Pn-241/23

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sucu ovog suda VICI ROŠČIĆ, u pravnoj stvari tužitelja GP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] zastupana po punomoćniku Jasminki Franjić, odvjetnicu iz [adresa] protiv tuženika UNIQA osiguranje d.d. iz Zagreba, Planinska 13 A, OIB:75665455333, zastupanog po punomoćniku Nenadu Čoviću, odvjetniku iz Splita uz sudjelovanje umješaća na strani tuženika Euroherc osiguranje d.d. Zagreb, OIB:22694857747, zastupana po pun. G i partneri, odvjetničko društvo, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 20. veljače 2025. u prisutnosti, zamj. pun. tužitelja Ante Udovičića, odvjetnika u Splitu, punomoćnika tuženika Nenada Čovića, odvjetnika u Splitu i punomoćnika umješaća na strani tuženika UP, odvjetnik u [adresa],

p r e s u d i o  j e:

I. Nalaže se tuženiku da u roku 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplati mldb. tužiteljici s osnova pravične novčane naknade neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje iznos od 1.400,00 EUR sa zateznom kamatom počev od 15.12.2022. po stopi obračunatoj uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 01.01.2023. do 29.12.2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30.12.2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok se za više traženo u iznosu od 1.600,00 EUR tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan.

II. Svaka stranka snosi svoj parnični trošak.

Obrazloženje:

1.U tužbi se navodi kako je 25. rujna 2022. malodobna tužiteljica sudjelovala u svojstvu putnika u vozilu marke BMW reg. ozn. [registarska oznaka] u prometnoj nezgodi, te zadobila tjelesne ozljede. Vozilo BMW da je u vrijeme štetnog događaja bilo osigurano kod tuženika policom broj [broj police]. Za štetni događaj da je odgovorna vozačica vozila marke Volkswagen reg. ozn. [registarska oznaka], protiv koje je izdan obavezni prekršajni nalog zbog počinjenja prekršaja iz čl. 109. iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Tužiteljica da je zadobila lakše tjelesne ozljede, pretrpjela intenzivan strah i akutnu reakciju na stres zbog čega je odlazila kod psihijatra. U vrijeme štetnog događaja da je imala četiri godine, te da su zbog predmetnog štetnog događaja kod nje ostale trajne posljedice u vidu općeg anksioznog poremećaja i zaostalog poremećaja prilagodbe, te stoga s osnova povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje potražuje pravičnu novčanu naknadu neimovinske štete u iznosu od 3.000,00 EUR. Na ovaj iznos potražuje i zatezne kamate počev od 15.12.2022. kada je podnijela zahtjev tuženiku za naknadu štete u mirnom postupku.

2.Tuženik ne spori pasivnu legitimaciju niti osnov odgovornosti s obzirom da je mldb. tužiteljica kao putnica sudjelovala u štetnom događaju, u vozilu njegovog osiguranika. Tuženik spori visinu potraživanja.

3.Na stranu tuženika u parnicu se umiješao Euroherc osiguranje d.d. kao osiguratelj vozila reg. ozb. [registarska oznaka] kojega se u tužbi označava kao štetnika. Osporava visinu tužbenog zahtjeva ističući kako kod tužiteljice nije došlo do povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje u takvom stupnju da isti opravdava dosudu novčane naknade štete u utuženom iznosu. U predmetnom štetnom događaju da nije bilo vidljivog i težeg ozljeđivanja sudionika niti znatne imovinske štete na vozilima, a imajući u vidu dob tužiteljice, isto da ne predstavlja događaj koji bi uzrokovao traumu ili trajne duševne tegobe.

4.U postupku su izvedeni dokazi pregledom matičnog lista tužiteljice, potvrde PU Splitsko dalmatinske Postaje prometne policije klasa 211-08/22-4/29547 UR. broj. 511-12-36-22-3 od 27.09.2022., odluke tuženika o odštetnom zahtjevu od 09.01.2023., odštetnog zahtjeva tužiteljice od 15.12.2022., medicinske dokumentacije i zdravstvenog kartona tužiteljice te vještačenju po vještaku psihijatru dr. Sanji Batina i ortopedu dr. Danči Tripalo.

5.Među strankama nije sporna pasivna legitimacija niti osnov odgovornosti tuženika s obzirom da je u štetnom događaju od 25.09.2022. mldb. tužiteljica, tada u dobi od četiri godine, sudjelovala kao putnica u vozilu osiguranika tuženika.

6.U postupku je trebalo raspraviti i utvrditi je li mldb. tužiteljica u predmetnom štetnom događaju zadobila ozljede koje opravdavaju dosuđenje pravične novčane naknade zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje.

7.Odredbom čl. 1045. Zakona o obveznim odnosima (Narodne Novine br. 35/05, 41/08 i 125/11) propisano je da tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje.

8.Prema odredbi čl. 1046. ZOO –a propisano je da je šteta umanjenje nečije imovine (obična šteta) sprječavanja njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta).

9.Odredbom čl. 19. ZOO-a propisano je da svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pred pretpostavkama utvrđenim zakonom.

10.Odredbom st. 2. istog članaka propisano je da se pod pravima osobnosti u smislu ovog Zakona razumijevaju prava na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i dr.

11.Odredbom čl. 1100. istog Zakona propisano je da će u slučaju povrede prava osobnosti sud, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema.

12.Odredbom st. 2. istog članka propisano je da će pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.

13.Prgeledom medicinske dokumentacije i vještačenju po vještacima dr. Sanji Batina i dr. Danči Tripalo utvrđeno je kako je je mal tužiteljica GP nastradala kao putnica u vozilu u kojem su bili njeni roditelji. Tijekom odvijanja ove nezgode zadobila je udarac u glavu te je dežurni kirurg koji ju je pregledao 26.9.2022 godine naveo dijagnozu površinske ozljede glave, navodeći da je dijete nastradalo dan prije u prometnoj nezgodi na način da je drugi automobil udario automobil u kojem se vozilo. Pri tome je dijete udareno u zatiljni dio glave, nije gubila svijest, niti je povraćala. Savjetovano je mirovanje uz lijekove protiv bolova prema potrebi. Mldb. tužiteljica odlazila je kod dječjeg psihijatra, budući je majka tvrdila da se dijete promijenilo u ponašanju, da je bila izuzetno uznemirena, da ima noćne more, stalno se budi, noću je nemirna, pokazuje strah od vožnje automobilom, da dolazi do noćnog mokrenja u prosjeku 1 do 2 puta tjedno. Postavljena je dijagnoza poremećaj prilagodbe te je preporučena obrada dječjeg psihologa. Tužiteljica je odlazila kod dječjeg psihologa koji nalazi da je dijete imalo blažu reakciju na doživljenu traumu, no budući da su se tegobe povukle, nije bilo indikacija za tretmanom.

14.Vještakinja psihijatar dr. Sanja Batina nalazi da je mldb. tužiteljica trpjela primarni strah u trajanju od 5 min. Za ovaj strah navodi da je bio potenciran i strahom za roditelje koji su se nalazili u automobilu, jer je poznato da se strah pojačava ako je ugrožena grupa, a posebno obitelj koja je emocionalno vezana. Nadalje, kod mal. tužiteljice se razvila stresna reakcija uzrokovana strahom u vidu emocionalnih poteškoća, radi kojih je majka zatražila pregled djeteta kod dječjeg psihijatra. Dijete dobi mal. tužiteljice da slabije verbalizira te na stresne situacije reagira promjenama u ponašanju, spavanju, mokrenju, hranjenju. Nakon primarnog straha nastavio se sekundarni strah jakog intenziteta u trajanju od 1-2 dana, potom strah srednje intenziteta u trajanju od 10 dana, a dalje se nastavio strah blažeg intenziteta sa iste osnove u različitim vremenskim intervalima u trajanju od 4-5 mjeseci zbog kojeg je majka i zatražila pregled djeteta kod dječjeg psihijatra. Ovaj strah je posljedica podražaja u vanjskoj sredini i dijete ga realno doživljava. No, vještakinja napominje da je kod djece doživljaj straha drugačiji nego kod odraslih. U istovjetnim situacijama kod djece, u pravilu strah ima jači intenzitet i duže trajanju, složeniji su i češći prolongirani učinci takvog straha te se izrazito stresogena situacija doživljena u dječjoj dobi razlikuje po tome što dijete nema zrele mehanizme obrane, nema mogućnost iskustvene korekcije pa može biti preplavljeno strahom. Posebno da su mala djeca osjetljiva na strah iz svoje neposredne okoline. Tako primjerice, događaj može djelovati psihotraumatizirajuće a da samo dijete ne razumije jačinu opasnosti. Na način kako će dijete doživjeti prijetnju utječu i stavovi i ponašanje odraslih. Naprijed navedeni psihički simptomi da su dovele do privremenog umanjenja općih i životnih aktivnosti blažeg stupnja a privremenog karaktera. Strah lakog intenziteta da je trajao 2-3 sata u danu do javljanja psihijatru, tj. kroz vremenski period 4-5 mjeseci.

15.Iz nalaza i mišljenja vještaka ortopeda dr. Danči Tripalo proizlazi da se tužiteljica javila na hitni prijem KBC Split zbog udarca kojeg je imala u zatilnom dijelu glave sutradan, da nije gubila svijest niti povraćala, a na pregledu da je ustavljeno kako nema simptoma komocije. Napravljen je RTG kraniogam te nije pronađeno sigurnih znakova koštane traume. Savjetovalo se mirovanje uz analgetsku terapiju te kontrola kirurga u slučaju pogoršanja simptoma. Što se tiče nalaza dječjeg kirurga ili neurokirurga, tužiteljica se nije javljala na kontrolni pregled pa vještakinja zaključuje da navedena ozljeda nije ostavila umanjenja životnih aktivnosti. Mišljenja je, kako je tužiteljica zbog udarca u glavu trpjela bolove prva 2 dana srednjeg intenziteta, te još tjedan dana slabog intenziteta.

16.Cijeneći ukupno izvedene dokaze sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14., 70/19., 80/22 ., 114/22. i 155/23) ovaj sud smatra kako je tužbeni zahtjev tužiteljice osnovan u dosuđujućem dijelu. Naime, sud u cijelosti prihvaća nalaze i mišljenja vještaka ortopeda i psihijatra, budući su iznesena savjesno i u skladu s pravilima znanosti i vještine, bez međusobne proturječnosti, te temeljem istih zaključuje da je u konkretnom slučaju doista došlo do povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje mldb. tužiteljice u smislu odredbe čl. 19. ZOO–a. Sud je imao u vidu činjenicu da je tužiteljica strada u dobi od svega četiri godine, da je zbog predmetnog štetnog događaja, kako navodi vještakinja psihijatrica, imala poremećaj prilagodbe, te trpjela strah koji je bio potenciran strahom za roditelje koji su se nalazili u vozilu, na proživljeni stres reagirala promjenama u ponašanju, spavanju, mokrenju i hranjenju. Dob djeteta u konkretnom slučaju sud cijeni odlučujućim kod procjene visine štete uzimajući u obzir notornu činjenicu, koju apostrofira i vještakinja psihijatrica, da je doživljaj predmetnog štetnog događaja i posljedično tome intenzitet i trajanje straha, različit kod djece, posebno dobi tužiteljice, u odnosu na odrasle osobe. Vještakinja navodi kako u istovjetnim situacijama kod djece strah ima u pravilu jači intenzitet i duže trajanje, složeniji je i prolongirani su učinci takvog straha, budući dijete nema zrele mehanizme obrane, nema mogućnost iskustvene korekcije, pa može biti prepravljeno strahom. Mldb. tužiteljica zbog posljedica straha uzrokovanog predmetnim štetnim događajem odlazila je kod psihijatra i psihologa, dakle bila je izvrgnuta odlascima liječnicima kojima bez stresa koji je uzrokovao predmetni štetni događaj ne bi odlazila. Mldb. tužiteljica bila je izložena i RTG snimanju glave, te je zbog udarca u glavu trpjela i bolove, čiju dužinu i trajanje je procijenila vještakinja ortoped. Stoga, imajući u vidu okolnosti konkretnog slučaja, narav ozljeda, dob tužiteljice, strahove i neugodnosti koje je trpjela, sud cijeni primjerenim dosuditi joj naknadu u iznosu od 1.400,00 EUR dok je za više traženo tužbeni zahtjev odbijen kao neutemeljen.

17.Na dosuđeni iznos tužiteljici pripada kamata sukladno odredbi čl. 1103. ZOO-a od podnošenja zahtjeva za mirnim rješenjem spora, to jest od 15.12.2022. do isplate po stopi propisanoj odredbi čl. 29. ZOO-a.

18.Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 4. ZPP-a imajući u vidu da su stranke djelomično uspjele u parnici u približno jednakim iznosima.

U Splitu, 20. veljače 2025.

S U D A C

Vica Roščić

PRAVNA POUKA: Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u 3 primjeraka, u roku 15 dana od dana dostave prijepisa presude.

Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.

DNA:

- pun. tužitelja

- pun. tuženika

- u spis