Poslovni broj: P-383/2022-15

Republika Hrvatska

Općinski sud Vinkovcima

Trg bana Josipa Šokčevića 17

32100 Vinkovci

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Vinkovcima, OIB: 77561654785 po sucu Mariji Pavlović, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja Hrvatska elektroprivreda d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 37, OIB 28921978587, protiv tuženika FA iz [adresa] OIB [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Hani Lukić Hob, odvjetnici iz Vinkovaca, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon zaključene glavne i javne rasprave, održane u nazočnosti punomoćnika tužitelja dipl. iur. FAI, tuženika osobno uz punomoćnika odvjetnicu Hanu Lukić Hob, 23. siječnja 2025. i objavljene na temelju čl. 335. ZPP-a, 20. veljače 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužitelj Hrvatska elektroprivreda – dioničko društvo, OIB: 28921978578, Ulica grada Vukovara 37, 10000 Zagreb, vlasnik kč. br. [katastarska čestica] [adresa], površine 2005 m2 - dvorišta površine 1867 m2 i trafostanice, [adresa] površine 138 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], pa je tuženik HA iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] dužan trpjeti da se tužitelj temeljem ove presude u zemljišnim knjigama upiše kao vlasnik opisane nekretnine na svoje ime, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi prouzročeni parnični trošak u iznosu od 39,82 eura, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1.Tužitelj je podnio tužbu protiv tuženika radi utvrđenja vlasništva. U tužbi navodi da je tuženik upisan kao vlasnik i posjednik nekretnine označene kao kč. br. [katastarska čestica] [adresa] površine 2005 m2 - dvorišta površine 1867 m2 i trafostanice u [adresa] površine 138 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], te da je tužitelj stvarni i izvanknjižni vlasnik te zakoniti posjednik kč. br. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], površine 2005 m2, neprekidno od 1973., kada je radi poboljšanja opskrbe električnom energijom Andrijaševaca i okolnih naselja izgradio TS 35/10 kV „Cerna“. Nadalje navodi da je predmetna trafostanica izgrađena je u javnom interesu, financirana je sredstvima prednika tužitelja i u smislu Zakona o sredstvima radnih organizacija (Sl. list FNRJ 17/61,30/62,53/62) predstavljala je osnovno sredstvo prednika tužitelja, koji je stekao izvanknjižno pravo upravljanja i raspolaganja zgradom trafostanice u društvenom vlasništvu, izgrađenoj na zemljištu u društvenom vlasništvu.

Nadalje navodi da je radnički savjet poduzeća „Kvalitet“ Industrije građevinskog materijala Cerna, Odlukom od 28.10.1972. odobrio predniku tužitelja Elektroslavoniji Elektroprivrednom poduzeću Osijek trajno korištenje zemljišta u društvenom vlasništvu bez naknade u svrhu izgradnje TS 35/10 kV „Cerna“ na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], da je njegov prednik ishodio Odobrenje za građenje prema investiciono tehničkoj dokumentaciji od 19.12.1972. kao i Rješenje od 03.09.1974., kojim je odobrena uporaba izgrađenog investicijskog objekta – transformatorske stanice 35/10 kV „Cerna“., da je izgradnjom trafostanice kao pošteni graditelj postao vlasnikom izgrađenog objekta trafostanice i zemljišta na kojem je ista izgrađena, te da njega i njegove pravne prednike nitko nije ometao u vršenju vlasničkih ovlaštenja niti mu osporavao posjed na predmetnoj nekretnini. Također tužitelj navodi da je od izgradnje do danas zajedno sa svojim pravnim prednicima predmetnu nekretninu koristio kao svoju i posjeduje je kao mirni, pošteni, zakoniti i istiniti posjednik te je nad istom vlasništvo stekao i po osnovu dosjelosti. Tužitelj ističe da je pravomoćnom presudom Općinskog suda u Vinkovcima, posl.br.:P-839/06 od 17.04.2007. utvrđeno da je tužitelj Hrvatska elektroprivreda d.d. DP Elektra Vinkovci vlasnik kč. br. [katastarska čestica], trafostanice površine 2314, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a točkom II obvezan je tuženik Kvalitet Cerna, d.o.o., [adresa] urediti stanje osnovne čestice kč. br. [katastarska čestica] u katastru i zemljišnim knjigama i dozvoliti cijepanje i formiranje nove kč. br. [katastarska čestica], površine 2314 m2, s tim da je tuženik Kvalitet Cerna d.o.o. prodao kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] VA te da je zbog navedene promjene i protivljenja novoga vlasnika parcelaciji, navedena presuda neprevodiva u katastru i zemljišnim knjigama. Stoga tužitelj predlaže sudu da donese presudu kojom će utvrditi da je vlasnik kč. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao i da naloži tuženiku da mu naknadi parnični trošak.

2.U odgovoru na tužbu tužena navodi da se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti, te osporava navode iz tužbe. Tuženik navodi da tužitelj nije stvarni ni izvanknjižni vlasnik niti posjednik predmetne nekretnine, da je on vlasništvo na predmetnoj nekretnini stekao temeljem valjanog kupoprodajnog ugovora br. OV- 2474/21 od 14.4.2021. koji je proveden temeljem rješenja Z-3248/21 i odmah stupio u posjed iste, da u trenutku sklapanja ugovora te provedbe istoga, u zemljišnoj knjizi nije postojala nikakva zabilježba spornih odnosa, nije je evidentiran zahtjev tužitelja za uknjižbom prava vlasništva, niti je postojala zabrana otuđenja ili opterećenja predmetne nekretnine. Navodi da je stekao predmetnu nekretninu postupajući s povjerenjem u istinitost i potpunost zemljišne knjige, posebno ističe prigovor presuđene stvari; s obzirom da tužitelj navodi da je o njegovom pravu vlasništva na istoj kat. čestici već donesena pravomoćna sudska presuda, to tužitelj nikako nema pravni interes ponovno pokretati parnični postupak. Nadalje tuženik osporava navode da bi tužitelj vlasništvo stekao temeljem dosjelosti; kako i sam navodi- nekretnina je bila u društvenom vlasništvu, a za društveno vlasništvo ne vrijede ista pravila stjecanja vlasništva po osnovi dosjelosti, te da i samo pozivanje tužitelja na presudu P-839/06, potvrđuje da njegov eventualni posjed nikako ne može biti zakonit, istinit niti pošten. Stoga tuženik smatra da je tužba neopravdana i neutemeljena, te prvenstveno predlaže odbačaj iste, uvažavajući prigovor presuđene stvari, a podredno odbijanje tužbenog zahtjeva uz dosudu troška tuženiku, sa zateznom kamatom od presuđenja do isplate.

3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u Zk izvadak, prijepis posjedovnog lista, Izvadak iz sudskog registra, Karticu osnovnog sredstva, Odluku o trajnom korištenju, Odobrenje za građenje, Rješenje urbanizma, Zk. izvatke, Presudu P- 839/19, Presudu Županjskog suda u Vukovaru br. Gž-2054/07 te je izveden dokaz saslušanjem tuženika.

3.1. Sud je odbio dokazni prijedlog tuženika radi izvođenja dokaza saslušanjem svjedoka TA, ocijeniviši dokazni prijedlog suvišnim i nepotrebnim buduči su u dovoljnoj mjeri raspravljene sve sporne okolnosti o kojima ovisi osnovanost tužbenog zahtjeva.

4. Provedeni dokazi ocijenjeni su u smislu odredbe čl.8 Zakona o parničnom postupku ( "Narodne novine" RH br. 53/91, 91/92, 112 /99, 88/01, 117/03, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 dalje ZPP-a),

4. Nesporno je da je tuženik vlasnik predmetnih nekretnina.

5. Sporna je aktivna legitimacija, da li se radi o presuđenoj stvari te da li tužitelj ima pravni interese za podnošenjem tužbe.

6.Nije osnovan tuženikov prigovor presuđene stvari.

Naime, člankom 333. st. 2.dalje ZPP-a, propisano je da prvostupanjski sud tijekom cijelog postupka po službenoj dužnosti pazi je li stvar pravomoćno presuđena i ako utvrdi da je parnica među istim strankama pokrenuta o zahtjevu o kojem je već pravomoćno odlučeno, odbaciti će tužbu.

Da bi se radilo o pravomoćno presuđenoj stvari nužno je postojanje subjektivnog i objektivnog identiteta spora.

Kod subjektivnog identiteta spora pravomoćnost je ograničena na odnos među istim strankama, dok je kod objektivnog identiteta spora pravomoćnost ograničena istovjetnošću presuđenog pravnog odnosa, a pravni odnos je istovjetan kad se iz iste osnove među istim strankama postavlja isti zahtjev.

Točno je da su u predmetu P-839/06 predmet postupka bile iste nekretnine, međutim u ovoj pravnoj stvari tužitelj postavlja tužbeni zahtjev radi utvrđenja prava vlasništva protiv tuženika FA, dok je u predmetu P-839/06 kao tuženik sudjelovao Kvalitet Cerna d.o.o. koji je predmetu nekretninu za vrijeme trajanja sudskog postupka prodao predniku tuženika VA, to se tužitelj temeljem ishođene presude u predmetu P-839/06 nije mogao upisati kao zemljišnoknjižni vlasnik.

7.Također je neosnovan prigovor nedostatka aktivne legitimacije. Naime, iz priloženih kartica Osnovnih sredstva ( list 16-19 spisa) proistječe da je tužitelj vlasnik trafostanice TS-35/10 KV Cerna, a da HEP-operator distribucijskog sustava d.o.o., Elektra Vinkovci, koristi i upravlja predmetnim objektom na temelju Ugovora o zakupu.

8.Neosnovano tuženik ističe da tužitelj nema pravni interes jer tužitelj ima pravo zahtijevati od suda da deklaratornom presudom utvrdi njegovo pravo vlasništva radi usklađenja zemljišno knjižnog stanja sa stvarnim stanjem te uknjiži pravo vlasništva svojih nekretnina na svoje ime.

9.Tuženik u danom iskazu navodi da je predmetnu nekretninu kupio od MA za cijenu od 20.000,00 kuna, da mu nije poznato kako je MA stekao tu nekretninu, da je točno da je na toj nekretnini izgrađena trafostanica, da u [adresa] živi od 1994. i da je trafostanice tada već bila izgrađena. Nadalje je izjavio da je on kupio tu parcelu u namjeri da izgradi vikendicu, da trafostanica zauzima možda nekih 10% ili manje od te parcele, da je prilikom kupnje sam znao da je tu izgrađena trafostanica što mu nije smetalo jer je u zemljišnim knjigama bilo čisto stanje vlasništva nije bilo nikakvih tereta niti nekakvog drugo upisa, pa da je smatrao da to može kupiti . Nadalje je izjavio da je na njegov zahtjev geodet izradio parcelaciju i to iz razloga što su ga zvali iz HEP-a, odnosno jedna gospođa je zvala, i rekla mu da bi oni otkupili dio njegove nekretnine na kojoj se nalazi trafostanica, a da im nije prodao jer su mu ponudi 6.000,00 ili 7.000,00 kuna, a da on tražio 20.000,00 Eura a gđa iz HEP-a, mu je rekla da oni imaju svog procjenitelja. Nadalje je izjavio da mu nije poznato da li su dolazili radnici HEP-a, da on nije vidi nikoga od kada je postao vlasnikom, da dolazio na tu nekretninu i gotovo svaki dan, da peca na Bajeru koji se nalazi na toj čestici. Te posebno ističe da je u vrijeme kupnje imao saznanje da postoji spor oko te čestice, da se ne bi upuštao u kupnju, da je prije kupnje provjerio stanje i u katastru i u gruntovnici

10. Iz povijesnog prikaza zk ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kč. br. [katastarska čestica] vidljivo je da je predmetna nekretnina na temelju rješenja o komasaciji posjeda od 9.12.1964. upisna kao društveno vlasništvo. ( list 32 spisa)

11.Iz Odluke od 28.10.1972. g. proistječe da Radnički savjet poduzeća «Kvalitet» Cerna odobrava «Elektroslavoniji» Elektroprivrednom poduzeću Osijek, trajno korištenje zemljišta bez naknade za izgradnju trafostanice na parceli broj 618 i 619 k. o. [katastarska općina].

Iz navedenog proistječe da je prednik tuženika, kao tadašnji nositelj prava korištenja i raspolaganja zemljišta u društvenom vlasništvu, znao za izgradnju trafostanice, odnosno navedenom Odlukom dao odobrenje predniku tužitelja za izgradnju iste.

11.1.Uvidom u prijavni list i kopiju katastarskog plana utvrđeno je da je na kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izgrađena trafostanica na površini od 2314m2 .

11.2. Republički sekretarijat za urbanizam, građevinarstvo, stambene i komunalneposlove je dana 10.12.1972.g. povodom zahtjeva «Elektroslavonije»Osijek, izdao odobrenje za izgradnju trafostanice na kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], prema investicionoj tehničkoj dokumentaciji, te je Rješenjem od 03.09. 1974.g. odobrio uporabu izgrađenog investicijskog objekta- transformatorske stanice [adresa].

12.Kako je predmetna trafostanica izgrađena 1972.g. na stjecanje prava vlasništva primjenjuju se pravna pravila bivšeg Opće građanskog zakonika, koji pravnim pravilom paragrafa 418. određuje da ukoliko je vlasnik zemljišta znao da netko od svoje građe gradi na njegovom zemljištu, a nije odmah zabranio građenje poštenom graditelju, ima pravo na naknadu uobičajene cijene zemljišta.

12.1Međutim, prednik tuženika je radi izgradnje trafostanice predniku tužitelja odobrio trajno korištenje zemljišta potrebnog za izgradnju bez naknade, iz čega proistječe da je tužitelj kao pošteni graditelj postao vlasnikom u smislu pravnog pravila iz paragrafa 418 bivšeg OGZ-a koji se primjenjuje na temelju Zakona o načinu primjene pravnih pravila donesenih prije 6. 4. 1941. ( NN 73/91 ) kojim je propisano da ako je vlasnik zemljišta znao za građenje pa ga nije odmah zabranio poštenom graditelju, zemljište sa zagradom koja je na njoj izgrađena pripada graditelju. Temeljem izrečenog sud je donio odluku kao u točci I. izreke.

11.Odluka o troškovima temelji se na odredbi čl. 154. st.1. ZPP-a. Sukladno čl. 155. st. 1. ZPP-a, sud je priznao tužitelju troškove na ime sudske pristojbe na tužbu s prijedlogom za zabilježbu spora u iznosu od 39,82 eura, kao u točci II. izreke.

U Vinkovcima, 20. veljače 2025.

Sudac:

Marija Pavlović

POUKA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude dopuštena je žalbu u roku od 15 dana od dana prijema ovjerenog prijepisa iste.

Žalba se podnosi ovome sudu u tri primjerka, a o njoj u drugom stupnju odlučuje Županijski sud.

OBAVIJEST;

1. Hrvatska elektroprivreda d.d. Zagreb, Ulica grada Vukovara 37

2. odvjetnica Hana Lukić Hob, Vinkovci – punomoćnik tuženika