Republika Hrvatska
Županijski sud u Varaždinu
Varaždin, Braće Radić 2
Poslovni broj: K-14/2024-109
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Varaždinu, u vijeću sastavljenom od sudaca Darija Lokasa, predsjednika vijeća i Nevenke Bogdanović članice vijeća te sudaca porotnika Ankice Horvat, Ivana Fučkara i Dražena Tureka, članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Gordane Patajac, u kaznenom predmetu protiv optužene SĆ zbog kaznenog djela iz članka 110. u vezi sa člankom 34. Kaznenog zakona (Narodne novine broj 125/11, 144/12, 56/15 i 61/15 – ispravak, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22., 114/23. i 36/24.), povodom optužnice Županijskog državnog odvjetništva u Varaždinu broj KO-DO-1/2024 od 6. veljače 2024., izmijenjene na raspravi 20. veljače 2025., nakon javne rasprave održane 20. veljače 2025. u prisutnosti zamjenika županijske državne odvjetnice u Varaždinu Darka Galića, optužene SĆ i branitelja optužene odvjetnika Matije Šikića, 25. veljače 2025. objavio je, a 20. veljače 2025.
p r e s u d i o j e
optužena SĆ, OIB [osobni identifikacijski broj], kći S i C rođene SĆ, rođena **.**.1999. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], trenutno se nalazi u istražnom zatvoru u Zatvoru u Bjelovaru, nezaposlena, bez primanja i imovine, živi u izvanbračnoj zajednici s CĆ, majka šestero mldb. djece u odnosu na koju je lišena roditeljske skrbi, državljanka Republike Hrvatske, protiv nje se vodi još jedan kazneni postupak pred Općinskim sudom u Čakovcu zbog kaznenih djela iz članka 117. stavka 2. u vezi stavka 1. i članka 304. stavka 1. KZ/11.,
k r i v a j e
što je:
I. dana 17. studenog 2023. oko 1.00 sati u kući u [adresa], tijekom svađe s izvanbračnim suprugom CĆ, pristajući da ga usmrti, zadala mu nožem dužine oštrice 8 cm ubodnu ranu stražnjeg lijevog dijela prsnog koša i lijevog bubrega s krvarenjem u trbušnu šupljinu te rezne rane desne šake i lezije tetive abduktora malog prsta, uslijed čega je CĆ zadobio teške tjelesne ozljede,
d a k l e, s namjerom da ubije drugog, poduzela radnju koja prostorno i vremenski neposredno prethodi ostvarenju bića kaznenog djela ubojstva, čime je počinila kazneno djelo protiv života i tijela pokušajem ubojstva, opisano i kažnjivo po članku 110. u vezi s člankom 34. Kaznenog zakona (NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22 i 114/23, dalje KZ/11).
II. Na temelju odredbe članka 110. u vezi s člankom 34. stavkom 2., uz primjenu članka 48. stavka 1. i članka 49. stavka 1. točke 2. KZ/11. optužena SĆ
osuđuje se
NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 3 (TRI) GODINE
III. Na temelju odredbe članka 54. KZ/11 optuženoj SĆ se u izrečenu kaznu zatvora ima uračunati vrijeme lišenja slobode te vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od 17. studenog 2023. do 20. svibnja 2024. i od 01. listopada 2024. pa nadalje.
IV. Na temelju odredbe članka 148. stavka 1. i 6. ZKP/08 optužena SĆ se u cijelosti oslobađa obveze naknade troškova kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točke 1. do 6. ZKP/08 te nagrade i nužnih izdataka postavljenog joj branitelja po službenoj dužnosti.
Obrazloženje
1. Županijsko državno odvjetništvo u Varaždinu optužnicom od 6. veljače 2024. broj KO-DO-1/2024-1. stavilo je na teret optuženoj SĆ počinjenje kaznenog djela protiv života i tijela - pokušaj teškog ubojstva iz članka 111. točka 3. u vezi članka 34 KZ/11. Nakon provedenog dokaznog postupka, na raspravi 20. veljače 2025., ovlašteni tužitelj je izmijenio optužnicu i optuženoj stavio na teret počinjenje kaznenog djela protiv života i tijela - pokušaj ubojstva iz članka 110. u vezi članka 34. KZ/11.
2. Pozvana na očitovanje o izmijenjenoj optužnici optužena SĆ je izjavila da se ne smatra krivom za počinjenje inkriminiranog joj kaznenog djela.
3. Tijekom dokaznog postupka, uz suglasnost stranaka, pročitani su iskaz žrtve CĆ (stranice 324. do 325. spisa) te iskazi svjedoka JĆ (stranice 194. te 393. do 394. spisa), NĆ (stranice 179. do 180. te 364. do 365. spisa), AĆ (stranice 212. i 213 te 366. do 367.), PĆ (stranice 188. te 397. do 398. spisa) i UĆ ( stranica 192. te 397. spisa), nalaz i mišljenje stalne sudsko-medicinske vještakinje dr. med Andrine Kopjar te dopuna istog (listovi 226. do 229. i 395. do 396. spisa), provedeno je psihijatrijsko vještačenje optužene na okolnost njezine ubrojivosti "tempore criminis" po vještaku psihijatru mr.sc. Nenadu Horvatu, dr.med., koji je dao svoj nalaz i mišljenje s dopunama u pisanom obliku te je ispitan na raspravi (stranice 429. do 438., 487. do 489. i 515. do 519. spisa), pročitane su isprave u spisu i to: Zapisnik o očevidu od 17. studenog 2023. (stranice 17-20 spisa), Zapisnik o očevidu od 19. studenog 2023. (stranice 135 do 138. spisa), Zapisnici i potvrde o privremenom oduzimanju predmeta (stranice 21-27 spisa), Ispis dojave od 17. studenog 2023. (stranica 37-39 spisa), Prijave ozljeda Zavoda za hitnu medicinu međimurske županije i medicinska dokumentacija za žrtvu i optuženu Županijske bolnice Čakovec (stranice 40. i 41. spisa te 43. i 44. spisa), Zapisnik o ispitivanju alkoholiziranosti (stranica 45. spisa), Optužnica Općinskog državnog odvjetništva u Čakovcu KO-DO-6/2023 od 10. siječnja 2023.(stranice 66.-69. spisa), Rješenja ODO-a u Čakovcu o odbačaju kaznenih prijava od 31. kolovoza 2023. i 29. lipnja 2023. (stranice 70. – 81. spisa), Službena bilješka Općinskog državnog odvjetništva u Čakovcu broj KR-DO-214/2022 od 11. listopada 2022. (stranice 82.-84. spisa) i Službena bilješka Općinskog državnog odvjetništva u Čakovcu broj KR-DO- 14/2020 od 17. travnja 2020. (stranice 85 i 86 spisa), Izviješće Probacijskog ureda Varaždin od 29. studenog 2024, na kraju dokaznog postupka, prije ispitivanja optužene, pročitani su izvaci iz njezine kaznene i prekršajne evidencije (stranice 550 do 553. spisa).
4. Odbijen je dokazni prijedlog obrane za provođenjem kombiniranog ginekološko- psihijatrijskog vještačenja na okolnost eventualnog utjecaja hormonalnih promjena u trudnoći na duševno stanje optužene "tempore criminis" budući se vještak psihijatar u svojem nalazu i mišljenju decidirano izjasnio o navedenoj okolnosti, pa je dokazni prijedlog obrane na utvrđenje činjenice koja je već utvrđena drugim dokazom, ocijenjen nevažnim.
5. Žrtva CĆ, izvanbračni suprug optužene, tijekom istrage je koristio zakonsku blagodat i nije svjedočio. Na raspravi je iskazao da se sjeća događaja od 16. i 17. studenog 2023., navevši da je te večeri 16. studenog 2023., u svojoj kući u [adresa]., bio sa izvanbračnom suprugom SĆ i HĆ te su konzumirali alkohol – crno vino i budući je saznao da ga je SĆ prevarila sa bratićem IĆ to joj je predbacio zbog čega su se verbalno sukobili. Kako je već bio alkoholiziran u ljutnji je razbio jednu čašu te se porezao po desnoj ruci iznad malog prsta i po gornjem dijelu podlaktice. To je bilo negdje oko 20,00 sati. UĆ mu je pomogao da sanira porezotine. Negdje oko 1 sat iza ponoći, kad je HĆ već otišao svojoj kući, on je otišao izvan kuće kako bi izvršio malu nuždu te, dok je obavljao nuždu, osjetio je nekakvu toplinu u predjelu lijeve donje strane leđa. Uspio se okrenuti i vidjeti mušku osobu kako se udaljava prema cesti. Vratio se u kuću i SĆ pokazao leđa da bi mu ona rekla da je izboden, pitajući ga što je radio. Uzeo je nož sa stola u kući i htio je otići van da vidi tko ga je ubo, ali ga je SĆ spriječila u tome. Ubrzo je došla hitna pomoć te se samo sjeća da se sukobio s njima jer nije htio ići u bolnicu. Bio je poprilično pijan. Siguran je da ga nije ubola SĆ jer nema razloga za to budući se oni vole, ne zna tko ga je ubo, samo želi reći da tamo ima puno drogeraša i svakakvih ljudi. Ne osjeća se žrtvom i ne želi da ŠĆ bude u istražnom zatvoru. Ta osoba koja ga je ubola bila je nešto krupnija od njega i njegove visine te je imala kapuljaču na glavi pa je ne može opisati. Na pitanje zbog čega do sada nije spominjao mušku osobu s kapuljačom kao počinitelja djela, pa niti na ispitivanju pred državnim odvjetništvom, odgovorio je da nije htio iskazivati na ispitivanju, ali da je to tužitelju rekao nakon što je prestalo snimanje. Ni policiji nije ništa rekao o tom čovjeku, a ne sjeća se da li je doktoru nešto rekao. Završno je naveo da ono što je govorila njegova majka, svjedokinja JĆ, na državnom odvjetništvu da ga je ŠĆ ubola nije istina jer je ona od početka protiv ŠĆ, a posebno kad je saznala da ga ŠĆ vara sa IĆ, pa je htjela takvim iskazivanjem na nju svaliti krivnju.
6. Svjedokinja JĆ, majka žrtve, iskazujući na ispitivanju pred ŽDO-om, u bitnom je navela da živi u svojoj kući u [adresa], a jednu sobu u kući je dala sinu RĆ i njegovoj izvanbračnoj supruzi SĆ koji tamo žive. Dana **.**.2023. RĆ i SĆ su bili kod UĆ koji živi isto u [adresa], ali malo dalje od njene kuće. Prije toga njih troje su bili kod nje i pili, ali su onda svi otišli k UĆ. RĆ i SĆ su došli kući oko 00.30 sati, tada ona nije spavala jer je u naselju bilo glasne muzike pa nije mogla spavati. Kad su došli u kuću čula je da SĆ nešto viče. Vrata njihove sobe su bila otvorena pa je ušla unutra. Vidjela je da je SĆ bila pijana. Ona je nešto vikala na RĆ, a u jednom času ga je udarila nogom između njegovih nogu i podmetnula mu je nogu, pa je on pao na pod. Ona prije toga nije vidjela da SĆ ima u ruci nekakav nož, ali nakon što je RĆ pao na pod, SĆ ga je ubola nožem u leđa, negdje na sredini leđa, više s lijeve strane. Nakon toga SĆ je namjerno ubola sebe s tim istim nožem u nogu, i to gore s prednje strane. Vidjela je da se na podu pojavila krv i išla je zvati hitnu pomoć. Prije oko tri tjedna saznala je da je SĆ trudna, to joj je rekao CĆ. Zna da je SĆ znala otići k PĆ i da je znala ostati po nekoliko dana kod njega. Međutim, zna da joj je RĆ to sve oprostio.
6.1. Iskazujući na raspravi 04. srpnja 2024. u vezi događaja iz studenog 2023. koji se odigrao u kući u [adresa], svjedokinja JĆ navela je da nije ništa vidjela već da joj je sin RĆ došao i rekao da je uboden. Vidjela je da krvari iz lijevog dijela leđa, u predjelu lopatice. Nije vidjela kako je uboden. Nije ga pitala tko ga je ubo. SĆ bila je s njim u kući. Prije nego je uboden RĆ, s njima u društvu u kući bio je njezin bivši zet FĆ kojeg su oni ispratili prije nego što je RĆ uboden. To je sve što ja zna o događaju. Nakon što joj je zastupnik ŽDO-a, po odobrenju predsjednika vijeća, predočio raniji iskaz u kojem je drugačije iskazivala o događaju nego na raspravi i kada je u bitnom navela da je optužena: "....u jednom času oštećenog RĆ udarila nogom između njegovih nogu i podmetnula mu nogu pa je on pao na pod, a prije toga nisam vidjela da ona ima u ruci nekakav nož, ali nakon što je RĆ pao na pod SĆ ga je ubola nožem u leđa, negdje na sredini leđa, više s lijeve strane", svjedokinja pozvana da objasni razliku u svojem iskazivanju navodi da nije vidjela SĆ da bi ubola CĆ već joj je to CĆ rekao nakon što je uboden. Na pitanje zastupnika ŽDO-a zašto je tijekom iskazivanja pred njim rekla da je SĆ ubola CĆ nožem u leđa, a sada to negira, odgovorila je da je bila u šoku tijekom ispitivanja pred ŽDO-om pa je to rekla, odnosno to je zaboravila. Nije vidjela da bi SĆ u ruci držala nož. Na posebno pitanje branitelja optužene odgovorila je da nije čula od drugih da bi SĆ ubola RĆ nožem u leđa jer nikog drugog nije bilo u kući osim nje i njih dvoje, već je ona to vidjela, dakle, da je SĆ ubola RĆ u leđa. Pozvana da objasni razliku u iskazu od maloprije kad je rekla da nije vidjela ubod, a sada je rekla da jest, navodi da nije vidjela da bi SĆ držala nož u ruci prije nego će RĆ biti uboden i prije nego je vidjela da krvari. Vidjela je da su oni bili međusobno bočno okrenuti, a ne sjeća se da bi se prethodno valjali po podu. Na pitanje predsjednika vijeća, nakon što joj je predočen dio iskaza kojeg je dala pred ŽDO-om i u kojem je navela da je SĆ u jednom času udarila RĆ između nogu i podmetnula mu nogu pa je on pao na pod, a na raspravi to nije spomenula, izjavila je da je točno ono što je tad rekla pred ŽDO-om, a na raspravi je to zaboravila iskazati. Završno je navela da bi željela da se SĆ vrati na adresu u [adresa] i da se pomirila s njom i sve joj oprostila.
7. Svjedok ŽĆ u svojem iskazu pred ŽDO-om naveo je da radi kao liječnik u Zavodu za hitnu medicinsku pomoć Međimurske županije. Dana 17. studenog 2023. radio je u smjeni na radnom mjestu. Ne sjeća se više u koje doba dana, ali moguće da je to bilo oko 1.00 sati, primili su poziv telefonom da su u mjestu [adresa] u kući broj 305 ozlijeđene dvije osobe i da krvare, a da se radi o napadu nožem, te da se radilo o sukobu muža i žene. Obzirom na takvu dojavu, dispečer u njihovoj službi je odmah nazvao policiju i obavijestio je o događaju, a ekipa hitne pomoći je krenula na mjesto događaja. Išao je on s vozačem, ne sjeća se tko je to bio, i medicinskim tehničarom ČĆ. Kad su došli do kuće broj 305 u [adresa], na ulaznim vratima u kuću zatekli su tri osobe kako stoje, i to jedna mlađa muška i ženska osoba i jedna starija ženska osoba. Te osobe nisu vikale, nisu se svađale, bile su mirne i nije bilo nikakve agresije. Vidio je da ove dvije mlađe osobe imaju na odjeći i na rukama tra- gove krvi. Rekao im je da bi trebali ući u kuću da ih pregledaju i to su oni učinili bez problema. Nakon ulaska u kuću on je njih troje pitao što se dogodilo. Muška osoba mu je rekla da su on i žena malo popili i da su se posvađali, pa da je zatim žena njega ubola nožem. Žena nije rekla ništa o tome da bi ga ubola nožem, nego je rekla da je ona ozlijedila sebe nožem i da ju nije ozlijedio suprug. Ta mlađa žena imala je jednu ubodnu ranu na desnom bedru naprijed, veličine oko 1 cm, i tu ranu je medicinski tehničar odmah sanirao. Mlađa žena imala je i jedan kontuzijski biljeg na glavi otraga, na potiljku, on je tu kontuziju utvrdio pipanjem glave. Ta žena imala je još i nekoliko površ-nih ozljeda desne podlaktice. Za vrijeme dok je medicinski tehničar sanirao ranu kod žene, on je pristupio pregledu muške osobe koja je stajala u sobi. Taj muškarac imao je ubodnu ranu na leđima u visini desetog rebra s lijeve strane, otprilike 10 cm ispod plećke. Muškarac je imao također i dvije porezotine na desnoj ruci, jedna na podlaktici koja je bila dužine oko 10 cm, nepravilnih rubova, a druga je bila u predjelu između palca i kažiprsta, dužine također oko 10 cm, nepravilnog oblika, otprilike u obliku slova "L". U međuvremenu je medicinski tehničar završio s obradom rane kod ženske osobe i započeo s obradom ozljeda kod muške osobe. On je procijenio da se ovdje može raditi o ozbiljnoj ozljedi i rekao je muškoj osobi neka se pripremi za odlazak u bolnicu. Naime, za ubodnu ranu u području leđa na licu mjesta nije bilo moguće utvrditi dubinu te rane, odnosno kuda ona prodire. Međutim, taj muškarac je kategorički odbio ići u bolnicu, izričito se tome protivio i rekao je da on ne ide u bolnicu. Tada je u kuću ušla jedna muška osoba, za koju su saznali da je to susjed. Zamolio je tog čovjeka da napusti kuću jer nema što tu tražiti, ali on nije htio otići, nakon čega je ozlijeđeni muškarac postao agresivniji i počeo se unositi medicinskom tehničaru u lice. Medicinski tehničar je tada pitao zašto su ih zvali ako ih sada ne trebaju, na što su oni nastavili s unašanjem u lice, postavili su se agresivno prema njima, ali nije bilo direktnog fizičkog napada. Nakon toga on i medicinski tehničar su zaključili da je situacija postala nesigurna i otišli su iz kuće. Stali su na ulazu u selo i tamo pričekali dolazak policije, pa su se s njima vratili u kuću. Za vrijeme njihovog boravka u kući mlađa ženska osoba je sjedila na stolici, čuo je da je nešto govorila, ali nije na to obraćao pažnju, dok je starija ženska osoba pokušavala primiriti situaciju, ona je razumno postupala. Misli da je upravo ona i pozvala hitnu pomoć. Za vrijeme boravka u kući osjetio je miris alkohola, a kod mlađe muške i ženske osobe bilo je jasno vidljivo euforično ponašanje. Nakon njihovog povratka u kuću s policijom, nastavili su s obradom ozljeda kod muške osobe, on mu je ponovno spomenuo da bi morao otići u bolnicu, ali je ozlijeđeni to ponovno kategorički odbio. Tada mu je on dao na potpis medicinsku dokumentaciju u kojoj je bila i izjava da on odbija medicinsku pomoć u bolnici. Svjedok NĆ na raspravi je iskazivao sukladno iskazivanju pred ŽDO-omu, time da je na raspravi naveo da su tehničar i on po dolasku na mjesto događaja prisutne pitali što se dogodilo, a ozlijeđeni muškarac je rekao da ga je napala mlađa žena, a kasnije da to nije ponovio već je imao različita obrazloženja kako se ozlijedio. Nakon što mu je predočeno da je na ispitivanju pred ŽDO-om 28. prosinca 2023. izjavio: „Muška osoba mi je rekla da su on i žena malo popili i da su se posvađali, pa da je zatim žena njega ubola nožem.“, i zatraženo da se izjasni da li je točno to što je rekao pred ŽDO-om, izjavio je da jeste, a na raspravi je to propustio tako reći obzirom je prošlo puno vremena od događaja te da ostaje kod te izjave koju je dao pred ŽDO.
8. Svjedok AĆ je iskazujući pred ŽDO-om naveo da je 17. studenog 2023. sa liječnikom ŽĆ došao u [adresa] iza ponoći, po pozivu koji su primili da je jedna osoba ubodena nožem. Kad su došli do kuće u kojoj se zbio događaj, vidjeli su da se oko kuće nalazi desetak osoba, bili su jako glasni, pa su i sebe jedva čuli. U kući je bio CĆ, on tada nije znao kako se zove koja osoba u kući, a s njim je bila i još jedna ženska osoba, kasnije je utvrdio da je to SĆ. CĆ bio je također dosta glasan i verbalno agresivan, on nije dozvoljavao da ga liječnik pregleda, odbijao je liječničku pomoć, govorio je da će on sam sutra otići liječniku. Što se tiče same ozljede, na njemu nije bilo vidljivo ništa osim jedne rezne rane na dlanu desne ruke kod malog prsta. U odnosu na to kako je ozlijeđen, CĆ je najprije rekao da ga je ubola SĆ, pa je poslije rekao da se sam ozlijedio, a zatim je govorio da je pao na staklo. Inače je to često obrazloženje kod osoba romske populacije kad dođu s reznim ranama, tada govore da im se razbila čaša u ruci ili da su polomili prozor. Za to vrijeme SĆ nije ništa govorila, ona je samo sjedila u prostoriji. Ne sjeća se više točno je li u toj prostoriji bila još neka osoba. Obzirom da je CĆ odbijao medicinsku pomoć, liječnik i on su otišli iz kuće i vratili se u medicinski kombi te se odvezli dvadesetak metara dalje jer se oko kuće CĆ već skupilo dosta ljudi, pa su odlučili pričekati dolazak policije. Policija je stigla nakon 5-10 minuta, i to pet ili šest policajaca sa dva službena vozila. Oni su se s policajcima vratili u kuću, tada se CĆ primirio u smislu da više nije bio verbalno agresivan, ali je i dalje odbijao otići u bolnicu. On mu je povezao ranu koju je imao na ruci, pa im je CĆ zatim pokazao da ima i ranu na leđima, podigao je majicu i vidjeli su jednu ranu na leđima više s lijeve strane pri kraju rebara. Obzirom da im nitko nije htio reći niti pokazati čime je nanesena ta ozljeda, a dojava je bila da se radi o ubodu nožem, a vanjskim pregledom nije moguće utvrditi o kakvoj se ozljedi radi, rekli su CĆ da treba otići u bolnicu na pregled, ali je to on opet odbio i nije htio ići s njima. Stavio mu je još gazu na tu ranu na leđima, a nakon toga su otišli natrag u [adresa]. Iste večeri nakon ovog događaja čuo je da je, za vrijeme dok je policija vozila CĆ, on kolabirao u njihovom službenom vozilu, pa je policija zvala hitnu pomoć i njihova kola su se na pola puta susrela s policijom, pa je CĆ prevezen u bolnicu gdje se utvrdilo da on ima teške i opasne ozljede jer je taj ubod na leđima bio malo dublji i zahvatio je plućno krilo i bubreg. Svjedok AĆ na raspravi je iskazivao sukladno kao pred ŽDO-om.
9. Svjedok UĆ, iskazujući pred ŽDO-om, naveo je da je dana 16. studenog 2023. bio u kući kod CĆ i SĆ, oni su ga pozvali da dođe. Došao je u jutarnjim satima i ostao do 17.00 ili 18.00 sati. Za to vrijeme pili su bambus. On je bio totalno pijan, a i RĆ i SĆ također su bili pijani. Ne sjeća se drugih detalja zbog pijanstva. Idućeg jutra kad se probudio, čuo je od susjeda u naselju da je prošle noći CĆ bio uboden. Na raspravi 04. srpnja 2024, odgovarajući pitanja zamjenika ŽDO-a, naveo je da mu nije poznato tko je ubo CĆ prethodne večeri, on je za to saznao ujutro u naselju i ne sjeća se od koga. On nije ubo CĆ, toga se zasigurno sjeća.
10. Svjedok PĆ u svojem iskazu pred ŽDO-om naveo je da je jednog dana u srpnju ili kolovozu 2023. imao spolni odnos s SĆ u njegovoj kući. To nije bilo prvi put da imaju spolni odnos, prije toga su imali još jedan spolni odnos u prosincu 2022. SĆ je tada živjela sa CĆ. Zna da je CĆ saznao da je on imao spolne odnose s SĆ, ali on mu to nije rekao, naime bio je ciganski sud na kojem je to bilo objavljeno. CĆ nije mu ništa rekao zbog toga, o tome uopće nisu razgovarali. Dana 16. studenog 2023. vidio je da CĆ i SĆ piju alkohol na svojem dvorištu, a s njima je bio i UĆ koji je neki daljnji rod CĆ. On je prolazio po ulici pa ih je vidio u dvorištu, ali nije ulazio unutra i nije s njima niti razgovarao. Nakon toga, iste večeri, negdje oko 1.00 sati, kad je bio kod kuće, čuo je na ulici nekakvu viku, koja je dolazila iz kuće u kojoj stanuje CĆ, a koja je oko 100 metara udaljena od njegove kuće. Izašao je van i vidio iz svojeg dvorišta da se na dvorištu kod CĆ nalazi hitna pomoć i policija, a tamo je bilo i još ljudi. Međutim, nije išao tamo nego se vratio u kuću. Iduće jutro čuo je od ljudi iz naselja da je SĆ piknula CĆ. Svjedok PĆ na raspravi je iskazivao sukladno kao pred ŽDO-om.
11. Iz zapisnika o očevidu provedenog 17. studenog 2023. u kući u [adresa]. i dvorištu ispred kuće proizlazi da su pronađeni tragovi crvene boje nalik na krv, i to osim na tijelu i odjeći žrtve, još i u kući na tepihu, na odjeći nađenoj u kući, metalnoj peći, podu i zidu kuće, a na dvorištu kuće u travi pronađena je plastična drška noža svijetlo zelene boje dužine 11 cm. Pronađena je i oštrica noža nedaleko drške, koja je dužine 8 cm. Iz ispisa dojave o događaju, sadržaj dojave glasi da je u [adresa]. ženska osoba ubola nožem osobu po imenu J. Prema ispitivanju o alkoholiziranosti alkometrom, optužena SĆ imala je 0,89 g/kg alkohola u organizmu.
12. Iz pisanog nalaza i mišljenja sudsko-medicinske vještakinje dr.med Andrine Kopjar kojeg je izložila i branila na raspravi, proizlazi da je žrtva RĆ CĆ zadobio ubodnu ranu lijeve strane prsišta straga, što predstavlja tešku tjelesnu ozljedu. Ubodna rana započinje ubodnim otvorom na stražnjoj strani lijeve strane prsišta veličine oko 1,0 cm, nastavlja se u ubodni kanal koji probija stjenku prsišta i ozljeđuje lijevi bubreg. Ozljeda je nastala ubodom srednje jakog intenziteta noža ili nožu sličnog sredstva, a to je i nož dužine oštrice 8 cm. U času zadobivanja ozljede žrtva se osobi koja mu je zadala ozljedu nalazio okrenut leđima. Žrtva je također zadobila reznu ranu desne šake i leziju tetive abduktora malog prsta, koje se mogu označiti kao obrambene ozljede, što sve čini cjelinu i predstavlja tešku tjelesnu ozljedu, tj. ozljedu kod koje postoji apstraktna opasnost za život. Kod ovakve ozljede žrtvi je potrebna stručna medicinska pomoć. Nadalje, odgovarajući na pitanja stranaka na raspravi vještakinja je ponovila da je žrtva CĆ zadobio penetrantnu ubodnu ranu s lijeve strane prsišta kojom prilikom je probijene stjenka prsišta, a također ozlijeđen i lijevi bubreg. Tom prilikom ozlijeđene su krvne žile u tom području te od takvih ozljeda dolazi do krvarenja u trbušnu šupljinu, a što je i kasnije utvrđeno na CT-u gdje se utvrdilo da se iza lijevog bubrega i slezene nalazi hematom veličine 34 x 9 x 81 mm. Također, oštećenik je krvario i iz rane ruke, što sve zajedno dovodi do gubitka krvi te pogoršanja zdravstvenog stanja. Da je intenzitet uboda bio jači moglo je doći do većih oštećenja bubrega i slezene što bi moglo rezultirati opsežnim krvarenjem u trbušnu šupljinu koje zahtjeva hitnu kiruršku intervenciju zbog opasnosti po život oštećenog. Na traženje branitelja da objasni navode "apstraktna opasnost za život" vještakinja navodi da je teška tjelesna ozljeda svaka ona ozljeda kod koje postoji apstraktna opasnost za život, a što znači da bi u slučaju ne pružanja medicinske pomoći moglo doći do komplikacije koje bi mogle rezultirati na kraju i smrtnim ishodom, za razliku od osobito teške tjelesne ozljede od koje postoji realna opasnost za život, a što znači da je kod takvih ozljeda potrebna hitna medicinska intervencija jer u slučaju ne pružanja iste dolazi do smrti ozlijeđenog. Ponašanje žrtve nakon zadobivenog uboda nožem ni u kojem slučaju nije moglo utjecati na težinu ozljeda i posljedice ozljeda.
13. Pozvana da iznese svoju obranu na kraju dokaznog postupka, nakon očitovanja o izmijenjenoj optužnici da se ne smatra krivom za počinjenje kaznenog djela protiv života i tijela - pokušaj ubojstva iz članka 110. u vezi članka 34 KZ/11, optužena SĆ izjavila je da ostaje kod obrane koju je iznijela u ranijem tijeku postupka te da istoj nema što za nadodati. Na ispitivanju u svojstvu osumnjičene u policiji po članku 208.a ZKP/08, a potom i na prvom ispitivanju u državnom odvjetništvu u svojstvu okrivljene, optužena SĆ nije iznosila obranu. U obrani koju je iznijela na raspravi 27. studenog 2024. navela je da nije počinila inkriminirano joj kazneno djelo. Iskazujući o okolnostima inkriminiranog događaja navela je da je u prosincu 2022. stupila u intimne odnose sa Mikolinim bratićem ĆĆ i da su održavali intimne odnose nešto manje od godinu dana, ali ĆĆ se zaljubio u nju i htio je da živi s njim. Htjela je prekinuti takvu vezu, ali ĆĆ je htio i dalje da se druže, pa čak i da živi s njim te ju je oteo krajem listopada 2023. i odveo u Veliku Goricu. 28. listopada 2023. uspjela mu je pobjeći i vratiti se doma u [adresa] te je odlučila prekinuti s njim vezu i živjeti sa izvanbračnim suprugom CĆ. Svekrva JĆ, Mikolina majka koja živi s njima u kući, saznala je za njezinu vezu sa ĆĆ jer joj je ĆĆ pokazao poruke s mobitela koje su međusobno razmjenjivali. JĆ je tražila od nje da prekine vezu sa ĆĆ, rekavši joj da se odluči s kime želi živjeti, a ona joj je rekla da će živjeti sa RĆ, tako da od 28. listopada 2023. nije imala ništa sa ĆĆ iako je on i dalje nastojao doći do nje i nagovarati je da budu zajedno. U odnosu na inkriminirani događaj od 17. studenog 2023. navela je da su RĆ, ona i UĆ u kući u [adresa]. oko 20,00 sati navečer započeli piti vino, time da su TĆ i CĆ i ranije pili te su došli u njihovu kuću oko 20,00 sati. Negdje oko 22,00 sata njih troje otišli su u kuću UĆ te su tamo nastavili piti, a oko 23,00 sata RĆ i ona su se vratili u njihovu kuću te su imali seksualni odnos, nakon čega su se tuširali. Napominje da je RĆ za njezinu intimnu vezu s ĆĆ saznao tek 28. listopada 2023. kada mu je to rekla JĆ. RĆ je to jako teško primio, ali oprostio joj je nevjeru, međutim, znao joj je katkad predbaciti, pa su se znali i posvađati zbog toga. Te večeri kad su se vratili doma nakon druženja s HĆ oboje su bili alkoholizirani i RĆ joj je prigovorio zbog nevjere te su se posvađali, a u jednom trenutku RĆ je uzeo veliki nož i rekao da ide do ĆĆ kako bi vidio poruke s mobitela koje je s ĆĆ razmjenjivala. Nije znala što učiniti, kako spriječiti RĆ da ide s nožem kod ĆĆ, pa je uzela jedan nož i ubola se u bedro lijeve noge, a kad je RĆ to vidio ostao je doma i pomogao joj da zaustavi krvarenje. Negdje oko 1,30 sati iza ponoći RĆ je izašao van iz kuće kako bi obavio nuždu na poljskom wc-u, a kad se vratio u kuću požalio se da je uboden nožem u leđa. Vidjela je da mu je drška noža virila iz leđa, a on joj je rekao da izvadi nož iz njegovih leđa i ona je to učinila. Sve to ju je šokiralo, pa je viknula, nakon čega je došla svekrva JĆ koja je bila s njima u kući. Rekla joj je da zove policiju. Ubrzo je došla hitna pomoć, ali RĆ nije htio da mu se pruži pomoć, a ona ga je nagovorila da se ne opire. Ubrzo je došla i policija. Dodala je još i da je RĆ taj nož sa zelenom drškom, s kojim je on uboden u leđa, "strgao" prije nego će doći policija i bacio ga na tlo, a nož s kojim se ona ubola u lijevu nogu je imao plavu dršku i on je bio odložen na stolu. Nadalje, **.**.2024. ĆĆ je došao i prijetio njezinom mužu RĆ te su zvali policiju, a policija je došla drugi dan po nju. Sumnja da je CĆ nožem ubo PĆ. Na posebno pitanje zamjenika ŽDO odgovorila je da ju je PĆ oteo 25. listopada 2023. na način da je sa svojim šefom došao u naselje te su se kombijem od njegovog šefa uputili u Zagreb, a iz Zagreba autobusom u Veliku Goricu, gdje je bila 4 dana, a nakon čega je pobjegla i vratila se u [adresa] svom mužu RĆ. Ovaj događaj prijavila je policiji u [adresa]. Na posebno pitanje predsjednika vijeća odgovorila je da je do sada rodila šestero djece od kojih je petero dano na posvajanje, s čime se suglasila, a zadnje dijete koje je rodila 23. srpnja 2024. privremeno joj je oduzeto dok traje ovaj postupak. Nadalje, ona i RĆ znali su se i ranije posvađati, pa i prije nego što je RĆ saznao za ĆĆ i to zato jer su bili alkoholizirani i RĆ ju je tijekom svađe znao udariti i znao je sam sebe ozljeđivati, dok ona sebe nije ozljeđivala. Na pitanje da li može objasniti zbog čega bi svekrva JĆ na ispitivanju pred ŽDO-om rekla da je ona ubola RĆ kritične večeri, odgovorila je da je to stoga što je prevarila RĆ i svekrva nije htjela da više žive zajedno.
14. Na temelju provedenog dokaznog postupka, cijeneći svaki dokaz zasebno, kao i u njihovoj ukupnosti, a dovodeći iste u vezu s obranom optužene, ovaj sud je nedvojbeno utvrdio da je optužena SĆ počinila kazneno djelo protiv života i tijela pokušajem ubojstva, opisano i kažnjivo po članku 110. u vezi s člankom 34. KZ/11., stavljeno joj na teret izmijenjenom optužnicom.
15. U postupku nije bilo sporno da su se žrtva CĆ i optužena inkriminiranog dana posvađali te da je žrtva ubodena nožem u lijevi donji dio leđa kao i da da mu je taj nož iz ubodne rane izvadila optužena. To proizlazi iz obrane optužene u kojoj ona navodi da su se ona i žrtva posvađali te da je oko 1,30 sati iza ponoći RĆ izašao van iz kuće kako bi obavio nuždu na poljskom wc-u, a kad se vratio u kuću požalio se da je uboden nožem u leđa, vidjela je da mu je drška noža virila iz leđa, a on joj je rekao da izvadi nož iz njegovih leđa i ona je to učinila. Radilo se o nožu sa zelenom drškom s kojim je on uboden u leđa, a on ga je "strgao" prije nego će doći policija i bacio ga na tlo. Nadalje, u postupku nije bilo sporno niti da kritične zgode žrtva zadobila tešku tjelesnu ozljedu. Naime, iz nalaza i mišljenja sudsko-medicinske vještakinje dr.med. Andrine Kopjar, proizlazi da je žrtva CĆ zadobio ubodnu ranu lijeve strane prsišta straga, što predstavlja tešku tjelesnu ozljedu. Ubodna rana započinje ubodnim otvorom na stražnjoj strani lijeve strane prsišta veličine oko 1,0 cm, nastavlja se u ubodni kanal koji probija stjenku prsišta i ozljeđuje lijevi bubreg. Ozljeda je nastala ubodom srednje jakog intenziteta noža ili nožu sličnog sredstva, a to je i nož dužine oštrice 8 cm. U času zadobivanja ozljede žrtva se osobi koja mu je zadala ozljedu nalazio okrenut leđima. Žrtva je također zadobila reznu ranu desne šake i leziju tetive abduktora malog prsta, koje se mogu označiti kao obrambene ozljede, što sve čini cjelinu i predstavlja tešku tjelesnu ozljedu. Nalaz i mišljenje sudsko-medicinske vještakinje o vrsti i težini ozljeda koje je zadobila žrtva CĆ obrana nije dovodila u pitanje, pa su iste uzete nespornim.
16. Sporno je vrijeme i mjesto nastanka ozljeda, dakle, da li je žrtva CĆ ozljede zadobio 17. studenog 2023. oko 1.00 sati u kući u [adresa], kako se navodi u optužnici, ili oko 1.30 sati izvan kuće, kako to navodi optužena u svojoj obrani, te u konačnici je sporno i da li je optužena žrtvi nanijela opisane ozljede budući ona to negira, tvrdeći da se žrtva vratila izvana u kuću već ubodena nožem u leđa i da mu je ona samo izvukla taj nož iz rane na leđima.
17. Međutim, činjenica da je optužena tijekom svađe s izvanbračnim suprugom CĆ u kući u [adresa] oko 1.00 sati zadala mu nožem dužine oštrice 8 cm ubodnu ranu stražnjeg lijevog dijela prsnog koša i lijevog bubrega s krvarenjem u trbušnu šupljinu te rezne rane desne šake i lezije tetive abduktora malog prsta, uslijed čega je CĆ zadobio teške tjelesne ozljede, utvrđena je na temelju iskaza svjedokinje JĆ kojeg je dala na ispitivanju pred ŽDO-om, dovedenog u vezu sa iskazima svjedoka NĆ i AĆ, nalazom i mišljenjem sudskomedicinske vještakinje te ispravama u spisu.
18. Tako svjedokinja JĆ u svojem iskazu navodi da je inkriminiranog vremena i mjesta optužena ŠĆ svojeg izvanbračnog supruga žrtvu CĆ, nakon što ga je prethodno udarila nogom među noge i podmetnula mu nogu, a on potom pao na pod, ubola nožem u leđa, negdje na sredini leđa, više s lijeve strane, a svjedoci ŽĆ i BĆ iskazuju da im je, nakon što su kao medicinski tim povodom dojave da su u mjestu [adresa] u kući broj 305. ozlijeđene dvije osobe i da krvare, a da se radi o napadu nožem, te da se radi o sukobu muža i žene, došli na intervenciju u kuću u [adresa]. i prisutne pitali o porijeklu ozljeda, žrtva CĆ da im je rekao da ga je u leđa nožem ubola ŠĆ. Nadalje, u odnosu na sredstvo počinjenja djela treba navesti da iz zapisnika o očevidu provedenog 17. studenog 2023. u kući u [adresa]. i dvorištu ispred kuće proizlazi da su pronađeni tragovi crvene boje nalik na krv, i to osim na tijelu i odjeći žrtve, još i u kući na tepihu, na odjeći nađenoj u kući, metalnoj peći, podu i zidu kuće, a na dvorištu kuće u travi pronađena je plastična drška noža svijetlo zelene boje dužine 11 cm, pronađena je i oštrica noža nedaleko drške, koja je dužine 8 cm. Kada se uz navedeno ima u vidu da optužena u svojoj obrani ne osporava da je žrtva CĆ uboden nožem s plastičnom drškom svijetlo zelene boje budući je navela da je drška tog noža virila iz Mikolinih leđa kad je ušao u kuću, a on joj je rekao da izvadi nož iz njegovih leđa i ona je to učinila, a RĆ je taj nož sa zelenom drškom, s kojim je uboden u leđa, "strgao" prije nego će doći policija i bacio ga na tlo, onda je nedvojbeno da je sredstvo počinjenja djela upravo nož s plastičnom drškom svijetlo zelene boje dužine 11 cm i oštrice dužine 8 cm. U odnosu na rezne rane desne šake i lezije tetive abduktora malog prsta, koje ozljede je žrtva također zadobila kritične zgode, a imajući u vidu mišljenje sudsko-medicinskog vještaka o sredstvu ozljeđivanja žrtve te da se iste mogu označiti kao obrambene ozljede kao i navode svjedokinje JĆ da je optužena nakon što je nožem ubola žrtvu u leđa počela sebe ozljeđivati, ovaj sud nedvojbeno utvrđuje da je navedene ozljede žrtva zadobila istim nožem kojim je ubodena u leđa, tijekom svađe s optuženom, prije nego će biti ubodena tim nožem u leđa. Završno, iz ispisa dojave o događaju MUP-a, PU međimurske, koji sadržaj dojave glasi da je u [adresa]. ženska osoba ubola nožem osobu po imenu J, proizlazi da je dojava zaprimljena usmeno telefonom 17. studenog 2023. u 1.16 sati od Hitne medicinske pomoći. Obzirom na vrijeme dojave HMP policiji, a imajući u vidu navode svjedokinje JĆ da je pozvala hitnu pomoć nakon što je optužena ubola nožem žrtvu i počela sebe samoozljeđivati nožem te navode žrtve da je oko 1.00 sati izašao van kuće obaviti nuždu kada je zadobio ubod nožem, onda se utvrđuje da je vrijeme počinjenja djela oko 1.00 sati.
19. Iz navedenih nespornih činjeničnih utvrđenja te utvrđenja u odnosu na sporne činjenice nedvojbeno proizlazi da je optužena SĆ dana 17. studenog 2023. oko 1.00 sati u kući u [adresa], tijekom svađe s izvanbračnim suprugom CĆ, zadala mu nožem dužine oštrice 8 cm ubodnu ranu stražnjeg lijevog dijela prsnog koša i lijevog bubrega s krvarenjem u trbušnu šupljinu te rezne rane desne šake i lezije tetive abduktora malog prsta, uslijed čega je CĆ zadobio teške tjelesne ozljede.
19.1. Imajući u vidu sredstvo počinjenja djela - nož dužine oštrice 8 cm, lokaciju uboda u području donjeg dijela lijeve strane prsišta gdje se nalaze vitalni organi (lijevo pluće, slezena i lijevi bubreg) te jačinu uboda (srednje jakog intenziteta) i prouzročenu tešku tjelesnu ozljedu - penetrantnu ubodnu ranu s lijeve strane stražnjeg lijevog dijela prsnog koša i lijevog bubrega s krvarenjem u trbušnu šupljinu, kod koje ozljede je, po mišljenju sudsko-medicinske vještakinje, u slučaju ne pružanja medicinske pomoći moglo doći do komplikacija koje bi mogle rezultirati na kraju i smrtnim ishodom, onda ovaj sud utvrđuje da je optužena svojim radnjama ostvarila objektivna obilježja kaznenog djela ubojstva u pokušaju, dakle, poduzela je radnju koja prostorno i vremenski neposredno prethodi ostvarenju bića kaznenog djela ubojstva. U odnosu na subjektivni element kaznenog djela sud je utvrdio da je optužena kazneno djelo počinila s oblikom krivnje koji se u pravu naziva neizravna namjera budući je bila svjesna da svojim postupanjem (ubodom nožem u stražnji lijevi dio prsnog koša gdje se nalaze vitalni organi) može prouzročiti smrt žrtve, no unatoč tome mu zadaje ubod pa je očito pristala na posljedice. Navedeno proizlazi iz samih okolnosti počinjenja djela. Naime, optužena izrevoltirana nakon što se prethodno posvađala s žrtvom CĆ koji joj je prigovarao zbog preljuba, uzima nož i žrtvi najprije zadaje rezne rane desne šake i lezije tetive abduktora malog prsta , potom žrtvu udara nogom među noge i podmeće mu nogu, uslijed čega žrtva pada na pod, a optužena mu potom nožem dužine oštrice 8 cm zadaje ubod srednje jakog intenziteta, u trenutku dok joj je žrtva bio okrenut leđima, u predjelu lijevog donjeg dijela prsnog koša, gdje se općepoznato nalaze čovjekovi brojni vitalni organi, i to lijevo pluće i slezena te lijevi bubreg koji je i ozlijeđen, pa stoga podobno mjesto za usmrćenje, zadaje mu ubod nožem dužine oštrice 8 cm koji je podobno sredstvo za usmrćenje, u trenutku dok joj je žrtva bila okrenuta leđima, što sve upućuje da je optužena pristala na smrtnu posljedicu. Dakle, optužena je kao odrasla osoba znala da takvim sredstvom - ubodom nožem dužine oštrice 8 cm u predjelu lijeve stražnje strane prsnog koša, žrtvi može prouzročiti smrt, no unatoč tome žrtvi zadaje ubod srednje jakog intenziteta, pa je na takvu posljedicu pristala. Slijedom navedenog, kada se sveobuhvatno sagleda i analizira postupanje optužene kritične zgode, i to činjenica da je žrtvi zadala samo jedan ubod nožem u predjelu lijeve stražnje strane prsnog koša, nakon čega se udaljila od žrtve te se istim nožem započela samoozljeđivati, iako je bila u objektivnoj mogućnosti žrtvu nastaviti ubadati, upućuje ovaj sud na zaključak da optužena u trenutku kad je zadavala ubod nožem žrtvi, nije postupala s izravnom namjerom da ga usmrti, kako joj je to stavljeno na teret izmijenjenom optužnicom, već je postupala s neizravnom namjerom, dakle, pristala je na smrtnu posljedicu. Shodno tome u činjeničnom supstratu djela je opisana neizravna namjera u postupanju optužene. Navedenom intervencijom suda u optužnicu nije narušen subjektivni i objektivni identitet optužnice i presude niti je optužena dovedena u teži položaj, izmijenjen je stupanj krivnje "na blaže", za što je sud ovlašten.
19.2. Tijekom dokaznog postupka su se pojavile okolnosti koje su upućivale na sumnju u ubrojivost optužene, odnosno postojala je sumnja o utjecaju alkoholiziranosti optužene kritične zgode u korelaciji sa trudnoćom na njezinu sposobnost shvaćanja značenja svog postupanja i vladanja svojom voljom u trenutku počinjenja kaznenog djela, zbog čega je provedeno psihijatrijsko vještačenje. Iz nalaza i mišljenja vještaka psihijatra mr.sc. Nenada Horvata, dr.med., proizlazi da je optužena SĆ osoba bez duševne bolesti koju dosada nisu zahvaćale epizode privremene duševne poremećenosti (prolaznog duševnog rastrojstva). Također, ne radi se o osobi nedovoljne duševne razvijenosti, unatoč tome što su njezine intelektualne performanse skromne. Nije ovisnica ni o kojem psihoaktivnom sredstvu, uključujući i alkohol. Kod nje je na snazi dijagnoza emocionalno nestabilnog poremećaja ličnosti, a manipulativnog je ponašanja. Identificirana su četiri forenzički bitna momenta: struktura ličnosti optuženice, njezina alkoholiziranost, preddeliktni odnos počinitelja i žrtve i oznake deliktne situacije. Struktura ličnosti optuženice: optuženica nosi vulnerabilnu, nestabilnu i nadasve eksplozivnu ličnost koja je neotporna na frustracije i koja razvija afektivne odgovore koji su u disproporciji s vanjskim povodom i koji, posljedično tome, slabije podliježu racionalnoj kontroli i odviše izravno utječu na razmišljanje i ponašanje. Alkoholiziranost: optuženica je u kritično vrijeme bila pripita - sat i pol nakon kritičnog događaja alkometrom joj je utvrđena koncentracija od 0,89 g/kg alkohola u organizmu. To bi značilo da je u sporno vrijeme njezina alkoholemija bila oko jednog promila. Preddeliktni odnos počinitelja i žrtve: riječ je o dugotrajnom i kontinuiranom, ali nadasve nestabilnom, burnom i konfliktnom odnosu unutar kojega ima obilje uzajamnog verbalnog i psihičkog zlostavljanja, lažnih prijavljivanja, preljubništva i agresije. Oznake deliktne situacije: na sceni je bila napregnuta, ali ne i prenapregnuta atmosfera koja nije imala oznake većeg, a pogotovo ne presudnog forenzičkog značaja. U odnosu na utjecaj trudnoće optužene na njezinu ubrojivost u kritičnom momentu napominje se kako je dan zadnje menstruacije optužene bio 28. listopada 2023. godine. To otprilike znači da je oplodnja uslijedila dva tjedna kasnije, dakle 11. studenoga. Nidacija (implantacija budućeg embrija u sluznicu maternice) uslijedit će još tjedan dana kasnije i tek tada počinju hormonalne (a nakon toga i moguće psihološke) promjene u tijelu trudnice. To se kod optužene dogodilo 18. studenog 2023. godine, dakle jedan dan nakon spornog događaja. Samim time otpada bilo kakav mogući endokrinološki ili psihološki utjecaj trudnoće na ubrojivost optužene. U kritičnom momentu ni ona sama, a ni njezino tijelo nisu znali niti su mogli znati da nadolazi trudnoća. Dopunjujući svoj nalaz i mišljenje na raspravi vještak je ustvrdio da nastup ovulacije, dakle dan ranije ili kasnije, ne bi ni na koji način mogao promijeniti njegovu forenzičku konstataciju da je činjenica nesporne trudnoće koja će uslijediti u psihijatrijskom smislu irelevantna kod ocjene duševnog stanja optužene u kritičnom trenutku. Nastavno tome, kao odlučni faktori u analizi ubrojivosti optužene "tempore criminis" figuriraju oznake njezine ličnosti s jedne i stanje pripitosti s druge strane kao i konfliktna situacije te večeri. Slijedom navedenog, mišljenje vještaka je da je optužena "tempore criminis" bila smanjene sposobnosti da shvati suštinu svojeg postupanja, ali ne bitno te je imala smanjene mogućnosti da upravlja voljom i postupcima, ali ne bitno, uz zaključak kako je optužena u sporno vrijeme i u odnosu na sporno ponašanje bila smanjeno ubrojiva, ali ne bitno. Nisu ispunjene ni kliničke niti forenzičko-psihijatrijske pretpostavke za određivanje bilo koje od sigurnosnih mjera protiv optužene.
19.3. Slijedom navedenog, provedenim vještačenjem sud je utvrdio da je optužena u vrijeme počinjenja kaznenog djela bila smanjeno ubrojiva. Svijest o protupravnosti postupanja nije sporna. S obzirom na izneseno, optužena SĆ je kriva za počinjenje kaznenog djela jer je bila ubrojiva (smanjeno ubrojiva), postupala je s namjerom (neizravnom) i bila je svjesna protupravnosti svog ponašanja, a pri tome ne postoji nijedan ispričavajući razlog. Stoga je oglašena krivom za počinjenje kaznenog djela protiv života i tijela, pokušajem ubojstva, opisanog i kažnjivog po članku 110. u vezi s člankom 34. KZ/11 i osuđena po zakonu.
20. Analizirajući obranu optužene SĆ u kojoj negira počinjenje inkriminiranog joj kaznenog djela, u bitnom navodeći da kritične zgode ona nije ozlijedila nožem žrtvu već je to učinila druga osoba, sud istu nije prihvatio jer je u suprotnosti s činjeničnim utvrđenjima suda koja se temelje na drugim dokazima, prvenstveno na iskazu svjedokinje JĆ pred ŽDO-om, a potom i iskazima svjedoka NĆ i AĆ. Stoga je njezina obrana ocijenjena neistinitom i stoga neprihvatljivom za utvrđivanje relevantnog činjeničnog stanja u ovom postupku te sud drži da je ovakvo iskazivanje upravljeno na izbjegavanje njezine kaznenopravne odgovornosti. Iz istih razloga sud nije prihvatio iskaz žrtve CĆ, ocijenivši ga neistinitim i nevjerodostojnim. Osim što je njegov iskaz o nastanku ozljeda koje je zadobio kritične zgode u suprotnosti s rezultatima dokaznog postupka, on je i sam po sebi neuvjerljiv i neživotan u tom dijelu. Naime, očito se radi o konstrukciji, na koju se nadovezuje obrana optužene, da žrtvu nije ozlijedila ona nego netko drugi, pri čemu žrtva na raspravi ne može suvislo objasniti zašto tako o događaju nije iskazivao i na ispitivanju pred ŽDO-om nego je koristio zakonsku blagodat i nije svjedočio. Kada se ima u vidu da je žrtva izvanbračni partner optužene koji je na raspravi iskazao da se on i optužena vole i da se ne osjeća žrtvom te da ne želi da optužena bude u istražnom zatvoru, onda je razvidan njegov interes da neistinitim svjedočenjem u ovom postupku pomogne optuženoj u izbjegavanju njezine kaznenopravne odgovornosti. Nasuprot tome, iskaz svjedokinje JĆ kojeg je dala pred ŽDO-om sud je u cijelosti prihvatio jer je jasan, određen i detaljan, a njezini navodi o načinu nastanka ozljeda koje je zadobila žrtva i optuženoj kao počinitelju u skladu su iskazima svjedoka NĆ i AĆ, koji nisu očevici događaja već iskazuju o okolnostima nakon događaja, kada su kao tim hitne medicinske pomoći, po dojavi dispečera, došli na mjesto događaja i pružili pomoć optuženoj i žrtvi, pri čemu im je žrtva rekla da ga je nožem u leđa ubola optužena. Sud je cijelosti prihvatio iskaze ovih svjedoka budući su isti jasni i određeni, istovjetni tijekom cijelog postupka te su u međusobnom suglasju. Osim toga radi se o osobama koje su na mjestu događaja došle tijekom obavljanja svojeg posla, od ranije ne poznaju sudionike događaja, pa nema niti jedne okolnosti koja bi dovodila u sumnju njihove iskaze. Nastavno tome, nije prihvaćen iskaz svjedokinje JĆ kojeg je dala na raspravi 04. srpnja 2024. kada je navela da nije vidjela kako je žrtva ozlijeđena već da joj je sin RĆ došao i rekao da je uboden, a nije ga pitala od koga. Vidljivo je da je svjedokinja JĆ u međuvremenu izmijenila svoj iskaz, pokazujući time interes u ovom postupku, očito pod utjecajem žrtve. svojeg sina CĆ, kako bi zajedno sa žrtvom pomogla optuženoj u izbjegavanju kaznenopravne odgovornosti, pri čemu je na raspravi navela i "da bi željela da se SĆ vrati na adresu u [adresa] i da se pomirila s njom i sve joj oprostila.". Stoga je njezin iskaz na raspravi o okolnostima događaja ocijenjen neistinitim i nevjerodostojnim. Sud nije posebno analizirao iskaze svjedoka HĆ i PĆ. Naime, navedeni svjedoci nemaju neposrednih niti bitnih posrednih saznanja o inkriminiranom događaju, a okolnosti o kojima su navedeni svjedoci iskazivali nisu od značaja za utvrđenje relevantnih činjenica i donošenje odluke u ovom postupku. U cijelosti su prihvaćeni nalazi i mišljenja s dopunama stalnih sudskih vještaka mr.sc.Nenada Horvata, dr. med, specijaliste psihijatra i Andrine Kopjar, dr.med. vještakinje iz područja sudske medicine, budući su isti dani stručno, neovisno i u skladu s pravilima struke i vještine, a na iste stranke nisu imale relevantne primjedbe te nije izveden niti jedan dokaz kojim bi ovi nalazi i mišljenja bili dovedeni u pitanje. Također, prihvaćene su istinitim i vjerodostojnim pročitane isprave u spisu, s obzirom da tijekom postupka nije izveden niti jedan dokaz kojima bi iste bile dovedena u pitanje niti su ih stranke uopće osporavale.
21. Prilikom odluke o kazni sud je primijenio opće pravilo o izboru vrste i mjere kazne te je u odnosu na optuženu cijenio sve olakotne i otegotne okolnosti. Olakotnim je optuženoj sud cijenio da do sada nije osuđivana za kaznena i prekršajna djela s elementima nasilja te da je ovo kazneno djelo počinila u stanju smanjene ubrojivosti. Nadalje, sud joj je olakotnim cijenio i njezino teško djetinjstvo i odrastanje koje je, prema nalazu i mišljenju psihijatrijskog vještaka i izviješću Probacijskog ureda Varaždin od 29. studenog 2024., bilo obilježeno odbacivanjem, zapuštanjem, zanemarivanjem i zlostavljanjem kako fizičkim, tako i psihičkim. Naime, ona potječe iz vrlo brojne, tradicionalno ustrojene, disfunkcionalne i teško deprivirane obitelji gdje su oboje roditelja nosili teške psihopatološke i sociopatološke karakteristike; oboje su bili nepismeni alkoholičari s disocijalnim strukturama, problematičnih vrijednosnih stavova, bez prihvatljivih kulturnih, estetskih, moralnih i etičkih principa te bez imalo roditeljskih kompetencija. Sve nepovoljne formativne oznake konteksta u kojem je začeta, rođena i odgajana utisnule su se u njezinu strukturu osobnosti, modelirale je i ozbiljno deformirale, tako da je od najmlađih dana ostala odgojno i edukativno zapuštena te je vrlo rano počela pokazivati ozbiljne smetnje i poremećaje ponašanja. To se odmah manifestiralo kroz školski neuspjeh, tako da je uspjela završiti samo četiri razreda osnovne škole (uz ponavljanje prvog). Stoga, genetički i okolinski teško opterećena, stasala je u osobu vrlo nestabilne strukture osobnosti s podosta disocijalnih zasada. Cijela njezina biografija — od djetinjstva, preko adolescencije do odrasle faze obilježena je kaosom, neredom, dezorganizacijom, stihijom, nepredvidljivošću, ozbiljnim bihevioralnim ispadima i drastičnom nestabilnošću. Vrlo je burnih, neodmjerenih i nekontroliranih emocionalnih i afektivnih reakcija te je direktno i necenzurirano podložna utjecaju aktualnog emocionalnog stanja na razmišljanje i ponašanje; obilježavaju je impulzivnost, nepredvidljivost i nadasve loša tolerancija frustracija. Dakle, riječ je o osobi s ozbiljnom disharmonijom na planu ličnosti, odnosno s ozbiljnim problemima u strukturi i dinamici osobnosti s dijagnozom teže forme emocionalno nestabilnog poremećaja ličnosti. U konačnici optuženoj je olakotnim cijenjena i činjenica da je djelo ostalo u pokušaju. Otegotnim je sud optuženoj cijenio činjenicu da je žrtvi bešćutno zadala opisani ubod nožem u leđa, nakon što ga je prethodno porezala po ruci i udarila nogom između njegovih nogu, podmetnula mu nogu pa je on pao na pod, a imajući u vidu da je žrtva bila u pijanom stanju (i optužena i žrtva u svojim iskazima suglasno navode da je žrtva bila pijana, a to potvrđuju i svjedoci NĆ i AĆ) i nije predstavljala nikakvu opasnost za optuženu. Nadalje, sud je optuženoj otegotno cijenio da je, prema izvatku iz kaznene evidencije, u jednom navratu pravomoćno osuđena zbog kaznenog djela krađe iz članka 228. stavka 1. KZ/11. na uvjetnu kaznu zatvora od osam mjeseci uz rok kušnje od jedne godine (Općinski sud u Čakovcu, K-153/2020-2 od 20. prosinca 2020., pravomoćna 29. prosinca 2020.) te je, prema izvatku iz prekršajne evidencije, u dva navrata je prekršajno kažnjavana po policiji 2023. godine, i to zbog prekršaja iz Zakona o osobnoj iskaznici i iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama, pri čemu su joj izrečene novčane kazne za svaki prekršaj (50 eura i 20 eura), što ukazuje da ovo, unatoč tome što se ne radi o kaznenom djelu s elementima nasilja, ipak nije eksces u njezinom protupravnom ponašanju.
21.1. Nadalje, pri izboru vrste i mjere kazne sud je uzeo u obzir i visinu kazne koja je zapriječena za ovo kazneno djelo (kazna zatvora od najmanje pet godina), stupanj krivnje tijekom postupanja (stupanj krivnje optužene je visok, ali nije maksimalan budući je postupala s neizravnom namjerom), kao i da zakon izričito propisuje mogućnost blažeg kažnjavanja počinitelja u slučaju da je djelo ostalo u pokušaju (članak 34. stavak 2. KZ/11). Obzirom na temelj za ublažavanje kazne te navedene olakotne okolnosti koje se tiču djela i počinitelja kao i ponašanja žrtve i optužene nakon počinjenja djela iz kojeg proizlazi da je da je žrtva optuženoj oprostila počinjenje djela budući u svojem iskazu nastoji ekskulpirati optuženu te izjavljuje da se ne osjeća žrtvom i ne želi da optužena bude u istražnom zatvoru te da oboje nakon svega žele nastaviti zajedno živjeti, a što vidljivo i iz njihovog postupanja kada je optuženoj tijekom postupka bio ukinut istražni zatvor i određene joj mjere opreza zabrane kontaktiranja i približavanja žrtvi, unatoč mjerama opreza su nastavili zajedno živjeti, sud je ocijenio da je u konkretnom slučaju optuženoj opravdano izreći kaznu blažu od propisane i da kazna treba biti u blizini donje zakonske granice ublažavanja, dok s druge strane otegotna okolnost u vidu načina počinjenja djela kao i dosadašnja kaznena i prekršajna kažnjavanost upućuju na zaključak da kazna mora biti stroža od najniže zakonske granice ublažavanja. Stoga je sud optuženu, primjenjujući odredbe o ublažavanju kazne, osudio na kaznu zatvora u trajanju od trajanju od tri godine, držeći da je upravo ovako izrečena kazna primjerena naprijed opisanim okolnostima. Pri izricanju kazne zatvora sud je vodio računa da kazna mora utjecati i na optuženu, a i na sve ostale da više ne čine kaznena djela, da poštuju pravni sustav i da shvate da je počinjenje kaznenih djela pogibeljno, a kažnjavanje počinitelja pravedno. Upravo kazna zatvora u trajanju od tri godine primjerena je svim navedenim okolnostima i može ostvariti istaknutu svrhu kažnjavanja. Obzirom, prema mišljenju vještaka psihijatra, nisu ispunjene ni kliničke niti forenzičko-psihijatrijske pretpostavke za određivanje bilo koje od sigurnosnih mjera protiv optužene, istoj nije izrečena sigurnosna mjera.
22. Na temelju odredbe članka 54. KZ/11 optuženoj SĆ je u izrečenu kaznu zatvora uračunato vrijeme lišenja slobode te vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od 17. studenog 2023. do 20. svibnja 2024. i od 01. listopada 2024. pa nadalje.
23. Na temelju citiranih zakonskih odredbi u izreci optužena je u cijelosti oslobođena naknade troškova kaznenog postupka, a pri donošenju odluke o trošku sud je imao u vidu njezine imovinske i obiteljske prilike, i to činjenicu da je nezaposlena, bez prihoda i imovine, tako da bi po ocjeni suda plaćanjem troškova postupka bila dovedena u pitanje njezina egzistencija.
U Varaždinu, 20. veljače 2025.
Predsjednik vijeća:
Darijo Lokas
UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:
Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku 15 (petnaest) dana od dana primitka pisanog otpravka. Žalba se podnosi ovom sudu neposredno ili putem preporučene pošte u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, a o žalbi odlučuje Visoki kazneni sud Republike Hrvatske.
DNA:
1. Županijskom državnom odvjetništvu u Varaždinu na broj KO-DO-1/2024;
2. Optužena SĆ – putem Zatvora u Bjelovaru;
3. Branitelju optužene, odvjetniku Matiji Šikiću.
