Poslovni broj: Ovr-278/2025-4

Republika Hrvatska

Općinski sud Vinkovcima

Trg bana Josipa Šokčevića 17

32100 Vinkovci

OIB: 77561654785

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Vinkovcima, OIB: 77561654785, po sucu tog suda Mariji Pavlović, na temelju prijedloga sudskog savjetnika Karla Eržića, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja Croatia osiguranje d.d., V. Jagića 33, Zagreb, OIB: 26187994862, protiv ovršenika RĆ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Slavenu Karabanu, odvjetniku u Vinkovcima, odlučujući o prijedlogu za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim i o prijedlogu za odgodu prijenosa zaplijenjenih novčanih sredstava ovršenika, 21. veljače 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Odbacuje se prijedlog ovršenika za proglašenje nedopuštenim pljenidbe i prijenosa zaplijenjenih novčanih sredstava u postupku izravne naplate kao nedopušten.

II. Odbija se prijedlog ovršenika za odgodu prijenosa novčanih sredstava zaplijenjenih u postupku izravne naplate novčane tražbine kao neosnovan.

III. Odbija se zahtjev ovršenika za naknadu troška postupka u iznosu od 250,00 eura kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Ovršenik je putem punomoćnika odvjetnika podneskom od 18. veljače 2025. podnio prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim i prijedlog za odgodu prijenosa zaplijenjenih novčanih sredstava. Ovršenik u cijelosti prigovora provedbi ovrhe na njegovim novčanim sredstvima po zahtjevu za izravnu naplatu ovrhovoditelja na temelju rješenja o ovrsi javnog bilježnika Nikole Vulića posl. br. Ovrv-1034/10. Iznosi da je predmetni zahtjev za naplatu kojeg je podnio ovrhovoditelj činjenično neutemeljen i materijalno – pravno neosnovan te je podnesen i uz počinjene apsolutno bitne postupovne povrede odrednica ovršnoga postupka. Zahtjev za naplatu od ovrhovoditelja je podnesen radi naplate nepostojeće tražbine, a sve i da je tražbina postojeća, na naplatu iste nastupila je zastara te ovršenik prvenstveno opreza radi ističe prigovor zastare jer je protekao mjerodavni i najduži zastarni rok od 10 godina sukladno odredbama Zakona o obveznim odnosima. Nadalje iznosi da ovrhovoditelj nije ovlašten ponovno, dvostruko podnositi na naplatu FINI iste ovršne isprave i ponovno pokušati izvršiti blokiranje računa ovršenika. Iz svega naprijed navedenog proizlazi da su ispunjene prigovorne odnosno žalbene pretpostavke iz čl. 50. st. 1. toč. 3., 7., 9., i 10. Ovršnog zakona, u svezi čl. 12. Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima. Iznosi da bi iz tog razloga daljnji prijenos sredstava na račun ovrhovoditelja predstavljao stjecanje bez osnove. Slijedom navedenog predlaže sudu donijeti rješenje kojim će se usvojiti prijedlog te proglasiti pljenidba i prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava nedopuštenim te odgoditi prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava ovršenika uz naknadu troškova postupka.

2. Prijedlog ovršenika za proglašenje pljenidbe i prijenosa je nedopušten. 3. Sukladno čl. 209. st. 1. Ovršnog zakona (Narodne novine, broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20 i 114/22, 6/24, dalje u tekstu: OZ) ako ovrhovoditelj izravno zatraži od Agencije da na temelju ovršne odluke domaćeg suda ili upravnog tijela koje imaju potvrdu ovršnosti, ovršne nagodbe sklopljene pred domaćim sudom ili upravnim tijelom, ovršne nagodbe postignute u postupku mirnog rješenja spora na temelju članka 186.a Zakona o parničnom postupku, zadužnice, bjanko zadužnice, naloga za plaćanje Hrvatske radiotelevizije s potvrdom o ovršnosti, europskog ovršnog naslova, europskog platnog naloga, a koje glase na ispunjenje određene novčane tražbine ili obračuna poslodavca o neisplati dospjelog iznosa plaće, naknade plaće ili otpremnine provede naplatu te tražbine prijenosom novčanih sredstava s računa koje ovršenik ima kod banaka na ovrhovoditeljev račun kojeg je odredio u zahtjevu za izravnu naplatu, Agencija će postupiti kao u povodu rješenja o ovrsi koje je dostavio sud.

3.1. Nadalje, prema čl. 210. st. 1. OZ-a nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz članka 209. stavka 1. ovoga Zakona, prema odredbi članka 209. stavka 5. ovog Zakona ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenje kojim će pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim.

4. U konkretnom slučaju ovrha je pokrenuta na temelju pravomoćnog i ovršnog rješenja javnog bilježnika na temelju vjerodostojne isprave te stoga sud zaključuje da se ne radi o izravnoj naplati tražbine na temelju isprave iz čl. 209. st. 1. OZ-a, pa nema mjesta donošenju rješenja o proglašenju pljenidbe i prijenosa nedopuštenim (tako i Županijski sud u Zagrebu u odluci Gž Ovr 1370/2021-2 od 28. srpnja 2021., Županijski sud u Varaždinu u odluci Gž Ovr 374/2021-2 od 20. srpnja 2021. i dr.). Stoga je odlučeno kao točki I. izreke rješenja.

5. Na temelju čl. 284. st. 5. OZ-a tijekom izvansudske ovrhe ovršenik može nadležnom sudu iz članka 287. ovoga Zakona protiv rješenja o ovrsi podnijeti žalbu nakon proteka roka, zatražiti od toga suda da odgodi ovrhu, odnosno pred njime poduzimati druge radnje na koje bi inače bio ovlašten tijekom sudske ovrhe.

6. U odnosu na prijedlog ovršenika da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava, članak 210. st. 2. OZ-a propisuje da se na prijedlog za odgodu prijenosa iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o odgodi ovrhe. Članak 65. st. 1. OZ-a propisuje da sud, na prijedlog ovršenika, može odgoditi ovrhu ako ovršenik učiniti vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje te ako je ispunjen koji od uvjeta propisanih čl. 65. st. 1. t. 1. – 11. OZ-a. Drugim riječima, za odgodu ovrhe moraju biti ispunjeni objektivne pretpostavke (koje su propisane čl. 65. st. 1. t. 1.-11. OZ-a) i subjektivne pretpostavke (vjerojatnost nastupanja nenadoknadive ili teško nadoknadive štete ili postojanje opasnosti nasilja). Navedeni formalni i materijalni uvjeti moraju biti ispunjeni kumulativno.

6.1. U konkretnom slučaju, ovršenik je protiv zahtjeva za izravnu naplatu podnio prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim što predstavlja sredstvo pravne zaštite u postupku izravne naplate analogno institutu žalbe u redovnom ovršnom postupku i stoga sud zaključuje da je ispunjen formalni uvjet za odgodu ovrhe.

6.2. U odnosu na drugi uvjet – vjerojatnost nastupanja nenadoknadive ili teško nadoknadive štete ili postojanje opasnosti nasilja, sud zaključuje kako isti u konkretnom slučaju nije ispunjen. Navodi ovršenika da ispunjenjem žalbeno – prigovornog razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 3., 7., 9. i 10., u svezi čl. 210. i dr. OZ-a te da bi daljnjim prijenosom sredstava na račun ovrhovoditelja predstavljao stjecanje bez osnove iz čega je samo po sebi razumljivo da bi predmetnim postupanjem po ovršenika i njegovu obitelj nastala nenadoknadiva – teško nadoknadiva šteta sud ocjenjuje paušalnima i neutemeljenima.

6.3. Kad sud ispituje i ocjenjuje vjerojatnost da li bi ovršenik provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu tada težište ispitivanja treba usmjeriti na imovinske prilike ovrhovoditelja i mogućnost ovršenika da u postupku eventualne protuovrhe namiri svoju tražbinu od ovrhovoditelja (tako i Županijski sud u Varaždinu u Gž Ovr 141/2021-2 od 27.04.2021., Županijski sud u Bjelovaru u Gž Ovr 701/21 od 9. studenog 2021., Županijski sud u Zagrebu u Gž Ovr 960/2023 od 28. travnja 2023., Županijski sud u Velikoj Gorici u Gž Ovr 154/2023 od 7. srpnja 2023. itd.). S obzirom da je ovrhovoditelj u konkretnom slučaju dioničko društvo s temeljnim kapitalom u iznosu od 79.923.642,00 eura, sud zaključuje kako imovinske prilike ovrhovoditelja ne daju dovoljno osnove za odgodu ovrhe budući da, prema ocjeni ovog suda, ne predleži opasnost da ovršenik u postupku eventualne protuovrhe neće moći namiriti svoju tražbinu od ovrhovoditelja. Slijedom navedenog donesena je odluka kao u točki II. ovoga rješenja.

7. Zahtjev ovršenika za naknadu troškova postupka nije osnovan.

7.1. Zahtjev ovršenika za naknadu troška za sastav prijedloga od 18. veljače 2025. sud je odbio kao neosnovan u smislu odredbe čl. 14. st. 5. OZ-a kojom je propisano da je ovrhovoditelj dužan ovršeniku naknaditi troškove koje mu je neosnovano prouzročio. Obzirom da je prijedlog ovršenika za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim odbačen, a prijedlog za odgodu prijenosa odbijeni kao neosnovan, valjalo je na temelju odredbe čl. 14. st. 5. OZ-a odbiti i zahtjev ovršenika za naknadu troška postupka, te odlučiti kao u točki. III. izreke ovog rješenja.

8. Slijedom navedenog, sud se nije upuštao u daljnje razmatranje prijedloga ovršenika.

U Vinkovcima, 21. veljače 2025.

Sudac:

Marija Pavlović

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovoga rješenja stranka ima pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana od dana prijema ovjerenog prijepisa istog. Žalba se podnosi ovome sudu pisanim putem u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, a o istoj odlučuje nadležni drugostupanjski sud.

DNA:

Ovršeniku RĆ, [adresa] po punomoćniku Slavenu Karabanu, odvjetniku u Vinkovcima