Poslovni broj:  Pn-58/2021-45

Republika Hrvatska

Općinski sud u Vinkovcima

Trg bana Josipa Šokčevića 17

32100 Vinkovci

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Vinkovcima, OIB 77561654785 po sucu Mariji Pavlović, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja ŠL iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Daliboru Ostović, odvjetniku iz Vinkovaca, protiv tuženika Allianz Hrvatska d.d. Zagreb, OIB 23759810849, zastupani po punomoćniku Ivanu Ergotić, odvjetniku iz Vinkovaca, radi naknade štete, nakon zaključene glavne i javne rasprave održane u nazočnosti tužitelja osobno uz punomoćnika odvjetnika Dalibora Ostović i punomoćnika tuženika odvjetnika Ivana Ergotića, 29. siječnja 2025. i objavljene na temelju čl. 335. ZPP-a, 20. veljače 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Allianz Hrvatska d.d. Zagreb, Heinzelova 70, OIB: 23759810849, da tužitelju ŠL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] godine s osnova pravične novčane naknade štete zbog povrede prava osobnosti i s osnova naknade imovinske štete za tuđu pomoć i njegu ( a nakon dijela isplate ), isplati preostali iznos od ukupno 1.523,10 eura, sa zakonskim zateznim kamatama od presuđenja tj. od 20.

2. 2025. do isplate, kao i da tužitelju naknadi parnični trošak u iznosu od 2.165,45 eura, sve to na račun tužitelja kod ADDIKO BANK D.D. IBAN: [broj bankovnog računa] i u roku od 15 dana.

II. S preostalim dijelom tužbenog zahtjeva u iznosu od 123,64 eura, tužitelj se odbija kao neosnovanim.

Obrazloženje

1. Tužitelj je podnio tužbu protiv tuženika radi naknade štete. U tužbi navodi da mu se dana 12. 2. 2019. kao djelatniku Pružne građevine d.o.o. Zagreb tijekom obavljanja posla dogodio osigurani slučaj te da je pretrpio višestruki prijelom potkoljenice. Nadalje navodi da je kritične zgode zadobio teške tjelesne ozljede, da mu je povrijeđeno pravo osobnosti te da stoga potražuje pravičnu novčanu naknadu s tim da mu je tužitelj prije pokretanja sudskog postupka isplatio nesporni iznos štete u iznosu od 40.000,00 kuna. Stoga tužitelj predlaže sudu da donese presudu kojom će naložiti tuženiku da mu isplati preostali iznos od štete u iznosu od 1.646,74 eura, sa zakonskim zateznim kamatama i troškovima postupka.

2.U odgovoru na tužbu tuženik čini nespornim pasivnu legitimaciju i nastanak štetnog događaja, kao i to da je isplatio tužitelju iznos od 40.000,00 kuna, međutim tuženik spori da je isključivo odgovoran za nastup štetnog događaja. Tuženik nadalje navodi da je do štetnog događaj došlo uslijed teškog propusta na radu na strani tužitelja , iako je bio osposobljen za rad na siguran način. Stoga tuženik predlaže da se tužbeni zahtjev tužitelja odbije kao neosnovan uz dosudu svih troškova parničnog postupka tuženiku.

3.U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u rješenje HZMO Regionalni ured Osijek , Potvrde poslodavca, medicinsku dokumentaciju za tužitelja, u Zapisnik o inspekcijskom nadzoru, u Prijava o ozljedi na radu, izvedene je dokaz saslušanjem tužitelja i svjedoka GL na ročištu od 18.4.23., izvede je dokaz medicinskim vještačenjem po vještaku dr. Željki Kolak, te je ista dala usmeno obrazloženja nalaza na ročištu od 29. 1. 2025. , izveden je dokaz vještačenjem po vještaku zaštite na radu Draženu Jeđud, te je izveden dokaz saslušanjem vještaka Jeđud na ročištu od 7.11.2024.

3.1.Sud je odbio prijedlog tužitelja radi izvođenja dokaza saslušanjem svjedoka NL i TL i ZL, kao i dokazni prijedlog radi pribave Ugovora o radu i uvida u spis Pn-59/21, ocijenivši da meritornu odluku može donijeti i bez provođenja predloženih dokaza .

4. Provedeni dokazi ocijenjeni su u smislu odredbe čl.8 Zakona o parničnom postupku ( "Narodne novine" RH br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 25/13, dalje ZPP-a).

5.Nesporno da je tužitelj dana 12. 2. 2019. doživio ozljedu na radu, te da je došlo do ozljeđivanja tužitelja na način da je ušao unutar kolosijeka ispred kolica, a kako su se kolica već kretala vodilica za šine na kolicima mu je zahvatila nogu, a stopalo mu se zaglavilo između tračnice i pruge.

6. Sporna je odgovornosti tuženika za nastalu štetu, obzirom na tvrdnju da je isključivo nepažnjom tužitelja došlo do ozljeđivanja.

6.1. Spornim se ukazuje i visina štete koju tužitelj zahtjeva od tuženika

7.Glede utvrđivanja odgovornosti za nastanak štetnog događaja izveden je dokaz saslušanjem tužitelja, svjedoka GL te je izveden dokaz vještačenjem iz područja zaštite na radu po vještaku Draženu Jeđud.

7.1.Tužitelj u danom iskazu navodi da je prilikom štetnog događaj radio kao zaposlenik Pružnih građevina na mjestu pružnog radnika, da mu je bilo prvi puta da obavlja tu vrstu poslova, odnosno da istovara tračnice sa pružnih kolica, da nikada prije nije rukovao s tim, tako da nije niti bio osposobljen za rad s tim kolicima. Nadalje je izjavio da mu poslovođa GL, dao uputu da uđe ispred kolica u trenutku dok je vlak stajao, da je pozvao i ostale radnike, da je on dobio zadatak da nakon što se vlak počne kretati i šine se istovare, da željeznom polugom izbaci svaku šinu koja se spušta iz vagona na kolica koja se nalaze na kolosijeku iza vlaka, da se inače taj proces rada treba odvijati tako da radnici stoje iza kolica, a da tračnica pada sa vlaka odnosno s vagona u pokretu na kolica, a da potom s kolosijeka svaku tračnicu odguraju van kolosijeka, te da je zajedno s ostalim radnicima trebao raditi na taj način, međutim, da su radili na način da su svaku šinu koja je kliznula prema kolicima izbacili van kolosijeka prije nego je ona pala na postojeći kolosijek odnosno kolica. Ističe da je i ranije također radio na istovaru ali bez kolica, i da su šine uglavnom odgurivali bez tih kolica, tako da u trenutku nastanka štetnog događaj on nije znao na koji drugi način treba radi, jer da ga na to nitko nije upozorio, da mu je poslovođa samo rekao " ŠL ulazi" , da je sam tako i učinio i da je u tom trenutku poslovođa ZL pokrenuo vlak, te je točak od šinskih kolica pričepio i slomio mu ruku, gležanj noge i potkoljenicu. Posebno ističe da je u trenutku štetnog događaja imao svu zaštitnu opremu koja je potrebna, da je u pogledu drugih poslova i načina rada obučen za rad na sigurna način, osim za rad na kolicima na kojima do tada nikad nije radio.

7.2.Svjedok IL u danom iskazu navodi da je u trenutku šetnog događaj bio poslovođa u obavljanju poslova za remont pruga koji se odvijao sa otprilike 8 radnika među kojima je bio i PL. Navodi da se posao toga dana obavljao na način da je šinski vlak dostavljao šine, odnosno tračnice na istovar radi izmjene novog kolosijeka, da su na istovaru bili on i ZL kao poslovođe, s tim da je ZL rukovodio motorolom za kontakt sa strojovođom, a da je on bio s ljudima koji su radili na istovaru, da je šest radnika radilo na istovara koji se odvijao tako što su se šine istovarale na kolica koja su nalazila neposredno iza vagona, koji se pomjera i istovara šine na ta kolica pomjeranjem vlaka, da se on zajedno s radnicima nalazio iza kolica. Ističe da je ljudima rekao da moraju biti iza kolica kad vlak krene s istovarom, a ZL koji je kontaktirao s motorolom s strojovođom bio je zadužen da bude iza vlaka kako bi kontrolirao gdje se radnici nalaze u trenutku pokretanja vlaka, odnosno da vlak nije mogao krenuti dok on ne kaže, međutim da se ZL u trenutku štetnog događaj nije nalazio iza, nego je bio 15 do 25 metara ispred, a obzirom da se nije nalazio iza vlaka nije imao preglednost o tome na koji način su radnici raspoređeni i nije se mogao uvjeriti da su svi na mjestima na kojima trebaju biti, i da u tom trenutku kada se uvjeri da može pokrenut šinski vlak, odnosno obavijestiti strojovođu da je sve sigurno za pokretanje vlaka. Nadalje je izjavio da je vlak krenuo i da je dao zapovijed radnicima da dođu iza kolica, međutim PL očigledno to nije razumio i stao je ispred kolica gdje je priklješten između kolica i šina koja je bila u silaznoj putanji prema šinskim kolicima.

Navodi da je zaposlen 21-u godinu u pružnim građevinama, da je puno puta sudjelovao u takvim radnim zadacima i da se nikada nije dogodio ovakav slučaj. Također je iskazao da su svi radnici toga dana imali zaštitnu oprema koja je predviđena i prema zaštiti na radu, da je u trenutku kada je došlo do samog štetnog događaja vlak već bio u postupku istovara tako da nije bilo moguće zaustaviti proces rada koji je krenuo.

7.3. Iz nalaza i mišljenja vještaka zaštite na radu Dražena Jeđud proistječe, da je u trenutku događaja tužitelj radio poslove koje je ugovorio ugovorom o radu, da je radio poslove s posebnim uvjetima rada za koje je ispunjavao propisane uvjete, da je bio osposobljen za rad na siguran način za poslove koje je radio, da je u trenutku događaja tužitelj stao u prostor ispred kolica za spuštanje tračnica, odnosno u prostor gdje može biti zahvaćen tračnicama, te da je na taj način tužitelj postupio protivno znanjima i vještinama koje je stekao tijekom osposobljavanja za rad na siguran način i protivno uputama poslodavca, odnosno da u trenutku događaja tužitelj posao nije obavljao dužnom pažnjom, te je postupio protivno čl. 68 st. 1. i 2. Zakona o zaštiti na radu.

U usmenom obrazloženju nalaza vještak je izjavio da u cijelosti ostaje kod danog pismenog nalaza i mišljenja od 4. 3. 2024. Nadalje je izjavio da je na temelju dokumentacije koja prilaži spisu ( zapisnik o inspekcijskom nadzoru) i dokumentacije koju je pribavio od tuženika, zapisnika o osposobljavanju tužitelja za rad na siguran način, utvrdio da je tužitelj u trenutku događaja bio osposobljen za rad na siguran način za poslove koje je radio. Navodi da je Zapisnik o osposobljavanju potpisao i sam tužitelj iz čega slijedi da je isti upoznat da je bio osposobljen za rad na siguran način, da se iz zapisnika može zaključiti da je tužitelj bio osposobljen u teoretskom i praktičnom dijelu osposobljavanja, između ostalog i za poslove na održavanju i izgradnji pruga i pružnih postrojenja, a koje poslove je obavljao u trenutku događaja, s tim da se na temelju dostupne dokumentacije ne može očitovati o tome koliko puta tužitelj radio takav posao prije ozljeđivanja. Nadalje je vještak iskazao da vezano za stručne sposobnosti tužitelja, da je mišljenja da isti nije morao imati posebne stručne sposobnosti ( završena određena škola, kvalifikacije) jer je obavljao poslove pomoćnog radnika, a s obzirom da je iz dokumentacije vidljivo da je tužitelj potpisao zapisnik o osposobljavanju za rad na siguran način, da se može zaključiti da isti nije imao primjedbi na sadržaj zapisnika.

Vještak navodi da u spisu na stranici 98 – 108 prileži zapisnik o inspekcijskom nadzoru od 12. 3. 2019., da je u Zapisniku ( str. 108 spisa) navedeno da se poslodavcu daje savjet da za tužitelja obavi provjeru osposobljavanja za rad na siguran način, da u trenutku događaja tužitelj nije bio osposobljen za rad na siguran način inspektor bi prilikom inspekcijskog nadzora morao donijeti usmeno ili pismeno rješenje kojim se zabranjuje raspoređivanje tužitelja na poslove koje je obavljalo u trenutku događaja, a obzirom da je inspektor rada za zaštitu na radu prilikom inspekcijskog nadzora utvrdio da je tužitelj bio osposobljen za rad na siguran način, što je navedeno u točci 8., toč 2. ( str. 101 spisa) inspektor nije naredio već je savjetovao poslodavca da provjeri osposobljenost tužitelja za rad na siguran način. Vještak nadalje navodi da je u trenutku događaja tužitelj radio poslove s posebnim uvjetima rada, a to su poslovi na kojima je tužitelj izložen povećanim opasnostima, štetnostima i naporima, da je pregledom dokumentacije utvrdio da je tužitelj ispunjavao propisane uvjete za obavljanje takvih poslova. Nadalje je iskazao da je u trenutku događaja poslovima rukovodio poslovođa IL, da neovisno o organizaciji rada i radnog postupka niti u jednoj fazi rada odnosno spuštanja tračnica se radnik ne smije nalaziti ispred kolica, te je mišljenja da u konkretnom slučaju radni postupak nije bio organizirana na način da se tužitelj nalazi u prostoru ispred kolica, te da se neovisno o organizaciji rada tužitelj niti u jednom trenutku nije smio nalaziti ispred kolica, a da se tužitelj u trenutku štetnog događaja kretao iza kolica do ozljeđivanja ne bi došlo, jer su se kolica u trenutku štetnog događaj kretala prema naprijed.

8.Uvidom u Zapisnik o inspekcijskom nadzoru od 12. 2. 2019. ( list 48-51 spisa) proistječe da je Inspektorat rada po stručnjaku zaštite na radu BL, dao usmeno rješenje u kojem zabranjuje poslodavcu Pružne građevine d.o.o. Zagreb poslove istovara tračnica sa šinskog vlaka na način da se radnici pri istovaru tračnica nalaze ispred kolica za istovar dok se ista kreću

Iz nalaza i mišljenja vještaka proistječe da tužitelj u trenutku događaja posao nije obavljao dužnom pažnjom, te da je postupio protivno čl. 68 st. 1. i 2. ZZR-a. U usmenom obrazloženju pisanog nalaza i mišljenja na ročištu od 7. 11. 2024. vještak je izjavio da je u trenutku štetnog događaja tužitelj radio poslove s posebnim uvjetima rada, a da su to poslovi na kojima je tužitelj izložen povećanim opasnostima, štetnostima i naporima, te da je tužitelj ispunjavao propisane uvjete za obavljanje takvih poslova, s tim da je mišljenja da se neovisno o organizaciji rada tužitelj niti u jednom trenutku nije smio nalaziti ispred kolica.

9.Sukladno čl. 25. st. 1. Zakona o zaštiti na radu ( Narodne novine RH br.71/14, 118/14, 154/14, dalje ZZR) ozljeda na radu ili profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatra se da potječe od rada i poslodavac za nju odgovora po načelu objektivne odgovornosti , a prema st. 2. poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerno ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati, niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu.

10. Odredbom čl. 111. st. 1. ZZR-a, propisano je da ako radnik pretrpi štetu na radu ili u vezi s radom poslodavac odgovara radniku za štetu uzrokovanu ozljedom na radu po općim propisima obveznoga prava.

11.Temeljem naprijed navedenih dokaza sud nalazi utvrđenim činjenice da je tužitelj bio obučen za rad na siguran način, da je imao svu zaštitnu opremu, te da je u trenutku štetnog događaja obavljao radni zadatak na mjestu pružnog radnika, odnosno istovara tračnica sa pružnih kolica.

Navedeno činjenično stanje proistječe i iz iskaza tužitelja i saslušanog svjedoka OL, koji su iskazi u skladu s priloženom dokumentacijom, posebno Zapisnikom o inspekcijskom nadzoru i Prijavi povrede na radu.

12. Slijedom navedenog, a obzirom na tuženikov istaknuti prigovor isključive odgovornosti ili suodgovornosti tužitelja za nastanak šetnog događaja, sud nalazi utvrđenim da je tužitelj svojim postupkom doprinio nastanku štete budući je, iako je obučen za rad na siguran način i kao takav upoznat sa zabranom kretanja ispred kolica prilikom istovara tračnica, te je svoj radni zadatak konkretne prigode obavljao suprotno odredbama zaštite na radu na način da je stao u prostor ispred kolica za spuštanje tračnica, odnosno u prostor gdje može biti zahvaćen tračnicama, čime je postupio suprotno odredbama čl. 68. st. 1. i 2. ZRR-a.

Stoga je sud ocijenio tužiteljev doprinos nastanku štete sa 50 %, a tuženikov u istom omjeru od 50% .

13. Naime, čl. 1063. Zakon o obveznim odnosima ( Narodne novine RH br. 35/05, 41/08 dalje ZOO-a), propisuje da šteta nastala u vezi s opasnom stvari, odnosno opasnom djelatnošću smatra se da potječe od te stvari, odnosno djelatnosti, osim ako se dokaže da one nisu bile uzrok štete, a prema čl. 1064. ZOO- a, za štetu od opasne stvari odgovara njezin vlasnik, a za štetu od opasne djelatnosti odgovora osoba koja se njom bavi.

U konkretnom slučaju radi se o opasnoj stvari kako je to utvrđeno vještačenjem pa stoga valja primijeniti objektivni kriterij uzročnosti, odnosno načelo objektivne odgovornosti.

14. Prema odredbi čl. 1067 st. 3. ZOO-a, vlasnik se oslobađa odgovornosti djelomično ako je oštećenik djelomično pridonio nastanku štete.

15. U konkretnom slučaju za štetu od opasne stvari odgovara osiguranik tuženika, ali se djelomično oslobađa odgovornosti, jer je tužitelj pridonio nastanku štete, budući je iako osposobljen za rad na siguran način, protivno pravilima Zaštite na radu, pristupio istovaru tračnica s prednje strane kolica umjesto kako je prema pravilima organizacije rada trebao isto vršiti iza kolica.

16.Radi utvrđivanja visine pravične novčane naknade, zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, izveden je dokaz medicinskim vještačenjem, po stalnom sudskom vještaku dr. Željki Kolak.

Odlučujući u granicama postavljenog tužbenog zahtjeva i pravno odlučnih kvalifikatornih okolnosti sud je sukladno čl. 1100 st. 1. i 2. ZOO-a, ( NN 35/05) ocijenio da tužitelju pripada pravična novčana naknada zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje.

16.1.Iz nalaza i mišljenja vještaka, kojeg sud ocjenjuje stručnim i objektivnim i izrađenim po pravilima struke proistječe da, je tužitelj u predmetnom štetnom događaju zadobio tešku tjelesnu ozljedu, prijelom desne potkoljenice u razini gležnja. U pismenom obrazloženju nalaza vještak navodi da u cijelosti ostaje kod danog pismenog nalaza i mišljenja, te ističe da je u svom nalazu i mišljenju vještačila isključivo tjelesnu ozljedu desnog gležnja, dok je iz medicinske dokumentacije vidljivo da je tužitelj pretrpio određene psihičke tegobe. Navodi da je tužitelj je liječenje od PTSP-a prije zadobivene ozljede a sama ozljeda je dovela do retraumatizacije i bila je okidač za veću psihičku dekompenziranost, da je vidljivo je da je tužitelj redovito odlazio psihijatru i da je bio liječen putem dnevne bolnice na klinici u Osijeku, te stoga vještak smatra da tužitelja ima pravo i na duševne boli radi umanjenja životne aktivnosti vezano za psihičke tegobe. Vještak navodi da je ona fizijatar ali da daje zajednička mišljenja sa psihijatrima u mnogim drugim slučajevima, pa stoga može iznijeti ukupnu ocjenu umanjenja životnih, s obzirom da to iz medicinske dokumentacije jasno proistječe. Stoga vještak daje ukupnu ocjenu umanjenja životnih aktivnosti u omjeru od 15 do 20 %.

16.2.Prema mišljenju vještaka tužitelj je zbog zadobivenih ozljeda trpio jake bolove dva dana, srednje jake bolove dva tjedna, slabe bolove kroz dva mjeseca, a povremeni bolovi ulaze u pojačane napore. Uzevši u obzir jačinu i trajanje fizičkih bolova, sud je ocijenio da tužitelju sukladno Orijentacijskim kriterijima Vrhovnog suda RH za utvrđivanje naknade neimovinske štete (Su-47/2020),za ovaj oblik povrede prava osobnosti pripada pravična novčana naknada u iznosu od 764,00eura, a što umanjeno za suodgovornost tužitelja od 50% iznosi 382,00 eura.

16.3.Tužitelj je u predmetnom štetnom događaju pretrpio primarni strah u trenutku ozljeđivanja, potom sekundarni strah odnosno zabrinutost koja prati tijek liječenja i intenzitet fizičke boli. Stoga je sud, uzevši u obzir trajanje i intenzitet pretrpljenog straha, ocijenio da tužitelju pripada za ovaj oblik povrede prava osobnosti, pravična novčana naknada u iznosu od 1.000,00 eura, a što umanjeno za suodgovornost tužitelja iznosi 500,00 eura.

16.4.Prema mišljenju vještaka kod tužitelja je došlo do umanjenja životnih aktivnosti 5% trajno, povremeni bolovi , raniji razvoj degenerativnih promjena desnog gležnja ).U usmenom obrazloženju nalaza vještak je izjavio da je kod tužitelja došlo do umanjenja životnih aktivnosti vezano za psihičke tegobe, navodeći da psihijatri daju od 20% do 30 % za PTSP, da je u konkretnom slučaju prema njezinom mišljenju sveukupna ocjena umanjenja na tjelesnu ozljedu i PTSP od 15 do 20%. Posebno ističe da tužitelj od ranije ima PTSP te da je ozljeda dovela do retraumatizacije i bila okidač za sadašnje stanje. Stoga je sud, uzevši u obzir stupanj umanjenja, ocijenio da tužiteljici pripada za ovaj oblik povrede prava osobnosti, pravična novčana naknada u iznosu od 10.000,00 eura, a što umanjeno za stupanj suodgovornosti iznosi 5.000,00 eura.

16.5.Prema mišljenju vještaka kod tužitelj je preostalo naruženje, odnosno postoperativni ožiljci na desnom gležnju, diskretni, vidljivi trećim osobama kada je gležanj bez odjeće, predstavljaju malo naruženje tj. kozmetički defekt)

Stoga je sud, uzevši u obzir stupanj naruženosti, ocijenio da tužitelju pripada za ovaj oblik povrede prava osobnosti, pravična novčana naknada u iznosu od 500,00 eura, što umanjeno za stupanj suodgovornosti iznosi 250,00 eura.

16.6.Prema mišljenju vještaka tužitelju je za vrijeme liječenja bila potrebna tuđa pomoć i njega i to 2 sata dnevno kroz 10 tjedana, za vrijeme hoda sa štaka uz rasterećenje operirane noge Stoga je sud sukladno čl. 1095. st. 1. ZOO-a, te uz primjenu čl. 223. ZPP-a, ocijenio da tužitelju na ime naknade imovinske štete za tuđu pomoć i njegu u trajanju od 70 dana po 2 sata, odnosno 140 sati, po 10,00 eura po satu, pripada iznos od 1.400,00 eura, što umanjeno za stupanj suodgovornosti iznosi 700,00 eura.

17. Iz navedenog proistječe da tužitelju pripada pravična novčana naknada za povredu prava osobnosti neimovinske i imovinske štete u ukupnom iznosu od 6.832,00 eura, a budući je tuženik na ime naknade štete tužitelju isplatio iznos od 5.308,90 eura, to mu je dosuđena naknada štete u daljnjem iznosu od 1.523,10 eura.

18. Temeljem izrečenog sud je ocijenio tužbeni zahtjev tužitelja djelomično osnovanim te je donio odluku kao u točci I izreke

19.Odluka o kamatama temelji se na odredbi čl. 29.st.1.ZOO-a,

20.Odluka o troškovima temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a i čl. 155. ZPP-a, s obzirom da je tužitelj nije uspio samo u razmjerno neznatnom dijelu tužbenog zahtjeva, a zbog kojeg nisu nastali posebni troškovi sud je odlučio da je tuženik dužan tužitelju nadoknaditi sve troškove koji su bili potrebni za vođenje parnice prema vrijednosti tužbenog zahtjeva. Stoga je sud sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, dalje: Tarifa) priznao tužitelju kao potrebne za vođenje postupka zatražene troškove koji se odnose na troškove zastupanja po punomoćniku i to za sastav tužbe 100 bodova, za zastupanje na ročištima od 26. 5. 2022., 18. 4. 2023., 7. 11. 2024 i 29. 1. 2025., za sastav četiri obrazložena podneska od 22. 7. 2021., 17. 10. 2023., 2.1. 2024. i 14. 3. 2024 po 100 bodova, te za pristup na ročište za objavu presude 50 bodova, ukupno 950 bodova, što čini novčani iznos od 1.900,00 eura. Tužitelju je sud nadalje priznao i trošak medicinskog vještačenja u ukupnom iznosu od 265,45 eura.

20.1. Tužitelju kao nepotrebni nisu priznati troškovi nastali podnošenjem više od 4 obrazložena podneska.

20.2. Stoga je tužitelju dosuđen ukupan trošak parničnog postupka u iznosu od 2.165,45 eura.

21. S preostalim dijelom tužbenog zahtjeva tužitelj je odbijen kao u točci II izreke.

U Vinkovcima 20. veljače 2025.

Sudac:

Marija Pavlović

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana prijema ovjerenog prijepisa iste.

žalba se podnosi ovome sudu u tri primjerka, a o njoj u II stupnju odlučuje Županijski su.

OBAVIJEST:

1. odvjetnik Dalibor Ostović, Vinkovci – punomoćnik tužitelja

2. odvjetnik Ivan Ergotić, Vinkovci – punomoćnik tuženika