REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U SESVETAMA
Sesvete, Industrijska cesta 15
Poslovni broj: P-616/2021-45
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
I
R J E Š E NJ E
Općinski sud u Sesvetama, po sucu toga suda Lovri Tomičiću, u pravnoj stvari tužiteljice – protutuženice PV, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa punomoćnica Ivka Dropučić, odvjetnica u Svetom Ivanu Zelini, Domjanićeva ulica 7, protiv tuženice – protutužiteljice ŽV, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa punomoćnica Andrea Grugan Šagud, odvjetnica u Svetom Ivanu Zelini, Trg Ante Starčevića 12a, radi utvrđenja da ne postoji stvarna služnost i radi utvrđenja da stvarna služnost postoji, nakon glavne i javne rasprave zaključene 16. siječnja 2025. u prisutnosti zamjenice punomoćnice tužiteljice i punomoćnice tuženice, s danom objave 20. veljače 2025.
p r e s u d i o j e
I. Odbija se kao neosnovani tužbeni zahtjevi, koji glasi:
"Utvrđuje se da ne postoji pravo stvarne služnosti puta, i to pravo kolnika i pravo staze,preko nekretnine tužiteljice - čkbr. [katastarska čestica], kuća i dvorište, ukupne površine 2435 m2 (677 čhv), upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] kao poslužne, a za korist nekretnina tužene - čkbr. [katastarska čestica], vinograd, Bukovec, ukupne površine 1068 m2 (297 čhv), upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] i čkbr. [katastarska čestica], vinograd, Bukovec, ukupne površine 910 m2 (253 čhv), upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kao povlasnih, i to po površini koja je na skici izmjere (Prilog 13) stalnog sudskog vještaka Šarušić Ivice, mag. ing. geod. et geoinf. od dana 23. travnja 2024. omeđena točkama A-B-C-D-E-F-A, iznosi 26 m2 i prikazana je crvenom bojom."
II. Prihvaća se protutužbeni zahtjev, koji glasi:
"1.Utvrđuje se postojanje prava stvarne služnosti puta-kolnika i staze stečene dosjelošću preko poslužne nekretnine kč. br. [katastarska čestica] kuća i dvorište, površine 2435 m2, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u korist povlasnih nekretnina oznaka kč. br. [katastarska čestica] vinograd, Bukovec, površine 1068 m2, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i u korist kč. br. [katastarska čestica] vinograd Bukovec, površine 910 m2, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u površini služnosti od 26 m2, označeno točkama A-B-C-D-E-F-A sukladno skici izmjere stalnog sudskog vještaka Ivice Šarušića (Prilog 13) od 23. travnja 2024., što je tužiteljica - protutuženica PV, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], dužna priznati i trpjeti izvršavanje tog prava.
2. Nalaže se Zemljišnoknjižnom odjelu Sveti Ivan Zelina, Općinskog suda u Sesvetama da u zemljišnim knjigama upiše pravo služnosti kolnika i staze kao teret poslužne nekretnine oznake kč. br. [katastarska čestica] kuća i dvorište, površine 2435 m2, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu PV, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], u korist povlasnih nekretnina oznaka kč. br. [katastarska čestica] vinograd, Bukovec, površine 1068 m2, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i u korist kč. br. [katastarska čestica] vinograd Bukovec, površine 910 m2, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kojih je vlasnica ŽV, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], u površini služnosti 26 m2, koja je označena točkama A-B-C-D-E- F-A sukladno skici izmjere (Prilog 13) stalnog sudskog vještaka Ivice Šarušića od 23. travnja 2024. u predmetu Općinskog suda u Sesvetama, poslovni broj: P-616/2021.“
r i j e š i o je
I. Odbacuje se kao preuranjen eventualno kumulirani tužbeni zahtjev, koji glasi: "Ukida se pravo stvarne služnosti puta, i to pravo kolnika i pravo staze, preko nekretnine tužiteljice - čkbr. [katastarska čestica], kuća i dvorište, ukupne površine 2435 m2 (677 čhv), upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] kao poslužne, a za korist nekretnina tuženice - čkbr. [katastarska čestica], vinograd, Bukovec, ukupne površine 1068 m2 (297 čhv), upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] i čkbr. [katastarska čestica], vinograd, Bukovec, ukupne površine 910 m2 (253 čhv), upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kao povlasnih, i to po površini koja je na skici izmjere (Prilog 13) stalnog sudskog vještaka Ivice Šarušića , mag. ing. geod. et geoinf. od dana 23. travnja 2024. omeđena točkama A- B-C-D-E-F-A, iznosi 26 m2 i prikazana je crvenom bojom, te se tuženoj zabranjuje svaki daljnji prolaz pješke ili vozilom preko nekretnine tužiteljice - kbr. 700/3, kuća i dvorište, ukupne površine 2435 m2 (677 čhv), upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]."
II. Nalaže se tužiteljici – protutuženici u roku od 15 (petnaest) dana naknaditi tuženici – protutužiteljici troškove parničnog postupka u iznosu od 1.016,45 eur.
Obrazloženje
1. Tužiteljica – protutuženica (dalje: tužiteljica) je ovome sudu 29. studenog 2021. podnijela tužbu u kojoj u bitnome navodi kako u zemljišnim knjigama naslovnog suda dolazi upisana nekretnina, i to čkbr. [katastarska čestica], kuća i dvorište, ukupne površine 2435 m2 (677 čhv), upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]. Ističe, kako je kao vlasnica naznačene nekretnine upisana tužiteljica. Nadalje, navodi kako u zemljišnim knjigama dolazi upisana nekretnina, i to čkbr. [katastarska čestica], vinograd, Bukovec, ukupne površine 1068 m2 (297 čhv), upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]., a koje nekretnine je vlasnica tuženica – protutužiteljica (dalje: tuženica). Nadalje, navodi kako u zemljišnim knjigama naslovnog suda dolazi upisana nekretnina, i to čkbr. [katastarska čestica], vinograd, Bukovec, ukupne površine 910 m2 (253 čhv), upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]. Ističe, kako je kao vlasnica te nekretnine upisana tuženica. Tuženica je pred naslovnim sudom protiv tužiteljice i HV pokrenula postupak radi smetanja posjeda, a koji postupak se vodi pod poslovnim brojem: Psp- 13/2021. U tom postupku tuženica tvrdi da je u posjedu prava služnosti puta preko nekretnine tužiteljice - čkbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] naznačene pod I. tužbe, a za korist nekretnina naznačenih pod II. tužbe, i to puta koji da se proteže u duljini od 10 metara od ceste (čkbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]) na zapadu do nekretnine čkbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] na istoku, te širine 4 metra od nekretnine čkbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] na sjeveru pa do čkbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] na jugu. No, tužiteljica je vlasništvo nekretnine - čkbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] stekla uknjižbom po osnovi kupoprodajnog ugovora kojeg je dana 19. veljače 2021. kao kupac sklopila sa HV kao prodavateljicom. U času uknjižbe prava vlasništva za korist tužiteljice, a niti sada, na nekretnini tužiteljice na kojoj tužena neosnovano svojata prava koja joj ne pripadaju, nije bilo niti sada postoje upisana ikakva prava u korist bilo tuženice ili bilo koje druge osobe, a koji teret bi se odnosio na pravo služnosti puta. Nadalje, odredbom čl. 5 kupoprodajnog ugovora prodavateljica HV izjavila je da jamči da na nekretnini ne postoje nikakva druga prava trećih osoba koja isključuju, umanjuju ili ograničavaju njezino vlasničko pravo, te da su podaci iz zemljišne knjige i iz katastra zemljišta istiniti i da na dan sklapanja ugovora činjenično i pravno odgovaraju stvarnom stanju. S tim u vezi tužiteljica ukazuje na odredbu čl. 122 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima prema kojoj odredbi stjecatelj nekretnine koji je postupao u dobroj vjeri s povjerenjem u zemljišne knjige uživa glede tog stjecanja zaštitu prema odredbama toga Zakona. Nastavno, tužiteljica ukazuje na odredbu čl. 243 istog Zakona prema kojoj odredbi služnost koja nije upisana u zemljišnoj knjizi prestaje kad poslužnu stvar stekne osoba koja nije znala niti je morala znati za tu služnost. Nadalje, odredbom čl. 124 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima prema kojoj odredbi stjecatelj koji je postupajući s povjerenjem u zemljišne knjige u dobroj vjeri stekao pravo vlasništva nekretnine, stekao je tu nekretninu kao da na njoj ne postoje tuđa prava, tereti ni ograničenja koja u tom trenutku nisu bila upisana, niti je iz zemljišnih knjiga bilo vidljivo da je zatražen njihov upis. Tužiteljica nadalje ističe da u trenutku stjecanja nekretnine nije ni po čemu znala niti je mogla znati da itko prolazi ili provozi spornim dijelom nekretnine, jer na tom dijelu nekretnine nisu bili vidljivi tragovi ikakvog provoza i prolaza. Zbog naznačenog jamstva prodavateljice kao prethodne vlasnice nekretnine, zbog činjenice da nikakakav teret nije bio upisan u zemljišnim knjigama koji bi se odnosio na pravo služnosti, kao i zbog činjenice da na terenu nisu bili vidljiv tragovi ni provoza ni prolaza, tužiteljica nije imala osnove sumnjati u takvo stanje nekretnine. Slijedom navedenoga, navodi kako preko nekretnine tužiteljice naznačene pod I. tužbe, a za korist nekretnina tuženice naznačenih pod točkom II. tužbe ne postoji pravo služnosti puta. Nastavno tužiteljica naznačuje da se nekretnina tužene - čkbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] na kojoj ona ima stambeni objekt ili vikendicu, proteže tik do ceste (čkbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]) koja prolazi kroz mjesto [adresa], dakle do javnog puta. To je razvidno iz e-zk izvatka za naznačenu nekretninu - put, kao i iz kopije katastraskog plana, koji se prilažu uz ovu tužbu. Odredbom čl. 242 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima regulirana je činjenična i pravna situacija ukidanja služnosti, te je propisan postupak koji se ima primijeniti u slučaju kada pravo služnosti izgubi razumnu svrhu. Odredbom stavka 2 naznačenog članka propisano je da će sud na zahtjev vlasnika poslužne nekretnine svojom odlukom ukinuti služnost puta, ako utvrdi da postoji drugi prikladniji prolaz ili jednako prikladan prolaz koji vlasniku poslužnog zemljišta čini manje štete ili pak jednako prikladan javni prolaz. U konkretnom slučaju za slučaj da sud utvrdi da postoji služnost na nekretnini tužiteljice - čkbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], a s obzirom da tuženica ima pristup na svoju nekretninu - čkbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] direktno s javnog puta, eventualna služnost, za koju tužiteljica opetovano tvrdi da ne postoji, izgubila je razumnu svrhu te postoje uvjeti, po ocjeni tužiteljice, za ukinuće te služnosti kao nepotrebne. Pravni je standard da se služnost, kada ona postoji ima izvršavati civiliter, no pažljivost vezana uz institut služnosti ima se po ocjeni tužiteljice primjenjivati šire, pa i pri odlučivanju da li je služnost doista potrebna ili je izgubila razumnu svrhu i nepotrebno tereti poslužnu nekretninu. Tuženica je kupoprodajom stekla i čkbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], koja neposredno graniči uz njenu raniju nekretninu - čkbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] cijelom dužinom. Po ocjeni tužiteljice, iz kopije katastarskog plana razvidan je položaj čkbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], pa je isto tako razvidno da tuženica ima omogućen pristup na tu svoju nekretninu preko svoje nekretnine čkbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]. S obzirom na činjenicu da se svaka služnost kada postoji mora izvršavati obzirno (civiliter), dakle na način da se u što manjoj mjeri otežava položaj vlasnika poslužne nekretnine, tužiteljica ističe da je u konkretnoj činjeničnoj situaciji nepotrebno, nerazumno i neobzirno da tuženica do nekretnine čkbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] koristi nekretninu tužiteljice, a ne svoju nekretninu po kojoj može nesmetano prići toj nekretnini. Naime, ako netko mora trpjeti prolaz do čkbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], po ocjeni tužiteljice to je svakako tužena, koja će trpjeti prolaz po svojoj nekretnini, dok je neobzirno da do te nekretnine koristi nepotrebno tuđu nekretninu, u konkretnom slučaju nekretninu tužiteljice. Slijedom navedenoga, predlaže prihvatiti osnovni tužbeni zahtjev kojim traži da se utvrdi kako ne postoji pravno stvarne služnosti puta, a podredno da u slučaju da odbije osnovni tužbeni zahtjev odbije kao neosnovan podredni tužbeni zahtjev kojim traži da se ukine pravo stvarne služnosti puta.
2. Tuženica u odgovoru na tužbu u bitnome navodi kako osporava tužbu i postavljene tužbene zahtjeve u cijelosti, te iste predlaže odbiti kao neosnovane u cijelosti. Ističe se kako tužiteljica nema nikavog pravnog interesa tražiti utvrđivanje da sporni put ne postoji s obzirom kupoprodajom nije stekla dio na kojem se put nalazi, te ne može na isti dio polagati nikakvo pravo, radi čega se tužbu predlaže odbaciti. Naime, točno je da je tužiteljica vlasnica nekretnine kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koju je stekla na temelju kupoprodaje od obitelji ĐV iz [adresa] prije više od 50 godina. U trenutku predmetne kupoprodaje navedeni je put postojao, te se tužiteljica sa svojim suprugom istim od tada i služila za pristup vozilom i pješice sa glavne ceste koja prolazi kroz [adresa] pa do svoje kuće sagrađene na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Točno je i to da je radi postojanja predmetnog puta koji se nalazi dijelom na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dijelom na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te dijelom na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] tužiteljica svoju dvorišnu ogradu pomaknula unutar svoje nekretnine za cca 3 metra, a sve kako bi put ostao slobodan za služenje ostalim nekretninama. Naime, tim spornim putem su se za svoje potrebe osim vlasnika kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], služili i svakodobni vlasnici nekretnina kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koji do svojih nekretnina nisu imali drugi prikladniji put do javne ceste. Takvo je stanje trajalo desetljećima, sve do uzurpacije terena od strane tužiteljice i HV, radi čega se i vodi parnica zbog smetanje posjeda. Tužiteljica je 19. veljače 2021. od OV kupila nekretninu oznake kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koji je istu kupio od EV tijekom 2012. Svakodobni vlasnik nekretnine kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] je za pristup na svoju nekretninu koristio sporni put- za koji sada tužiteljica govori da ne postoji. Osim za pristup na gore navedene nekretnine koje su sada u vlasništvu i posjedu tuženice, predmetni put se koristio i za pristup na nekretninu oznake kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je dijelom u vlasništvu i posjedu CV. Obitelj CV je sa tužiteljicom u prijateljskim odnosima te sada za vrijeme trajanja spora među strankama tužiteljica istima dopušta pristup na njihovu nekretninu preko svojih nekretnina i kroz svoje dvorište, a sve kako isti ne bi stali na stranu tužene i pred sudom iskazivali o pravom stanju stvari na terenu. Tuženica ističe i kako je točnost njenih navoda o postojanju služnosti spornog puta u korist nekretnina oznake kč. br. [katastarska čestica], pa i 700/2 , sve k. o. [katastarska općina], razvidna i iz samog stanja na terenu na kojem su vidljive granice nekretnina kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prema spornom putu u obliku ograda i to između kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i spornog puta u obliku betonske ograde. Ističe se da kada sporni put ne bi postojao kao što to bezuspješno tužiteljica tvrdi -sigurno ne bi bile postavljene ograde na navedeni način, kojim se ostavlja mjesto za sporni put. Ističe, kako su u potpunosti netočni navodi tužiteljice gdje ista navodi kako u trenutku stjecanja nije imala saznanja o načinu korištenja sporne površine, a sve s obzirom da ista stanuje u neposrednoj blizini spornog puta, te svakodnevno pored istog prolazi, te je sigurno vidjela da tuženica kolni ulaz u svoje dvorište ima upravo preko spornog puta. Tuženica ističe kako je služnost puta na predmetnom dijelu nekretnine osnovana sporazumno između nekadašnjih vlasnika nekretnina, a s obzirom na protek vremena jasno je i da se radi o stjecanju služnosti temeljem zakona-dosjelošću. Tuženica ističe kako se tužiteljica neosnovano poziva na načelo povjerenja u zemljišne knjige, s obzirom da je znala i mogla znati da se sporna površina koristi kao put, jer ako je prije kupnje nekretnine obilazila predmet kupoprodajne isto joj ni nije moglo ostati nepoznato. Nadalje, iz kupoprodajnog ugovora koji tužiteljica dostavlja uz tužbu je razvidno da joj je prodavateljica pokazala među nekretnina, ali da se još naknadno obvezala angažirati geodetu, čime je prihvatila da međa može biti i drugačija, a čime se onda ne može pozivati na povjerenje u zemljišne knjige. Tuženica ističe i kako se veći dio spornog puta nalazi na njenoj kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te stoga tužiteljica nema nikakvo pravo tražiti utvrđivanje da služnost na tom dijelu ne postoji. Nadalje, ističe se kako su nekretnine tuženice dvije međusobno fizički ograđene nekretnine i da tuženica nije kupila kč. br. [katastarska čestica] da bi iste objedinila već sa namjerom da se koriste zasebno s obzirom da ima dvije odrasle kćeri, te svakoj od njih želi ostaviti u nasljedstvo po jednu nekretninu. Nekretnina oznake kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nema nikakav drugi put za pristup vozilima i pješice do javnog puta te ukidanje služnosti puta preko kč. br. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina] nije prihvatljivo niti opravdano, a niti temeljem zakona dopušteno. Slijedom navedenoga, predlaže odbiti kao neosnovan predmetni tužbeni zahtjev.
3. Tuženica je podneskom od 6. lipnja 2022. podnijela protutužbu u kojoj u bitnome navodi kako u prilogu dostavlja Skice izmjere koje se nalaze u Državnoj geodetskoj upravi, Ured za katastar Zagrebačke županije, Ispostava Sveti Ivan Zelina. Iz istih jasno proizlazi kako po nekretnini kč. br. [katastarska čestica] (ranije 704/1) prolazi služni put kojim se od javne ceste dolazi do kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica], a ranije i dok č.br. 700/4 , sve k. o. [katastarska općina]. S obzirom da navedeni kolni pristup do nekretnina tuženice postoji već preko 50 godina to isti nije mogao ostati nepoznat tužiteljici koja od tog puta stanuje na udaljenosti od oko 200 metara. Navedenim putem su se svakodnevno služili vlasnici i posjednici gore navedenih nekretnina neometano, sve dok tužiteljica zajedno sa HV nije isti put u potpunosti zatvorila žičanom ogradom i onemogućila tuženic pristup na njenu kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na što je tuženica od reagirala pravodobnim podnošenjem tužbe radi smetanja posjeda i zaštitila svoj posjed stvarne služnosti puta. Slijedom navedenoga, tuženica predlaže prihvatiti protutužbu kojom traži utvrđene postojanja prava stvarne služnosti.
4. Tijekom postupka izveden je dokaz geodetskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku Ivici Šarušiću, mag. ing. geod. et. geoinf.
5. Tužiteljica je podneskom od 30. srpnja 2024. uredila tužbeni zahtjev sa provedenim vještačenjem.
6. Tuženica je podneskom od 21. svibnja 2024. uredila tužbeni zahtjev sa provedenim vještačenjem.
7. Tijekom postupka sud je pregledao Izvadak iz zemljišne knjige za zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (str. 5 spisa), Izvadak iz zemljišne knjige za zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (str. 6 spisa), Izvadak iz zemljišne knjige za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (str. 7 spisa), tužbu od 21. svibnja 2021. (str. 8 – 12 spisa), Povijesni izvadak iz zemljišne knjige za zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (str. 13 – 15 spisa), Izvadak iz zemljišne knjige za zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (str. 16 spisa), Ugovor o kupoprodaji nekretnine od 19. veljače 2021. sastavljen po javnom bilježniku Ignacu Vugeru poslovni broj OU-268/21-1 (str. 17 – 21 spisa), izvod iz katastarskog plana k. o. [katastarska općina] (str. 22 spisa), fotografije (str. 33 i 34 spisa), Izvadak iz zemljišne knjige povijesni prikaz za zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (str. 36 i 37 spisa), Izvadak iz zemljišne knjige povijesni prikaz za zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (str. 38 i 39 spisa), Izvadak iz zemljišne knjige povijesni prikaz za zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (str. 40 i 41 spisa), skicu premjeravanja (str. 44 spisa), građevinsku dozvolu (str. 45 i 46 spisa), skicu izmjere sačinjenu po geodetu DV **.**.2013. (str. 49, str. 55, str. 96 spisa), skicu premjeravanja iz 1985. (str. 50, str. 56, str. 98 spisa), skicu mjerenja od 5. listopada 1993. sačinjenu po geodetu KV (str. 51, str. 57, str. 97 spisa), Očitovanje Zagrebačke županije Upravnog odjela za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša Ispostave Sv. Ivan Zelina od 18. svibnja 2022. (str. 63 spisa), skicu premjeravanja iz 1969. (str. 64 spisa), skicu premjeravanja iz 1977. (str. 65, str. 99 spisa), izveden je dokaz saslušanjem svjedokinje HV (str. 79 – 81 spisa), izveden je doka saslušanjem svjedoka LV (str. 81 – 83 spisa), izveden je dokaz saslušanjem svjedokinje FV (str. 83 i 84 spisa), izveden je dokaz saslušanjem svjedokinje ĐV (str. 84 i 85 spisa), sudsku praksu (str. 87 – 90 spisa), Izvod iz katastarskog plana (str. 94 i 95 spisa), nalaz i mišljenje sudskog vještaka za geodeziju Ivice Šarušića od 9. prosinca 2023. (str. 123 i 124 spisa), priloge nalazu (str. 125 – 131 spisa), prvu dopunu nalaza i mišljenja vještaka Ivice Šarušića od 12. veljače 2024. (str. 142 -145 spisa), priloge dopuni nalaza i mišljenja vještaka (str. 146 – 157 spisa), drugu dopunu nalaza i mišljenja vještaka Šarušića od 23. travnja 2024. (str. 160 i 161 spisa), priloge dopuni nalaza i mišljenja vještaka (str. 162 – 164 spisa), Rješenje Općinskog suda u Sesvetama, Stalne službe u Svetom Ivanu Zelini poslovni broj Psp-13/2021-45 od 17. svibnja 2024. (str. 171 – 181 spisa), odgovor na tužbu u ovosudnom predmetu poslovni broj P-267/2024 (str. 183 spisa), odgovor na tužbu u ovosudnom predmetu P-267/2024 sa pismenima iz tog predmeta (str. 185 – 195 spisa), izveden je dokaz saslušanjem svjedoka DV (str. 204 spisa), izveden je dokaz saslušanjem tužiteljice - protutuženice PV (str. 204 – 206 spisa), izveden je dokaz saslušanjem tuženice – protutužiteljice ŽV (str. 206 – 208 spisa), i izveden je dokaz saslušanjem svjedoka KV (str. 209 i 210 spisa).
8. Nakon savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i u njihovoj ukupnosti te na temelju rezultata cjelokupno provedenog postupka u skladu s odredbom čl. 8. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'' broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14 - odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP), ovaj sud je ocijenio da je osnovni tužbeni zahtjev u neosnovan, dok je osnovan protutužbeni zahtjev. Nadalje, je ocijenjeno kako je preuranjen eventualno kumulirani tužbeni zahtjev.
9. Predmet spora je konačno postavljeni tužbeni zahtjev kojim tužiteljica traži da se utvrdi da ne postoji pravo stvarne služnosti puta, i to pravo kolnika i pravo staze, preko nekretnine tužiteljice - čkbr. [katastarska čestica], kuća i dvorište, ukupne površine 2435 m2 (677 čhv), upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] kao poslužne, a za korist nekretnina tužene - čkbr. [katastarska čestica], vinograd, Bukovec, ukupne površine 1068 m2 (297 čhv), upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] i čkbr. [katastarska čestica], vinograd, Bukovec, ukupne površine 910 m2 (253 čhv), upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kao povlasnih, i to po površini koja je na skici izmjere (Prilog 13) stalnog sudskog vještaka Ivice Šarušića, mag. ing. geod. et geoinf. od dana 23. travnja 2024. omeđena točkama A-B-C-D-E-F-A, iznosi 26 m2 i prikazana je crvenom bojom.
10. Nadalje, je predmet spora konačno postavljeni protutužbeni zahtjev kojim tuženica traži da se utvrdi postojanje njenog prava stvarne služnosti puta - kolnika i staze stečene dosjelošću preko poslužne nekretnine kč. br. [katastarska čestica] kuća i dvorište, površine 2435 m2, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u korist povlasnih nekretnina oznaka kč. br. [katastarska čestica] vinograd, Bukovec, površine 1068 m2, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i u korist kč. br. [katastarska čestica] vinograd Bukovec, površine 910 m2, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u površini služnosti od 26 m2, označeno točkama A-B-C-D-E-F-A sukladno skici izmjere stalnog sudskog vještaka Ivice Šarušić ( Prilog 13) od 23. travnja 2024., što je protutužena PV, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], dužna priznati i trpjeti izvršavanje tog prava.
11. U predmetnom slučaju radi se o tome da tužiteljica tvrdi kako ne postoji pravo stvarne služnosti puta preko njene nekretnine kao poslužne nekretnine u korist dvaju nekretnina tuženice kao povlasnih nekretnina, dok tuženica tvrdi da je ona na temelju odredbe čl. 229. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne Novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 1528/14, 81/15 i 94/18, dalje: ZV) u kojoj je propisano da se stvarna služnost osniva na temelju zakona dosjelošću, ako ju je posjednik povlasne nekretnine pošteno posjedovao izvršavajući njezin sadržaj kroz dvadeset godina, a vlasnik poslužne nekretnine nije se tome protivio.
12. Između stranaka nije sporno da je tužiteljica vlasnica nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], označene kao katastarska čestica broj [katastarska čestica], u naravi kuća i dvorište, ukupne površine 2435 m2. Nadalje, nije sporno da je tužiteljica stekla vlasništvo nad tom nekretninom na temelju Ugovora o kupoprodaji nekretnine sklopljenog 19. veljače 2021. sa ranijom vlasnicom HV. Nije sporno niti da je tuženica vlasnica nekretnina upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] označena kao katastarska čestica broj [katastarska čestica], u naravi Vinograd, Bukovec, ukupne površine 1068 m2 i nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], označene kao katastarska čestica broj [katastarska čestica], u naravi Vinograd, Bukovec, ukupne površine 910 m2.
13. Odlučno pitanje je da li na predmetnoj nekretnini u vlasništvu tužiteljice postoji put i da li je u slučaju da isti postoji tužiteljica znala za postojanje toga puta kada je kupila predmetnu nekretninu, za koju tuženica tvrdi da na njoj posjeduje pravo stvarne služnosti puta.
14. Nije sporno da u korist nekretnina u vlasništvu tuženice u zemljišnoj knjizi nije upisano pravo stvarne služnosti. Međutim, ovdje je potrebno utvrditi da li je tuženica to pravo eventualno stekla na temelju dosjelosti i da li je tužiteljica znala u trenutku kupnje predmetne nekretnine za postojanje tog prava.
15. Radi razjašnjena odlučnih okolnosti u ovoj pravnoj stvari na ročištu za glavnu raspravu 30. siječnja 2023. izveden je dokaz saslušanjem svjedoka HV, LV, FV, GV i TV.
16. Svjedokinja HV u bitnome je iskazala kako poznaje stranke, a da je ona tužiteljici prodala nekretninu kčbr. [katastarska čestica] upisanu u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] sa doživotnim pravom plodouživanja u njenu korist. Nikada nije postojalo nikakvo pravo služnosti preko prethodno navedene nekretnine. Četiri parcele su imale pravo pristupa četiri puta godišnje zbog poljoprivredne obrade i to su parcele kčbr. [katastarska čestica]. Isključivo ta prava su postojala, radilo se isključivo o pravu pristupa. Tuženica ima pristup javnom putu sa nekretnine kčbr. [katastarska čestica] koja je u dugogodišnjem vlasništvu tuženice, a do kčbr. [katastarska čestica] može pristupiti preko svoje 700/1, a imala je i pristup od metar i pol širine preko parcele 700/3, vlasništvo tužiteljice, gdje ina ima doživotno pravo plodouživanja, a bivši je vlasnik. Ona i otac kupili su nekretninu koja je sada označena kao kčbr. [katastarska čestica]., a tada je bila označena kao kčbr. [katastarska čestica]. Traženo je premjeravanje kako bi se preparceriralo u jednu česticu i nastala je 700/3 na kojoj je onda gradila kuću, a ispod je 700/4 koja je poljoprivredna čestica. Od 1995. do 2006. nije živjela u predmetnoj nekretnini, već je u tom razdoblju živjela u [adresa], a potom se vratila i onda joj je tuženica 2007. rekla da je na kčbr. [katastarska čestica] vlasništvo CV nezakonito izgrađena drvena kućica i da bi ja trebala tražiti da se to sruši i zabraniti njima pristup preko njene tadašnje nekretnine 700/3. Na to je ona odgovorila da joj kućica uopće ne smeta i da ju je lijepo za vidjeti te da ako netko nema pravo prolaska, da je to onda isključivo tuženica ŽV i od onda su se odnosi koji su bili skoro pa nikakvi kompletno završili. 2013. je intervenirala policija koju su zvali ona i tuženica, a tuženica je tada svoj auto parkirala na način da nitko drugi ne može proći. 2012. tuženica je imala sukob sa CV vlasnicom parcele 700/2 gdje su također završili na policiji, jer je sprječavala da oni mogu pristupiti, a bila je u pitanju berba pa su morali proći sa traktorom. Nakon 2013. ona bi uvijek upozorila tuženicu kada bi radila probleme pa se ona maknula. Sve je eskaliralo kada je ona tužiteljici prodala svoju nekretninu 2021. gdje se dogodilo to da je tužiteljica pristupila pravu na samopomoć, jer je tuženica počela ostavljati auto na način da nitko ne može proći i tvrdi da je dio parcele 700/3 koji vodi sa glavne ceste do u širini parcele 700/14, da je njezin i tu je došlo do sukoba i zato je pokrenut ovaj postupak.
Na poseban upit pun. tužiteljice da li je vršeno spajanje čestice 704/1 koja se nalazi paralelno uz cestu, svjedokinja je odgovarila da se ta parcela dužinom ceste, sve do međe 700/1 tuženice, a ta parcela je kupljena od TV kada su kupljene i ostale parcele 700/2, 700/3, 700/15 i 700/16. Na poseban upit pun. tužiteljice tko je naručio uređenje međa, svjedokinja odgovara da su otac i ona naručili uređenje međe, jer su morali napraviti preparcelaciju da bi se formirala građevinska čestica. Na poseban upit pun. tužiteljice da li se kasnije uživalo nekretninu na drugačiji način, nego što je to utvrđeno u postupku uređenja međe iz 1985., svjedokinja odgovara da se tako i uživalo nekretninu. Na poseban upit pun. tužiteljice koliko često su pristupali svojim parcelama, svjedokinja odgovara da je na 700/14 bila livada i da je gospodin LV dolazio povremeno pokositi. Ona je gospodinu LV rekla da on može proći do svoje parcele, ali da se tu ne smije parkirati, niti zaustavljati i on je to poštivao. Na poseban upit pun. tužiteljice da li je kada je ona kupila sa svojim ocem parcelu postojala ulazna lesa na međi između čestice 700/3 i današnje 700/1, svjedokinja odgovara da je postojala. Zatečeno stanje je bila ta lesa tuženice, odnosno ograda, ulaz i onda je njezin otac rekao gospodinu ŽV da oni tu nemaju pravo prolaza, a on je rekao da nemaju, ali su to napravili i to će izmjestiti onda kako je po građevinskoj dozvoli gospodin ŽV. Tako je to ostalo i nitko nikome nije smetao. Oni su si čak bili dobri kao susjedi, bila je i krsna kuma mlađoj kćerki tužene. Međutim, poremetili su se odnosi između nje i tužene početkom 90-tih. Gospodin ŠV došao je do nje 1995. i rekao da želi da se završi ta priča sa spornim ulazom i rekao je da kada se vrati slijedeći put iz Abu-Dabia, ulaz će se izmjestiti, odnosno napravit će se tako kako je određeno građevinskom dozvolom, međutim, suprug tuženice je preminuo na poslu u inozemstvu. Na poseban upit pun. tužiteljice da li se parcela tužene proteže do javnog [adresa], svjedokinja odgovara da se proteže do javnog puta.
Na poseban upit punomoćnice tuženice, a nakon što je svjedokinji pokazana fotografija na listu 33 spisa, tko je gradio tu ogradu, svjedokinja je odgovarila da je to samo betonski podzid ili parapet da ne bi zemlja padala i to je ona dala izgraditi, misli da su prvo napravili taj podzid negdje 1986. Na poseban upit punomoćnice tuženice da li se taj podzid spaja sa njenom ogradom koja graniči sa javnom prometnicom, svjedokinja je odgovarila da da. Na poseban upit punomoćnice tuženice tko je naručio skice izmjere iz 1985. (str. 50 spisa), iz 1993. (str. 51 spisa) i iz 2013., svjedokinja je odgovorila da je iz 1985. i 1993. ona naručila, dok onu iz 2013. nije, odnosno nije ni znala da ta postoji. Na poseban upit punomoćnice tuženice da li je na tim skicama prikazan pristup o kojem je svjedokinja ranije govorila, a na skicama je nazvan put, svjedokinja je odgovorila da je to onaj pristup o kojem je prethodno govorila, ali se ne radi o putu, ona im je isključivo dopustila da pristupe nekoliko puta godišnje svojim nekretninama i to ranije opisanim nekretninama. Na poseban upit punomoćnice tuženice s čime je taj pristup bio omeđen, svjedokinja odgovara da je omeđen isključivo ogradom tuženice i on je tolike širine da od ograde tužene seže toliko široko da može proći traktor, jer ljudima za obradu zemlje treba traktor. Na poseban upit pun. tuženice koliko često je tuženica ostavljala auto na putu, svjedokinja odgovara da dok je pok. suprug tužene bio živ nije ostavljan auto na putu, već isključivo na dvorištu, a do svog dvorišta prolazili su preko mojeg odnosno tim prilazom. Na poseban upit punomoćnice tuženice koliko često su prolazili tim prilazom, svjedokinja je odgovarila da nekoliko godina, ali isključivo bi prošli na način da se tamo ne zaustavljaju, već samo prođu do svog dvorišta. Na poseban upit punomoćnice tuženice, a nakon što je pročitana odredba čl. 9. st. 2. Ugovora o kupoprodaji nekretnine iz koje proizlazi da se ona kao prodavateljica obvezuje angažirati geodeta koji će pokazati međe kupcu i navedeno je da nakon promjere od strane geodeta mogu biti i drugačije od sada vidljivih međašnih oznaka, svjedokinja je odgovorila da ne zna zašto je to uopće ušlo u ugovor. Tužena je rekla da će ona pokrenuti spor i da će ići prema stanju u Katastru.
Na poseban upit pun. tužiteljice zašto je donji dio također označen kao put, svjedokinja je odgovorila da je to zato što je to put u korist parcela koje je ona kasnije kupila.
17. U odnosu na iskaz svjedokinje HV, ovdje je potrebno pojasniti kako je ista učinila nespornim da je ona naručila izradu skice premjeravanja iz 1985. (str. 50 spisa) i skice mjerenja iz 1993., koju je sačinio geodet KV. Na skici koju je sačinio geodet KV naznačen je put koji se nalazi dijelom na nekretnini tužiteljice katastarska čestica broj [katastarska čestica] i dijelom na nekretnini tuženice katastarska čestica broj [katastarska čestica]. Međutim, u odnosu na taj put svjedokinja HV tvrdi kako se ne radi o putu, već da je to isključivo pristup za parcele koje se nalaze u nastavku, kako bi ih vlasnici mogli nekoliko puta godišnje obrađivati.
18. Iz prethodno navedenog proizlazi upravo i odlučno pitanje, a to je da li postoji put koji se djelomično nalazi na nekretnini tužiteljice katastarskoj čestici broj [katastarska čestica], a djelomično na nekretnini tuženice katastarskoj čestici broj [katastarska čestica].
19. Nadalje, je u odnosu na iskaz svjedokinje HV potrebno istaknuti kako ovaj sud ocjenjuje nevjerodostojnim njen iskaz u dijelu da ona ne zna zašto je u Ugovoru o kupoprodaji nekretnine od 19. veljače 2021. (str. 17 -20 spisa) unesena ugovorna odredba u čl. 9., koja glasi: " Što se međažnih oznaka tiče, prodavateljica se obvezuje o svom trošku angažirati geodeta koji će pokazati međe kupcu, a kupac prihvaća tu činjenicu a time prihvaća i posljedice da sada vidljive međašne oznake parcele nakon promjere o strane geodeta mogu biti i drugačije od sada vidljivih međašnih oznaka. Prodavateljica se obvezuje angažirati geodetu u najkraćem roku a svakako do predaje posjeda nekretnine kupcu, a kupac za drugačije postupanje prodavateljice ne traži nikakvo osiguranje." Naime, takva odredba po ocjeni ovog suda zasigurno ne bi bila unesena u Ugovor o kupoprodaji nekretnina da prodavateljica HV nije smatrala da postoji neki prijepor oko međe nekretnine katastarska čestica broj [katastarska čestica], koju je prodala tužiteljici. Radi se o specifičnoj ugovornoj odredbi gdje prodavateljica na sebe preuzima obvezu angažirati geodeta nakon sklapanja Ugovora o kupoprodaji nekretnine, što ista zasigurno ne bi učinila da je smatrala da je u odnosu na među nekretnine koju prodaje sve neprijeporno.
20. Prethodno utvrđenje je značajno iz razloga što se tužiteljica poziva na načelo povjerenja u zemljišne knjige u odnosu na eventualno pravo stvarne služnosti puta u korist nekretnina tuženice. Naime, nije sporno da ta služnost nije upisana u zemljišnoj knjizi, međutim, prethodno citirana ugovorna odredba predmetnog Ugovora o kupoprodaji nekretnine sklopljenog između HV u svojstvu prodavateljice i tužiteljice u svojstvu kupca ukazuje na to da je prodavateljici bilo poznato da postoje određeni prijepori oko međe nekretnine koju prodaje, a sa čime je onda očigledno upoznala i tužiteljicu kao kupca. Time je na određeni način po pravnom shvaćanju ovog suda ograničeno pravo tužiteljice da se poziva na načelo povjerenja u zemljišnu knjigu, jer je očigledno bila upoznata sa time kako postoje određeni prijepori oko međe nekretnine koju kupuje.
21. Svjedok LV u bitnome je iskazao kako je on prije nekih 11 godina kupio zemlju oznake kčbr. [katastarska čestica] i pristupao je toj zemlji preko puta koji ide po nekretnini 700/3 što je i predmet spora. To nije put tužiteljice niti je to bio put gospođe HV, budući da on tu zemlju ne bi niti kupio, jer je htio imati čiste papire, a ne ići po sudu zbog zemlje koju je kupio. On je kupio tu zemlju od gospođe iz Zagreba, ali u međuvremenu je bacio te papire, o tome veća saznanja ima tuženica, budući da ona dugi niz godina živi tamo, a onda je tu zemlju prodao tuženici prije negdje 2 godine.
Na poseban upit punomoćnice tuženice da li mu je ikada gospođa HV branila da prolazi do svoje parcele, svjedok odgovara da mu nije nikada direktno branila, ali bi mi usmeno napomenula da se radi o njezinom putu, a to bi bilo kada bi bila u "veselom stanju". Prolazio je tim putem pješice, motorom, traktorom i autom. Na poseban upit punomoćnice tuženice da li su se tuženica i njezin suprug koristili tim putem, svjedok odgovara da supruga tuženice nije viđao, jer je on već bio pokojni, tuženica je prolazila i tim putem se koristio vlasnik vinograda sa desne strane gledajući od ceste gospodin P. Na poseban upit punomoćnice tuženice koliko često je išao na parcelu, svjedok odgovara u početku svakodnevno, kasnije manje, ali u prosjeku jednom tjedno, ali svakako češće nego 4 puta godišnje. Na poseban upit punomoćnice tuženice koliko često je viđao da tuženica prolazi autom, svjedok odgovara gotovo stalno, a parkirala se takoreći na tom putu, samo sa lijeve strane gledajući od ceste, tako da vlasnik vinograda može doći do svoje parcele. Na poseban upit punomoćnice tuženice da li je tražio vodovodni priključak za svoju parcelu, svjedok je odgovorio da je i dobio je taj priključak. Nije mi bilo potrebno nikakvo odobrenje drugih vlasnika i taj priključak je uredno napravljen. Na poseban upit punomoćnice tužiteljice od kuda ide vodovodna cijev do njegove parcele, svjedok je odgovario od ceste i vršio se iskop radi polaganja cijevi i to preko predmetnog puta, a nije nikoga obavijestio da će se raditi taj iskop, jer mu taj pristup nije nitko niti branio. Na poseban upit punomoćnice tužiteljice da li je imao saznanja čija je to površina na kojoj je taj put, svjedok je odgovario da od tuženice ima saznanja o tome da je to oduvijek bio put kojim se koristila tuženica, on se koristio i koristio se gospodin P i ponekad gospođa HV, ali nemam saznanja tko je vlasnik te površine na kojoj je taj put. Na poseban upit punomoćnice tužiteljice koju kulturu je imao na toj zemlji, svjedok odgovara orahe, ruže, ukrasno bilje i višnje. Na poseban upit punomoćnice tuženice, a nakon što je svjedoku predočena fotografija na listu 33 spisa, svjedok je odgovario da je ta fotografija slikana od strane ceste i put kojeg je on kosio seže skroz do tog parapeta, a na drugu stranu do živice tuženice.
22. Iz iskaza svjedoka LV, kojeg ovaj sud ocjenjuje kao vjerodostojnog u cjelini, proizlazi da postoji put za kojeg on ne zna točno na čijoj se nekretnini nalazi, ali radi se upravo o putu koji je naznačen na skici izmjere iz 1993., sačinjenoj po geodetu KV, za kojeg tuženica tvrdi da se nalazi dijelom na njenoj nekretnini katastarska čestica broj [katastarska čestica], a dijelom na nekretnini tužiteljice katastaska čestica 700/3. Naime, svjedok je razložno pojasnio da je on ranije bio vlasnik zemljišta katastarska čestica broj [katastarska čestica], a koje zemljište je kasnije prodao tuženici i da je on pristupao do te zemlje po putu po katastarskoj čestici broj [katastarska čestica], koja je sada vlasništvo tužiteljice. Kasnije je istaknuo kako nema saznanja čija je površina na kojoj se nalazi put. Dakle, iz iskaza svjedoka LV razložno proizlazi kako postoji predmetni put, a to na čijoj se nekretnini isti nalazi može se jedino pouzdano utvrditi geodetskim vještačenjem, tako da se isto po ocjeni ovog suda niti ne može utvrđivati iskazom svjedoka.
23. Svjedokinja FV u bitnome je iskazala kako je ona prijateljica svjedokinje HV, koja je ranije bila vlasnica nekretnine katastarska čestica broj [katastarska čestica] koja je sada u vlasništvu tužiteljice. Ona je od 1986. dolazila kod HV u kuću, tada je to bila prizemnica, odnosno oni su namjeravali graditi kuću. Nikada tamo nije bilo puta, odnosno ona nije vidjela nikakav put. Tu i tamo je netko od susjeda znao proći pješice i pozdravili bi se, a okolo se nalaze vinogradi, odnosno tada su bili. Ona tuženicu ne pozna, ali zna da joj se HV nekoliko puta žalila da ima probleme sa prvom susjedom odnosno tuženicom. Osobno nije prisustvovala nikakvoj svađi između HV i tuženice. Bila je kod HV zadnji puta negdje prije 3 godine, odnosno prije nego što je prodala nekretninu 2021. Ž je rekla da se susjeda stalno parkira na njezinoj zemlji. Ja isključivo imam saznanja od HV.
Na poseban upit punomoćnice tužiteljice koji je dio parcele koji je prodala HV tužiteljici sporan, svjedokinja odgovara lijevo od ceste. Na poseban upit punomoćnice tužiteljice da li zna tko su susjedi, svjedokinja odgovara da ne zna imenom i prezimenom koji su susjedi. Na poseban upit punomoćnice tužiteljice da li je parcela HV išla do ceste i da li je druga parcela išla do ceste, svjedokinja je odgovara da da, jer su to paralelne parcele. Na poseban upit punomoćnice tužiteljice da li je vidjela tragove da se netko vozio preko parcele HV odnosno tragove kolnika, svjedokinja je odgovarila da nije vidjela tragove.
24. Ovaj sud ocjenjuje kako svjedokinja FV nema relevantnih neposrednih saznanja o predmetu spora. Naime, ista je kao prijateljica ranije vlasnice katastarske čestice broj [katastarska čestica] HV, povremeno dolazila kod nje i poznato joj je da tamo nije bilo puta, odnosno da nije vidjela nikakav put. Takav navod je nevjerodostojan, jer je životno nelogično da netko dolazi povremeno kao gost kod nekoga u kuću i da onda provjerava da li u blizini te kuće postoji neki put. Pored toga njen iskaz je u tom dijelu i konradiktoran sa njenim daljnjim navodima a to je da je tu i tamo zna netko od susjeda proći pješice i pozdravili bi se, jer se okolo nalaze vinogradi, odnosno tada su bili. Dakle, svjedokinja prvo decidirano tvrdi da tu nema nikakvog puta, a onda govori da je prilikom svojih povremenih dolazaka kod HV znala vidjeti da tu prolaze susjedi i to do svojih vinograda. Posljedično, iskaz svjedokinje FV kontradiktoran je sam sebi i po ocjeni ovog suda očigledno je svjedokinja pristrana zbog svog prijateljskog odnosa sa HV, a ista zapravo nema relevantnih saznanja o predmetu spora.
25. Svjedokinja ĐV u bitnome je iskazala kako je ona prijateljica svjedokinje HV koja je ranije bila vlasnica nekretnine kčbr. [katastarska čestica] koja je sada u vlasništvu tužiteljice. Ona je od 1986. dolazila kod HV u kuću, tada je to bila prizemnica, odnosno oni su namjeravali graditi kuću. Nikada tamo nije bilo puta, odnosno ona nije vidjela nikakav put. Tu i tamo je netko od susjeda znao proći pješice i pozdravili bi se, a okolo se nalaze vinogradi, odnosno tada su bili. Ona tuženicu ne pozna, ali znam da joj se HV nekoliko puta žalila da ima probleme sa prvom susjedom odnosno tuženicom. Ona osobno nije prisustvovala nikakvoj svađi između HV i tuženice. Bila je kod HV zadnji puta negdje prije 3 godine, odnosno prije nego što je prodala nekretninu 2021. HV joj je rekla da se susjeda stalno parkira na njezinoj zemlji. Ona isključivo imam saznanja od HV. Na poseban upit punomoćnice tužiteljice koji dio parcele koji je prodala HV tužiteljici je sporan, svjedokinja je odgovarila lijevo od ceste. Na poseban upit punomoćnice tužiteljice da li zna tko su susjedi, svjedokinja je odgovarila da ne zna imenom i prezimenom koji su susjedi. Na poseban upit punomoćnice tužiteljice da li je parcela HV išla do ceste i da li je druga parcela išla do ceste, svjedokinja je odgovarila da da, jer su to paralelne parcele. Na poseban upit punomoćnice tužiteljice da li je vidjela tragove da se netko vozio preko parcele HV odnosno tragove kolnika, svjedokinja je odgovarila da nije vidjela tragove.
26. Iskaz svjedokinje ĐV, ovaj sud ocjenjuje na jednak način kao i iskaz svjedokinje FV, a i sadržajno se radi o gotovo identičnom iskazu. Svjedokinja također nema relevantnih saznanja o predmetu spora, jer je životno nelogično da bi kao povremena gošća kod HV provjeravala da li u blizini njene kuće postoji neki put. Pored toga iskaz je i kontradiktoran, budući da svjedokinja najprije decidirano tvrdi da tu nema nikakvog puta, a kasnije govori da su tu prolazili neki susjedi. Radi se po ocjeni ovog suda o pristranom iskazu, budući da je svjedokinja također prijateljica svjedokinje HV koja je prodala katastarsku česticu broj [katastarska čestica] tužiteljici, a svjedokinja zapravo nema relevantnih saznanja o predmetu spora.
27. Svjedokinja TV u bitnome je iskazala kako je njen pokojni otac ZV kupio zemlju na njezino ime i on je imao više zemlje u Zelini, jer je obrađivao plantažu i vinograd. Njen otac je prodao zemlju H. Njezin otac je dao svima da se koriste tim putem, odnosno ona ne zna točno kome to sve, budući da je tamo bila samo jedanput kao dijete. Ona nema saznanja o tome kome je dao da se koristi tim putem, samo zna da je tu zemlju prodao. Ona je jednom bila tamo i otac joj je pokazivao što je napravio tamo.
28. Ovaj sud ocjenjuje vjerodostojnim iskaz svjedokinje TV. Iz istog proizlazi jedna relevantna okolnost, a to je da je očigledno tu postojao put, još od prije nego što je HV postala vlasnica katastarske čestice broj [katastarska čestica], koju je kasnije prodala tužiteljici.
29. Dakle, po ocjeni ovog suda iz iskaza svjedoka LV i TV proizlazi da je tu kroz duže vremensko razdoblje postoji put, a isto je i suglasno sa skicom mjerenja geodeta KV.
30. Uvidom u skicu izmjere od 21. veljače 2013. izrađenu po geodetu BV (str. 49 spisa) također proizlazi postojanje predmetnog puta.
31. Radi razjašnjenja te okolnosti na ročištu za glavnu raspravu 13. studenoga 2024. izveden je dokaz saslušanjem svjedoka BV. Svjedok je potvrdio da je on sačinio skicu iz 2013. na stranici 49 spisa. Istaknuo je kako ga je angažirala CV, da joj evidentira u katastar i zemljišnoj knjizi jednu klijet. Istaknuo je da oni kada mjere možda izmjere nešto više, najvjerojatnije je na terenu utvrdio kako postoji ograda u tom trenutku. Istaknuo je kako se na skici nalazi i topografski znak za ogradu te se nalazi dio zemljišta označen kao put, što uopće nije bio njegov zadatak, već je to naznačio prilikom izrade skice kao put. Izmjerio je i dimenzije tog puta. Naveo je kako postoje vrste elaborata u kojima se pozivaju susjedi i one na koje se ne pozivaju. Kod izrade predmetnog elaborata nije bilo potrebno pozivati susjede jer nije mijenjana međa. Nije pozivao niti ostale vlasnike. Put je naznačio isključivo u sklopu izrade skice, nije mjerena površina tog puta niti je mijenjana kultura.
32. Ovaj sud ocjenjuje kao vjerodostojan i životno logičan iskaz svjedoka BV, geodeta te iz istog proizlazi kako je on očigledno na terenu prilikom izrade predmetne skice mjerenja 2013. (str. 49 spisa) utvrdio da na predmetnom mjestu, dakle, dijelom na katastarskoj čestici broj [katastarska čestica] u vlasništvu tužiteljice i dijelom na katastarskoj čestici broj [katastarska čestica] u vlasništvu tuženice postoji put. Naime, ucrtavanje tog puta nije bilo u zadatku geodeta BV prilikom izrade elaborata, ali je očigledno utvrdio da tamo postoji put, jer ga kao geodet ne bi naznačio da isti tamo ne postoji, a to utvrđenje je i suglasno sa iskazima svjedoka LV i TV da tamo odavno postoji put.
33. Na ročištu za glavnu raspravu 16. siječnja 2025. izveden je dokaz saslušanjem svjedoka KV, geodeta koji je u bitnome izjavio nakon što mu je predočena skica mjerenja iz 1993. (str. 51 spisa), koju je on izradio kako je vidljivo da se radi o skici izrađenoj radi ucrtavanja objekta, a kada se sačinjava takva skica onda se ucrtavaju i katastarske kulture a to je i put koji je vidljiv na predmetnoj skici. Izjavio je da ga je za izradu skice vjerojatno angažirala HV. Nadalje, je naveo kako je put zasigurno postojao s obzirom da je označen na skici izmjere i vršeno je mjerenje prvenstveno radi upisa objekta, ali je pored toga i upisivanja katastarska kultura.
34. Iz iskaza svjedoka KV, geodeta, kojeg ovaj sud ocjenjuje vjerodostojnim i životno logičnim proizlazi kako je 1993. kada je on na zahtjev HV (pravne prednice tužiteljice) izrađivao elaborat utvrdio kako postoji predmetni put, s obzirom na činjenicu da je isti označen na skici izmjere.
35. Dakle, HV (pravna prednica) tužiteljice znala je da tu postoji put, budući da je isti označio i geodet KV u sklopu elaborata kojeg je na njen zahtjev izradio.
36. Prethodno navedeno utvrđenje treba povezati sa navodima svjedokinje HV da je njen sukob sa tuženicom eskalirao kada je ona počela ostavljati auto na način da nitko ne može proći i treba ga povezati sa prethodno citiranom odredbom čl. 9. Ugovora o kupoprodaji nekretnine od 19. veljače 2021. Naime, po ocjeni ovog suda radi se o tome da je HV svakako znala da postoji predmetni put, ali je ona došla u određeni sukob sa tuženicom oko korištenja tim putem i zato je zbog postojanja tog prijepora sa tuženicom i u Ugovor o kupoprodaji nekretnine unesena odredba čl. 9., koja svakako nije slučajno unesena u taj Ugovor.
37. Na ročištu za glavnu raspravu 13. studenog 2014. izveden je i dokaz saslušanjem stranaka.
38. Tužiteljica PV u bitnome je istaknula kako je ona kupila kuću 2021. od gospođe HV, po ugovoru o kupoprodaji HV pozvala je geodeta KV da se pokaže gdje su međe što je gospodin KV i pokazao. Kada spominjete riječ put to nije bio put već je to bio prolaz za gospođu CV, što ne osporava i geodet je napravio izmjeru. Vidljivih tragova da bi se radilo o putu već je to isključivo njezina parcela a to je prolaz kojim se nekoliko puta godišnje koristi gospođa CV radi potrebe obrade svog vinograda. Na poseban upit punomoćnice tužiteljice je li joj kada je kupovala svoju nekretninu prodavateljica HV rekla da bi tu tuženica imala pravo prolaska svojim automobilom, tužiteljica je navela da nije, sve kuće imaju prolaz u svoja dvorišta sa glavne prometnice. Ali prodavateljica mi je rekla da gospođa CV ima pravo prolaska preko nekretnine do svog vinograda.
Na poseban upit punomoćnika tužitelja zašto je prilikom kupnje angažiran geodet tužiteljica navodi da prilikom svake kupnje zemlje traži da geodet prethodno izađe na teren da se utvrde međe, a ima 45000 m2 zemlje oko same kuće. Ona je krajem 2014. došla živjeti u nekretninu koja se nalazi u blizini spornog zemljišta, ali je živjela tada na dva mjesta. Dolazila je povremeno tijekom cijele godine do svoje nekretnine. Nikada nije vidjela da bi netko prolazio tom površinom. Nisam nikada vidjela tuženicu tamo, ona ju niti ne poznaje. Kada se ona ogradila saznala je da tuženica smatra da ima pravo prolaska. O tome je pitala HV koja je rekla da nema tuženica to pravo prolaska jer mi svi imamo prilaz do svojih kuća sa glavne ceste. Kod kupoprodaje nije razgovarala o pravu prolaska gospodina LV.
Na poseban upit punomoćnice tuženika je li prije sklapanja kupoprodajnog ugovora obišla s prodavateljicom nekretninu, tužiteljica je navela da je prodavateljica tom prigodom kada su obilazile nekretninu pokazala granicu nekretnine. Vidjela je betonski parapet jer se on nalazi od 70-e godine a možda i prije tamo a ne sjeća se da li je bila žičana ograda na njemu. Na tom parapetu nalaze se betonski stupovi. Tom prilikom vidjela je dvorišnu ogradu tuženice, kao i svi tuženica ima ulaz sa glavne ceste. Tuženica u trenutku kada je kupovala nekretninu nije imala napravljen prilaz sa glavne ceste, ali isto nju nije zanimalo budući da ona isključivo gleda svoju nekretninu. Ona je ispoštovala pravo prolaska prema gospođi CV, ona može i dalje prolaziti do svoje nekretnine kroz dva ulaza na njenoj nekretnini. CV mogla je prolaziti kada je ogradila svoju nekretninu na način da se provlači ispod ograde.
Na poseban upit punomoćnice tuženice da li se do nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] može pristupiti nekim drugim putem osim preko spornog puta može ako tuženica kao što bi po zakonu trebalo otvori kolni ulaz. Tuženica može pristupiti do te nekretnine sa svoje nekretnine budući se nalaze jedna do druge. Tuženica može pristupiti do nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] na način da prereže žicu.
Na poseban upit punomoćnika tužitelja da li ima saznanja tko je gradio spomenuti parapet tužiteljica je naela da je isti izgradio gospodin ZV jer je on bio prvi vlasnik njezine nekretnine. Svi imamo povišene platoe na ulazu, on je svoj kolni ulaz bagerom izradio i ostavio je prolaz za gospođi CV.
39. Tuženica ŽV u bitnome je iskazala kako je ona 14. siječnja 1974. kupila od ČV i IV predmetnu parcelu označenu kao 700/1 i to je bila u to vrijeme makadam cesta u selu, nije bila asfaltirana, nije bilo traktora. Oni su to kupili, tamo su bili sami vinogradi, postoji seoski dom i sve vinogradi, mi smo bili među prvima koji smo tamo došli iz Zagreba. Naknadno je 2021. kupila česticu 700/14. 1974. bio je jedan jedini prolaz i to upravo sporni utuženi put. Njezina čestica koju je kupila bila je povišena, rasla su drva a tamo je sada živica koju uređuje. 1975 dobila je građevinsku dozvolu za vikendicu. 1977. građevinsku dozvolu za ogradu koja je po mjerama do te ceste – dozvola glasi na 18m prema javnom putu. Oni su kada su gradili napravili ogradu od 15m s tim da su ostavili 3 m za prolaz ne samo njima nego svim korisnicima tog puta kojeg spominje tužiteljica da ga je koristila samo CV. Tu su bile parcele 700/14 vlasništvo ČV, do njega je bila CV sa nekretninom 700/2 i dalje ona ne zna tko je prolazio tim putem, oni su za 3 metra proširili taj put. Oni su u to vrijeme uz pomoć susjeda napravili taj prolaz ispod kojeg su betonske cijevi jer su tamo bile grabe, a te cijevi se nalaze u zemlji na njih su navezli kamion šljunka da mogu prelaziti i uredili su put, kojim su se svi sve ove godine neometano koristili do 4. svibnja 2021. kada je na opisani način tužiteljica zatvorila u potpunosti sa čvrstom metalnom ogradom sav taj prolaz sve do njene ograde. Isto tako je ogradila i parcelu 700/14 koju je ona kupila 2021. u veljači od LV koji je to prodavao. Nije znala ništa o kupnji te zemlje od strane tužiteljice a koju joj je prodala HV do trenutka kada me ju je nazvao UV suprug tužiteljice i pitao da li ona prodaje svoju vikendicu, na što se iznenadila i pitala ga otkud mu ta informacija budući da ona istu ne prodaje, bio je uporan u nagovaranju. Nazvala je LV i pitala ga da li je njega UV pitao da li ona prodaje svoju vikendicu, a onda je ona od LV saznala da on prodaje zemlju 700/14 te je ona nakon toga od njega kupila tu zemlju, te je to izazvalo problem jer je suprug tužiteljice htio kupiti tu istu zemlju. LV je normalno prolazio do nekretnine 700/14 preko predmetnog puta. Kada je 4. svibnja 2021. došla u svoju vikendicu našla je sve zagrađeno metalnim i betoniranim stupovima sve do njene ograde i time joj je u potpunosti zatvoren ulaz na parcelu 700/1 gdje joj se nalazi vikendica i ulaz na parcelu 700/14. Drugi dan su da ona ne bi slučajno prolazila stavili i metalnu žicu na te stupove na sam ulaz. Žicu sa parapeta su premjestili samo na metalne nosače.
Na poseban upit punomoćnice tuženice što se onda dogodilo, tuženica je navela da je pozvala policiju koja je to fotografirala i uputila ju pokrenuti sudski postupak te je u kraćem roku dobila rješenje od suda o privremenoj mjeri, te da se uspostavi prvobitno stanje koje je bilo 3. svibnja 2021. Doneseno je prvostupanjsko nepravomoćno rješenje o smetanju posjeda gdje je prihvaćen njezin tužbeni zahtjev. Preko tog puta je pristupala i obitelj ČV od koje je ona kupila nekretninu 700/1. U tom trenutku kada je kupovala svoju nekretninu vlasnik nekretnine 700/3 koja je sada u vlasništvu tužiteljice bio je gospodin ZV koji je izgradio betonski parapet sa pletenom žicom koja je išla skroz do kraja parcele 700/2 CV tu je prestajala i nastavljao se put služnosti za druge parcele koje su se nalazile duž te parcele od CV i svi su gore parkirali. Svrha tog betonskog parapeta sa žicom je bila da se gospodin ZV ogradio i time rekao da je to njegova parcela. Između njezine parcele 700/1 i moje parcele 700/14 postoji žičana ograda. Dok je sve bilo ograđeno na nekretninu 700/1 je ulazila putem ljestvi sa susjedne parcele. Na poseban upit punomoćnice tužiteljice kako su Pivarići dolazili do nekretnine 700/1, tuženica je navela da su pješice prolazili predmetnim putem do nekretnine. Na poseban upit punomoćnice tužiteljice da li predmetnim putem prolazio itko drugi osim gospođe CV, LV i tuženice, odnosno kada su drugi prestali prelaziti tim putem tuženica je navela da su prestali kada se tužiteljica ogradila. Kada je ona kupila svoju nekretninu druge nekretnine nisu bile toliko povišene kao njezina, ali postoji klizište koje je vidljivo tako da su i djelatnici županijskih cesta učvršćivali stupove da zemlja ne otkliže i tu zemlju drži živica odnosno korijenje jer se na sredini njezine parcele 700/1 nalazi odvod odnosno cijev u koju se slijeva sva oborinska voda i prelazi ispod asfalta na suprotnu stranu. Na poseban upit punomoćnice tužiteljice da li je otpočetka na svoju nekretninu dolazila autom navodi da nije jer je kupila vinograd, a iduće godine su to srušili i išli graditi vikendicu a do tada je auto parkirala kod susjeda. Auto je kada su napravili vikendicu parkirala u svom dvorištu ili na udubljenju da ne ulazi u dvorište a kojeg udubljenja je bio vlasnik ČV koju je poslije kupio Đ i poslije LV a to je nekretnina 700/14. Na poseban upit punomoćnice tužiteljice da li joj je HV ikada prigovarala zato što prolazi tim predmetnim putem odnosno branila prolaz, tuženica je odgovarila da nije, te ona do sada nije vidjela ni jednu izmjeru. Između njezine kćeri i HV je jednom došlo do prepucavanja i onda je izašla policija a to nije imalo veze sa njom. Bila si je dobra sa HV, a danas se više ne druže. Kada je kupila nekretninu 700/14 od LV tamo su bili posađeni orasi koji i sada stoje, višnje, trešnje i kontejner gdje je on boravio a kasnije ga je prodao.
40. Iz iskaza tužiteljice AV proizlazi kako ona priznaje da je postojao prolaz, a ne put i to prolaz za gospođu CV.
41. Po ocjeni ovog suda radi se o proizvoljnom tumačenju tužiteljice, budući da je sama izjavila da je po Ugovoru o kupoprodaji nekretnine kojeg je sklopila sa HV, prodavateljica HV pozvala geodeta KV da pokaže gdje su međe nekretnine katastarska čestica broj [katastarska čestica] koja je bila predmet kupoprodaje. Dakle, geodet KV, koji je na zahtjev HV izradio skicu izmjere iz 1993. (str. 51 spisa) na kojoj je na nedvosmislen način naznačio da postoji predmetni put, angažiran je prilikom prodaje predmetne nekretnine tuženici da pokaže međe. Iz toga za ovaj sud proizlazi da je HV zasigurno upoznala tužiteljicu sa time da tu postoji put, jer je put ucrtao upravo geodet KV, kojeg je angažirala da pokaže međe nekretnine katastarska čestica broj [katastarska čestica], koju je kupila tužiteljica.
42. Nadalje, iz iskaza tužiteljice proizlazi da je njoj HV rekla da tuženica nema pravo prolaska predmetnim putem do svoje nekretnine, jer da svi oni imaju prilaz do svojih kuća sa glavne ceste.
43. Prethodno citirani navod tužiteljice važan je za razumijevanje predmetnog spora.
44. Naime, u ovoj pravnoj stvari proveden je 10. studenog 2023. očevid na licu mjesta predmetne nekretnine radi identifikacije sporne površine uz sudjelovanje geodetskog vještaka Ivice Šarušića
45. U svom nalaz i mišljenju od 9. prosinca 2023. vještak Šarušić između ostaloga je utvrdio kako do nekretnine tuženice katastarska čestica broj [katastarska čestica] nije moguć izravan pristup sa javnog puta katastarska čestica broj [katastarska čestica], a to je javni put. Naime, neposrednim opažanjem i sud je mogao na očevidu utvrditi kako postoji visinska razlika između katastarske čestice broj [katastarska čestica] u vlasništvu tuženice i javnog puta i da je upravo zato očigledno tuženica predmetnim putem dolazila do svoje nekretnine.
46. Upravo u tome je po ocjeni ovog suda bit predmetnog prijepora, tužiteljica i njena pravna prednica HV osporavaju tuženici pravo da se služi predmetnim putem radi prolaska do svoje nekretnine, jer bi ona mogla sebi urediti izravan prilaz sa javnog puta katastarska čestica broj [katastarska čestica], budući da njena nekretnina katastarska čestica [katastarska čestica] priliježe uz taj javni put.
47. Međutim, isto nije relevantno u ovoj pravnoj stvari. Naime, tuženica u predmetnom slučaju protutužbom ne traži osnivanje prava nužnog prolaza, kada bi se primjenjivala odredba čl. 224. st. 1. ZV-a u kojoj je propisano da će sud nužni prolaz preko neke nekretnine kao poslužne osnovati svojom odlukom na zahtjev vlasnika druge nekretnine, ako do nje nema nikakve, ili nema prikladne putne veze s javnim putom i ako je korist od otvaranja nužnog prolaza za gospodarenje tom nekretninom veća od štete na poslužnoj nekretnini, a uz obvezu vlasnika nekretnine, u čiju se korist nužni prolaz osniva, da plati punu naknadu vlasniku poslužne nekretnine, već tuženica traži da se utvrdi da je ona na temelju dosjelosti sukladno odredbi čl. 229. st. 1. ZV-a stekla pravo stvarne služnosti njenim neprekidnim izvršavanjem kroz razdoblje od minimalno zakonom propisanih dvadeset godina.
48. Tuženica je razložno u svom iskazu pojasnila kako je ona još 1974. kupila od ČV i IV nekretninu katastarska čestica broj [katastarska čestica] i da je do iste imala samo prolaz preko predmetnog puta. Nadalje, je pojasnila kako je 2021. od LV kupila nekretninu katastarska čestica broj [katastarska čestica] i da je do nje također predmetni put jedini prolaz.
49. Ovaj sud ocjenjuje kako je tuženica svakako u vrijeme podnošenja predmetne protutužbe 6. lipnja 2022. kroz vremensko razdoblje znatno dulje od minimalno zakonom propisanih dvadeset godina, pošteno posjedovala pravo stvarne služnosti puta-kolnika i staze, budući da je nekretninu katastarska čestica broj [katastarska čestica] kupila još 1974. i upravo je tim putem pristupala do svoje nekretnine i to u prvo vrijeme pješice, a kasnije i automobilom, budući da se radi o putu dovoljne širine da njime može prolaziti automobil.
50. U odnosu na nekretninu katastarska čestica broj [katastarska čestica] tuženica je po ocjeni ovog suda također ispunila zakonom propisane uvjete za stjecanje prava stvarne služnosti puta- kolnika i staze. Naime, istu je kupila tek 2021., ali je prije toga njen pravni prednik LV predmetnim putem nesmetano dolazio do svoje nekretnine kroz duže vremensko razdoblje, tako da tuženica zajedno sa svojim pravnim prednikom pošteno posjedovala pravo služnosti puta i do te nekretnine kroz dovoljno zakonom propisano vremensko razdoblje.
51. To što bi tuženica uz izvođenje određenih radova mogla sebi napraviti izravan pristup do svoje nekretnine katastarska čestica broj [katastarska čestica] sa javnoga puta, nema utjecaja na činjenicu da je ista u odnosu na predmetni put stekla pravo stvarne služnosti dosjelošću.
52. Nije niti sporno da su nekretnine tuženice katastarska čestica broj [katastarska čestica] i katastarska čestica broj [katastarska čestica] susjedne nekretnine, ali da su iste međusobno ograđene, odnosno nije sporno da bi tuženica mogla sa svoje nekretnine katastarska čestica broj [katastarska čestica] doći na svoju nekretninu katastarska čestica broj [katastarska čestica]. Međutim, isto također nije relevantno. Naime, pitanje eventualnog postojanja drugog prikladnijeg puta postavlja se kod osnivanja prava nužnog prolaza, a ne kod utvrđenja postojanja služnosti na temelju dosjelosti.
53. Radi identifikacije predmetnog puta provedeno je geodetsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku Ivici Šarušiću, mag. ing. geod. et. geoinf. Vještak Šarušić je u svom osnovnom nalazu i mišljenju i dopunama istog utvrdio kako se sporna površina, odnosno predmetni put dijelom nalazi na katastarskoj čestici broj [katastarska čestica] koja je u vlasništvu tuženice i to u površni od 31 m2, a dijelom se nalazi na katastarskoj čestici broj [katastarska čestica] koja je u vlasništvu tužiteljice i to u površini od 26 m2 .
54. Posljedično, stranke su uskladile svoj tužbeni, odnosno protutužbeni zahtjev sa nalazom i mišljenjem i dopunama nalaza i mišljenja vještaka Šarušića.
55. Slijedom navedenoga, ovaj sud na temelju provedenog postupka, ocjenjuje kako je neosnovan osnovni tužbeni zahtjev, kojim tužiteljica traži da se utvrdi kako ne postoji pravo stvarne služnosti puta, i to pravo kolnika i staze preko njene nekretnine katastarska čestica broj [katastarska čestica] u korist nekretnina tuženica katastarska čestica broj [katastarska čestica]. Naime, ovaj sud je kao što je to prethodno opisano na temelju provedenog postupka ocijenio kako je tuženica na temelju dosjelosti stekla to pravo stvarne služnosti u korist svojih povlasnih nekretnina katastarska čestica broj [katastarska čestica], a na teret poslužne nekretnine tužiteljice katastarska čestica broj [katastarska čestica].
56. Posljedično, odbijen je kao neosnovan predmetni osnovni tužbeni zahtjev (točka I. izreke presude).
57. Nadalje, je ovaj sud ocijenio kako je osnovan protutužbeni zahtjev kojim tužiteljica traži da se utvrdi postojanje njenog prava stvarne služnosti puta – kolnika i staze i da se isto upiše u zemljišnu knjigu (točka II. izreke presude).
58. U odnosu na podredni (eventualno kumulirani) tužbeni zahtjev, ovaj sud ocjenjuje kako je isti preuranjen. Eventualno kumuliranim tužbenim zahtjevom tužiteljica na temelju odredbe čl. 242. st. 1. ZV-a kojom je propisano izgubi li pravo služnosti razumnu svrhu, vlasnik poslužne stvari može zahtijevati da se ono ukine; ako nije što posebno određeno, odluku o ukinuću donijet će sud na zahtjev vlasnika poslužne stvari, bez obzira na pravni temelj na kojem je ta služnost bila osnovana. Međutim, ovaj sud ocjenjuje kako u predmetnom slučaju nisu ispunjene pretpostavke da bi se odlučivalo o ukidanju prava stvarne služnosti tuženice. Naime, u predmetnom slučaju tuženica još nije stekla pravo stvarne služnosti puta, budući da je za stjecanje služnosti na nekretnini potreban pravni temelj i upis u zemljišnu knjigu, a u predmetnom slučaju je tek ovom presudom, koja je još nepravomoćna utvrđeno postojanje stvarne služnosti, a tuženica će isto moći eventualno tek upisati u zemljišnu knjigu kada predmetna presuda postane pravomoćna. Dakle, eventualno kumulirani tužbeni zahtjev je u svakom slučaju preuranjen, jer nema uvjeta da se odlučuje o tome da se konstitutivnom odlukom suda ukine stvarna služnost, kada ju tuženica još nije niti stekla. Slijedom navedenoga, odbačen je kao preuranjen predmetni podredni (eventualno kumulirani) tužbeni zahtjev (izreka rješenja).
59. S obzirom da je odbijen kao neosnovan predmetni tužbeni zahtjev i odbačen podredni tužbeni zahtjev, dok je prihvaćen predmetni protutužbeni zahtjev, tuženica sukladno odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a u vezi sa čl. 155. ZPP-a, ima pravo prema odredbi Tbr. 7. t. 2. al. 2. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 138/23, dalje: OT) na jednokratnu nagradu za cijeli prvostupanjski postupak po tužbi, budući da je riječ o sporu radi služnosti u iznosu od 265,45 eur, pa kada se tome doda PDV po stopi od 25% ima pravo na nagradu u ukupnom iznosu od 331,81 eur. Nadalje, ima pravo na jednak iznos nagrade za cijeli prvostupanjski postupak po predmetnoj protutužbi. Dakle, tuženica ima pravo na naknadu troškova parničnog postupka u ukupnom iznosu od 663,62 eur. Nadalje, tuženica ima pravo na naknadu troška polovine plaćenog predujma za geodetsko vještačenje u iznosu od 275,00 eur i polovine troška za sudsku komisiju u iznosu od 24,74 eur. Tuženica ima pravo i na naknadu troška sudske pristojbe na protutužbu u iznosu od 26,54 eur i na naknadu troška sudske pristojbe na presudu u iznosu od 26,54 eur. Dakle, tuženica ima pravo na naknadu troškova parničnog postupka u sveukupnom iznosu od 1.016,45 eur (točka IV. izreke presude).
60. U izreci presude nije bilo potrebe odlučivati o zahtjevu tužiteljice za naknadu troškova parničnog postupka, budući da je ona u cijelosti izgubila u ovom postupku pa je isti bespredmetan.
U Sesvetama 20. veljače 2025.
Sudac
Lovro Tomičić
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu Županijskom sudu u roku 15 dana od dana ročišta za objavu presude (za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje) odnosno u roku od 15 dana po primitku presude (za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje), a podnosi se putem ovog suda u dva istovjetna primjerka za sud i po jedan za svaku protivnu stranku.
DNA:
- tužiteljici po odvjetnici Ivki Dropučić uz nalog za sudsku pristojbu na presudu u iznosu od 26,54 eur
- tuženici po odvjetnici Andrei Grugan Šagud uz nalog za sudsku pristojbu na presudu u iznosu od 26,54 eur.