Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-3327/2023
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Kristine Gašparac Orlić, predsjednice vijeća te Roberta Završkog i Gordane Korotaj, članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. LO, zbog prekršaja iz članka 136. stavak 3. Zakona o protuminskom djelovanju („Narodne novine“ broj 110/2015. 118/2018. i 98/2019.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Ravnateljstva civilne zaštite, Sektora za inspekcijske poslove, Zagreb, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Osijeku, Stalna služba u Belom Manastiru od 17. siječnja 2023., broj: 85. Pp - 870/2022-7, u sjednici vijeća održanoj 21. veljače 2025.,
r i j e š i o j e
Prihvaća se žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Ravnateljstva civilne zaštite, Sektora za inspekcijske poslove, Zagreb, ukida se prvostupanjska presuda te se predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Osijeku, Stalna služba u Belom Manastiru od 17. siječnja 2023., okr. LO, na temelju članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18 i 114/22.), oslobođen je optužbe da bi na način činjenično opisan u izreci pobijane presude počinio prekršaj iz članka 136. stavak 3. Zakona o protuminskom djelovanju te je na temelju članka 140. stavak 2. Prekršajnog zakona, odlučeno da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret tijela koje je donijelo presudu.
2. Protiv te presude, ovlašteni tužitelj pravodobno je podnio žalbu naznačujući da se žali zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka te nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, dok iz sadržaja žalbe proizlazi da se žalba podnosi zbog žalbene osnove pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se žalba prihvati.
3. Žalba je osnovana.
4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, a po službenoj dužnosti ispitao je jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, jesu li presudom na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona. Pritom nisu utvrđene povrede na koje ovaj sud, sukladno gore navedenoj zakonskoj odredbi, pazi po službenoj dužnosti.
5. Međutim, razmotrivši predmet i navode žalbe, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, utvrdio je da tužitelj osnovano pobija prvostupanjsku presudu zbog pogrešno i nepotpunog utvrđenog činjeničnog stanja, prigovarajući ocjeni izvedenih dokaza od strane prvostupanjskog suda i sukladno tome pogrešnom zaključku glede prekršajne odgovornosti okrivljenika.
5.1. Iz obrazloženja pobijane presude proizlazi da je prvostupanjski sud svoju odluku o oslobođenju okrivljenika od prekršajne odgovornosti obrazložio na način da je naveo „Na temelju ovako provedenog dokaznog postupka…Sud nije nesporno dokazao da okrivljenik nije počinio terećeni prekršaj, odnosno nije dokazano na kojoj dubini je prilikom strojne obrade šumskog zemljišta pronađeno minsko eksplozivno sredstvo, pa stoga nije bilo moguće utvrditi sve odlučne činjenice za utvrđivanje krivnje za navedeni prekršaj, budući da niti policijskim očevidom niti dopisom Hrvatskih šuma, nije vidljivo na kojoj dubini je pronađeno minsko eksplozivno sredstvo…Sud nije mogao dokazati da je okrivljenik počinio navedeni prekršaj odnosno da je pronađeno minsko eksplozivno sredstvo posljedica loše kvalitete njegovog rada na razminiranju 2019….“.
5.2. Međutim, prvenstveno se ističe da je zaključak prvostupanjskog suda potpuno paušalan budući da je prvostupanjski sud u 4. odlomku obrazloženja pobijane presude samo pobrojao dokaze u koje je izvršio uvid bez da je dao razloge što je utvrdio izvođenjem pojedinog dokaza. Isto tako, zaključak prvostupanjskog suda da niti dopisom Hrvatskih šuma (iako iz spisa nije vidljivo koji je to dopis Hrvatskih šuma), a niti policijskim očevidom nije vidljivo na kojoj dubini je pronađeno minsko eksplozivno sredstvo je preuranjen budući da ta činjenica nije nesporno utvrđena pažljivom ocjenom prvostupanjskog suda.
5.3. Naime, iz zapisnika o očevidu Policijske uprave osječko-baranjske, Policijske postaje Beli Manastir, broj: 511-07-25702-4-OU-778/2021 od 14. svibnja 2021. (list 59-61 spisa) proizlazi da je u podacima o nalazu na mjestu događaja konstatirano „...U dinamičkom dijelu očevida u 16,07 sati pronađena mina PMA-1 je na mjestu pronalaska od strane pirotehničara RO uništena kontroliranom eksplozijom….Na mjestu uništenja pronađene mine PMA-1 zatiče se rupa u tlu tzv. krater nepravilnih dimenzija u najširim dijelovima 1,2x1,3 m te dubine u najdubljem dijelu 15 cm (obilježeno kao trag broj 2). Nadalje, iz Zapisnika o naknadnom pronalasku MES-a, NUS-a i njihovih dijelova na razminiranom području (list 62-63 spisa) sastavljenom po policijskom službeniku za protueksplozijsku zaštitu RO proizlazi da je u istom konstatirano da je „…protupješačka mina PMA – 1- pronađena na površini tla u vodoravnom položaju do pola ukopana u tlo...“. Dakle, činjenica dubine na kojoj je pronađeno minsko eksplozivno sredstvo, za koju prvostupanjski sud pogrešno zaključuje da nije bilo moguće utvrditi, ipak se mogla pokušati utvrđivati s obzirom na naprijed navedene podatke u spisu, i to ispitivanjem kao svjedoka policijskog službenika za protueksplozijsku zaštitu, RO kao i policijskog službenika PO koji je obavljao očevid na mjestu događaja. Osim toga, prvostupanjski sud je imao mogućnost ispitivanja i djelatnika Hrvatskih šuma, ZO, obzirom da iz stanja spisa proizlazi da je isti imao neposredna saznanja o pronalasku minsko eksplozivnog sredstva, budući da je isti pronalazak predmetne mine dojavio Policijskoj postaji Beli Manastir, na što osnovano ukazuje i tužitelj u svojim žalbenim navodima.
5.4. Stoga, stanje stvari u odnosu na odlučne činjenice nužno zahtijeva provođenje daljnjih dokaza u cilju pravilnog i potpunog utvrđivanje činjeničnog stanja i to, prvenstveno ispitivanje policijskih službenika PO i RO te djelatnika Hrvatskih šuma, ZO, koji su prema stanju spisa bili neposredni svjedoci pronalaska mine te čitanje materijalnih dokaza u spisu.
5.5. Slijedom navedenog, osnovano tužitelj ukazuje da činjenično stanje nije potpuno i pravilno utvrđeno i da je žalba tužitelja osnovana, zbog čega je prvostupanjsku presudu trebalo ukinuti i predmet vratiti na ponovno suđenje i odluku.
6. U ponovnom suđenju, prvostupanjski sud će, uvažavajući primjedbe dane u ovoj odluci, provesti sve već provedene dokaze, izvesti druge dostupne dokaze te će pravilnom i kritičnom analizom svih provedenih dokaza, donijeti novu, zakonitu odluku koju će u svemu valjano obrazložiti.
7. Stoga je, na temelju članka 206. stavak 1. Prekršajnog zakona, riješeno kao u izreci ovog rješenja.
U Zagrebu 21. veljače 2025.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Emina Bašić, v.r.
Kristina Gašparac Orlić, v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Osijeku u 5 ovjerenih prijepisa za spis, okrivljenika, branitelja okrivljenika i tužitelja.
