Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-4608/2023-5

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Tihani Mariji Miladin kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja GM, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] zastupan po punomoćniku Vatroslavu Abramoviću, odvjetniku u [adresa] protiv tuženika Porche Mobiliti d.o.o. OIB: 36514183925, Zagreb, Velimira Škoršika 21, zastupan po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva Stefanović, Krvavica, Bulić i Pletikosa iz Zagreba, radi isplate, odlučujući o žalbi tužitelja protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci poslovni broj P- 750/2023-4 od 10. listopada 2023. godine, dana 20. veljače 2025.

r i j e š i o  j e

I. Uvažava se žalba tužitelja, ukida se rješenje Općinskog suda u Rijeci poslovni broj P-750/2023-4 od 10. listopada 2023. godine i predmet se vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

II. O trošku žalbenog postupka odlučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem sud prvog stupnja se oglasio mjesno nenadležnim za postupanje u ovoj pravnoj stvari (točka I. izreke), te je odlučeno je da će se po pravomoćnosti rješenja predmet dostaviti mjesno nadležnom Općinskom građanskom sudu u Zagrebu (točka II. izreke).

2. Protiv rješenja žali se tužitelj zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, br. 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22 - dalje: ZPP). Predlaže pobijano rješenje preinačiti.

3. Tuženik u odgovoru na žalbu osporava žalbene navode i predlaže žalbu odbiti kao neosnovanu uz naknadu troška žalbenog postupka tuženiku.

4. Žalba je osnovana.

5. Tužitelj u žalbi osnovano navodi da je prvostupanjski sud u postupku koji je prethodio donošenju odluke o tuženikovu prigovoru mjesne nenadležnosti počinio bitnu povredu iz članka 354. stavka 2. točke 6. ZPP-a. Prvostupanjski sud je povrijedio načelo kontradiktornosti postupka jer prigovor tuženika nije dostavio tužitelju radi očitovanja. Kontradiktorno u osnovi znači da su odlučne činjenične tvrdnje (ili dokazi) dostupni objema stranama i da svaka stranka ima priliku proturječiti protivnikovim navodima (ili dokazima). Kako iz stanja spisa proizlazi da je tuženik u odgovoru na tužbu podnesenom 3. kolovoza 2023. istaknuo prigovor mjesne nenadležnosti, nakon čega je sud donio pobijano rješenje i oglasio se mjesno nenadležnim, a da prije toga nije dostavio odgovor na tužbu tužitelju radi očitovanja i davanja mogućnosti tužitelju da u sudskom postupku zna i komentira navode koje je iznijela druga strana. Stoga je prema ocijeni ovoga drugostupanjskog suda počinjena bitna povreda iz čl. 354. st. 2. točka 6. ZPP jer je tužitelju onemogućeno raspravljanje pred sudom.

6. Prvostupanjski sud je donio pobijano rješenje pozivajući se na odredbe članka 46., 48. i 70. ZPP-a polazeći od utvrđenja da je sjedište tuženika u Zagrebu pa je općemjesno nadležan Općinski građanski sud u Zagrebu, kao i da su stranke za slučaj spora proizašlog iz ugovornog odnosa stranka, sklopljenog ugovora o kreditu od 26. listopada 2007. ugovorile mjesnu nadležnost suda u mjestu sjedišta kreditora (tuženika).

7. Odredbom članak 70. st. 1. ZPP propisano je ako zakonom nije određena isključiva mjesna nadležnost suda, stranke se mogu sporazumjeti da im u prvom stupnju sudi sud koji nije mjesno nadležan, uz uvjet da je taj sud stvarno nadležan. Stavkom 3. istog članka propisano je da taj sporazum važi samo ako je sastavljen u pisanom obliku i ako se tiče određenog spora ili više sporova koji svi proistječu iz određenog pravnog odnosa, dok je stavkom 5. propisano da ispravu o sporazumu tužitelj mora priložiti uz tužbu.

8. Iz Ugovora o kreditu sklopljenog između stranaka proizlazi da su stranke prilikom sklapanja ugovora za slučaj sporova proizašlih iz tog ugovora ugovorile mjesnu nadležnost suda Zagrebu (čl. 11.3. Ugovora o kreditu).

9. Predmet tužbenog zahtjeva je zahtjev za isplatom preplaćeog iznosa kredita zbog ugovorene ništetne odredbe o valutnoj klauzuli u CHF, pa tužitelj ima status potrošača.

10. Odredbom članka 81. st. 1. Zakona o zaštiti potrošača (Narodne novine broj: 96/03, dalje: ZZP) propisano je da se ugovorna odredba o kojoj se nije pojedinačno pregovaralo smatra nepoštenom ako, suprotno načelu savjesnosti i poštenja, uzrokuje značajnu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu potrošača. Stavkom 2. istog članka propisano je da se smatra da se o pojedinoj ugovornoj odredbi nije pojedinačno pregovaralo ako je ta odredba bila unaprijed formulirana od strane trgovca te zbog toga potrošač nije imao utjecaja na njezin sadržaj, poglavito ako se radi o odredbi unaprijed formuliranoga standardnog ugovora trgovca.

11. Pravna posljedica takvih odredbi propisana je i samim zakonom i to na način da je nepoštena ugovorna odredba ništetna (čl. 87. st. 1. ZZP).

12. Prvostupanjski sud u obrazloženju pobijanog rješenja zaključuje da tužitelj odredbu članka 11.3. Ugovora o kreditu smatra valjanom jer iz navoda tužbe ne proizlazi da tužitelj smatra da bi takva odredba bila ništetna niti je tužbeni zahtjev upravljen na utvrđenje ništetnosti navedene odredbe ugovora.

13. Ovakav zaključak prvostupanjskog suda ne može prihvatiti i ovaj drugostupanjski sud je sud na ništetnost pazi po službenoj dužnosti.

14. Valja ukazati da je na sastanku predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanom 5. studenog 2020. prihvaćen zaključak (broj 11) po kojemu je prorogacijska klauzula (o mjesnoj nadležnosti) u korist registriranog sjedišta banke o kojoj se nije posebno pregovaralo ništetna ako, suprotno načelu savjesnosti i poštenja, uzrokuje znanu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu potrošača imajući u vidu vrijednost predmeta spora, udaljenost između prebivališta tužitelja (potrošača) i sjedišta tuženika (banke), mogućnost dolaska na sud (u mjeri da taj trošak i način dolaska stranku odvrati od bilo kakvog prigovora ili pravnog lijeka ili tužbe), opće imovno stanje potrošača, te ostale relevantne okolnosti u svakom pojedinom slučaju.

15. Osnovano se žalitelj poziva na primjenu odredbe 19.l. stavak 1. Zakona o potrošačkom kreditiranju (Narodne novine, broj 102/15 i 52/16) kojom je propisano da u sporovima koji nastanu u vezi s ugovorom o kreditu potrošač može pokrenuti postupak protiv druge ugovorne strane bilo pred sudovima države u kojoj druga ugovorna strana ima sjedište, ili, neovisno o sjedištu druge ugovorne strane, pred sudovima mjesta gdje potrošač ima prebivalište. Pravno shvaćanje po kojemu se nadležnost suda mjesta gdje potrošač ima prebivalište je izraženo i u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Gr.1-143/19 od 11. prosinca 2019.

16. Slijedom navedenog, a temeljem odredbe čl. 380. točka 3. ZPP odlučeno je kao u izreci.

17. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud je dužan primijeniti načelo otvorenog pravosuđenja i raspraviti sa strankama činjenice o kojima ovisi ocjena osnovanosti prigovora tuženika, vodeći računa o zaključku sa sastanka Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske s predsjednicima Građanskih odjela županijskih sudova od 5. studenog 2020. posl. broj Su IV-308/2020.

U Zagrebu 20. veljače 2025.

Sudac:

Tihana Marija Miladin