K-321/2019-55

Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

Split

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sucu ovog suda Marini Boko, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Meri Ninčević, kao zapisničarke, u kaznenom postupku protiv optuženika KP, zbog kaznenog djela iz članka 113. Kaznenog zakona (NN 125/11, 144/2, 56/15, 61/15 i 101/17 dalje u tekstu KZ/11), povodom optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Splitu broj K-DO-528/2018 od 10. prosinca 2018., nakon javno održane rasprave 3. veljače 2025., 17. veljače 2025. u nazočnosti optuženika, branitelja optuženika Željka Gulišije, odvjetnika u Splitu, opunomoćenika oštećenice Darijana Tarabarića, odvjetnika u Splitu, te zamjenice Općinskog državnog odvjetnika u Splitu – SP, **.**.2025., objavio je i

p r e s u d i o

OPTUŽENIK: KP OIB: [osobni identifikacijski broj], sin K i JP rođene S, rođen **.**.1988. u [adresa], s prebivalištem u [adresa],  državljanin Republike Hrvatske, dizajner interijera, sa završenom  srednjom školom,  nezaposlen, bez  primanja,  u  izvanbračnoj  vezi,  otac jednog  malodobnog  djeteta,  vojsku  nije služio, srednjeg imovnog stanja, neosuđivan,

k r i v j e:

I. što je 1. srpnja 2017. oko 15,50 sati u [adresa] u [adresa] ispred kućnog broja 4, nakon prepirke sa PP, rođenim 1964., naguravao se s njim i više puta ga otvorenim dlanovima ruku udario u predjelu glave, pritom svjestan da PP može pasti te se teško tjelesno povrijediti i smrtno stradati ali lakomisleno smatrajući da do toga neće doći, pri čemu je PP pao na tlo te zadobio tešku tjelesnu povredu u vidu prijeloma gležnja desnog skočnog zgloba a što je za posljedicu kod njega kao izravnu komplikaciju navedene teške tjelesne povrede izazvalo masivno začepljenje plućne arterije krvnim ugrušcima, uslijed čega je preminuo **.**.2017.,

II. dakle, prouzročio smrt drugoga iz nehaja,

III. čime je počinio kazneno djelo protiv života i tijela – prouzročenje smrti iz nehaja – djelo opisano i kažnjivo po članku 113. Kaznenog zakona (Narodne novine broj: 125/11, 144/12, 56/15, 61/15 – ispravak i 101/17-dalje u tekstu KZ/11).

IV. Temeljem članka 113. Kaznenog zakona optuženik KP se

o s u đ u j e

na kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine.

V. Temeljem članka 56. stavak 1. i 2. Kaznenog zakona/11 optuženiku KP s e i z r i č e

UVJETNA OSUDA

na način da kazna zatvora na koju je optuženik osuđen neće se izvršiti ako optuženik u roku od 4 (četiri) godine od pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo.

VI. Temeljem članka 158. stavak 2. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine broj 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12 56/13 i 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22, 36/24 - dalje u tekstu ZKP/08) oštećenica supruga pok. PP EP s postavljenim a nedosuđenim imovinsko pravnim zahtjevom za naknadu štete se upućuje da istog može ostvarivati u parnici pred nadležnim građanskim sudom.

VII. Temeljem odredbe članka 148. stavak 1. u vezi članka 145. stavak 2. točka 1. i 6. Zakona o kaznenom postupku/08 (Narodne novine broj 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12 56/13 i 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22, 36/24 - dalje u tekstu ZKP/08) dužan je optuženik KP naknaditi troškove kaznenog postupka u iznosu od ukupno 5.224,38 EUR-a (pettisućadvijestodvadesetčetiri eura i tridesetosam centi) od čega iznos od 2.000,00 kn/265,45 EUR-a predstavlja nagradu stalnom sudskom vještaku dr. Antoniu Alujeviću za izradu nalaza i mišljenja, iznos od 118,12 EUR-a za pristup i usmenu dopunu nalaza i mišljenja na raspravi od 24. listopada 2023., iznos od 118,12 EUR-a za pristup i usmenu dopunu nalaza i mišljenja na raspravi od 1. srpnja 2024.; iznos od 3.649,89 EUR-a nagradu Medicinskom fakultetu Rijeka za izradu nalaza i mišljenja od 12. prosinca 2024.; iznos od 659,40 EUR-a nagradu stalnom sudskom vještaku dr. Dolores Britvić za izradu pisanog nalaza i mišljenja od 4. rujna 2024., te iznos od 113,40 EUR-a za pristup i usmenu dopunu nalaza i mišljenja na raspravi od 11. studenoga 2024., iznos od 300,00 EUR-a paušalnu svotu, u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude.

Obrazloženje

1. Općinsko državno odvjetništvo Split podiglo je pred Općinskim sudom u Splitu, 12. prosinca 2018. optužnicu pod brojem K-DO-528/2018 protiv optuženika KP, zbog kaznenog djela iz članka 113. Kaznenog zakona/11.

2. Rješenjem Kov-756/2018 od 4. ožujka 2019. potvrđena je optužnica ODO Split K-DO-528/2018. od 10. prosinca 2018.

3. Prilikom očitovanja o krivnji optuženik se izjasnio da se ne smatra krivim.

4. Imajući u vidu očitovanje optuženika dokazni postupak je započeo izvođenjem dokaza.

5. Sud je odbio prijedlog branitelja optuženika da se na raspravu pozove jedan od vještaka medicinskog fakulteta u Rijeci i to ortoped kirurg imajući u vidu da su se stranke suglasile s čitanjem nalaza i mišljenja, te je činjenično i materijalno stanje u potpunosti utvrđeno, te nisu imale primjedbi na nalaz i mišljenje, te je prijedlog usmjeren na odugovlačenje kaznenog postupka.

6. U dokazne svrhe pročitan je specijalistički nalaz Kliničkog bolničkog centra Split, Hitnog kirurškog prijema od 1. srpnja 2017. za KP (list 4 spisa), otpusno pismo Klinike za kirurgiju Kliničkog bolničkog centra Split za PP (list 5), izvješće o obdukciji Kliničkog bolničkog centra Split i Medicinskog fakulteta u Splitu, Kliničkog zavoda za patologiju, sudsku medicinu i citologiju, Katedre za sudsku medicinu za pok. Željka Marovića (list 8), presuda Prekršajnog suda u Splitu broj: 8. Pp J-3215/17 od 29. rujna 2017. (list 20 do 22), specijalistički nalaz Kliničkog bolničkog centra Split od 28. kolovoza 2017. za KP (list 41), dopis HZZO od 30. siječnja 2023. (list 127), preslik kartona pacijenta pok. PP (list 131-133), dopis MF Sveučilište u Zagrebu od 22. studenoga 2023 (list 145), čita se imovinsko pravni zahtjev punomoćnika oštećenika od 28. lipnja 2024. (list 187 spisa)

7. Temeljem članka 431. stavak 1. t. 8. ZKP/08 pročitan je zapisnik o ispitivanju svjedoka ĆP (list 43 do 46), iskaz svjedoka GP od 12. rujna 2022. (list 113-114), iskaz svjedoka ĆP od 12. rujna 2022. (list 115-116), iskaz svjedokinja KPH od 12. rujna 2022. (list 116-117), iskaz svjedokinje LP (list 117) od 12. rujna 2022. i na raspravi od 16. srpnja 2024. (list 204-205 spisa) nalaz i mišljenje i usmena dopuna dr. Antonia Alujevića od 22. svibnja 2017 (list 70-80) i od 24. listopada 2023 (list 135-136), i na raspravi od 1. srpnja 2024. (list 189 spisa), iskaz svjedokinje oštećene EP od 19. siječnja 2023. (list 122-124).

8. Temeljem članak 431. stavak 1. t. 6. ZKP/08 suglasnošću nazočnih stranaka pročitan je nalaz i mišljenje Medicinskog fakulteta, Sveučilišta u Rijeci od

12. veljače 2024. (list 155-165).

9. Na kraju je pročitano Uvjerenje iz kaznene evidencije za optuženika.

10. Nazočne stranke pozvane po sudu izjavile su da nemaju novih dokaznih prijedloga.

11. Optuženik je iskazao da ostaje u cijelosti kod svojih ranijih obrana od 5. travnja 2018 (list 36-40) i na raspravi 10. lipnja 2024. (list 177-179 spisa).

11.1. Optuženik KP je u svojoj obrani iskazao da je navedenog dana izveo u šetnju psa svoje trudne zaručnice GP, te je prolazio mjestom događaja. U jednom trenutku pas mu se otrgnuo s uzice, optuženik je uočio da je pas poliven vodom. Pogledavši iznad sebe put stambene zgrade, vidio je sada pok. PP na balkonu koji mu je kazao da je polio njegovog psa vrućom vodom. Optuženik je krenuo pronaći odbjeglog psa, nakon što je napravio krug oko stambenih zgrada vratio se na prethodno mjesto, odakle je opet uočio PP, koji ga je onda počeo vrijeđati. Započeo je raspravu sa PP, nakon čega je sada pokojni PP sa svog balkona u optuženikovom smjeru bacio plinsku bocu. Optuženik je krenuo prema svojoj kući sve ispričao svojoj zaručnici i uputio je da zove policiju. Poslije toga nastavio je potragu za psom, usred potrage čuo je viku te je promatranjem u smjeru mjesta događaja uočio PP, koji se sada nalazio izvan svojeg doma, koji je prišao njegovoj zaručnici i počeo je dirati po licu. Optuženik je potrčao do njih i rekao PP da to ne smije raditi i da se odmakne od nje. Tada je PP nasrnuo šakama na optuženika, optuženik je prvo pokrio rukama svoju glavu te pokojnog PP rukama uspio odgurnuti. PP je nastavio nasrtati na njega tako što ga je htio udariti nogom u nogu, kojom prilikom je pokojni krivo stao na nogu, spotaknuo se i pao te je zajaukao. Optuženikova zaručnica mu je ponudila pomoć da ustane, no PP je to odbio, pa su nastavili potragu za psom pritom napustivši mjesto događaja, gdje su se nedugo zatim vratili po uočavanju dolaska policijskih službenika i djelatnika hitne pomoći.

11.2. Na raspravi optuženik je dopunio obranu te iskazao da je 1. srpnja 2017., došao sam s posla, radio je jutarnju smjenu. Supruga je bila kući i kuhala ručak i ona je bila u devetom mjesecu trudnoće, pa je odlučio izvesti psa prije ručka uobičajenom rutom. Nakon 5-6 minuta, pas mu se otrgnuo i zacvilio. Pogledao je prema gore, na prozoru vidio nepoznatog muškarca. Ovaj mu je kazao, "zalio sam ti psa vrućom vodom..", bio je u šoku. Pitao ga "zašto ste to uradili"´ovaj mu nije odgovorio, samo se podsmjehivao. Krenuo je za psom, koji je pobjegao iza zgrade, izvan optuženikovog vidokruga. Ušao je u "portun" jer je mislio da je otišao kući. Zatekao je otvorena ulazna vrata stana, ne zna zašto i pitao suprugu je li tu pas, ova je rekla da nije, da što se događa, da bi joj optuženik kazao da zove policiju. Izišao je vani i nastavio tražiti psa. Kada je izišao vani, ovaj gospodin s trećeg kata mu je dobacivao neke uvrede i psovke "…pička ti materina, mi tu sadimo…", na što mu je odgovorio da mu pomogne naći psa, da bi mu pokojni na to kazao "vidjeti ćeš ti", nakon čega je bacio plinsku bocu u optuženikovu neposrednu blizinu. Bio je u šoku i vikao ljudima da zovu policiju. Nastavio je tražiti psa, nakon 7-8 min, opet tuda prošao gdje je ovaj bacio plinsku bocu, sada je ovog čovjeka tu zatekao koji mu se podsmjehivao. Kazao mu je, "nemojte dirati bocu, sada će doći policija", udaljio se od ovog čovjeka iako je pokojni inicirao verbalni i fizički sukob s optuženikom. Došao je do ceste u namjeri da pronađe psa, ali tada je vidio suprugu i kako joj ovaj čovjek prilazi, laganim korakom, smijao joj se, ona je bila vidno uznemirena, osobito kad joj je prišao na udaljenost od pola metra, čak je počela mahati rukama prema njemu, da bi je pokojni uhvatio za ušnu resicu. Vjerovao je da je ovaj "neuračunjiv", dotrčao je donjih, stao između njih i tražio od ovog čovjeka da se udalji. Odgurnuo ga objema rukama u predjelu njegovih ramena i to s prednje strane. Pokojni nije izgubio ravnotežu.

11.3. Riječ je o osobi 10-15 cm višoj od optuženika i težoj, inače optuženik je visok 183 cm, težak je tada bio 76 kg.

11.4. Ovaj muškarac krenuo je zatvorenim šakama na optuženika, zamahnuo je prema optuženikovoj glavi sigurno 3-4 puta, koje udarce je uspio izbjeći, ali ga jedan udarac pokojnika zatvorenom desnom šakom udario u lijevu nadlanicu, te je zadobio prijelom o čemu postoji liječnička dokumentacija. Optuženik je lijevu ruku držao u predjelu glave da se zaštiti od njegovih udaraca, te ga je pokojni udario s gornje strane lijeve šake.

11.5. Optuženik je iskazao da se ne zna tući, ali osjetio je jaku bol u predjelu lijevog dlana. Uspio se nekako od pokojnog odmaknuti, ali je pokojni opet u dva navrata krenuo zatvorenim šakama prema optuženiku u namjeri da ga udari u glavu. Uspio je izbjeći ove udarce. Nakon ovog njegovog drugog napada, optuženik se povukao cca. 3 m unatrag, da bi se pokojni zatrčao i udario optuženika svojom desnom nogom, točnije misli da ga je namjeravao udariti stopalom, ali ga je udario prednjom stranom gležnja, stranom desnog gležnja u optuženikovo lijevo koljeno.

11.6. Pokojni da je zamahnuo svojom desnom nogom sa strane kako bi optuženika udario s lijeve strane. I uspio je udariti optuženika u lijevo koljeno.

11.7. Optuženik je ustao na raspravi i pokazao sudu u kojem je položaju bio u tom trenutku. Obje ruke su mu bile na glavi, a lijevo koljeno je podigao cca. 30-ak cm od poda i zgrčio ga. Odmah nakon pokojnikovog udarca pokojni je pokušao stati drugom, desnom nogom na tlo, ali mu je ta desna noga"propala" , tj. nije se na nju mogao osloniti, te je pao na pod i viknuo "noga".

11.8. Prišla mu je supruga optuženika, kazala "jel vas treba podignuti?", da bi ovaj nastavio psovati, da bi nakon toga došla policija. Policija je sačinila zapisnik o očevidu. Optuženik je odveden na Hitnu, te mu je pružena liječnička pomoć. Sve mu je to bilo uznemiravajuće, a najviše ga uznemirilo kada je prišao svojoj supruzi i kada je vidio njeno bijelo lice. U tom trenutku imao je potrebu zaštiti svoju suprugu. Ni u jednom trenutku nije imao namjeru udariti oštećenika već je isključivo mahao rukama da se obrani od njegovih napada. Oštećenika ni jednom nije udario na bilo koji način u predjelu njegove glave. Točno je da ga je jednom udario u predjelu vrata svojom desnom rukom, ali to je ponavlja bilo u cilju da se obrani od njegovog napada.

11.9. Jako mu je žao što se ovo dogodilo, posljednjih 7 godina je u jednom teškom razdoblju. Umjesto kada mu se trebalo roditi dijete, cijelo vrijeme misli na ovaj postupak. Ni na koji način nije oštećenika izazvao, ničim ga nije upozorio ikada ranije da se ne smije šetati s psom. Oštećenika je tada prvi put vidio.

11.10. Oženjen je, trenutno nezaposlen, otac jednog maloljetnog djeteta kojem je dijagnosticiran u spektru autizma u 3. stupnju, sin je star 6 godina, tako da optuženik i supruga moraju uložiti dosta napora u njegov odgoj i uzdržavanje. Upravo je to razlog zašto ja dao otkaz, kako bi ga ja mogao voditi na terapije. Ukoliko bi u ovom postupku bio proglašen krivim i osuđen na bezuvjetnu kaznu, ne zna kako bi supruga uspjela se sama brinuti o djetetu. Smatra da je ovaj incident na neki način utjecao na suprugu, pa je i to možda posljedica ove bolesti njihovog sina.

11.11. Sud je temeljem 435. st. 1. ZKP-a, reproducirao snimku obrane optuženika sačinjenu pred ODO-om Split, 5. travnja 2018., optuženiku predočio da je ranije kazao "tada je PP nasrnuo šakam ne njega, a on je prvo pokrio rukama svoju glavu, te ga zatim rukama uspio odgurnuti. PP je nastavio nasrtati na njega tako što ga je htio udariti nogom u nogu, kojom prilikom je imenovani krivo stao na nogu, spotaknuo se i pao te je zajaukao".

11.12. Optuženik je kazao da se pred državnim odvjetnikom pogrešno izrazio, nije tada bio spreman, istina je što je kazao na raspravi da je pokojni zamahnuo desnom nogom, udario optuženika prednjim desnim gležnjem u predjelu lijevog koljena, nakon čega je pokušao stati na svoju desnu nogu u čemu nije uspio.

12. Nazočne stranke pozvane po sudu na kraju dokaznog postupka izjavile su da nemaju primjedbi kao ni novih dokaznih prijedloga.

13. Nakon ovako provedenog dokaznog postupka, ovaj sud je zaključio da je na nedvojben način utvrđeno da je optuženik počinio kazneno djelo iz članka 113. KZ/11, kako je to činjenično i pravno opisano i označeno u izreci ove presude.

14. Ovakav zaključak suda potkrijepljen je dijelom obranom optuženika, dijelom iskazom svjedoka GP, te iskazima svjedoka LP, KPH, ĆP, te ostalom dokumentacijom u spisu osobitom nalazima i mišljenjima stalnim sudskih vještaka.

15. Svjedokinja GP nevjenčana supruga optuženika je opisala događaj od 1. srpnja 2017. u popodnevnim satima između 15,00-16,00 sati u [adresa] u [adresa]. Tada je bila u posljednjem mjesecu trudnoće te je zaručnik (optuženik) došao s posla i odlučio izvesti njihovog psa, da bi se nakon 20-tak minuta vratio i kazao da je neki čovjek polio njihovog psa vrućom vodom i potom bacio plinsku bocu na njega, te joj kazao da nazove policiju a da on ide tražiti psa koji se izgubio nakon polijevanja vodom. Bila je šokirana i doslovno bosonoga izašla iz stana nije uspjela kontaktirati policiju. Došli su do dvorišta, ali psa nisu zatekli, tamo je bio čovjek koji je zalio vodom psa te svjedokinja tvrdi da je ovaj gađao plinskom bocom optuženika. Svjedokinja se obratila tom čovjeku za kojeg je kasnije utvrdila da je pok. PP i pitala ga zašto je to napravio i nazvala ga monstrumom, a ovaj da joj se smijao u lice te je unutarnjom stranom dlana joj dodirivao bradu i govorio da se smiri. Nekontrolirano je mahala rukama i povukla se natrag, ali pok. PP je opet krenuo za njom, pa se preplašila da bi u tom trenutku „u svrhu njezine zaštite i nerođenog djeteta“ optuženik stao ispred nje i ispriječio se ispred pok. PP, koji je zamahnuo svojom desnom šakom u pravcu glave optuženika, koji se izmaknuo. Pok. PP je tada ponovno pokušao udariti optuženika u predjelu lica, ovaj put je uspio ostvariti kontakt s optuženikom koji nije izbjegao udarac jer je rukama zaštitio svoje lice od nadolazećeg udarca. Dakle pok. PP je udario optuženika u ruku, optuženik je dešnjak, kada je primio udarac optuženik je svojim objema rukama odgurnuo pok. PP, točnije njih dvojica su se međusobno naguravali, nakon čega je KP tj. optuženik uspio odgurnuti pok. PP, kada je pok. PP ponovno krenuo prema optuženiku „otvorenog garda“ tj. podignutim rukama u pravcu tijela optuženika te ga je pokušao udariti svojom nogom. Optuženik se uspio izmaknuti, nakon čega je pok. PP završio na tlu. Pok. PP se zarotirao tijelom od pokušaja tog udaranja te je pao na leđa na zemljanu površinu, nije mogao ustati i počeo je jaukati da ga boli noga.

Pok. PP je odbio njihovu pomoć.

15.1. Policiju su susreli ispred zgrade dok se sukob dogodio iza zgrade, te su policijske službenike odveli do plinske boce. Ovaj događaj je s balkona promatrala susjeda pok. PP jer ju je svjedokinja vidjela i još jedna gospođa za koju pretpostavlja da je supruga pok. PP, dok je svjedokinja bila nazočna cijelom događaju tj. inkriminiranom događaju.

15.2. Točno je da je u odnosu na ovaj događaj prekršajno procesuirana zbog remećenja javnog reda i mira.

15.3. Na raspravi je svjedokinja svoj iskaz dopunila te kazala da je mahala rukama jer je željela da se pok. PP udalji od nje, bojala se njegove reakcije, da bi je ovaj povukao za ušnu resicu. Tada joj je njezin suprug-optuženik skočio u pomoć, odgurnuo pok. PP, da bi PP potom nasrnuo na optuženika - zaručnika, optuženik se branio i uslijed toga zadobio lom ruke, u tom naguravanju je oštećenik udario optuženika nogom u koljeno uslijed čega je oštećenik pok. PP izgubio ravnotežu, "propala mu je noga". Dakle u bitnom je ponovila raniji iskaz. Izrazila je kajanje i iskrenu sućut obitelji pok. PP, žao joj što se ovo okončalo smrtnim slučajem. Smatra da se optuženik samo branio i nju branio. Svjedokinja je zaključila da je pok. PP udario optuženika svojom desnom nogom u optuženikovo lijevo koljeno. Pokojni oštećenik je prema njezinoj procjeni bio visok 190 cm, a optuženik 185 cm, tada je bio težak 85-90 kg, a oštećenik je nedvojbeno bio teži od njega, tj. jače građe.

14. Iskaz svjedokinje je u bitnom potkrijepljuje obranu optuženika tj. da je njihov pas poliven vodom od strane pok. PP da je ovaj bacio plinsku bocu u dvorište u neposrednoj blizini optuženika, da se ova verbalno sukobila s pokojnim PP da ju je ovaj povukao za ušnu resicu, kada joj je priskočio u pomoć optuženik i stao između nje i pok. PP. Međutim ovaj sud je zaključio da je svjedokinja svoj iskaz pokušala uskladiti s obranom optuženika te sudu pokušala predočiti da je upravo pok. PP osoba koja je započela sukob, da se optuženik samo branio pri tome i ozlijeđen, da je pok. PP nakon što je pokušao udariti nogom optuženika u nogu izgubio ravnotežu pao i počeo jaukati, kada je u stvari i ozlijeđen zbog gubitka ravnoteže. Svakako da optuženik ni na koji način nije doprinio tome da na strani pok. PP nastane tjelesna ozljeda. Logično je da je svjedokinja inače tada zaručnica, danas nevjenčana supruga optuženika događaj ispričala na način da u potpunosti isključi ili barem umanji odgovornost na strani optuženika u odnosu na nastalu tjelesnu ozljedu na strani pok. PP jer je svjesna da će njezin današnji izvanbračni suprug biti kazneno odgovoran za smrt pok. PP, ukoliko sud to u ovom postupku utvrdi.

14.1. Sud je svjedokinju upozorio na posljedice ukoliko ne bi iskazivala istinu te je ova svjesna posljedica ukoliko nevjerodostojno iskazuje. Jer svjedokinja je kazala da su se optuženik i pok. PP međusobno naguravali što je nedvojbeno istina. Dakle iskaz svjedokinje u dijelu kada krivnju za nastanak teške tjelesne ozljede prebacuje na pok. PP je nevjerodostojan i nelogičan te nije u skladu s iskazima ostalih ispitanih svjedoka.

15. Svjedok ĆP bivši susjed pok. PP je inkriminirane prigode bio u stanu na II. katu zgrade [adresa], dok je pok. PP živio na I. katu, te je bio u stanu i čuo galamu, zbog koje je izišao na balkon, te je uočio pok. PP kako se s svog balkona prepire s mladim gospodinom svjedoku nepoznatom. Da bi se ovaj mladić udaljio i ubrzo vratio ispred zgrade i nešto poručio pokojnom PP, opet otišao pa se ponovo vratio te je svjedok vidio da je pok. PP došao ispred zgrade do tog momka i dočekao ga otvorenim gardom“ u smislu da će ga udariti, te je uočio da su se ovi „međusobno naguravali“, da bi uslijed tog naguravanja pok. PP završio na pod, i to kako je svjedok vidio svojom lijevom bočnom stranom na zemljanu površinu, odmah je počeo jaukati zapomagati govoriti da ga boli noga. Kada je došao do pok. PP ovoga je s poda već podizala mlađa muška osoba, to nije bila muška osoba koja se s pok. fizički sukobila, već se ovaj bio u daljini, te je došla hitna pomoć odvezla pok. a ubrzo i policija.

15.1. Svjedok je opisao pok. PP kao osobu visine nešto više od 180 cm s kojim kilom viška, ovaj mladić s kojim se sukobio je bio niži od pokojnog PP. U blizini ovog mladića je bila trudnica koja je cijelo vrijeme vikala i „navijala“ za nastanak sukoba odnosno poticala mladića da započne fizički obračun. Psa nije vidio u blizini, ali je uočio jednu narančastu plinsku bocu, koja je bila polegnuta sa strane i to pred ulazom broj 8. [adresa].

16. Svjedok je nedvojbeno vidio sukob pa tako i trenutak kada se optuženik i pok. PP naguravaju, nakon čega pok. PP pada na pod što potvrđuje zaključak suda da su se optuženik i pok. PP fizički sukobili koji sukob je prestao tijekom naguravanja, kada je pok. PP pao na pod. Nedvojbeno je pok. PP pao na pod zbog gubitka ravnoteže i uslijed odgurivanja od strane optuženika jer drugog uzroka nema.

16.1. Ovaj sud vjeruje svjedoku te je isti vjerodostojno opisao događaj i upozoren je na posljedice lažnog iskazivanja te nema razloga da govori neistinu i tako sebe izlaže eventualnom kaznenom progonu.

17. Svjedok KPH je iskazao da je tijekom srpnja 2017. bio na ručku kod majke u zgradi u [adresa]. te je kroz otvorena vrata balkona čuo galamu, kada je izišao na balkon vidio je optuženika kako iz zemlje rukama čupa cvijeće, te je prepoznao muški glas koji je poznavao kao osobu koja stanuje u istoj zgradi kao i njegova majka, da bi nakon 5 do 10 min čuo nastavak galame, te je uz glas optuženika, koji je bio vidno uzrujan, čuo glas druge muške osobe te su se ovi verbalno raspravljali, kada je ponovo izišao na balkon vidio je narančastu plinsku bocu kako pada na zemljanu površinu i to s kata ispod stana njegove majke s tim da je ova plinska boca pala po njegovoj procijeni negdje 10-15 metara od optuženika, iz sadržaja njihovog razgovora tj. prepirke zaključio je da će uslijediti njihovo suočavanje po izlasku druge muške osobe iz zgrade. Svjedok se vratio u stan ponovo je čuo buku i kada je ponovo izišao na balkon vidio je mušku osobu odjevenu u košulju to je bio pok. PP, kojem su dvije osobe pomagale da ustane od toga jedan je šepao. Optuženika nije uočio. Vidio je trudnicu mlađe dobi koja je galamila i spominjala svog psa, pokraj nje se nalazio optuženik, vidno uzrujana.

17.1. Svjedok je opisao događaj, ali bitne detalje oko sukoba optuženika i pok. PP nije opisao, osobito trenutak kada bi pok. pao na pod jer to nije vidio, te ovaj iskaz samo potvrđuje što je prethodilo fizičkom sukobu i da je doista pok. PP bacio plinsku bocu u dvorište gdje se tada nalazio optuženik. Iskaz je vjerodostojan i logičan te ga ovaj sud prihvaća u cijelosti.

18. Svjedokinja LP bivša susjeda pok. PP je iskazala da je sa svog balkona gdje je tada živjela s udaljenosti od praktički dva metra zračne visine osobno vidjela cjelokupni događaj. Sve se dogodilo prve subote u srpnju 2017. između 15-16,00 sati te je kroz otvoreni balkon čula galamu izišla na balkon ugledala mlađu mušku osobu plave kose, koja je vikala i žustro se prepirala s osobom koja stanuje u susjednom ulazu na gornjem katu, svjedokinja je tada živjela na adresi [adresa]. Odmah je pomislila da se svađa s pok. ŠP jer je pok. već imao isto nekakvu svađu vezano za psa koji se kretao po uređenom vrtu koji se nalazio uz samu zgradu u kojoj živi. Taj mladić tj. optuženik da je upućivao pok. PP psovke i spominjao nekakvog psa iz razloga što je pok. polio njegovog psa vrućom vodom. Nije čula točan sadržaj riječi koje je upućivao pok. PP jer je bila bliže optuženiku te je začula jak udarac, tup udarac, kao da je nešto palo na zemlju te je čula optuženika kako govori „bravo, bravo, bacio si plinsku bocu, to ti je još jedna kaznena prijava“, kraće vrijeme je ušla u unutrašnjost stana, da bi iz unutrašnjosti čula glasno vikanje odnosno deranje ženske osobe koja je postajala sve glasnija. Ponovno je izašla na balkon te uočila optuženika i žensku osobu, tek kasnije kada je izišao pok. PP i kada su njih dvoje došli prema pok. ispod terase balkona svjedokinje, mogla je uočiti da je ženska osoba trudna. Optuženik i ženska osoba su poručili pok. PP da ako se nešto dogodi psu da će ga ubiti, veoma uzrujani. Nakon 5 minuta uočila je pok. PP kako se kreće uz rub zgrade i dolazi u pravcu balkona svjedokinje. Pokojnog je optuženik pozivao da izađe vani, što je ovaj prihvatio. Pokušala je odvratiti pokojnog od kretanja te je ovaj uočio i samo odmahnuo rukom, kada je pok. došao do „palme“ koja se nalazi u blizini njezinog balkona optuženik i trudnica su ga uočili i stali vikati „evo ga“ i krenuli prema njemu. Optuženik i trudnica su se unijeli u lice pokojnom i stali vikati na njega a pokojni se unio u lice trudnici i samo ju gledao. Tada je trudnica otvorenim dlanom ruke udarila pok. PP u predjelu glave, a PP joj nije uzvratio već ju je rukom uhvatio za ušnu resicu. Nakon čega ga je ona ošamarila ili obrnuto, ali je uvjerena da je ženska osoba prva udarila pok. PP, čim je pok. PP napravio taj pokret rukom i uhvatio trudnicu za uho optuženik je udario pok. PP otvorenim dlanom po glavi, prije nego što ga je udario optuženik se nalazio s pokojnikove desne strane. pok. PP je reagirao da je gurnuo tog momka i udario ga ili pokušao udariti. Potom da je optuženik ponovo „trisnuo“ pok. PP, pokojni nije ni stigao reagirati na taj udarac kada ga je ovaj mladić ponovno napao, zadavši mu još jedan ili dva udarca otvorenim dlanom u predjelu glave i to u predjelu bočne strane glave u predjelu ušiju. Pokojni je pokušao odgovoriti optuženiku na njegovo udaranje nekakvim naguravanjem, ali u tome nije uspio već je nakon zaprimanja udaraca od strane optuženika završio na podu. Pao je na svoju bočnu stranu zajaukao spominjao nogu ili koljeno. Nakon čega su se optuženik i trudnica počeli udaljavati.

18.1. Svjedokinja tvrdi da za vrijeme sukoba optuženika i trudnice s pok. PP nije bilo drugih osoba na mjestu događaja, a sukob su pratili stanari njene i okolnih zgrada s balkona.

19. Svjedokinja je iskazala da je pok. PP pao na pod nakon što je zaprimio jedan do dva udarca od strane optuženika a i pok. PP je „udario odnosno pokušao udariti“ optuženika točnije vidjela je da je zamahnuo prema optuženiku, ali nije uočila je li uspio ostvariti kontakt s optuženikom. Vidjela je da ga je optuženik udarao u predjelu ušiju i to otvorenim dlanovima.

19.1. Iskaz svjedokinje u bitnom je vjerodostojan tj. svjedokinja je potvrdila da je ove prigode pok. PP polio vodom psa optuženika što je ove potaknulo da se prvo verbalno a potom i fizički sukobi s pok. PP, a ovaj je prethodno s balkona u dvorište bacio plinsku bocu.

19.2. Svjedokinja je jasno iskazala da je upravo zaručnica optuženika GP prva udarila pok. PP i kada je ovaj krenuo prema njoj da se optuženik ispriječio između zaručnice i pok. PP te „optuženik je udario pok. PP otvorenim dlanom po glavi, prije nego što ga je udario optuženik se nalazio s pokojnikove desne strane. pok. PP je reagirao da je gurnuo tog momka i udario ga ili pokušao udariti“. „Potom da je optuženik ponovo „trisnuo“ pok. PP, pokojni nije ni stigao reagirati na taj udarac kada ga je ovaj mladić ponovno napao, zadavši mu još jedan ili dva udarca otvorenim dlanom u predjelu glave i to u predjelu bočne strane glave u predjelu ušiju. Pokojni je pokušao odgovoriti optuženiku na njegovo udaranje nekakvim naguravanjem, ali u tome nije uspio već je nakon zaprimanja udaraca od strane optuženika završio na podu“. Svjedokinja je iskazala da je „Vidjela je da ga je optuženik udarao u predjelu ušiju i to otvorenim dlanovima pok.“ Prema tome svjedokinja koja je također upozorena na posljedice davanja lažnog iskaza nema razloga da iskazuje nevjerodostojno i tereti optuženika. Svjedokinja je nedvojbeno detaljno i okolnosti opisala predmetni događaj pa tako i sukob između optuženika i pok. PP iz kojeg se opisa jasno može zaključiti da se optuženik naguravao s pok. PP da ga je više puta otvorenim dlanovima ruku udario u predjelu glave, nakon čega je pok. PP pao na tlo i zadobio tešku tjelesnu ozljedu o čemu će kasnije biti riječi. Svjedokinja je čak kazala da su optuženik i GP ovoga pozivali i poticali na sukob.

20. Svjedokinja EP supruga pok. PP je 1. srpnja 2017. bila u Stanu na adresi [adresa] u [adresa]. Dok je bila u kuhinji čula je da pok. PP s nekim razgovara dok se nalazio na balkonu, jer je njihov stan na I. katu zgrade, da bi velikom brzinom napustio stan, izašla je na balkon i uočila razbijene „pitare“ uočila je jednu mlađu mušku osobu te odmah obavijestila policiju da netko uništava njihovu imovinu i gađa ih kamenjem.

20.1. Svjedokinja je nelogično iskazala da se događaj dogodio 10 min nakon što je pok. PP prvi put htio napustiti stan, da bi dvije tri minute nakon toga čula da su došla kola Hitne pomoći i unose njezinog pok. supruga. Svjedokinja prema ovakvom opisu događaja nije vidjela inkriminirani događaj tj. sukob optuženika i pok. PP.

20.2. Dakle iako je izvanbračna supruga optuženika u svom iskazu tvrdila da je upravo supruga pok. PP s balkona vidjela cijeli događaj ova to u svom iskazu nije iskazivala.

20.3. Svjedokinja je iskazala da joj suprug nije prepričavao sam događaja, ali da je od njegove prijateljice čula što se dogodilo.

20.4. Ovakav iskaz svjedokinje u dijelu kada kaže da je pok. PP prijateljici opisao predmetni događaja i zadobio brojne udarce po tijelu, je neuvjerljiv i nelogičan i očito usmjeren u pravcu da se dodatno sud uvjeri u krivnju optuženika. Jer i svjedokinja je svjesna uloge pok. PP u cijelom događaja, da je upravo pok. PP polio optuženikovog psa vrućom vodom, da je bacio plinsku bocu s balkona u dvorište u blizinu optuženika, pa nedvojbeno je utvrđeno da je i optuženik ove prigode zadobio ozljedu uslijed udarca pok. PP i to kada se branio, a nedvojbeno je optuženik tešku tjelesnu ozljedu zadobio uslijed gubitka ravnoteže, nakon što ga je optuženik odgurnuo od sebe jer su se obojica nedvojbeno naguravali.

20.5. Svjedokinja je potvrdila da je njezin suprug pok. PP preminuo u stanu. Iz bolnice je otpušten po nalogu liječnika, ima saznanja da je dok se nalazio na liječenju u bolnici primio terapiju za protiv grušanja krvi, pretpostavlja da to piše u otpusnom pismu.

21. Stalni sudski vještak dr. Antonio Alujević u svom nalazu i mišljenju je zaključio da je pok. PP umro **.**.2017., zbog masivnog začepljenja plućne arterije krvnim ugrušcima, kao komplikacija ozljede koju je zadobio 1. srpnja 2017. Ove prigode da je zadobio prijelom gležnja desnog skočnog zgloba što predstavlja tešku tjelesnu ozljedu nastalu padom ili udarcem tupo tvrdim predmetom silom jakog intenziteta, a masivno začepljenje plućne arterije krvnim ugrušcima što je neposredni uzrok smrti predstavlja izravnu komplikaciju ozljede. Moment nastanka plućne embolije ne može se niti predvidjeti niti spriječiti te da postoji izravna uzročno posljedična veza između zadobivene ozljede i smrtnog ishoda oštećenika.

21.1. Vještak je pojasnio na koji način dođe do prijeloma gležnja uslijed pada, točnije desnog skočnog zgloba nastaje na način kada osoba bude izbačena iz ravnoteže a cijelom težinom tijela bude oslonjena na desnu nogu, što se ove prigode i dogodilo kako je to sud utvrdio, obično tada pokretom dođe do prijeloma, drugi je način pad s neke visine, treći je način posrtanjem s hiperfekcijom stopala, a zna se i kao sportska ozljeda na skijanju. Hiperfrekcija znači pretjerano ispružanje stopala prema natrag što se viđa kod naglog posrtanja ili priklještenja stopala. Tupo tvrdi predmet može biti udarac cipelom, dio motocikla, automobilom.

21.2. Vještaku je predočeno da je optuženiku stavljeno na teret da je oštećenika udario u predjelu glave otvorenim dlanovima više puta, "..pri čemu je PP pao na tlo…", vještak je pojasnio da udarac otvorenim dlanom obično znači "šamar" i u slučaju da je netko udaren u lice obično se radi o slabijem do srednjem intenzitetu sile, u konkretnom slučaju osobu može izbaciti iz ravnoteže i u koliko je u tom slučaju jedna noga opterećena težinom tijela, tada može nastati prijelom skočnog zgloba.

21.3. Kod ovakvih ozljeda obavezno se daju lijekovi koji sprječavaju stvaranje ugruška takav lijek je pok. oštećenom propisan prilikom otpuštanja iz bolnice, tijekom liječenja je primjenjivana medikalna prevencija tromboze, po odlasku je propisan Andol od 100ml x 1, što je klasičan lijek za prevenciju stvaranja ugruška, je li se pokojni PP pridržavao liječničkih uputa i pio taj lijek vještaku nije poznato, iako u kartonu ne vidi da mu je taj lijek propisivan, možda iz razloga što taj lijek pacijenti uzimaju slobodno u prodaji (misli na Andol 100). Propisan mu je Andol 100 ne vidi kojem roku, u pravilu kod prijeloma taj period može biti do 8 tjedana kada prijelom u pravilu zaraste i kada krene aktivnija fizikalna terapija.

21.4. Do smrtnog ishoda bi moglo doći bez obzira na uzimanje lijekova koji sprječavaju zgrušavanje krvi jer da bi nastao ugrušak moraju postojati tri preduvjeta od kojih samo na jedan mogu djelovati lijekovi protiv zgrušavanja krvi. Ugrušak ne može nastati bez da budu ispunjena ta tri uvjeta. Prvi je stanje stijenki krvne žile koja mora biti oštećena, glatka poput emajla, drugi je poremećaj toka krvi, odnosno brzine struje stvaranja vrtloga kao i zastoja, a treći na koji djeluju lijekovi je odnos između pro i anti faktora zgrušavanja. Kod prijeloma ekstremiteta uvijek se ima određeni stupanj oštećenja stijenki krvne žile, ima se poremećaj tijeka krvi zbog imobilizacije gipsa, ležanja u krevetu i treće uvijek se ima jedan odnos pro i anti faktora zgrušavanja. Zbog toga ne može sa sigurnošću odgovoriti na ovo pitanje.

21.5. Vještaku je predočena medicinska dokumentacija od 1. srpnja 2017. na ime KP iz koje se vidi da je zadobio prijelom druge kosti zapešća lijeve šake, što je teška tjelesna ozljeda nastala udarcem stisnutom šakom silom jakog intenziteta i kako se ovdje radi o obrambenoj ozljedi koja nastaje kada osoba koja se brani podmeće šaku ispred ili ispod sredstva kojom zamahuje osoba koja napada vještak je zaključio da je održiv iskaz optuženika kako on to navodi u svojoj obrani. Što ovaj sud također prihvaća kao vjerodostojan način nastanka tjelesne ozljede na strani optuženika kritične prigode.

21.6. Vještaku je predočen iskaz optuženika u obrani koji je tvrdio da bi oštećenik zadobio prijelom gležnja udarcem od koljeno, vještak je zaključio da na taj način nije mogla nastati ozljeda - prijelom gležnja desnog skočnog zgloba pok. PP, jer bi zasigurno da je tada nastao prijelom gležnja, nastala i vidljiva ili ozbiljnija ozljeda koljena na strani osobe koja je zadobila udarac u koljeno, koja se ne opisuje u medicinskoj dokumentaciji.

21.7. Upravo ovaj zaključak vještak isključuje mogućnost da bi iskaz supruge pok. PP EP bio održiv u dijelu kada navodi da je pokojni svojoj prijateljici pričao da ga je optuženik udarao po tijelu jer takvih tragova nema.

21.8. Kada je vještaku predočen iskaz optuženika u obrani na način da je ovaj sudu opisao u kojem je položaju bio neposredno pred udarac pok. desnom nogom u njegovo lijevo koljeno na način da su optuženiku obje ruke bile na glavi, a lijevo koljeno podigao cca 30 cm od poda i zgrčio ga, vještak je zaključio da je to obrambeni položaj. U tom trenutku kada je pok. ČP noga "propala" tada je nastao prijelom gležnja.

22. Povjerenstvo za medicinska vještačenja medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci je izradio nalaz i mišljenje po stalnim sudskim vještacima izv. prof. dr. sc. OP, dr. med, prof. dr. sc. ŽP, dr. med i izv. prof. dr. sc. RP, dr. med. po nalogu ovog suda te su isti zaključili da je pok. PP otpušten sa Zavoda za ortopediju i traumatologiju, Klinike za kirurgiju KBC Split gdje je boravio od 1. srpnja do 6. srpnja 2017., a hospitaliziran je zbog ozljeda: bimaleolarni prijelom u području desnog gležnja i kontuzija čeonog dijela glave.

22.1. Ovaj da je zadobio bimaleolarni prijelom u području desnog gležnja što predstavlja tešku tjelesnu ozljedu radi koje ozljede je podvrgnut operacijskom zahvatu desnog gležnja.

22.2. Nadalje su zaključili da ortopedske ozljede i kirurški zahvati stvaraju predispoziciju kod bolesnika/ozljeđenika za vensku tromboemboliju, definiranu kao pojavu duboke venske tromboze i/ili plućne embolije. Tromboembolija plućne arterije nakon operacijskog liječenja prijeloma u području gležnja je moguća komplikacija opasna po život, te je duboka venska tromboza rijedak događaj nakon izoliranih prijeloma stopala i gležnja, te da trenutne smjernice ne preporučuju obveznu rutinsku profilaksu VTE, što svakako ne isključuje mogućnost da se ista i preporuči kao profilaksa VTE, što je liječnik koji je i operirao oštećenika i učinio na temelju vlastite procjene rizika mogućeg nastanka VTE kod oštećenika. Strategije prevencije, kao što je profilaktička antikoagulacija, temelje se na identifikaciji temeljnih čimbenika rizika bolesnika/ozljeđenika, kako stečenih tako i naslijeđenih, koji dovode do povećanog rizika od VTE. Kod oštećenika je učinjen operacijski zahvat, a poslijeoperacijski je oštećenik hodao uz pomoć dvije dolakatne štake u rasterećenju operirane noge. Svi prethodno navedeni stečeni čimbenici rizika mogu dovesti do nastanka VTE. zaključno masivno začepljenje plućne arterije krvnim ugrušcima, kao neposredni uzrok smrti oštećenika predstavlja izravnu komplikaciju ozljede.

22.3. Propisana terapija Andolom (acetilsalicilna kiselina) kao profilaksa VTE nakon operacijskih ortopedskih zahvata može se u ovisnosti o procjeni liječnika, preporučiti za primjenu te je, kao takva, u skladu s važećim propisima i pravilima struke. U stručno medicinskoj literaturi još uvijek ostaje nejasno doziranje i trajanje primjene acetilsalicilne kiseline za profilaksu VTE.

22.4. Operacija koja je kod oštećenika učinjena zbog zadobivene ozljede ubraja se u manje ortopedske operacije. Manje ortopedske operacije uključuju različite operacije donjih i gornjih ekstremiteta koje ne uključuju velike ortopedske operacije. Dok se rizik od VTE (duboka venska tromboza, plućna embolija) smatra visokim za one koji se podvrgavaju velikim ortopedskim operacijama donjih udova, rizik od VTE općenito je mnogo niži u onih koji se podvrgavaju manjim ortopedskim operacijama, ali to ne znači da je navedeni rizik isključen. Zaključno, uz pretpostavku da je oštećenik svakodnevno uzimao tromboprofilaksu acetilsalicilnom kiselinom u propisanoj dozi ne može se isključiti rizik od nastanka masivnog začepljenja plućne arterije krvnim ugrušcima što je dovelo do konačnog ishoda, tj. smrti oštećenika. Unatoč primjeni tromboprofilakse, masivno začepljenje plućne arterije krvnim ugrušcima može biti komplikacija ozljede koju je oštećenik zadobio. Ovaj nalaz sud u potpunosti prihvaća tj. da je nastanak u ovom slučaju teške tjelesne ozljede na strani pok. PP u uzročnoj vezi s konačnom ishodom tj. nastanka masivnog začepljenja plućne arterije krvnim ugrušcima je u ovom slučaju doveo do konačnog ishoda smrti pok. PP, te se ovaj rizik ne može isključiti.

22.5. Dr. Antonio Alujević u svom nalazu je zaključio da je nastanak teške tjelesne ozljede na strani optuženika u uzročnoj vezi s posljedicom tj. smrtnim ishodom koji je izazvalo masivno začepljenje plućne arterije krvnim ugrušcima, a Medicinski Fakultet u Rijeci tj. stalni sudski vještaci su u svom nalazu naveli da uz pretpostavku da je oštećenik svakodnevno uzimao tromboprofilaksu acetilsalicilnom kiselinom u propisanoj dozi ne može se isključiti rizik od nastanka masivnog začepljenja plućne arterije krvnim ugrušcima što je dovelo do konačnog ishoda, tj. smrti oštećenika. Unatoč primjeni tromboprofilakse, masivno začepljenje plućne arterije krvnim ugrušcima da može biti komplikacija ozljede koju je oštećenik zadobio.

22.6. Kako je upravo uslijed optuženikovog udaranja otvorenim dlanovima ruku u predjelu glave i naguravanja pok. PP izgubio ravnotežu i zadobio tešku tjelesnu ozljedu to je ovakvo postupanje optuženika u uzročnoj vezi i s krajnjom posljedicom tj. smrti pok. PP.

23. Dr. Dolores Britvić, stalni sudski vještak psihijatar u svom nalazu i mišljenju od 4. rujna 2024. je zaključila da optuženik ne boluje od duševne bolesti, težeg psihičkog poremećaja ili zaostalog duševnog razvoja, aktualno je prisutno depresivno raspoloženje, zabrinutost i strah od ishoda sudskog postupka. Optuženik da nije ovisnik o psihoaktivnim tvarima ili o alkoholu. Vještakinja je zaključila da ukoliko sud prihvati da je ozljeda na strani optuženika nastala kao posljedica udarca pok. oštećenika u šaku optuženika da se može govoriti da je optuženikova mogućnost shvaćanja značenja postupaka i upravljanja njima tempore criminis bila bitno smanjena, u protivnom da je bila smanjena ali ne bitno. Ovakav nalaz i mišljenje ovaj sud u potpunosti prihvaća jer je sud tijekom postupka nedvojbeno utvrdio da je pok. PP uhvatio za ušnu resicu zaručnicu optuženika i nedvojbeno je pok. PP udario stisnutom šakom silom jakog intenziteta jer je ta sila bila potrebna da na strani optuženika nastane prijelom druge kosti zapešća lijeve šake, što je teška tjelesna ozljeda.

23.1. Na raspravi je vještakinja dopunila nalaz i mišljenje te iskazala da prilikom izrade nalaza i mišljenja imala u vidu činjenicu da je supruga optuženika tada bila trudna i da je u sukobu između pok. PP i optuženika prethodio verbalni sukob između pok. PP i supruge optuženika pod uvjetom da sud prihvatit da je kritične prigode pok. PP povukao za ušnu resicu suprugu optuženika ostaje kod svog nalaza kako pod točkom 3. tako i pod točkom 4. svog nalaza i mišljenja. Kako je od događaja zalijevanja psa i bacanja plinske boce prošlo je određeno vrijeme to nije utjecalo na optuženikovu ubrojivost u vrijeme počinjenja djela. Najznačajniji je "afekt" neposredno prije što je optuženik gurnuo pok. PP jer je optuženik zadobio prijelom druge lijevog dlana kosti neposredno prije odgurivanja pokojnog od strane optuženika. Stanju "afekta" je strah koji je kulminirao na strani optuženika u trenutku kad aga je pok. oštećenik udario i time ugrozio njegov tjelesni integritet a posebice o tome u prilog govori činjenica da je došlo do pucanja kosti. Riječ je o izrazito jakom "afektu" straha radi čega tu radnju poduzima jer se brani.

24. Konačno ovaj sud je zaključio da je obrana optuženika nelogična i neuvjerljiva i nije u skladu s ostalim izvedenim dokazima osobitom iskazima svjedoka očevidaca svjedokinje LP, svjedoka KPH koji su vjerodostojno opisali sukob tj. da su se ovi naguravali pa nakon što je pok. PP silom snažnom intenziteta udario zatvorenom šakom u predjelu ruke optuženika, kada je optuženik zadobio prijelom druge kosti zapešća lijeve šake, optuženik ga je u odgurnuo, kada je optuženik bio bitno smanjeno ubrojiv, te je ovaj izgubio ravnotežu i pao nakon čega nastaje teška tjelesna ozljeda na strani optuženika. Pri tome optuženik je bio svjestan da pok. PP može pasti i teško se tjelesno povrijediti ali je lakomisleno smatrao da do toga neće doći ali je pok PP pao na tlo i zadobio tešku tjelesnu ozljedu i potom izravnu komplikaciju navedene teške tjelesne ozljede koja je izazvala masivno začepljenje plućne arterije krvnim ugrušcima radi čega je preminuo **.**.2017. Kako je optuženik u konkretnom slučaju postupao sa svjesnim nehajem u odnosu na tešku tjelesnu ozljedu na strani pok. PP tako je optuženik i u odnosu na smrtnu posljedicu na strani pok. MP postupao sa svjesnim nehajem, tj. lakomisleno je smatrao da ovaj neće smrtno stradati.

25. Što se tiče subjektivnog odnosa optuženika prema počinjenim kaznenom djelu nedvojbeno je optuženik bio svjestan protupravnosti svog postupanja, što mu je i bio cilj, pri tome postupao sa svjesnim nehajem tj. bio svjestan da može ostvariti obilježja kaznenog djela, ali lakomisleno smatrao da se to neće dogoditi, djelo počinio sa svjesnim nehajem, čime su se njegovom postupanju ostvarila obilježja kaznenog djela protiv života i tijela – prouzročenje smrti iz nehaja iz članka 113. KZ/11.

26. Što se tiče ubrojivosti optuženika optuženik je kako je to stalni sudski vještak dr. Dolores Britvić i zaključila bio bitno smanjeno ubrojiv.

27. Nakon što je na ovaj način utvrđena kaznena odgovornost optuženika, valjalo je donijeti odluku o vrsti i visini sankcije koju je potrebno odmjeriti optuženiku.

28 . Kao olakotnu okolnost sud je cijenio optuženiku izraženo žaljenje, njegove osobne i obiteljske prilike, da je u izvanbračnoj vezi, otac maloljetnog djeteta kojem je dijagnosticiran „u spectru autizma u 3. stupnju“, nezaposlen, da je neosuđivan te da je u vrijeme učina bio bitno smanjeno ubrojiv.

29. Na strani optuženika sud nije utvrdio posebne otegotne okolnosti.

30. Imajući u vidu sve relevantne okolnosti, stupanj krivnje na strani optuženika, jačinu ugrožavanja kaznenim djelom zaštićenog dobra, svrhu kažnjavanja, procjenu ličnosti počinitelja, vodeći računa o ciljevima kažnjavanja, sud je optuženika temeljem članka 113. Kaznenog zakona optuženika KP osudio na kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine. Temeljem članka 56. stavak 1. i 2. Kaznenog zakona/11 optuženiku KP je izrečena uvjetna osuda na način da kazna zatvora na koju je optuženik osuđen neće se izvršiti ako optuženik u roku od 4 (četiri) godine od pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo.

31. Ovako izrečenu sankciju, ovaj sud smatra primjerenom kako počinjenom kaznenom djelu, tako i osobi optuženika, te smatra da se u ovom slučaju svrha kažnjavanja iz čl. 41. Kaznenog zakon/11, može ostvariti primjenom uvjetne osude, tako izraziti društvena osuda zbog počinjenog kaznenog djela, jačati povjerenje građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava, utjecati na počinitelja i sve druge da ne čine kaznena djela kroz jačanje svijesti o pogibeljnosti činjenja kaznenih djela i o pravednosti kažnjavanja.

32. Kako je punomoćnik oštećenice podneskom od 28. lipnja 2024. postavio imovinsko pravni zahtjev za naknadu štete na iznos od 40.000,00 EUR-a to je temeljem članka 158. stavak 2. Zakona o kaznenom postupku/08 oštećenica supruga pok. PP EP s postavljenim a nedosuđenim imovinsko pravnim zahtjevom za naknadu štete se upućuje da istog može ostvarivati u parnici pred nadležnim građanskim sudom.

33. Tijekom postupka utvrđeno je da je MUP PUSD II PP Split podnijela prekršajni nalog protiv GP, zbog remećenja javnog reda i mira 1. srpnja 2017. (list 20) na adresi u [adresa]. nadalje ista policijska postaja je protiv KP **.**.2017. (list 26) podnijela obvezni prekršajni nalog jer je bez nadzora i neoprezno držao svog psa na adresi [adresa]. i to 1. srpnja 2017. međutim imajući u vidu narav prekršaja nije riječ o presuđenoj stvari.

34. Kako su tijekom postupka nastali troškovi, temeljem odredbe članka 148. stavak 1. u vezi članka 145. stavak 2. točka 1. i 6. Zakona o kaznenom postupku/08 obvezan je optuženik KP naknaditi troškove kaznenog postupka u iznosu od ukupno 5.224,38 EUR-a (pettisućadvijestodvadesetčetiri eura i tridesetosam centi) od čega iznos od 2.000,00 kn/265,45 EUR-a predstavlja nagradu stalnom sudskom vještaku dr. Antoniu Alujeviću za izradu nalaza i mišljenja, iznos od 118,12 EUR-a za pristup i usmenu dopunu nalaza i mišljenja na raspravi od 24. listopada 2023., iznos od 118,12 EUR-a za pristup i usmenu dopunu nalaza i mišljenja na raspravi od 1. srpnja 2024.; iznos od 3.649,89 EUR-a nagradu Medicinskom fakultetu Rijeka za izradu nalaza i mišljenja od 12. prosinca 2024.; iznos od 659,40 EUR-a nagradu stalnom sudskom vještaku dr. Dolores Britvić za izradu pisanog nalaza i mišljenja od 4. rujna 2024., te iznos od 113,40 EUR-a za pristup i usmenu dopunu nalaza i mišljenja na raspravi od 11. studenoga 2024., iznos od 300,00 EUR-a paušalnu svotu, u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude.

Split, 20. veljače 2025.

SUDAC

MARINA BOKO

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude može se podnijeti žalba u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi u 4 primjerka ovom sudu, a o njoj odlučuje županijski sud.

DNA:

- optuženik

- branitelj optuženika Željko Gulišija, odvj u Splitu

- ODO Split

- z.z. oštećenika nasljednica supruga pokojnika EP

- opunomoćenik oštećenika Darijan Tarabarić, odvjetnik u Splitu

- u spis