REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

[adresa] G 5

Poslovni broj: Us I-1925/2023-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Dubravki Zec, uz sudjelovanje zapisničarke Snježane Vukašinović, u upravnom sporu tužitelja GK (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], kojeg zastupa opunomoćenik Slobodan Drača, odvjetnik u Puli, Ulica sv. Teodora 2, protiv tuženika Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, (OIB: 95093210687) Zagreb, Ulica Republike Austrije 20, radi izdavanja rješenja o izvedenom stanju, 20. veljače 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine KLASA: UP/II-361-05/23-26/317, URBROJ: 531-07-1-3-2/1-23-4 od 23. kolovoza 2023.

Obrazloženje

1. Rješenjem Istarske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje i gradnju, Odsjeka za prostorno uređenje i gradnju Pula KLASA: UP/I-361-05/18-06/2584, URBROJ: 2163-18-06/9-23-29 od 19. lipnja 2023. odbijen je zahtjev ovdje tužitelja za izdavanje rješenja o izvedenom stanju za nezakonito izgrađenu nezavršenu manje zahtjevnu zgradu stambene namjene i nezakonito izgrađenu nezavršenu pomoćnu zgradu, obje izgrađene na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

2. Protiv navedenog rješenja tužitelj je izjavio žalbu koju je tuženik rješenjem KLASA: UP/II-361-05/23-26/317, URBROJ: 531-07-1-3-2/1-23-4 od 23. kolovoza 2023. odbio kao neosnovanu.

3. Tužitelj je protiv tuženika pravodobno ovom sudu podnio tužbu kojom osporava rješenje tuženika. U tužbi ističe kako je 29. lipnja 2018. podnio zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju za nezakonito izgrađenu zgradu na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a 21. svibnja 2019. dopunio je taj zahtjev. O zahtjevu je odlučeno rješenjem od 31. srpnja 2020. kojim je u cijelosti odbijen podneseni zahtjev sve sa obrazloženjem kako slijedi. U odbijajućem rješenju prvostupanjsko tijelo navelo je kako je u provedenom postupku izvršenim uvidom u DOF5/2011, uvidom u priloženu snimku izvedenog stanja i priložen geodetski snimak izvedenog stanja, očevidom provedenim 11. listopada 2019. te uvidom u priložena uvjerenja Državne geodetske uprave od 16. prosinca 2019. i 20. siječnja 2020. upravno tijelo utvrdilo kako prema stanju izvedenom na terenu i prikazanom u snimci izvedenog stanja te usporedbom DOF5/2011, DOF5/2014-2016 i DOF5/2018 zgrade čije se ozakonjenje traži nisu vidljive na DOF5/2011 niti na DOF5/2014, već tek na DOF5/2018. U nastavku obrazloženja upravno tijelo navodi i kako je iz fotodokumentacije iz 2019. utvrdilo kako su 2019. godine na nekretnini postojali ostaci građevinskog materijala. Slijedom svega navedenog, prvostupanjsko tijelo zaključuje da “sadašnje zgrade“ čije se ozakonjenje traži nisu one vidljive na DOF5/2011 jer ne odgovaraju tim zgradama po obliku, veličini/ukupnom vanjskom gabaritu već su zgrade koje su postojale 2011. godine rekonstruirane ili uklonjene te iznova izgrađene. U provedenom postupku prvostupanjsko tijelo nije prihvatilo nalaz i mišljenje vještaka Franka Kaića koji različiti prikaz građevina na DOF5/2011 i DOF5/2014-2016 obrazlaže smjerom i dužinom sjena prema azimutu sunca i visini sunca i u dijelu u kojem navodi da je korišteni građevinski materijal bio dostupan prije 2011. godine kao i da su zgrade čije se ozakonjenje traži jednake onima koje su tamo bile sagrađene 2011. godine. Slijedom svega navedenog, upravno tijelo zaključuje kako zgrade čije se ozakonjenje traži nisu zgrade predviđene čl. 2. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama ("Narodne novine” broj: 86/12, 143/13 i 65/17, 14/19, dalje: ZPNIZ) i odbija zahtjev podnositelja. Povodom žalbe tužitelja na navedenu odluku tuženik je rješenjem od 23. kolovoza 2021. poništio rješenje prvostupanjskog tijela i predmet vratio na ponovno rješavanje. Navedeno s obrazloženjem u bitnom kako je drugostupanjsko tijelo utvrdilo da je prvostupanjskim rješenjem povrijeđen zakon na štetu žalitelja i to iz razloga što se u postupku ozakonjenja veličina, stupanj završenosti i namjena zgrade utvrđuje prema stanju prikazanom na arhitektonskoj snimci, odnosno snimci izvedenog stanja i stanju utvrđenom na očevidu, a mogu se koristiti i drugi dokazi iz čl. 58. do 78. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ broj: 47/09 i 110/21, dalje: ZUP), odnosno upravno tijelo može angažirati vještaka, pribaviti izjave svjedoka, račune za kupovinu građevinskog materijala, izvođenje radova, izjave izvođača radova i dr. Drugostupanjsko tijelo u obrazloženju navodi kako je prvostupanjsko tijelo radi utvrđenja činjeničnog stanja angažiralo vještaka čiji nalaz i mišljenje su u korist podnositelja zahtjeva, no prvostupanjsko tijelo takav nalaz i mišljenje odbija prihvatiti, ali pritom ne provodi niti jedan dokaz kojim bi pokušalo utvrditi pravilno činjenično stanje u vidu saslušanja vještaka, dopune vještačenja, izrade novog vještačenja i dr. U nastavku obrazloženja drugostupanjsko tijelo navodi i kako ne prihvaća dio obrazloženja prvostupanjskog tijela kako odbija zahtjev za ozakonjenje iz razloga što na uvjerenju Državne geodetske uprave od 16. prosinca 2019. stoji utvrđenje da su na podlozi DOF5/11 vidljive građevine oznake I., II., III., dok je iz uvjerenja od 20. siječnja 2020. vidljivo kako su na podlozi DOF5/11 vidljive građevine oznake I. i II. jer s obzirom na navode vještaka takva uvjerenja ne mogu nedvojbeno utvrditi izgrađenost prije 2011. godine. Drugostupanjsko tijelo napominje i kako postojanje građevinskog materijala na nekretnini nije razlog za donošenje odbijajućeg rješenja. U konačnici drugostupanjsko tijelo navodi kako prvostupanjsko tijelo u poništenom rješenju navodi kako "sadašnje zgrade" ne odgovaraju onima vidljivim na DOF5/2011 prema vanjskim gabaritima i obliku građevina, ali ničime ne obrazlaže na koji način odnosno u čemu se sastoji razlika. Slijedom svega navedenog, drugostupanjsko tijelo smatra kako prvostupanjsko tijelo mora u ponovnom postupku potpuno i pravilno utvrditi činjenično stanje i obrazložiti ga u skladu sa čl. 98. st. 5. ZUP-a.

4. Nastavno, u tužbi tužitelj ističe kako unatoč uputi drugostupanjskog tijela, u ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo nije provelo niti jedan dokaz već je ponovo odbilo podneseni zahtjev podnositelja sa jednakim obrazloženjem onom danom u poništenom rješenju. Naime, prvostupanjsko tijelo ne prihvaća uvjerenje Državne geodetske uprave jer je na tom uvjerenju navedeno da su zgrade čije se ozakonjenje traži smještene na dijelu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] temeljem uvida u službenu dokumentaciju DOF5/2011 pa se to uvjerenje ne može smatrati dokazom jer se sporne činjenice ne mogu utvrditi samo uvidom u DOF5/2011. Prvostupanjsko tijelo ne prihvaća nalaz i mišljenje vještaka Franka Kaića jer isti različit prikaz građevina obrazlaže smjerom i dužinom sjena prema azimutu i visini sunca, a koje obrazloženje je neuvjerljivo s obzirom na značajnu razliku u izgledu zgrada. Prvostupanjsko tijelo uvidom u snimke Google Earth Pro utvrđuje da je zgrada na DOF5/2011 srušena nakon 7. kolovoza 2013., a da su zgrade čije se ozakonjenje traži izgrađene tijekom 2018. godine, a na što upućuje i fotodokumentacija priložena snimci izvedenog stanja na kojoj je vidljivo da je tada na nekretnini bilo građevinskog otpada, a što je nelogično jer zgrade čije se ozakonjenje traži prema navodima podnositelja nisu bile u izgradnji barem 8 godina. Dakle, prvostupanjsko tijelo je u ponovljenom postupku ponovo povrijedilo zakon na štetu žalitelja na jednak način kako je to učinilo u poništenom rješenju. Jedini dokaz koje je prvostupanjsko tijelo "provelo" u ponovljenom postupku je uvid u Google Earth Pro. Podnositelj, ovdje tužitelj ukazuje kako program Google Earth Pro nije službeni program koji se može koristiti za dokazivanje u postupku ozakonjenja slijedom čega činjenice koje su utvrđene koristeći takav program nisu relevantne u konkretnom postupku. Zadnje posebno imajući u vidu da prvostupanjsko tijelo odbija prihvatiti dokaznu snagu javne isprave odnosno uvjerenja Državne geodetske uprave, DOF05/2011, mišljenje vještaka, a takvim dokazima suprotstavlja svoje osobno mišljenje potkrjepljujući svoje navode svojim proizvoljnim mišljenjem te činjenicama utvrđenim programom Google Earth Pro. Opisano postupanje prvostupanjskog tijela svakako je izvan okvira nadležnosti službene osobe i izvan ovlasti na slobodnu ocjenu dokaza, već se radi o arbitrarnom stavu koji je protivan svim materijalnim dokazima u spisu te u suprotnosti sa čl. 60. ZUP-a. Naime, ukoliko je prvostupanjsko tijelo posumnjalo u vjerodostojnost uvjerenja Državne geodetske uprave, onda je prvostupanjsko tijelo trebalo eventualno postupiti u skladu sa čl. 60. st. 3. ZUP-a i utvrditi vjerodostojnost javne isprave, a u konkretnom slučaju prvostupanjsko tijelo samo utvrđuje kako takvo uvjerenje ne prihvaća, a pritom od Državne geodetske uprave nije ni pokušalo pribaviti očitovanje, dopunu isprave ili bilo kakvu ispravu kako bi utvrdilo činjenično stanje u postupku već samo donosi zaključak suprotno stanju utvrđenom u javnoj ispravi. Nadalje, vezano za nalaz i mišljenje vještaka prvostupanjsko tijelo ponovo postupa suprotno čl. 66. ZUP-a. Naime, iako je navedenim člankom ZUP-a propisano kako prvostupanjsko tijelo može vještaku postavljati pitanja, tražiti dopunu, zatražiti novo vještačenje, prvostupanjsko tijelo u ponovljenom postupku nije učinilo ništa od navedenog već je ponovo valjda na temelju "općeg dojma" službene osobe u postupku utvrdilo da nalaz i mišljenje službene i stručne osobe nije uvjerljivo, odbacujući u potpunosti bez ikakvog obrazloženja mišljenje vještaka da je do različitog prikaza zgrada na aero-snimkama došlo zbog različitog načina snimanja uslijed smjera sjena i visine sunca. Na jednak način prvostupanjsko tijelo utvrđuje neuvjerljivim i mišljenje vještaka da je građevinski materijal koji je korišten za gradnju zgrada čije se ozakonjenje traži bio dostupan prije 2011. godine, već se poziva na činjenicu da se 2019. godine na nekretnini nalazio građevinski materijal, a što je prema potpuno arbitrarnom stavu prvostupanjskog tijela nelogično ako je gradnja okončana 2011. godine, sve to unatoč činjenici što je drugostupanjsko tijelo već ukazalo prvostupanjskom tijelu na nelogičnost takve tvrdnje i irelevantnost te činjenice, kao i bez da vezano za navedenu činjenicu, ukoliko istu smatra relevantnom zatraži očitovanje stranke u postupku. Dakle, u konkretnom slučaju prvostupanjsko tijelo postupilo je i suprotno čl. 30. i 52. ZUP-a. Postavlja se pitanje zašto je uopće prvostupanjsko tijelo u ovom postupku angažiralo vještaka kada onda njegov nalaz odbacuje u cijelosti bez ikakvog obrazloženja. Nadalje, prvostupanjsko tijelo ponovo ne obrazlaže u čemu se sastoji razlika između zgrada vidljivih na DOF05/2011 i zgrada koje se nalaze na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] već navodi kako se navedene zgrade razlikuju u vanjskim gabaritima ne navodeći u čemu se razlikuju, koliko iznosi ta utvrđena razlika kao i ponovo iz kojeg se razloga takva razlika ne može opravdati upravo na način kako je to utvrdio vještak u svojem nalazu i mišljenju odnosno obuhvaća li ta razlika radove koji su propisani čl. 34. ZPNIZ-a i Pravilnikom o jednostavnim i drugim građevinama i radovima. Ukoliko bi i postojala nekakva eventualna razlika u gabaritima "sadašnjih zgrada" i onih vidljivih na DOF05/2011 prvostupanjsko tijelo je po utvrđenju o kojim se točno odstupanjima radi, trebalo postupiti po čl. 20. st. 4. ZPNIZ-a i odrediti podnositelju zahtjeva primjereni rok radi eventualnog otklanjanja točno utvrđenih nedostataka odnosno dijelova zgrade koji se ne mogu ozakoniti, sve budući da su čak i prema tvrdnjama prvostupanjskog tijela zgrade na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nedvojbeno vidljive na snimci DOF05/2011.

5. Zaključno, vezano za nezakonitost odluke tuženika, tužitelj ističe kako u pobijanoj odluci tuženik postupa suprotno svojoj odluci, odnosno rješenju KLASA: UP/II- 361-05/20-26/655, URBROJ:531-07-01-03/05-2102 od 23. kolovoza 2021. i uputama koje je tada, kao žalbeno tijelo, dao prvostupanjskom tijelu. Tužitelj posebno naglašava protivno zakonu neprihvaćanje uvjerenje Državne geodetske uprave te neprihvaćanje nalaza i mišljenja vještaka Franka Kaića, kao odlučujuće dokaze i dokazne radnje, a prihvata neoficijelne snimke Google Earth Pro, ukazuje kako se tuženik služi u obrazloženju svoje odluke općenitim frazama, upotrebljavajući riječi logično, neživotno, nemoguće i sl. te na taj način pokušava snimke prikazati odlučujućim dokazima kojima brani svoju odluku, a da iste nisu predviđene u niti jednoj zakonskoj odredbi kao dokaz ili dokazno sredstvo, a posebno ne kao odlučujući dokaz u utvrđivanju bitnih činjenica. Nadalje tvrdi da se odluka prepušta službenoj osobi koja vodi postupak i njenoj slobodnoj pa tako i subjektivnoj, a u konačnici arbitrarnoj ocjeni. Pravno je neshvatljivo da službena osoba osporava mišljenje vještaka koji je jedini stručno kvalificiran i ovlašten od strane suda da daje svoje mišljenje o vremenu gradnje i usklađenosti objekta sa stanjem na snimcima DOF5/2011, a da njega ne sasluša ili traži mišljenje drugog vještaka, a posebno što se osporava dokazna relevantnost uvjerenja Državne geodetske uprave, a da se u tom smislu daje prednost mišljenju službene osobe, koja je najčešće pravnik bez potrebnih specijalističkih znanja te se upravo i poziva da bi dao svoje stručno, usko specijalizirano mišljenje popraćeno odgovarajućim nalazom.

6. Slijedom navedenog, predloženo je sudu donošenje presude kojom će poništiti osporeno rješenje tuženika.

7. Tuženik je u odgovoru na tužbu ostao kod navoda iz osporenog rješenja te predložio tužbeni zahtjev odbiti.

6. Sud je održao ročište za raspravu 19. veljače 2025., na koje su pristupio opunomoćenik tužitelja, a kako je tuženik uredno pozvan, sud je ne našavši razloga za odgodu, ročište održao u njegovu odsustvu.

8. Sud je izveo dokaz uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu ovog upravnog spora te u spisu predmeta upravnog postupka koji je ovom sporu prethodio.

9. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

10. Prema odredbi čl. 2. st. 1. ZPNIZ-a nezakonito izgrađenom zgradom u smislu toga Zakona smatra se zgrada, odnosno rekonstruirani dio postojeće zgrade izgrađene bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno protivno tom aktu, vidljiva na digitalnoj ortofoto karti u mjerilu 1:5000 Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja Republike Hrvatske započetog 21. lipnja 2011. (DOF5/2011), na kojoj su izvedeni najmanje grubi konstruktivni građevinski radovi (temelji sa zidovima, odnosno stupovima s gredama i stropom ili krovnom konstrukcijom) sa ili bez krova, najmanje jedne etaže.

11. Odredbom st. 2. istog članka propisano je da se nezakonito izgrađenom zgradom u smislu toga Zakona smatra i zgrada, odnosno rekonstruirani dio postojeće zgrade izgrađen bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno protivno tom aktu na kojoj su izvedeni najmanje grubi konstruktivni građevinski radovi (temelji sa zidovima, odnosno stupovima s gredama i stropom ili krovnom konstrukcijom) sa ili bez krova, najmanje jedne etaže, koja nije nedvojbeno vidljiva na DOF5/2011, ako je vidljiva na drugoj digitalnoj ortofoto karti Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja do 21. lipnja 2011. ili je do tog dana evidentirana na katastarskom planu ili drugoj službenoj kartografskoj podlozi, a o čemu tijelo nadležno za državnu izmjeru i katastar nekretnina na zahtjev stranke izdaje uvjerenje.

12. Obrazlažući svoju odluku tuženik navodi kako je izvršio uvid u spis predmeta i javno dostupne podatke za predmetnu lokaciju: 1) podatke sa mrežne stranice https://oss.uredjenazemlja.hr/map (prikaz katastarskih čestica u prostoru, DOF5 prikazi: DOF5/2011, DOF5/2014/16, DOF5/2017/18, DOF5/2019/20), 2) Google street View fotografiju iz veljače 2021. godine, 3) Google Earth prikaz predmetne zgrade iz 2022. godine. Također je izvršen uvid u DOF5/2017/18 prikaz prvih južnih susjednih zgrada predmetnim zgradama (šire područje udaljenost 1,62 km od predmetnih zgrada). Utvrđeno je: da su na karti DOF5/2011 na lokaciji predmetnih zgrada vidljivi objekti s visinom koji projiciraju sjenu, da je na karti DOF5/2014/16 na predmetnoj lokaciji također vidljiv objekt koji projicira sjenu, da je na karti DOF5/2017/18 na lokaciji predmetnih zgrada vidljiva jedna veća jednolična siva površina i sjeverna manja siva površina koje tlocrtno odgovaraju predmetnim izvedenim zgradama, ali navedeni objekti ne projiciraju nikakvu sjenu u svom okolišu dok neposredno susjedna obližnja stabla (udaljena par metara) projiciraju jasnu sjenu. Teren oko objekta vidljivog na karti DOF5/2017/18 je smeđe boje (za razliku od terena na ranijim DOF5 fotografijama) što ukazuje na nedavno vršene (ili aktivne) građevinske radove. Također je radi komparacije izvršen uvid u DOF5/2017/18 prikaz prvih južnih susjednih zgrada predmetnoj zgradi (šire područje udaljenost 1,62 km od predmetne zgrade) te je utvrđeno da sve zgrade projiciraju sjenu. Na karti DOF5/2019/2020 na lokaciji predmetnih zgrada jasno su vidljivi objekti koji projiciraju sjenu te koji odgovaraju predmetnim izvedenim zgradama. Osobito je vršena komparacija karte DOF5/2017/18 sa kartom DOF5/2019/2020 jer se u neposrednoj blizini predmetne zgrade (par metara udaljenosti) i to južno i jugoistočno nalaze stabla koja projiciraju sjenu na oba promatrana DOF5 snimka, koja sjena je slične veličine i sličnog kuta u odnosu na sama stabla na obje snimke (DOF5/2017/18 i na DOF5/2019/2020). Jedina je bitna razlika da na karti DOF5/2019/2020 objekti izvedeni na lokaciji predmetne zgrade projiciraju jasnu sjenu koja pada sjeverozapadno o odnosu na objekte, dok objekti na karti DOF5/2017/18 ne projiciraju nikakvu sjenu u svom okolišu. Na Google Earth prikazu predmetne zgrade iz 2022. godine jasno su vidljive predmetne zgrade koje projiciraju jasnu sjenu. Iz navedenog proizlazi da objekt vidljiv na karti DOF5/2017/18 na lokaciji predmetnih zgrada nema visinu koja bi projicirala sjenu iako se radi o dobu dana i osvjetljenju sunca u bitnome istome kao i na prethodno opisanoj karti DOF5/2019/2020. Po mišljenju tuženika radi se o izvedenoj temeljnoj ploči ili ab podnoj ploči predmetnih zgrada bez izvedene prve etaže koja nema visinu koja bi projicirala sjenu. Da je izvedena prva etaža predmetnih zgrada, ista bi projicirala jasno vidljivu sjenu, upola manje vidljivu nego na karti DOF5/2019/2020. Isto u bitnom odgovara utvrđenju prvostupanjskog tijela u pogledu vremena gradnje predmetnih zgrada odnosno da su izvedene zgrade koje se žele ozakoniti izvedene nakon snimanja karte DOF5/2011 i to građevinskim radovima koji su bili u tijeku i vidljivi na karti DOF5/2017/18. Dakle zgrade su izgrađene u izvedenom obliku koji se želi ozakoniti nakon snimke DOF5/2017/18. Usporedbom spisa predmeta sa prethodno navedenim javno dostupnim podacima za predmetnu nekretninu u koje je tuženik izvršio uvid, nedvojbeno je utvrđeno da predmetne izvedene zgrade koje se žele ozakoniti nisu postojale na terenu u vrijeme snimanja karte DOF5/2011 (na njihovom mjestu su bili objekti/zgrade koji su u cijelosti uklonjeni) pa se zahtjev za ozakonjenje kako ga je postavio žalitelj, ovdje tužitelj, ne može usvojiti.

13. Navedena činjenična utvrđenja ovaj sud ocijenio je pravilnim i zakonitim.

14. Naime, uvjerenja Državne geodetske uprave od 16. prosinca 2019. i 20. siječnja 2020. sastavnim dijelom kojih su i preslike DOF5/2011, sve priloženo spisu, ne ukazuju na drugačiji zaključak jer se ista uopće ne odnose na predmetne zgrade koje tužitelj želi ozakoniti, već na objekte koji kao takvi više ne postoje. Valja ukazati kako Državna geodetska uprava samo utvrđuje svojim uvjerenjima da je nešto vidljivo, a ne utvrđuje je li to što je vidljivo naknadno srušeno, uklonjeno ili rekonstruirano i da li je to što je vidljivo isto zgradi koja se ozakonjuje, a što se upravo utvrđuje u upravnom postupku cijeneći svaki dokaz zasebno, sve dokaze zajedno i rezultate provedenog upravnog postupka. Navedeno stajalište izneseno je već i u odlukama Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, između ostalog u presudi Usž-3150/2024-2 od 12. prosinca 2024. U citiranoj presudi navedeno je sljedeće: „Tužitelj se u ovom postupku i sporu neosnovano poziva na uvjerenje Državne geodetske uprave KLASA: 935-08/18- 03/785, URBROJ: 541-03-01-02/5-18-2 od 7. rujna 2018. prema kojem je zgrada izgrađena na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] vidljiva na DOF5/2011. Navedeno iz razloga što vidljivost zgrade na DOF5/2011 utvrđuje službena osoba tuženika.“

15. Slijedom navedenog, ocjena je suda kako je pravilno u upravnom postupku odbijen prijedlog ovdje tužitelja jer u konkretnom slučaju nisu ispunjeni uvjeti za ozakonjenje prema ranije citiranim odredbama ZPNIZ-a.

16. Nadalje, valja reći kako nije osnovan niti prigovor tužitelja prema kojem se u smislu odredbe čl. 20. st. 4. ZPNIZ-a rješenje o izvedenom stanju može donijeti ako podnositelj zahtjeva otkloni nedostatak zbog kojeg se zgrada ne može ozakoniti, kraj nesporno utvrđene činjenice da zgrade za koje je tužitelj podnio zahtjev nisu vidljive odnosno evidentirane u smislu odredbe čl. 2. st. 1. i 2. ZPNIZ-a, obzirom da su u konkretnom slučaju građevine vidljive na DOF5/2011 naknadno uklonjene.

17. Zaključno, vezano za nalaz i mišljenje vještaka tuženik isto cijeni netočnim jer nema utemeljenja u stvarnosti koja je najbolje prikazana zračnim snimkama koje su odlučan dokaz u ovoj upravnoj stvari. To stoga što je neživotno i nelogično i nemoguće da bi na istoj zračnoj snimci svi objekti sa sličnom visinom (drveća udaljena par metara od zgrada, obližnje zgrade) projicirali jasno vidljivu sjenu, dok izvedena zgrada etažnosti pr+1. kat, ne projicira nikakvu sjenu, kao ni pomoćna prizemna zgrada. Isto se ne može opravdati pozicijom sunca na nebu i kutom snimanja jer je u trenutku snimanja karte DOF5/2011 pozicija sunca i kut snimanja za sve objekte bio približno jednak (osobito za neposredno susjedna stabla).

18. Sud prihvaća netom iznesene zaključke tuženika te pri tome naglašava, kao što to ističe i tuženik u obrazloženju osporenog rješenja, kako u konkretnom slučaju nije niti trebalo provoditi vještačenje jer je zakonom propisano da službena osoba izvršava uvid u DOF5/2011 i o tome sačinjava službenu bilješku (čl. 16. ZPNIZ-a). Službene osobe ovlaštene su za isto te posjeduju stručno znanje potrebno za izvršavanje uvida i donošenje zaključaka temeljem istog, odnosno da daju svoje stručno mišljenje. Stoga u konkretnom slučaju nije bilo mjesta postupanju sukladno odredbi čl. 66. st. 6. ZUP-a.

19. Slijedom svega navedenog, osporena odluka tuženika, kojom je potvrđeno prvostupanjsko rješenje o odbijanju zahtjeva ovdje tužitelja, ocjenjena je zakonitom te je na temelju odredbe čl. 116. st. 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ broj 36/24) tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan te odlučeno kao u izreci ove presude.

U Rijeci 20. veljače 2025.

Sutkinja

Dubravka Zec

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

Dostaviti:

- opunomoćeniku Slobodanu Drači, odvjetniku u Puli, Ulica sv. Teodora 2

- Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Zagreb, Ulica Republike Austrije 20