. spisa) za iznos između 4.500,00 i 5.000,00 kn te da se radilo o korištenom alatu. Ono što je bilo sporno i tijekom prvostupanjskog postupka je okolnost da li je CN prethodno rekao optuženiku da je alat koji mu nudi na prodaju ukraden, a da je isto mogao zaključiti po nižoj cijeni.
8.5. Međutim, takvi navodi iz činjeničnog opisa, kako to osnovano u žalbi upire optuženik, nisu dokazani. Naime, da li je optuženik s obzirom mu je CN u vezi alata rekao da ga "ništa ne pita, da se nađu i da ga dođe vidjeti" te dijela iskaza ovog svjedoka da je optuženiku rekao da je alat našao u šumi, znao da se radi o ukradenom alatu, pa eventualno i da li je to morao znati, samo na temelju navedenih okolnosti ne može se govoriti da bi se radilo o takvom skupu indicija koje čine zatvoreni krug i upućuju na jedini mogući zaključak tj. da je opt. IN znao da se radi o alatu koji je ukraden. Ovo posebice i stoga što se CN, a u čemu su obojica u cijelosti suglasni, bavi građevinom, pa je životno i logično da ima u vlasništvu razni alat koji služi pri obavljanju građevinskih poslova, u što svakako spadaju bušilice, udarni čekići i sl. Nadalje, s obzirom da je optuženik iskazao da je po njegovoj procjeni vrijednost nove "štemalice" oko 5.000,00 kn (odnosno da bi dvije nove "štemalice" koštale oko 10.000,00 kn), da se radilo o rabljenim "štemalicama", kao i činjenici da se rabljene stvari u pravilu prodaju u pola cijene, tada se iznos od 4.500,00-5.000,00 kn koji je platio CN za dvije rabljene štemalice (odnosno udarnog čekića i udarne bušilice i dr.), ukazuje realan te ta okolnost ne ukazuje da se radilo o nekoj bagatelnoj cijeni, zbog koje bi optuženik imao osnova zaključiti da se radilo o ukradenom alatu kojeg se CN želio što prije riješiti. Stoga je po stajalištu ovog suda, prvostupanjski sud izveo pogrešan zaključak da je optuženik s obzirom na nižu cijenu predmetnog alata "mogao zaključiti" da se radi o alatu koji je ukraden. Povrh navedenog, za naglasiti je kako je i CN proglašen krivim zbog kaznenog djela prikrivanja iz čl. 244. st. 1. KZ/11 jer je uzeo isti alat (udarni čekić marke „Hilti“ model 1000-AVR 01, serijskog broja [serijski broj] s pripadajućim djetlom i udarnu bušilicu plave boje marke „Makita“ model „HM 1203 C“, serijskog broja [serijski broj] s plastičnim koferom u kojem su se nalazila tri pripadajuća udarna djetla) od izvjesnog SN koji je držao ukradeni alat, vlasništvo TD IG Visokogradnja d.o.o., no nepoznato je tko je uopće navedeni alat od oštećenog trgovačkog društva otuđio.
8.6. Kraj takvog stanja stvari, nije na nedvojben način i s potpunom izvjesnošću dokazano da je optuženik znao da je alat koji je kupio od CN ukraden i da mu je ovaj to rekao (a niti je to morao znati, što bi impliciralo drugačiji pravni opis kaznenog djela), kao niti da je to mogao zaključiti po nižoj cijeni.
8.7. Opt. IN se u žalbi po branitelju Juraju Magudu žali i zbog odluke o troškovima postupka, no kako je isti oslobođen optužbe, to je u tom dijelu njegova žalba bespredmetna s obzirom su troškovi postupka na temelju odredbe čl. 149. st. 1. ZKP/08 pali na teret proračunskih sredstava.
9. Slijedom svega navedenog, osnovana je žalba optuženika zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, slijedom čega je, a na temelju odredbe čl. 486. st. 1. ZKP/08 prihvaćanjem žalbe optuženika, a povodom te žalbe i po službenoj dužnosti, ovaj drugostupanjski sud preinačio prvostupanjsku presudu i optuženika u nedostatku dokaza, a na temelju odredbe čl. 453. toč. 3. ZKP/08 oslobodio optužbe, uslijed koje odluke troškovi postupka, a na temelju u izreci citiranih zakonskih odredbi, padaju na teret proračunskih sredstava suda.
Osijek, 21. veljače 2025.
Predsjednik vijeća
Azra Salitrežić
Uputa o pravu na žalbu:
Protiv ove presude nezadovoljna strana ima pravo žalbe u roku od 15 dana, računajući od dana primitka ovjerenog prijepisa iste. Žalba se podnosi prvostupanjskom sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranu, a o njoj odlučuje Visoki kazneni sud Republike Hrvatske u Zagrebu.