REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Kristine Gašparac Orlić, predsjednice vijeća te Roberta Završkog i Gordane Korotaj, članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. MJ, zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“ broj 5/1990., 30/1990., 47/1990. i 29/1994.), odlučujući o žalbi okr. MJ, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Dubrovniku od 8. ožujka 2022., broj: 2. Pp - 1497/2021, u sjednici vijeća održanoj 21. veljače 2025.,
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba okr. MJ kao neosnovana i potvrđuje se pobijana prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Dubrovniku od 8. ožujka 2022., broj: 2. Pp - 1497/2021, na temelju članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/2007., 39/2013., 157/2013., 110/2015., 70/2017., 118/2018. i 114/2022.), oslobođen je optužbe okr. ĆJ da bi, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinio prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
1. Istom presudom, odlučeno je da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret
proračunskih sredstava suda.
2. Protiv te presude, okr. ĆJ osobno je pravodobno podnio žalbu ne naznačujući žalbenu osnovu, dok iz sadržaja žalbe proizlazi da se žali zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.
3. Žalba nije osnovana.
4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju članka 202. stavak 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku
presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, kao i po službenoj dužnosti. Pritom nije utvrđeno da postoje razlozi zbog kojih tužitelj pobija prvostupanjsku presudu, a niti su utvrđene povrede na koje ovaj sud, sukladno gore navedenoj zakonskoj odredbi, pazi po službenoj dužnosti.
5. U žalbenim navodima okr. ĆJ postavlja pitanje odnosno traži odgovor na pitanje da ako je sud njega oslobodio krivnje jer nije kriv, tko je kriv što je došlo do borbe prsa o prsa između njega i zaštitara DJ na početku stepenica u zgradi HZMO u Dubrovniku i do kršenja javnog reda i mira na javnom mjestu. Ističe da se kao jedini odgovor nameće da je DJ zaštitar u zgradi HZMO kršio i prekršio javni red i mir na način da je stao na početku stepenica, raširio ruke i prsima se borio protiv njega, šezdesetogodišnjeg mirnog državljanina Europske unije radi čega traži da se njemu izrekne kazna. Osim toga, opisuje okolnosti počinjenja prekršaja i ističe da je Zakonom zabranjeno iznošenje tuđe dijagnoze u bolesti, a u presudi je iznesena i opisana njegova dijagnoza.
5.2. Međutim, u konkretnom predmetu okr. ĆJ je oslobođen optužbe na temeljem članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona, zaključivši da nije dokazano da bi okrivljenik počinio djelo prekršaja činjenično i pravno opisano u izreci presude. Budući da je u konkretnom slučaju izostala žalba tužitelja ovaj drugostupanjski sud nije mogao ispitati pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja od strane prvostupanjskog suda budući da je na oslobađajuću odluku uslijed nedokazanosti djela prekršaja samo okrivljenik uložio žalbu, pa bi odlučivanjem o pravilnosti utvrđenog činjeničnog stanja ovaj drugostupanjski sud postupao na štetu okrivljenika.
5.3. U odnosu na žalbene navode okr. MJ kojim ističe odgovornost za ovaj događaj zaštitara DJ i traži da se istome izrekne kazna, ističe se da je od strane ovlaštenog tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, Policijske postaje Dubrovnik od 31. svibnja 2021., optužni prijedlog povodom događaja od 11. svibnja 2021., podnesen samo protiv okr. MJ pa ponašanje zaštitara DJ u konkretnom događaju i njegova eventualna odgovornost nije i ne može biti predmet razmatranja ovog postupka.
5.4. I na kraju, nije u pravu okr. ĆJ kada ističe da je prvostupanjski sud suprotno zakonskoj zabrani iznio njegovu dijagnozu bolesti, budući da je prvostupanjski sud u 7. odlomku obrazloženja utvrdio da je okrivljenik po obiteljskom liječniku neubrojiv, a neubrojivost je pravnom smislu oblik krivnje od koje ovisi da li je osoba kriva za počinjeni prekršaj ili je krivnja za počinjeno djelo isključena. Potrebno je istaknuti da iz obrazloženja pobijane presude proizlazi da je prvostupanjski sud okrivljenika oslobodio uslijed nedostatka dokaza, a u tom smislu nije jasno iz kojeg razloga je 7. odlomku obrazloženja pobijane presude konstatirao neubrojivost okrivljenika (iako iz stanja spisa ne proizlazi da je neubrojivost okrivljenika utvrđivana u odnosu na konkretni događaj) kao oblik krivnje i kao zakonski osnov za donošenje presude kojom se okrivljenik oslobađa optužbe zbog postojanja okolnosti koje isključuju krivnju, odnosno temeljem članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona. Međutim, kako je u konkretnom slučaju izostala žalba ovlaštenog tužitelja, ovaj drugostupanjski sud nije imao ovlasti sanirati opisane propuste prvostupanjskog suda.
6. Slijedom navedenog, na temelju članka 205. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.
U Zagrebu 21. veljače 2025.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Emina Bašić, v.r.
Kristina Gašparac Orlić, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Dubrovniku u 4 ovjerena prijepisa za spis, okrivljenika i tužitelja.
