Poslovni broj: UsII-234/2024-6

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Marine Kosović Marković, predsjednice vijeća, Jelene Rajić i mr.sc. Inge Vezmar Barlek članica vijeća, te sudskog savjetnika Alana Vučkovečkog, zapisničara, u upravnom sporu tužitelja odvjetnika Jaše Krausa, Zagreb, Ilica 155, OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv rješenja tuženika Povjerenika za informiranje Republike Hrvatske, Zagreb, Trg žrtava fašizma 3, OIB: 68011638990, klasa: UP/II-008-07/24- 01/603, ur.broj: 401-01/03-24-4 od 21. listopada 2024., radi prava na pristup informacijama, na sjednici vijeća održanoj 20. veljače 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Poništava se rješenje Povjerenika za informiranje Republike Hrvatske, klasa: UP/II-008-07/24-01/603, ur.broj: 401-01/03-24-4 od 21. listopada 2024.

II. Poništava se rješenje Grada Zagreba, Ureda gradonačelnika, Službenika za informiranje, klasa: 008-02/24-002/166, urbroj: 251-02- 02/008-24-4 od 14. svibnja 2024. i predmet vraća na ponovni postupak.

Obrazloženje

1. Osporenim rješenjem tuženika klasa: UP/II-008-07/24-01/603, ur.broj: 401- 01/03-24-4 od 21. listopada 2024. odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Grada Zagreba, Ureda gradonačelnika, Službenika za informiranje, klasa: 008-02/24- 002/166, urbroj: 251-02-02/008-24-4 od 14. svibnja 2024.

1.1. Rješenjem tijela prvog stupnja od 14. svibnja 2024. odbijen je zahtjev tužitelja za pristup informacijama odvjetnika Jaše Krausa od 13. svibnja 2024. kojim je tražen pristup ponudi DINOVA-DIONA d.o.o. Zagreb, Donje Svetice 127 u okviru raspisanog javnog natječaja za davanje u zakup poslovnih prostora, objavljenog dana 19. veljače 2024. za poslovni prostor pod brojem 36 Milke Trnine 11/a, temeljem odredbe članka 23. stavka 6. točka 2. u svezi odredbe članka 15. stavka 3. točka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama jer postoje osnovane sumnje da bi objavljivanje tražene informacije onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje sudskog, upravnog ili drugog pravno uređenog postupka, izvršenja sudske odluke ili kazne.

2. Tužitelj u tužbi navodi da rješenje ne sadrži sve elemente propisane odredbom članka 98. stavka 5. Zakona o općem upravnom postupku. Ističe da su navodi tuženika potpuno paušalni, a nije dostatno samo navesti da bi pružanje informacije onemogućilo neovisno i učinkovito vođenje određenog postupka, već smatra da je potrebno jasno i decidirano razložiti iz kojih točno razloga bi pružanje tražene informacije onemogućilo neovisno i učinkovito vođenje određenog postupka. Ističe da je ovdje sumarno vođen postupak te su paušalno ocijenjeni dokazi zbog čega je tuženik pogrešno i nepotpuno utvrdio činjenično stanje te na tako pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje pogrešno primijenio odredbe materijalnog propisa. Iz sadržaja propisanih prava i obveza svih sudionika javnog natječaja razvidno je kako nakon trenutka predaje ponuda ne postoji više nikakva mogućnost niti jednog od ponuditelja da na bilo koji način, te u bilo kojem pogledu, utječe na daljnje vođenje postupka javnog natječaja jer od trenutka predaje pa do trenutka donošenja odluke nije moguće niti je dopušteno dostavljanje nikakve naknadne dokumentacije, nije dopušteno mijenjanje bilo kojih elemenata iz ponude i nije dopuštena bilo kakva intervencija u ponude ostalih ponuditelja. Smatra da je tijelo javne vlasti sukladno mjerodavnim odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama moglo uskratiti samo i isključivo pravo na pristup informaciji koja se odnosi na dio informacije koja podliježe ograničenju pristupa dok je istodobno bilo dužno omogućiti uvid u ostatak spisa, odnosno ostatak tražene ponudbene dokumentacije. Do koje mjere tuženik postupa nezakonito potvrđujući doneseno rješenje Grada Zagreba razvidno je iz činjenice da u obrazloženju pobijanog rješenja izričito navodi kako je prilikom provedbe testa razmjernosti i javnog interesa potrebno razmotriti preteže li javni interes u odnosu na štetu koja može nastati dostavom informacije u postupku javnog natječaja, a da unatoč tome onda ni na koji način ne navodi koja je to točno šteta koja bi mogla nastati dostavom traženih informacija. Predlaže osporeno rješenje poništiti.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu ističe da ostaje kod obrazloženja osporenoga rješenja te navodi da je predmetni postupak javnog natječaja prvostupanjskog tijela nesporno bio u tijeku u trenutku podnošenja zahtjeva sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama odnosno u trenutku podnošenja zahtjeva gradonačelnik i prvostupanjska tijela nisu donijeli zaključak o izboru najpovoljnijeg natjecatelja odnosno nije sklopljen ugovor o zakupu predmetnog poslovnog prostora. Ističe da je predmetni postupak javnog natječaja pravno uređeni postupak te upućuje na odredbu članka 1. stavka 1. i 2. Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora ("Narodne novine", broj: 125/11., 64/15. i 112/18.). Budući je natječaj bio u tijeku tada je očito da postoje osnovane sumnje da bi omogućavanjem pristupa ponudi jednog od ponuditelja u tom postupku moglo utjecati na učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje natječajnog postupka za davanje u zakup poslovnog prostora u smislu odredbe članka 15. stavka 3. točka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama. Pojam osnovane sumnje znači da je dovoljno učiniti vjerojatnim odlučne činjenice za primjenu te odredbe. Sukladno navedenom ako korisnik raspolaže informacijom ima pravo javno iznositi istu tada se ne može isključiti mogućnost utjecaja na prvostupanjsko tijelo koje odlučuje o izboru najpovoljnijeg ponuditelja sukladno javnom natječaju. Naime, ako se omogući pristup informaciji, informacija je dostupna javnosti u potpunosti što znači da tužitelj, ponuditelji kao javnost kao takva mogu utjecati na donošenje odluke tijela javne vlasti, nakon što zaprime informaciju, odnosno mogu poduzeti neke radnje i korake koji će ometati prvostupanjsko tijelo u provođenju natječaja. Nadalje, pozivanje tužitelja da nakon trenutka predaje ponuda ne postoji nikakva mogućnost ni jednog od ponuditelja da na bilo koji način utječe na daljnje vođenje postupka u smislu da nije dopušteno dostavljanje naknadne dokumentacije ističe da se odredba članka 15. stavka 3. točka 1. Zakona u konkretnom slučaju odnosi na postupak koji je u tijeku i na odluku o najpovoljnijem ponuditelju koju prvostupanjsko tijelo treba donijeti. Stoga je tuženik zaključio da bi se u konkretnom slučaju postupak trebao neometano dovršiti bez utjecaja javnosti, zbog čega ne preteže javni interes za dostavom informacije. Tuženik smatra da nije vjerojatno da bi objava ponude jednog ponuditelja iz postupka natječaja koji je u tijeku pridonijela javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka, a javni interes ne preteže jer nije ni došlo do sklapanja ugovora o zakupu poslovnog prostora kojim bi se zakupnik doveo u poziciju da stupa u poslovne odnose s tijelom javne vlasti i koji ugovori se odnose na trošenje javnog sredstva. S obzirom na navedeno bespredmetan je navod tužitelja o djelomičnom pristupu traženim informacijama.

4. Tužitelj je dostavio očitovanje na odgovor na tužbu tuženika te ističe da tijelo javne vlasti nema diskrecijsku ovlast prilikom donošenja odluke o najpovoljnijem ponuditelju te da se tuženik nije očitovao u osporenom aktu o niti jednom žalbenom navodu tužitelja. Smatra da ako je već tuženik u obrazloženju akta potvrdio primjenu materijalnog prava onda je bio dužan i objasniti na koji to točno način i iz kojih točno razloga bi se ugrozilo neovisno i učinkovito provođenje postupka javnog natječaja pružanjem informacija, a što tuženik nije učinio. Predlaže da sud prihvati postavljeni tužbeni zahtjev

5. Tužbeni zahtjev je osnovan.

6. Odlučujući u granicama tužbenog zahtjeva (članak 47. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima – "Narodne novine", broj: 36/24. – dalje: ZUS) Sud nalazi da osporeno rješenje kao i rješenje tijela prvog stupnja nije na zakonu osnovano.

7. Naime, osporeno rješenje, kao i rješenje tijela prvog stupnja, doneseno je imajući u vidu odredbu članka 15. stavka 3. točka 1. i članka 16. Zakona o pravu na pristup informacijama ("Narodne novine", broj: 25/13., 85/16. i 69/22. – dalje: ZPPI).

7.1. Odredbom članka 15. stavka 3. točka 1. ZPPI-a propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako postoje osnove sumnje da bi njezino objavljivanje onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje sudskog, upravnog ili drugog pravno uređenog postupka, izvršenje sudske odluke ili kazne.

7.2. Odredbom članka 16. stavka 1. ZPPI-a propisano je da tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točka 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točka 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Prema stavku 2. citiranog članka Zakona, kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno je utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. ovog Zakona, da li bi omogućavanje pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen, te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićeni interes, informacija će se učiniti dostupnom.

8. Javnopravna tijela odbijajući zahtjev za pristup traženim informacijama, odnosno pristup ponudi Dinova-Diona d.o.o. Zagreb u okviru raspisanog javnog natječaja za davanje u zakup poslovnih prostora objavljenog dana 19. veljače 2024. za poslovni prostor pod brojem 36 Milke Trnine 11/a podnositelju zahtjeva odvjetniku Jaši Krausu samo navode da ako bi se omogućio pristup traženoj informaciji da bi to značilo da takva informacija predstavlja informaciju od javnog značaja koja bi se mogla javno iznositi u smislu odredbe članka 9. ZPPI-a. Zbog navedenog postoje osnove sumnje da bi objavljivanjem tražene informacije bilo onemogućeno učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje natječajnog postupka za davanje u zakup poslovnog prostora, odnosno omogućilo bi se korisniku da javno iznosi istu, kojom prilikom bi se moglo utjecati na neovisno i nepristrano vođenje natječajnog postupka kojeg provodi prvostupanjsko tijelo te da bi tužitelj, ponuditelji kao i javnost kao takva, nakon što zaprime informaciju, mogli poduzeti neke radnje i korake koji će ometati prvostupanjsko tijelo u provođenju i dovršetku samog postupka.

9. Međutim, osnovano tužitelj u tužbi upire da ovakvo obrazloženje osporenog rješenja, kao i obrazloženje rješenja tijela prvog stupnja nije dostatno. Ovo iz razloga jer javnopravna tijela nisu precizirala na koji točno način i iz kojih razloga smatraju da bi pristup traženoj informaciji kao i eventualno objavljivanje dobivene informacije onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje postupka odnosno nisu obrazložila koje su to realne opasnosti otkrivanja podataka koji podliježu ograničenju, zbog čega Sud smatra da je izostala potpuna i pravilna interpretacija naprijed navedene norme ZPPI-a.

10. Stoga, u okolnostima nedostatnog obrazloženja odluka javnopravnih tijela Sud ne može prihvatiti shvaćanje da je opravdano tužitelju uskraćeno dati traženu informaciju.

11. U postupku nakon ove presude potrebno je obrazložiti na koji to način odnosno iz kojih to točno određenih razloga javnopravna tijela smatraju da bi pružena informacija tužitelju, koja objavom postaje javna, onemogućila učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje predmetnog natječajnog postupka, što je u prethodnom postupku propušteno učiniti, odnosno propušteno precizirati razloge zbog kojih je odbijen zahtjev za pristup traženoj informaciji.

12. Napominje se da je Sud uvidom u ovosudni upisnik utvrdio da je presudom poslovni broj: UsII-203-2024 od 11. prosinca 2004. u predmetu slične činjenične i pravne naravi odbijen tužbeni zahtjev za poništenje rješenja tuženika, Povjerenika za informiranje, klasa: UP/II-008-07/24-01/510, urbroj: 401-01/05-24-2 od 19. rujna 2024. u kojem su tražene iste informacije, ali drugog podnositelja zahtjeva. U tom predmetu Sud je tužbeni zahtjev odbio iz razloga jer je korisnik prava na pristup informaciji bio sudionik tog natječaja za koji se informacija traži, a koji je svoje pravo da bude informiran o tijeku i provedbi natječajnog postupka mogao ostvariti na temelju posebnog propisa i svojstva što je sudionik u natječajnom postupku, kako je to u toj presudi i navedeno. Međutim, u konkretnom slučaju prema podacima spisa predmeta dostavljenih Sudu, kao i prema navodima tužitelja, ovdje ne proizlazi da bi korisnik traženja informacije bio jedan od sudionika predmetnog natječaja.

13. Slijedom navedenog valjalo je pozivom na odredbu članka 117. stavka 1. ZUS- a odlučiti kao u izreci.

U Zagrebu, 20. veljače 2025.

Predsjednica vijeća

Marina Kosović Marković