Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI SUD U PAZINU

    Franjevačke stube 2

    52000 Pazin

    Poslovni broj: 1 P-471/2022-43

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Pazinu, po sucu Luki Zeniću, u pravnoj stvari tužitelja Grawe Hrvatska d.d., OIB: 28406115764 sa sjedištem u [adresa], zastupanog po punomoćniku Deanu Ilijevskom, odvjetniku u Labinu, Zelenice 18, protiv tuženika Lovačkog društva „Fazan“ Motovun, OIB: 31609030321 sa sjedištem u [adresa], zastupanog po punomoćniku Massimu Činiću, odvjetniku u Zagrebu, Radnička cesta 36, uz sudjelovanje umješača na strani tuženika Euroherc osiguranja d.d., OIB: 22694857747 sa sjedištem u [adresa], zastupanog po punomoćniku Antoniju Šćulcu, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Grgić i partneri d.o.o. sa sjedištem u [adresa], radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene 15. siječnja 2025., u prisutnosti punomoćnika stranaka te punomoćnika umješača, 21. veljače 2025. objavio je i

    p r e s u d i o  j e

    I Nalaže se tuženiku da tužitelju isplati iznos od 2.142,02 EUR sa zakonskim zateznim kamatama koje na iznos od 1.061,70 EUR teku od dana 14.07.2021., a na iznos od 1.080,23 EUR od dana 23.07.2021. pa sve to isplate po eskontnoj stopi Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za 5 postotnih poena do 31. srpnja 2015., od 1. kolovoza 2015. do 31. prosinca 2022. po stoji koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a do 1. siječnja 2023. do isplate po stoji koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na sve posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

    II Nalaže se tuženiku Lovačkom društvu „Fazan“ Motovun da tužitelju Grawe Hrvatska d.d. naknadi parnični trošak u visini od 2.029,48 EUR s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 21. veljače 2025. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotnih poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine u roku od 15 dana, dok se u preostalom dijelu zahtjev za naknadu troškova postupka odbija kao neosnovan

    III Odbija se zahtjev tuženika Lovačkog društva „Fazan“ Motovun za naknadu parničnog troška, kao neosnovan.

    IV Odbija se zahtjev umješača Euroherc osiguranja d.d. za naknadu parničnog troška, kao neosnovan.

    Obrazloženje

    1. Tužitelj je ovom sudu 6. srpnja 2022. podnio tužbu radi isplate regresa u kojoj navodi da se 4. srpnja 2021. oko 23:30 sati na dionici ceste D44-Ponte Porton-Buzet, na 9. km + 620 m dogodila prometna nezgoda tako da je BS, dok je upravljao osobnim automobilom marke i tipa Renault Clio, registarske oznake [registarska oznaka], prednjim lijevim dijelom vozila udario u divljač-svinju koja se nalazila na cesti. Budući da je predmetno vozilo u kritično vrijeme bilo osigurano policom kasko osiguranja broj: 98,123.766 kod tužitelja, to je isti svom osiguraniku naknadio nastalu materijalnu štetu na vozilu u ukupnom iznosu od 16.139,06 kn. Na vozilu su pronađene dlake nalik na dlake divlje svinje, a za predmetnu nezgodu i nastalu štetu, tuženik je odgovoran u skladu s odredbama Zakona o lovstvu („Narodne novine“ broj: 99/18., 32/19., 32/20.; dalje u tekstu: ZoL) i općim pravilima o odgovornosti za štetu prema Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21.; dalje u tekstu: ZOO). U konkretnom slučaju, tuženik kao imatelj divljači-opasne stvari, odnosno kao osoba koja gospodari lovištem na području nastanka predmetne nezgode, odgovara za predmetnu štetu po načelu objektivne odgovornosti, dakle bez obzira na krivnju. Tužitelj se obratio tuženiku te osiguravatelju tuženika s regresnim zahtjevom, ali isti po njemu nisu postupili. Predlaže da se nakon provedenog postupka usvoji njegov tužbeni zahtjev uz naknadu troškova parničnog postupka.

    2. U odgovoru na tužbu od 26. kolovoza 2022. tuženik se usprotivio tužbi i postavljenom tužbenom zahtjevu te predložilo odbijanje istog kao neosnovanog. Ističe prigovor promašene pasivne legitimacije budući da bilo kakva ozlijeđena/uginula divljač koja bi se mogla dovesti u vezu s predmetnim štetnim događajem nije pronađena. Da bi se uopće moglo govoriti o eventualnoj odgovornosti za štetu tuženika kao lovoovlaštenika, potrebno je prije svega dokazati da ja šteta nastala naletom automobila na divljač. ZoL kao lex specialis te njegove odredbe kao takve derogiraju primjenu odredaba ZOO kao općeg propisa. Nadalje, ističe kako je divljač dobro od interesa za RH (ustavna kategorija) te je pod njezinom osobitom zaštitom. Divljač nije i ne može biti opasna stvar, a kada bi i bila, a nije, u konkretnom bi se slučaju radilo o srazu dviju opasnih stvari, tj. o konkurenciji dvaju objektivnih odgovornosti njihovih imatelja. Odgovornosti se oslobađa onaj tko dokaže da štetu nije prouzročio namjerno ili nepažnjom, a slučajne štete spadaju na teret onoga kome su se dogodile. Na temelju navedenog, ako tužitelj ne može dokazati krivnju tuženika tj. ako tužitelj ne može dokazati da se predmetna šteta dogodila namjerno ili nepažnjom tuženika, tada se odgovornost za štetu ne može prepisati tuženiku već ista šteta pogađa tužitelja kao vlasnika. Napominje kako je označavanje ceste/opremanje ceste prometnom signalizacijom i opremom u isključivoj nadležnosti osobe koja upravlja javnom cestom. Javne ceste moraju biti građene, rekonstruirane i održavane na način da ih na siguran način mogu koristiti svi sudionici kojima su iste namijenjene, što je sve u nadležnosti osobe koja upravlja javnom cestom - sukladno odredbama Zakona o cestama, Zakona o sigurnosti prometa na cestama, Pravilnika o znakovima, signalizaciji i opremi na cestama i dr. Tuženik ima saznanja da su se na dionici ceste na kojoj se štetni događaj dogodio i ranije dešavale prometne nesreće naletom automobila na divljač iz čega je razvidno da je osoba koja upravlja predmetnom dionicom ceste bila upoznata s činjenicom da ista nije sigurna za prometovanje no, unatoč tome propušta poduzeti adekvatne mjere radi sprječavanja prodora divljači na istu. Također, Iz Potvrde Ministarstva unutarnjih poslova od 21. listopada 2021. je razvidno kako je mjesto nastanka predmetnog štetnog događaja bilo označeno prometnim znakom opasnosti „divljač na cesti“ no, bilo kakve zaštitne mjere (npr. zaštitna žičana ograda, katadiopteri i sl.) – nisu poduzete. S obzirom na navedeno ističe prigovor isključive odgovornosti osobe ovlaštene upravljati javnom cestom na kojoj se predmetni štetni događaj dogodio. Nastavno, sukladno Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, vozač je dužan brzinu kretanja vozila prilagoditi osobinama i stanju ceste, vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila i tereta te gustoći koju, u konkretnim uvjetima, može predvidjeti, odnosno da može pravodobno postupiti prema prometnom pravilu ili znaku. Vozač/osiguranik tužitelja nije postupio po postavljenom prometnom znaku „divljač na cesti“ te s obzirom na znatna oštećenja na vozilu isti nije ni prilagodio brzinu kretanja uvjetima na cesti. S Obzirom na izneseno ističe prigovor isključive, a podredno podijeljene odgovornosti vozača/osiguranika tužitelja za predmetni štetni događaj. Nastavno, osporava da bi prikazana oštećenja nastala od naleta na divljač te osporava da bi pronađena dlaka bila dlaka divljači. Također, ističe kako je isti provodio/provodi sve propisane mjere za sprječavanje nastanka šteta od divljači pa tako tuženik npr. uz cestu nema bilo kakvih pojilišta, hranilišta, broj divljači je u skladu s lovnogospodarskom osnovom i dr. Uz to, naglašava kako tužitelj u tužbi ne označuje u čemu se konkretno sastoji ni eventualni propust tuženika. Prigovara i visini postavljenog tužbenog zahtjeva s obzirom na to da tužitelj za svoje navode o visini štete nije priložio odgovarajuće dokaze te tuženiku nije dana mogućnost da sudjeluje u postupku utvrđivanja visine štete. Uz to, tuženiku nije dostavljen ni izvid štete te smatra kako tužitelj nije bio u obvezi naknaditi štetu svom osiguraniku, a prema dostavljenim Općim uvjetima, budući da nije na nedvojbeni način utvrđeno da je šteta nastala naletom na divljač. Predlaže da se o predmetnoj parnici obavijesti trgovačko društvo Euroherc osiguranje d.d. radi ostvarenja „intervencijskog efekta“, a obzirom na to da odluka o sporu može zavisno od rezultata postupka imati posredno pravni učinak i na navedeno trgovačko društvo. Naime, tuženik bi mogao imati regresni zahtjev prema navedenom trgovačkom društvu budući da tuženik kod označenog društva ima sklopljenu policu osiguranja od odgovornosti, koja polica pokriva i štete nastale na motornom vozilu. Predlaže odbijanje tužbenog zahtjeva uz naknadu parničnog troška.

    3. Podneskom od 24. studenog umješač na strani tuženika se usprotivio tužbi i postavljenom tužbenom zahtjevu te predložilo odbijanje istog kao neosnovanog. Tvrdi da tužitelj ničim nije dokazao da bi šteta nastala naletom vozila na divljač. Osporava da bi tužitelj udario u divlju svinju, čak i da je, osporava da bi se rodilo o životinji koja je došla iz lovišta kojim gospodari tuženik. Prigovara odgovornosti na strani tužitelja jer da je prilagodio brzinu kretanja stanju i uvjetima na kolniku, do nezgode ne bi došlo s obzirom na to bi tužitelj izbjegao životinju. Predlaže odbijanje tužbenog zahtjeva uz naknadu parničnog troška.

    4. Tužbeni zahtjev je osnovan.

    5. Predmet spora u ovoj pravnoj stvari je zahtjev tužitelja za isplatom regresne tražbine u iznosu ukupno 2.142,02 EUR sa zateznim kamatama na iznos od 1.067,70 EUR od 14. srpnja 2021. te na iznos od 1.080,23 EUR od 23. srpnja 2021. (imovinska šteta na vozilu) pa do isplate, a na ime tražbine isplaćene RS s osnova police kasko osiguranja cestovnih vozila, broj: 98,123.766 koja mu je nanesena 4. srpnja 2021. kada je došlo do naleta divljači iz lovišta kojim gospodari tuženik na prometnicu kojom se isti kretao vozilom.

    6. Radi razjašnjenja, a za ovaj postupak odlučnih okolnosti te radi pravilnog i potpunog utvrđenja činjeničnog stanja sud je tijekom postupka pročitao cjelokupnu dokumentaciju koja prileži spisu predmeta i to: Potvrdu Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Istarske, Policije postaje Pazin, KLASA: 211-04/21-O- 6035, URBROJ: 511-08-26/06-O-40-4/2021 od 21. listopada 2021. (list spisa 6-7), Zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Istarske, Policije postaje Pazin, broj: 511-08-26 od 5. srpnja 2021. (list spisa 8-9), Policu kasko osiguranja cestovnih prometa, broj: 98,123.766 (list spisa 10-12), Uvjeti kasno osiguranja cestovnih vozila (list spisa 13-21), Opće uvjete osiguranja Grawemobil (list spisa 23-26), Odštetni zahtjev iz osiguranja automobilskog kaska (list spisa 26-27), uplatnice (list spisa 28- 29), regresni zahtjev (list spisa 30-35), račun Auto Servis Nežić d.o.o., broj: 60/RSV/1 od 21. srpnja 2021. (list spisa 36), dopis Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Istarske, Policije postaje Pazin s Ispostavom Buzet, KLASA: 211-04/21-I- 6035, URBROJ: 511-08-26/06-O-40-3/2021 od 6. prosinca 2022. (list spisa 81), Izvješće Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Istarske, Policije postaje Pazin, KLASA: 211-04/21-I/6035, URBROJ: 511-08-26/06-O-40-3/2021 od 8. kolovoza 2021. (list spisa 81), Zapisnik o prekršaju (promet/prekršaj) Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Istarske, Policije postaje Pazin, KLASA: 211- 04/21-O-6035, URBROJ: 511-08-26/06-O-40-1/2021 od 8. kolovoza 2021. (list spisa 83-86), fotodokumentaciju (list spisa 114-122), nalaz i mišljenje vještaka prometne struke ZS (list spisa 126-136), proveo dokaz uviđajem na licu mjesta te saslušao svjedoke RS, ES, GS, NS i SS.

    7. Između stranaka nije sporno da se 4. srpnja 2021. oko 23,30 sati na dionici D44 Ponte Porton-Buzet dogodila prometna nesreća u kojoj je sudjelovao RS upravljajući motornim vozilom marke Renault Clio, registarskih oznaka [registarska oznaka].

    8. Sporno je između stranaka je li RS upravljajući motornim vozilom naletio na divljač, je li oštećenje na vozilu osiguranika tužitelja od udara divlje svinje, sporna je pasivna legitimacija tuženika te odgovornost osiguranika tužitelja za nastanak prometne nezgode.

    9. Uvidom u Potvrdu Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Istarske, Policije postaje Pazin, KLASA: 211-04/21-O-6035, URBROJ: 511-08-26/06-O-40- 4/2021 od 21. listopada 2021. vidljivo je da se 4. srpnja 2021. oko 23,30 sati na cesti D44-Ponte Porton-Buzet na 9 km + 620 m dogodio događaj (nalet divljači) u kojem je sudjelovao RS kao vozač vozila marke Renault Clio, registarskih oznaka [registarska oznaka]. Na vozilu je oštećen prednji branik i lijevo svjetlo za maglu na prednjem braniku. Šteta je nestručno procijenjena na 2.000,00 HRK, dok se na vozilu, osim mehaničkih oštećenja, na prednjem lijevom dijelu pronađene dlake nalik na dlake divlje svinje. Nakon udara divljači (divlje svinje na vozilo) ista se udaljila u nepoznatom pravcu. Na mjestu događaja ograničenje brzine je 60 km/h.

    10. Iz Zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Istarske, Policije postaje Pazin, broj: 511-08-26 od 5. srpnja 2021. slijedi da je vozač RS kritičnog dana imao 0,00 % koncentracije alkohola u krvi.

    11. Iz odštetnog zahtjeva vidljivo je da je RS **.**.2021. podnio zahtjev za isplatu iznosa prema dostavljenom računu (list spisa 35-36).

    12. Iz računa Auto Servis Nežić d.o.o., broj: 60/RSV/1 od 21. srpnja 2021. slijedi da je trošak popravka automobila bio 17.150,58 HRK.

    13. Iz potvrda (list spisa 29 i 30) slijedi da je tužitelj svom osiguraniku isplatio iznos od 8.000,00 HRK dana 13. srpnja 2021. te iznos od 8.139,06 HRK dana 22. srpnja 2021. na ime kasko osiguranja, a koji iznos u ovom parničnom postupku po osnovi regresa tužitelj potražuje od tuženika.

    14. Iz dopisa Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Istarske, Policije postaje Pazin s Ispostavom Buzet, KLASA: 211-04/21-I-6035, URBROJ: 511-08- 26/06-O-40-3/2021 od 6. prosinca 2022. slijedi da su na dionici ceste DC-44 Ponte Porton-Buzet, kod 9 km + 620 m navedene ceste, +/-2 km 2018. evidentirana 4 naleta vozila na divljač; 2019. 2 naleta vozila na divljač; 2020. 4 naleta vozila na divljač te 2021. 7 naleta vozila na divljač.

    15. Iz Izvješća Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Istarske, Policije postaje Pazin, KLASA: 211-04/21-I/6035, URBROJ: 511-08-26/06-O-40-3/2021 od 8. kolovoza 2021. vidljivo je da je 4. srpnja 2021. oko 23,30 sati vozač RS upravljao vozilom marke Renault Clio, registarskih tablica [registarska oznaka], a kretao se kolnikom DC 44 Ponte Porton-Buzet, u smjeru Buzeta. Dolaskom na 9 km + 620 m druge dionice navedene ceste, gdje je postavljen prometni znak divljač na cesti, na ravnom cijelu ceste isti je prednjim lijevim dijelom vozila udario u divlju svinju koja se nalazila na cesti. Na vozilu je nastala materijalna šteta, dok je divlja svinja otrčala s mjesta događaja u šumu. Vozač RS je imao 0,00 g/kg alkohola u krvi, da je koristio sigurnosni pojas i vozio s kratkim svjetlima. Obaviješten je lovočuvar GS iz Lovačke udruge „Fazan“ Motovun te nije izašao na mjesto događaja.

    16. Uvidom u Zapisnik o prekršaju (promet/prekršaj) Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Istarske, Policije postaje Pazin, KLASA: 211-04/21-O- 6035, URBROJ: 511-08-26/06-O-40-1/2021 od 8. kolovoza 2021. slijedi da se prometna nezgoda dogodila izvan naselja, da javne rasvjete nema, da je kolnik bio mokar, nije bilo radova na cesti, ograničenje brzine je 60 km/h, promet je bio rijedak, bila ke noć i kiša je padala. Na prednjem lijevom dijelu vozila pronađene su dlake nalik na dlake divlje svinje.

    17. Iz nalaza i mišljenja vještaka prometne struke ZS od 29. svibnja 2023. slijedi da je na temelju opisanih i prikazanih oštećenja na vozilu, zaključak da je isto prednjim lijevim dijelom vozila udario u divlju svibnju. U trenutku naleta vozilo se kretalo brzinom od 19,61 km/h. Za zaustavljanje vozila pri brzini njegova kretanja od 62,5 km/h bila je potrebna dužina puta od 48,82 m i vrijeme od 4,55 s. U trenutku uočavanja životinje vozilo je bilo udaljena 33,26 m. U uvjetima noćne vožnje te korištenja kratkih svjetala mogućnost uočavanja je na 30-40 m. Budući da je u konkretnome bila kiša s maglom te tamnu životinju na tamnoj podlozi, okrenutu glavom prema vozaču, proizlazi da je vidljivost bila znatno manja. Da su postojali uvjeti za kočenja, nalet bi bio izbježiv za sve brzine kretanja vozila niže od 50,01 km/h. Visina štete na vozilu iznosi 17.150,58 HRK s PDV.

    17.1. Podneskom od 28. kolovoza 2023. tuženik je prigovorio nalazu i mišljenju te zatražio da se vještak očituje je li prometno-tehnički, a prema obliku oštećenja, moguće utvrditi vrstu životinje na koju je automobil naletio; je li s prometno-tehničkog gledišta moguće da se vozač prije naleta, odnosno prije poduzimanja radnje kočenja, kretao brzinom višom od iskazane 60-65 km/h te koje eventualne implikacije navedeno ima na dinamiku štetnog događa; je li postavljanje znaka opasnosti „divljač na cesti“ dovoljno; je li bilo potrebno postaviti zaštitu žičanu ogradu, katadioptere ili sličnu opremu i da li bi žičana ograda spriječila prodor životinja na cestu. Također prigovara izračunu štete.

    17.2. Tužitelj nije imao primjedbi na nalaz i mišljenje.

    17.3. Na ročištu održanom 8. ožujka 2024. vještak se očitovao na prigovore tuženika navodeći da u cijelosti ostaje kod pisanog nalaza i mišljenja. U odnosu na prigovor tuženika da je u nalazu i mišljenju brzina kretanja vozila utvrđena isključivo po kazivanju vozača, ističe da je to jedan od elemenata na temelju kojeg je utvrđena brzina, ali ne isključivo po kazivanju vozača. Naime, u spisu postoje slike oštećenja vozila te ta oštećenja odgovaraju oštećenjima koja nastaju pri brzini koju je utvrdio u nalazu i mišljenju. S obzirom na to i uvjete na cesti, moguće je da je vozač vozio malo većom brzinom od utvrđene brzine, ali ne puno većom brzinom. U slučaju da je vozač vozio malo većom brzinom od utvrđene, ta brzina ne bi imala nikakve implikacije na dinamiku nastanka predmetnog štetnog događaja i oštećenja bi bila približno ista. Na daljnji upit je li, s obzirom na dostavljeni podatak o broju naleta divljači na toj dionici ceste, dovoljno postavljanje znaka opasnosti divljač na cesti, smatra da bi prometnica bila sigurnija da je postavljena i nekakva druga oprema, a ne samo prometni znak opasnosti. Navedeno iz razloga zato što se s jedne strane ceste nalazi šuma, a s druge strane potok, pa je logično da divljač prelazi cestu. Po njegovom mišljenju na toj dionici ceste bilo bi dobro postaviti zaštitnu žičanu ogradu ili primjerice katadioptere. Navedeno je dodatna oprema koja nije propisana kao obvezna za prometnice poput ove na kojoj se dogodila predmetna prometna nezgoda. Postavljanje zaštitne žičane ograde bi po njegovom mišljenju, ako se ista održava, spriječila prodor životinja na cestu. Na daljnji upit da li se s prometno tehničkog aspekta može utvrditi vrsta životinje na koju je automobil naletio, odgovara da to nije moguće. U konkretnom slučaju nije pronađena životinja na koju je automobil naletio, već su nađene samo dlake na vozilu nalik na dlaku divlje svinje. Što se tiče primjedbi izračuna visine štete, odgovara da je visina utvrđena na temelju računa autoservisa te može potvrditi da svi dijelovi za koje je navedeno da su zamijenjeni odgovaraju opisu oštećenja na vozilu i slikama oštećenog vozila i da su navedene cijene zamijenjenih dijelova realne. Na upit je li moguće da neke vrste divljači mogu preskočiti zaštitnu žičanu ogradu, odgovara da je to moguće. Na upit je li vozač, s obzirom na uvjete na cesti (kiša s maglom) mogao vidjeti životinju koju je udario, odgovara da je s obzirom na uvjete na cesti moguće da je krivo zaključio. Sigurno je da s obzirom na maglu i vrijeme nastanka opasnosti mogućnost zaključivanja smanjena. Na upit je li u konkretnom slučaju vozač, a s obzirom na ograničenje brzine na 60 km/h te uvjete na cesti, vozio prilagođenom brzinom budući da je utvrđeno da je vozio brzinom od 60-65 km/h, odgovara da je u slučaju loših uvjeta na cesti potrebno smanjiti brzinu kretanja vozila ispod propisanog ograničenja.

    18. Iz iskaza RS slijedi da se 4. srpnja 2021. oko 23:30 sati kretao iz smjera [adresa] prema Buzetu te je odjednom na ravnom dijelu ceste ugledao divljač. Ugledao ju je tek nekoliko metara ispred, ona se samo stvorila te udar nije mogao izbjeći. Čim je ugledao divljač počeo je kočiti te se zaustavio nakon nekoliko desetaka metara. Kada je ugledao divljač ona se nalazila na sredini desne prometne trake, a ne zna iz kojeg smjera je došla, pretpostavlja da je došla s lijeva jer se s lijeve strane nalazi šuma. U vrijeme kada se dogodila prometna nezgoda padala je kiša, ali nije bio pljusak te je kolnik bio mokar. Smatra da je udario u manju divlju svinju, a zbog veličine ne bi se moglo raditi o drugoj divljači. Od udarca su na automobilu ostali tragovi životinje u koju je udario, policija je to fotografirala i oni su rekli da se po njima radi o divljači. Nije siguran jesu li rekli da se radi o divljači ili da se radi baš o divljoj svinji. S obzirom na to da je padala kiša i da je bilo maglice od isparavanja asfalta, vidljivost je bila smanjena, pa iz tog razloga nije mogao dobro vidjeti u koju je životinju udario. Predmetnom dionicom vozi često i zna da je na tom mjestu ograničenje brzine od 60 km/h. U vrijeme prometne nezgode vozio je oko 60- 65 km/h. Siguran je da je vozio sporije i opreznije jer je padala kiša i jer je kolnik bio mokar, kao i zbog vozila koja su nailazila iz suprotnog smjera. U vrijeme udara na vozilu je imao upaljena kratka svjetla, a na tom dijelu dionice nema osvjetljenja. Iako tom dionicom često prolazi, na tom dijelu ceste ranije nije viđao divljač, eventualno je vidio divljač uz cestu na travi. Na cijelom tom potezu postavljen taj znak za opasnost od divljači. Odmah po udaru nazvao je buzetsku policiju te je jedan policajac izašao na lice mjesta. Kada je taj policajac vidio da se nezgoda dogodila na području nadležnosti pazinske policije pozvao je svoje kolege koji su također došli na lice mjesta. Da se radilo o dlakama divljači rekli su mu policajci Policijske postaje Pazin. Oni su ga i pitali u što je udario te im je rekao da misli da je udario u divljač. Policajci su o prometnoj nezgodi obavijestili lovačko društvo, ali je lovočuvar rekao da s obzirom na to da divljači nema na cesti i da je prošla ponoć, da neće izlaziti na lice mjesta. Policajci su svjetiljkom pretražili mjesta uz samu prometnicu s jedne i druge strane, koliko su to mogli, ali divljač nije pronađena. Od udara se oštetila prednja strana vozila od sredine nalijevo, pa su tako bili oštećeni prednji branik, dio haube i farovi, ali je auto bio u voznom stanju. Drugi dan je auto odveo na popravak te se tamo utvrdilo da su oštećeni i unutarnji dijelovi vozila, odnosno da je šteta veća nego se vidjelo na prvu. Vozilo je popravljeno u servisu Nežić d.o.o., račun je iznosio oko 17.500,00 HRK te je iznos od 16.500,00 HRK (zbog franšize od 1.000,00 HRK) njegovo osiguranje direktno platilo tom servisu.

    19. Iz iskaza svjedoka ES zakonskog zastupnika tuženika slijedi da mu je poznat događaj koji se dogodio 2021., a naknadno se iz papira i spisa upoznao s detaljima. Nije mu poznato ime osobe koja je upravljala motornim vozilom. Možda se ta osoba zove RS, nije mu poznata marka automobila kojom je taj RS upravljao, registarske oznake mu nisu poznate, misli da se prometna nezgoda dogodila navečer, a ostali detalji mu nisu poznati jer taj dan nije bio na licu mjesta. Nije mu poznato na što je taj RS naletio upravljajući vozilom, nisu mu poznati vremenski uvjeti kritičnog dana. Tog dana ga nitko nije kontaktirao, ali mu je poznato da je policija kontaktirala GS budući da je on zadužen za izlazak na teren u situaciji nesreće. Nisu mu poznati vremenski uvjeti. niti u što je RS udario upravljajući motornim vozilom. Poznato mu je da se nesreća dogodila na cesti Ponte Porton-Buzet, nije siguran koji je točan smjer. Na toj dionici postoji znak za opasnost od divljači, ta dionica nije osigurana žičanom ogradom, niti katadiopterom, a za postavljanje navedenog zadužen je cestar. Na toj dionici bi se znalo možda dva puta godišnje dogoditi nalet na srnu, divlju svinju ili psa. Iz lovnih aktivnosti nisu pronašli divljač na koju je RS naletio. 4. srpnja 2021. nisu se odvijale nikakve lovne aktivnosti, lov se odvija u jutarnjim satima a navečer ne.

    20. Svjedok GS navodi da mu je poznato što je predmet spora odnosno za predmetni postupak ga je kontaktirala policija da se dogodio nalet na dionici [adresa]. Nije mu poznato ime osobe koja je upravljala vozilom. Kad je došao na lice mjesta nije zatekao nikoga, došao je navečer, ne sjeća se kada. Policija mu je rekla da se dogodio nalet na divljač, a poslije nisu zatekli nikakvu divljač te da mu policija nije rekla o kojoj se divljači radi. Ne zna kakvi su bili vremenski uvjeti tog dana. Ne sjeća se koje je godišnje doba. Na toj dionici postoje znakovi za opasnost od naleta divljači, nije osigurana žičanom ogradom. Napominje da područje njihovog lovišta obuhvaća samo mali dio dionice ceste Motovun- Gradinje. Jedanput godišnje su se događali naleti vozila na divlju svinju, srne i jelene. Sljedeći dan od dana nastanka prometne nesreće bio je na terenu radi pronalaska divljači, međutim nisu pronašli ništa, odnosno nisu pronađeni ni tragovi krvi na cesti niti u šumi. Ograničenje brzine na toj dionici je 60 km/h. Napominje da njihovo lovište obuhvaća više dionica i to [adresa], također imaju i više općinskih cesta koje prolaze kroz područje lovišta. Na području lovišta prisutni su i psi tartufari koji tjeraju divljač na cestu. Također mu je poznato da se dogodio nalet na psa tartufara, taj nalet se dogodio prije dosta godina.

    21. Iz iskaza svjedoka PS slijedi da je član tuženika od 2016., a njegova djelatnost u toj udruzi je da je lovnik, odnosno organizira skupni lov. Poznato mu je da je predmet ovog postupka neka nesreća, međutim ne zna kad se dogodila. Nije mu poznato tko je sudjelovao u toj prometnoj nezgodi, nije mu poznato godišnje doba, niti doba dana. Nije mu poznato na što se naletjelo u toj prometnoj nezgodi, nisu mu poznati vremenski uvjeti. Ništa mu nije poznato o prometnoj nesreći. Poznato mu je da se nesreća dogodila na dionici Buzet-Ponte Porton, da su se na toj dionici događali naleti vozila na divljač, ne zna koliko puta godišnje. Na toj dionici su se događali udari na divlju svinju, srnu, ovce, a navedene životinje obitavaju na tom području. Nije obaviješten od strane policije o kritičnom događaju te nije bio prisutan na licu mjesta tog dana.

    22. Svjedok SS je naveo da je lovnik tuženika unazad 4 godine. Nije mu poznato kad se dogodila prometna nesreća, tko je sudjelovao, ime osobe koja je upravljala vozilom, kao ni na što je naletjela ta osoba. Jedino mu je poznato da u srpnju 2021. nije bilo lovnih aktivnosti. Policija ga nije kontaktirala vezano za taj predmetni događaj, nije bio na licu mjesta tog dana, niti je dobio ikakvu naredbu da traži to nešto na što se naletjelo. Na tom području su prisutne divlje svinje, jeleni, psi tartufari. Poznato mu je da se kritični događaj dogodio na dionici Ponte Porton- Livade, na toj dionici postoji znak za opasnost od divljači i da se na toj dionici događaju naleti na divljač 2 puta godišnje i da nije osigurana žičanom ogradom.

    23. Po ocjeni ovog suda, a na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka sukladno članku 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 2/07. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08., 96/08. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/08. – ispravljene, 57/11., 148/11. – pročišćeni tekst 25/13., 89/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske 70/19., 80/22.; dalje u tekstu: ZPP) ovaj sud nalazi da tužbeni zahtjev tužitelja je osnovan.

    24. Osnovni prigovor tuženika i umješača odnosi se na primjenu materijalnog prava jer tuženik smatra da se na konkretni pravni odnos trebaju primijeniti odredbe ZoL koji je lex specialis u odnosu na ZOO kao lex generalis.

    25. Prema članku 80. stavak 6. ZoL za štetu nastalu naletom vozila na divljač odgovara se na sljedeći način: vozač ako se utvrdi da je upravljao vozilom protivno odredbama propisa kojima je uređeno područje o sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi; lovoovlaštenik na čijem je lovištu nastala šteta ako se utvrdi da je šteta nastala zbog provođenja lova.

    26. ZoL ne propisuje tko odgovara za štetu nastalu na vozilu u slučaju naleta divljači na motorno vozilo izlijetanjem na cestu, pa se imaju primijeniti odredbe ZOO kojima se uređuje odgovornost za štetu, na što upućuje i odredba članka 76. stavak 2. ZoL kojom je propisano da u pogledu uzroka i odgovornosti za štetu važe odredbe zakona kojim se uređuju obvezni odnosi, ako taj Zakon ne propisuje drugačije.

    27. Na odgovornost lovoovlaštenika za štetu koju divljač počini na javnoj cesti primjenjuju se članci 1063.-1067. ZOO kojima je uređena odgovornost za štetu od opasne stvari jer je prema stajalištu sudske prakse divljač na cesti opasna stvar. Tim odredbama je propisano da se za štetu nastalu u vezi s opasnom stvari smatra da potječe od te stvari, osim ako se dokaže da one nisu bile uzrok štete (članak 1063. ZOO) i da za štetu od opasne stvari odgovora njezin vlasnik (članak 1064. ZOO), odnosno umjesto vlasnika stvari i isto kao i on odgovara osoba kojoj je vlasnik povjerio stvar da se njome služi ili koja je inače dužna da je nadgleda. Kako je divljač dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobito zaštitu (članak 3. stavak 1. ZoL), to za štetu od divljači odgovara osoba koja je stekla pravo lova na temelju zakupa ili koncesije (lovoovlaštenik). Odgovornost lovoovlaštenika je objektivna, po načelu kauzaliteta, a teret dokazivanja ekskulpacijskih razloga za oslobođenje od odgovornosti za štetu iz članka 1067. ZOO je na lovoovlašteniku, ovdje tuženiku.

    28. Oslobođenje od odgovornosti za štetu prouzročenu opasnom stvari moguće je u slučajevima propisanim odredbama člankom 1067. ZOO, prema kojima se vlasnik opasne stvari oslobađa odgovornosti, ako dokaže da šteta potječe od nekog nepredvidivog uzroka koji se nalazio izvan stvari, a koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti (stavak 1.), ako je šteta nastala isključivo radnjom oštećenika ili treće osobe koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao spriječiti (stavak 2.), a ako je nastankom štete djelomično pridonio oštećenik vlasnik se oslobađa djelomično (stavak 3.), ili ako je nastanku štete djelomično pridonijela treća osoba, ona odgovara oštećeniku solidarno s vlasnikom stvari, a dužna je snositi naknadu razmjerno težini svoje krivnje (stavak 4.).

    29. Što se tiče tvrdnji tuženika da je mjesto nastanka štetnog događaja bilo označeno prometnim znakom opasnosti "divljač na cesti", a da osiguranik tužitelja nije prilagodio brzinu kretanja uvjetima na cesti, jer se kretao brzinom od oko 65 km/h uz ograničenje od 60 km/h, valja navesti da iz nalaza i mišljenja vještaka slijedi da se u trenutku naleta vozilo kretalo brzinom od 19,61 km/h, da se prije kočenja kretalo vozilo 62,5 km/h, a za zaustavljanje vozila pri toj brzini bila je potrebna dužnika puta od 48,82 m i vrijeme od 4,55 s, da je vozilo bilo udaljeno od životinje 33,26 m u trenutku uočavanja, a s obzirom na uvjete na cesti isto je bilo smanjeno na 30-40 m. Prema tome, ovaj sud zaključuje da osiguranik tužitelja nije ni djelomično pridonio nastanku štete jer na njegovoj strani nije postojala mogućnost poduzimanja ikakve radnje kojom bi bio izbjegnut nalet, dakle tuženik nije dokazao ekskulpacijski razlog iz članka 1067. stavak 2. i 3. ZOO.

    30. Pri tome valja napomenuti da osiguranik tužitelja nije vozio neprilagođenom brzinom jer iz nalaza i mišljenja vještaka slijedi da je vozio brzinom od 62,5 km/h, a da je na toj dionici ograničenje brzine 60 km/h.

    31. Suviše toga na raspravi održanoj 8. ožujka 2024., a odgovarajući na prigovore tuženika, vještak je naveo da je brzinu utvrdio ne samo po kazivanju vozača, već na temelju slike oštećenje vozila i da upravo ta oštećenja odgovaraju oštećenjima koja nastanu pri brzini koju je utvrdio u nalazu i mišljenju. U slučaju da je vozač vozio i malo većom brzinom od utvrđene, ista ne bi imala nikakve implikacije na dinamiku nastavka predmetnog štetnog događa i oštećenja bi bila približno ista.

    32. Tuženik prigovara da se štetni događaj mogao izbjeći postavljanjem zaštitne ograde i katadioptera te da je potrebno utvrditi ponašanje osobe koja upravlja javnom cestom na kojoj se štetni događaj zbio, koja je dužna poduzimati radnje za osiguranje da ceste budu sigurne za promet. I u slučaju da za štetu tužitelju postoji odgovornost pravne osobe koja upravlja cestom, odgovornost te pravne osobe bi kao i odgovornost tuženika u odnosu na oštećenika bila solidarna, a člankom 43. stavak 1. ZOO je propisano da svaki dužnik solidarne obveze odgovara vjerovniku za cijeli dug i vjerovnik može zahtijevati njegovo ispunjenje od koga hoće sve dok ne bude potpuno ispunjen, pa eventualna odgovornost pravne osobe koja je upravljala cestom nema utjecaja na odgovornost tuženika. Stoga prigovor promašene pasivne legitimacije istaknut od strane tuženika nije osnovan.

    32.1. U odnosu na taj prigovor tuženika ovaj sud primjećuje da u situaciji kada je tuženik primijetio da postavljanje znaka „divljač na cesti“ nije dostatan za upozorenje vozačima, a imajući u vidu iskaz svjedoka GS (list spisa 177), PS (list spisa 178), SS (list spisa 178-179) i ES (list spisa 177) te sadržaj dopisa (list spisa 81) slijedi da su na toj dionici učestali naleti divlje svinje srna, jelena, ovaca, pa je tuženik trebao i mogao podnijeti zahtjev cestaru da se ta dionica osigura dodatnom opremom (žičanom ogradom i katadiopterima). Na navedene okolnosti tuženik tijekom postupka nije dostavio odgovarajuće dokaze.

    33. Dakle, tuženik i umješač do zaključenja glavne rasprave nisu dokazali postojanje okolnosti koje bi njegovu (objektivnu) odgovornost djelomično ili u potpunosti isključile (članak 1067. ZOO).

    34. Člankom 50. stavak 1. Zakona o cestama („Narodne novine“ broj: 84/11., 22/13., 54/13., 148/13., 92/14., 110/19.; dalje u tekstu: ZC) propisano je da za štetu trećim osobama nastalu na javnoj cesti zbog naleta na divljač odgovara se po osnovi krivnje. Pravna osoba koja upravlja javnom cestom, odnosno koncesionar odgovara za štetu iz stavka 1. ovoga članka nastalu na javnoj cesti ako javna cesta, na zahtjev osobe koja gospodari lovištem, nije označena prometnom signalizacijom i opremom sukladno posebnim propisima (stavak 2.).

    35. Na temelju tako utvrđenoga činjeničnog stanja, prihvaćajući nalaz i mišljenje sudskog vještaka prometne struke kao stručno utemeljen i valjano argumentiran, cijeneći i druge dokaze, ovaj sud zaključuje da divljač (divlja svinja), kretanjem i izlaskom iz lovišta na prometnicu predstavlja opasnu stvar pa tuženik, kao lovoovlaštenik lovišta iz kojeg potječe divljač, odgovara za štetu od opasne stvari, da na strani vozača vozila nema odgovornosti, odnosno krivnje za nastanaka prometne nezgode jer, krećući se u noćnim uvjetima brzinom od oko 62,5 km/h, u okviru dopuštene brzine od 60 km/h, nije postupio protivno propisima i nije prekoračio brzinu koja je bila ograničena na 60 km/h. Uzimajući u obzir kako je divljač vozaču postala uočljiva vremenski oko 4,55 s prije naleta vozila, da je u trenutku uočavanja bio udaljen 33,26 m, a da pri brzini od 62,5 km/h bila je potrebna dužina puta 48,82 m te kako se radilo o noćnim uvjetima vožnje i u reagiranju vozača nije bilo zakašnjenja, to ovaj sud zaključuje kako vozaču raspoloživo vrijeme od uočavanja opasnosti nije bilo dostatno kako bi mogao izbjeći nalet na divljač. Pritom prigovore tuženika i umješača prema kojima tužitelj nije vožnju prilagodio uvjetima na cesti i stanju kolnika te da brzina nije bila takva da se može pravodobno zaustaviti pred svakom predvidljivom zaprekom, ovaj sud otklanja držeći kako je vozač postupio sukladno članku 51. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj: 67/08., 48/10. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 74/11., 80/13., 158/13. - Odluka i rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske, 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20.). Kako je na mjestu štetnog događa bio postavljen znak za opasnost na divljači to znači da je pravna osoba koja gospodari cestom postupila sukladno članku 50. stavak 2. ZC.

    36. S obzirom na to da na strani osiguranika tužitelja nije bilo doprinosa nastanku štetnog događaja za štetu je u konkretnom slučaju odgovaran tuženik koji gospodari lovištem prema članku 80. stavak 6. ZoL u svezi članka 1045., članka 1063. i članka 1064. ZOO.

    37. U odnosu na prigovor tuženika i umješača da nije utvrđeno da bi oštećenja na vozilu osiguranika tužitelja bila posljedica naleta na divlju svinju, ovaj sud je imao u vidu sadržaj Potvrde (list spisa 6) iz koje slijedi da su na prednjem dijelu vozila pronađene dlake nalik na dlake divlje svinje, što slijedi iz sadržaja Izvješća o poduzetom (list spisa 82) i Zapisnika o prekršaju (list spisa 84). Također navedeno slijedi iz nalaza i mišljenja vještaka.

    37.1. U odnosu na taj prigovor ovaj sud primjećuje da u situaciji dvojbe o kojoj se divljači radi, tuženik i umješač mogli su predložiti odgovarajuće vještačenje dlaka, što nisu učinili, pa ovaj sud prihvaća tvrdu tužitelja da je uzrok oštećenja na vozilu posljedica naleta divlje svinje.

    38. U odnosu na prigovor tuženika koji se odnosi na visinu štete ovaj sud je imao u vidu nalaz i mišljenje vještaka iz kojeg slijedi da je visina štete na vozilu točno obračunata prema računu, broj: 60/RSV/1 (list spisa 35-36), pa utvrđuje nastalu štetu u visini od 17.150,58 HRK s PDV.

    39. Stoga je tuženik utuženi iznos u obvezi platiti tužitelju na temelju članka 963. stavak 1. ZOO kojim je propisano da isplatom naknade iz osiguranja prelaze na osiguratelja, po samom zakonu, do visine isplaćene naknade, sva osiguranikova prava prema osobi koja je po bilo kojoj osnovi odgovorna za štetu.

    40. Odluka o troškovima temelji se na članku 154. stavak 1. ZPP u svezi članka 155. stavak 1. ZPP te odredaba Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj: 138/23.; dalje u tekstu: OT).

    41.1. Člankom 154. stavak 1. ZPP propisano je da stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna je protivnoj stranci i njezinu umješaču naknaditi troškove izazvane vođenjem postupka. Umješač na strani stranke koja je izgubila parnicu dužan je naknaditi troškove koje je uzrokovao svojim radnjama.

    41.2. Tužitelju koji su zastupani po punomoćniku iz reda odvjetnika, a imajući u vidu vrijednost predmeta spora od 2.142,02 EUR, priznat im je trošak i to za sastav tužbe od 6. srpnja 2022. u visini od 100 bodova (Tbr. 7/1. OT), sastav podneska od 1. rujna 2023. u visini od 100 bodova (Tbr. 8/1. OT) pristupa na ročište od 25. studenog 2022. u visini od 100 bodova (Tbr. 9/1. OT), pristupa na ročište od 23. ožujka 2023. u visini od 100 bodova (Tbr. 9/1. OT), pristupa na ročište od 8. ožujka 2024. u visini od 100 bodova (Tbr. 9/1. OT) te pristupa na ročište od 15. siječnja 2025. u visini od 100 bodova (Tbr. 9/1. OT), odnosno 600 bodova, a što pomnoženo s vrijednošću jednog boda od 2,00 EUR (Tbr. 54. OT) iznosi 1.200,00 EUR. Tužitelju je priznat trošak PDV od 25 % (Tbr. 46. OT) koji iznosi 300,00 EUR te trošak predujma za prometno vještačenje u visini od 398,16 EUR te dopunu prometnog vještačenja u visini od 97,41 EUR.

    41.3. Istom je priznat trošak sudske pristojbe na presudu u visini od 33,91 EUR na temelju Tbr. 2/1. Uredbe o tarifi sudskih pristojbi („Narodne novine“ broj: 37/23.) jer u smislu članka 7. stavak 2. Zakona o sudskim pristojbama („Narodne novine“ broj: 118/18., 51/23.) ima mogućnost u roku od tri dana od elektroničke dostave presude platiti polovicu propisanog iznosa te sudske pristojbe.

    41.4. Tužitelju nije priznat trošak sastava podneska od 19. prosinca 2022. jer mu isti nije bio potreban za vođenje parnice te trošak sudske pristojbe na tužbu jer ista nije plaćena.

    41.5. Prema tome, tuženiku je naloženo naknaditi tužitelju trošak postupka u visini od 2.029,48 EUR sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 21. veljače 2025. pa do isplate na temelju članka 151. stavak 3. ZPP u svezi članka 107. stavak 2. ZID ZPP/22.

    41.6. O visini stope zateznih kamata odlučeno je primjenom članka 29. stavak 2. ZOO.

    41.7. Budući da tuženik i umješač nisu uspjeli ovom postupku, valjalo je odbiti njihov zahtjev za naknadu troškova postupka, kao neosnovan.

    41. Slijedom navedeno, valjalo je odlučiti kao u izreci ove presude.

    U Pazinu, 21. veljače 2025.

    Sudac:

    Luka Zenić

    UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

    Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana, a koji rok se računa od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ako je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu bez obzira na to što nije na isto pristupila, odnosno od dana primitka prijepisa presude, ako stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje.

    Žalba se podnosi pisano u 3 (tri) istovjetna primjerka (osim ako se podnosi elektroničkom komunikacijom), putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.

    DNA:

    1. Tužitelju po pun.

    2. Tuženiku po pun.

    3. Umješaču po pun.

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.