Republika Hrvatska

Općinski sud u Požegi

Sv. Florijana 2, Požega

Poslovni broj: P-32/2022-34

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Požegi, po sucu ovog suda Mihovilu Budimiru, kao sucu pojedincu, u parničnom predmetu tužitelja NČ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupana po punomoćnici LČ, odvjetnici u [adresa], protiv tuženika TČ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] i ZČ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupani po punomoćniku Bruni Damjancu, odvjetniku u Požegi, radi zabrane uznemiravanja, 20. veljače 2025.

p r e s u d i o  j e

I Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"1. Nalaže se tuženicima TČ, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i CČ [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] da prestanu sa štetnim imisijama ( dim, čađa ) uznemiravati tužiteljicu JČ, [adresa] , OIB [osobni identifikacijski broj] u vlasništvu nekretnine koja je upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], koja se sastoji od k. č. br. [katastarska čestica] kuća, zgrada, dvorište i oranica od 660 m2. na način da prestanu koristiti sporni dimnjak koji se nalazi na nekretnini koja je upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], koja se sastoji od k. č. br. [katastarska čestica] kuća, dvorište i oranica od 645 m2., tlocrtnih dimenzija 38cm x 38cm, visine cca 7 m, pozicioniran uz zapadno pročelje pomoćne zgrade, ili alternativno da isti dimnjak dograde odgovarajućim elementima iznad sljemena krova kuće sukladno važećim tehničkim propisima i mišljenju vještaka građevinske struke.

2. Nalaže se tuženicima TČ, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i CČ, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] da tužiteljici ŽČ, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] naknade troškove ovog postupka sa zakonskim zateznim kamatama, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena počevši od dana presuđenja pa do isplate, a sve to u roku od 15 dana."

II Nalaže se tužiteljici NČ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], naknaditi tuženicima TČ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] i CČ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], trošak parničnog postupka u iznosu od 1.000,00 EUR, zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje na navedeni iznos teku od 20. veljače 2025. godine, pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 (petnaest) dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica NČ zastupana po LČ, odvjetnici u [adresa] podnijela je tužbu protiv tuženika TČ i KČ radi zabrane uznemiravanja. U tužbi navodi kako je ona vlasnica kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dok su tuženici suvlasnici kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Nadalje navodi da se već dva puta dopisom obratila tuženicima kako joj problem stvara dim koji dolazi s njihove nekretnine odnosno iz njihovog dimnjaka. Ističe da joj je zbog dimnjaka tuženika koji je u neodgovarajućem stanju onemogućeno normalno svakodnevno funkcioniranje, da ne može boraviti u dvorištu, otvoriti prozore, a čađa koja dolazi iz dimnjaka tuženika ostavila joj je tragove po fasadi i krovu odnosno u hodniku kuće. Stoga smatra kako je tuženici na taj način bespravno uznemiravaju i ograničavaju u vršenju vlasništva. Slijedom navedenog predlaže sudu donijeti presudu kojom se nalaže tuženicima da prestanu sa štetnim imisijama (dim, čađa) na način da prestanu koristiti sporni dimnjak ili alternativno da isti dimnjak dograde odgovarajućim elementima iznad sljemena krova kuće, a sukladno važećim tehničkim propisima i mišljenju vještaka građevinske struke.

2. Tuženici TČ i ZČ zastupani po punomoćniku Bruni Damjancu, odvjetniku u [adresa] u odgovoru na tužbu osporavaju navode tužiteljice te ističu kako se ne radi o neposrednim imisijama iz članka 110. stavak 4. nego posebnim imisijama iz članka 110. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 125/14, 81/15 i 94/17-dalje u tekstu – ZV). Ističu kako je uzrok dima uobičajeno loženje drva radi svakodnevne potrebe zagrijavanja kućanstva pa stoga smatraju kako dim iz dimnjaka predstavlja uobičajene posredne imisije koje su dopuštene. Ističe kako tužiteljica i tuženici žive u istoj ulici ali da tužiteljica stanuje na kućnom broju 9, dok tuženici stanuju na kućnom broju 13 te da su nekretnine dovoljno udaljene i da je teško za povjerovati da bi dim iz dimnjaka tuženika na bilo kakav način ometao tužiteljicu. Slijedom toga predlaže da sud tužiteljicu s tužbenim zahtjevom u cijelosti odbije.

3. Među strankama nije sporno da su tužiteljica i tuženici susjedi u [adresa] u [adresa], ali da tužiteljica živi na kućnom broju 9, a tuženici na kućnom broju 13 kao i da na kućnom broju 11, a koji se nalazi između kuća tužiteljice i tuženika, nekretninu posjeduju CČ i AČ. Jednako tako, nije sporno niti da tuženici na dvorišnoj prizemnoj zgradi imaju dimnjak visine 7,40 metara na koji je priključena peć za centralno grijanje na kruto gorivo, a koji dimnjak je udaljen od stambene zgrade tužiteljice 22 metra.

4. Među strankama je sporno dospijeva li dim i čađa iz navedenog dimnjaka tuženika na nekretninu tužiteljice te joj na taj način uznemirava i onemogućava normalno svakodnevno funkcioniranje odnosno boravak u dvorištu ili joj na drugi način stvara štetu na kući i unutar nje.

5. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u izvadak iz zemljišne knjige z. k. ul. br. [broj ZK uloška], Obavijest Državnog inspektorata RH-Područni ured u Osijeku-Služba građevinske inspekcije-Ispostava u [adresa] od 25.10.2021., Opomena pred tužbu od 26.10.2021., fotodokumentacija, Izvod iz katastarskog plana Područnog ureda za katastar Požega, zapisnik o glavnoj raspravi kod OS u Požegi od 30.1.2024., zapisnik o očevidu na licu mjesta u [adresa] od 18.10.2024., nalaz i mišljenje stalnog građevinskog sudskog vještaka od 4. studenog 2024., podneske ČČ i AČ od 27.12.2024., saslušao svjedoke UČ, PČ, ĐČ, vještaka IČ, tužiteljicu NČ, te tuženike ZČ i TČ.

6. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći dokaze svaki za sebe i u njihovoj ukupnosti sukladno odredbi članka 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07 – Odluka US RH, 84/08, 96/08 – Odluka US RH, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP), ovaj sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužiteljice neosnovan, te je istu odbio, slijedom čega je odlučeno kao u točki I izreke ove presude.

7. Uvidom o Obavijest Državnog inspektorata RH-Područni ured u Osijeku-Služba građevinske inspekcije-Ispostava u [adresa] od 25.10.2021., a povodom prijave zakonitosti izgradnje dimnjaka na lokaciji kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu TČ i KČ, razvidno je kako nije utvrđena povreda odredbi Zakona o gradnji i Zakona o državnom inspektoratu, slijedom čega nije bilo razloga za pokretanje upravnog postupka i primjenu mjera, a sve iz razloga jer viši građevinski inspektor Državnog inspektorata, Područnog ureda Osijek, Ispostava u [adresa], koji je dana 12. listopada 2021. pristupio kontroli građenja na predmetnoj nekretnini, nije utvrdio nepravilnosti istodobno navodeći kako problematika ispušnih plinova iz dimnjaka nije dio postupanja predmetne inspekcije.

8. Na ročištu kod ovoga suda dana 30. siječnja 2024. svjedok UČ navela je da živi u istoj ulici s tužiteljicom i tuženicima, ali na kućnom broju 19 te da se i sama kombinirano grije na plin i na drva. Ističe kako njoj ne smeta dim tuženika niti isti do nje dolazi kao što joj nije poznato dolazi li on do kuće tužiteljice. Napominje kako je njezina kuća bliže kući tuženika nego što je to kuća tužiteljice te da njoj ne dolazi nikakav dim iz kuće tuženika. Ističe kako nikada nije primijetila pojačani dim iz kuće tuženika, ali da je upravo danas pogledala te je iz dimnjaka tužiteljice "sukljao" dim. Nadalje, navodi da je tužiteljica ta koja loži krš ispred svoje kuće i da je to razlog zašto dimi.

9. Na ročištu od istoga dana, svjedok PČ navodi kako živi u trećoj kući od tuženika te da do njega dim iz njihove kuće ne dolazi te da mu nije poznato da li isti dolazi do kuće tužiteljice. Ističe da tužiteljica u odnosu na njega živi dalje od tuženika kao i da on nikada nije primijetio da bi se u dvorištu tužiteljice zadržavao dim. Napominje kako nikada nije primijetio pojačani dim iz kuće tuženika kao i da dim iz njihova dimnjaka ne ide u njegovo dvorište niti postoji takvog vjetra koji bi mu ga donio, već da bi to morala biti oluja.

10. Svjedok ĐČ navodi kako je i sam tužen od strane tužiteljice, a vezano uz istu stvar te da on nikada nije primijetio da bi se u dvorištu tužiteljice zadržavao dim. Poznato mu je da tuženici lože normalno kao i svi drugi, da dim ide u vis, da nema onečišćenja, a da isti preko ljeta koriste plin. Napominje kako su tuženici od tužiteljice udaljeni preko 30 metara te da između njih postoji još jedna kuća u vlasništvu AČ i ČČ. Kategorički tvrdi kako iz kuće tuženika nikad nije bilo pojačanog dima koji bi bio jači i veći od uobičajenog te da isto u zadnje vrijeme često promatra, a sve iz razloga jer i sam ima spor s tužiteljicom glede istog pitanja. Sjeća se da je dimnjak tuženika postavljen prije 20 godina te da je tužiteljica i tad živjela na istom mjestu. Jednako tako, poznato mu je da tužiteljica preko ljeta u svom dvorištu zna paliti granje, travu i slično.

11. Podneskom od 27. prosinca 2024. svjedoci CČ i AČ, a čija se kuća nalazi između kuća tužiteljice, i tuženika, naveli su kako oni ne žive na adresi u [adresa], te da na istu dolaze nekoliko puta godišnje, ali da su dovoljno istraumatizirani s cijelom situacijom obzirom da tužiteljica i protiv njih vodi spor.

12. Na raspravi kod ovoga suda 13. siječnja 2025. tužiteljica NČ navela je kako tuženici svaki dan pale vatru odnosno lože peć na centralno grijanje, a dimnjak kroz koji prolazi dim visine je 7 metara, dok je kuća visine 9 metara. Ističe kako tuženici u sezoni grijanja lože svaki dan te ne postoji vjetar koji bi dim iz dimnjaka odnio preko sljemena krova, slijedom čega se taj dim raspršuje okolo odnosno prema njezinom dvorištu i kući te se tu i zadržava. Smatra kako dimnjak nije izgrađen po pravilima struke te da je prenizak, a da je riječ o tipskom naselju gdje su kuće izgrađene sukladno ranijem urbanističkom planu i pravilima. Jednako tako, nije joj poznato ide li dim kod susjeda koji se nalazi između nje i tuženika obzirom da ti ljudi žive u [adresa].

13. Tužena TČ u svom iskazu tvrdi da dim iz njezina dimnjaka ne dolazi do kuće tužiteljice već da je možebitno riječ o dimu koji dolazi iz tužiteljičine bašče gdje ista dva-tri puta godišnje pali svoj krš, a u kojim slučajevima cijela ulica bude pod dimom. Navodi kako ne postoji nikakav prekomjerni dim iz njezina dimnjaka već da je riječ o uobičajenoj količini dima kakav je kod svih susjeda odnosno u svim dimnjacima, pa tako i kod same tužiteljice.

14. Tuženik ZČ u svom iskazu navodi kako je njihov dimnjak izgrađen po pravilima struke, a što su utvrdili i građevinski te protupožarni inspektori koji su dolazili kod njih radi navedenog pitanja. Ističe kako niti u jednom građevinskom pravilniku nije propisano da dimnjak mora biti viši od sljemena krova. Vezano uz dim koji izlazi iz njihova dimnjaka navodi kako on odlazi u zrak odnosno u atmosferu prilikom svakog loženja, a na način kako je to bilo i prilikom očevida odnosno vještačenja. Tvrdi da dim ne odlazi u dvorište ili do kuće tužiteljice niti da bi primijetio da postoje takvi vremenski uvjeti ili doba godine kada bi to bilo moguće. Napominje kako tužiteljica u svom dvorištu konstantno pali ostatke košenja trave, granje te drugo drveće, a isto čini na rubu svoga dvorišta nakon čega cijela ulica bude pod dimom.

15. Očevidom na licu mjesta dana 18. listopada 2024. u mjestu [adresa] do kbr. 13 u nazočnosti suca, zapisničara, tužiteljice, punomoćnika tužiteljice, tuženika te vještaka utvrđeno je da je tužiteljica vlasnica kuće na kbr. 9 dok su tuženici suvlasnici kuće na kbr. 13 te da između kuće tužiteljice i dimnjaka tuženika ima otprilike 22-23 metra kao i da između njih postoji još jedna nekretnina na kojoj se nalazi kuća u kojoj u tom trenutku nitko ne boravi. Jednako tako, utvrđeno je da dimnjak na pomoćnoj zgradi tuženika završava na visini od otprilike 7-8 metara te da je isti priključen na centralnu peć na drva. Potom je građevinski vještak pozvan da pregleda dimnjak tuženika te nekretninu tužiteljice na koju prema navodima iste dolazi dim iz dimnjaka tuženika te da se očituje je li predmetni dimnjak na nekretnini tuženika izgrađen u skladu s pravilima struke odnosno na dovoljnoj visini i udovoljava li svim tehničkim propisima (uvjetima), te dolazi li dim s nekretnine tuženika na nekretninu tužiteljice i je li isto ovisno o smjeru vjetra i drugim prirodnim uvjetima/silama.

16. Iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka građevinske i dimnjačarske struke IČ proizlazi da se sporni dimnjak tuženika nalazi na dvorišnoj prizemnoj zgradi pomoćne namjene, a koja je izgrađena u [adresa] u [adresa] na kbr. 13. Dimnjak za centralno grijanje je od stambene zgrade tuženika udaljen cca 1,50 metara te je isti zidani od schiedel elemenata, profila 16 cm, radne visine cca 7,40 metara na koji je priključena 25 kW peć za centralno grijanje na kruto gorivo. Nadalje navodi kako je sporni dimnjak tuženika udaljen od stambene zgrade tužiteljice 22,50 metara te da se između tužiteljice i tuženika nalazi katastarska čestica na kućnom broju 11 s izgrađenom stambenom katnicom iste visine u istom pravcu kao zgrade tužiteljice i tuženika. Vještak nadalje navodi kako su radnje napravljene na očevidu u 13,30 sati za vrijeme oblačnog dana, temperature 14ºC uz puhanje laganog sjevero-istočnog vjetra. Izvršen je obilazak kuće tužiteljice na okolnost utvrđenja postojanja imisije dimnih plinova i to prije, a potom i 15 minuta nakon paljenja dimnih patrona u peći tuženika. Obilaskom kuće tužiteljice prije zapaljenja peći nije se osjetio miris dima – paljevine, a obilaskom kuće 15 minuta nakon zapaljenja peći nije utvrđeno postojanje i miris dima – paljevine u otvorenoj kući i na terasi tužiteljice. Jednako tako, utvrđeno je da se dim iz dimnjaka sa sjevera diže u koso preko krova stambene zgrade tuženika i odlazi južno unatoč laganom vjetru koji je puhao sa sjeverozapada, a potom i sjeveroistoka. Vezano uz uprljanost na dijelovima fasade i a.b. pločama ističe kako nisu nastali imisijom štetnih dimnih plinova, već vjerojatno uslijed kiše ili moguće saharske prašine u zraku, a kondenzacijom vodene pare uslijed termičkih neizoliranih dijelova stropa u dograđenom hodniku. Crijepovi na krovu ljušte se uslijed loše kvalitete tj. blagog nagiba i poroznosti istih kada se u zimi u njima nakuplja vlaga te dolazi do smrzavanja. Vezano uz utjecaj vjetra za vrijeme očevida te općenito djelovanje vjetra na rad dimnjaka navodi kako isto ne šteti pravilnom izgaranju dimnjaka koji je idealne visine i udaljenosti, dobre termoizolacije i glatke unutarnje površine koja stvara malo trenje i opterećenje ložišta. Zaključuje kako je građevina izgrađena tako da tijekom uporabe ne ugrožava higijenu i zdravlje ljudi, radni i životni okoliš posebice zbog oslobođenja opasnih plinova, para i drugih štetnih tvari i opasnih zračenja. Za kraj navodi da je proračunom visine dimnjaka utvrđena radna visina istoga od 7,40 metara, a koja visina je veća od minimalne radne visine od 7,14 metara, te da na taj način dimnjak u cijelosti zadovoljava dobrom radu i funkcioniranju.

16.1. Tužiteljica podneskom od 16. prosinca 2024. prigovara nalazu i mišljenju vještaka u cijelosti ističući kako je radnja vještačenja izvršena za vrijeme temperature od 14ºC te puhanje laganog vjetra, smatrajući kako je riječ o neadekvatnim vremenskim uvjetima, postavljajući pitanje bi li prilikom hladnijeg vremena u sezoni loženja došlo do drukčijih rezultata. Nadalje problematizira pitanje zaprljanosti svoje fasade kao i je li navedeni dimnjak pravilno pozicioniran na pomoćnoj zgradi odnosno je li isti postavljen na dovoljnoj udaljenosti od glavnog objekta te je li to od utjecaja na eventualne štete imisije i njihov smjer.

16.2. Saslušan na raspravi kod ovoga suda dana 13. siječnja 2025. vještak se očitovao na ranije navedene primjedbe navodeći da je prilikom očevida na licu mjesta utvrđeno da se dim iz dimnjaka sa sjevera diže ukoso preko krova tuženikove zgrade prema cesti s južne strane, da je vidom i mirisom utvrđeno da dim nije došao do istočnog pročelja zgrade tužiteljice koja je udaljena od tuženikovog dimnjaka cca 22,5 metara, kao ni da dim nije bio prisutan kod istočnog pročelja tužiteljičine zgrade niti je u ikakvim uvjetima mogao uprljati zapadno pročelje tužiteljičine zgrade koja je vidno uprljana. Nadalje ističe kako ne postoje takvi vjetrovni vrtlozi da bi dim mogao prijeći dvije kuće te se zalijepiti na zapadno pročelje tužiteljice. Kategorički tvrdi da uprljanost tužiteljičinih pročelja nije od dima već vjerojatno imisijom kiše i vjetra. Ponavlja kako je nalazom na terenu i izradom mišljenja matematički dokazano da je dimnjak propisno proizveden i pravilno pozicioniran na pomoćnoj zgradi, a što potvrđuje činjenica da sama kuća tuženika nije čađava i oštećena imisijom dimnih plinova. Jednako tako, ističe kako dimnjak ne mora biti izgrađen iznad sljemena krova, već on mora imati funkciju da dim prelazi preko sljemena krova, a što je u konkretnom slučaju dokazano prilikom očevida.

16.3. Odbijen je dokazni prijedlog za provedbom dopunskog vještačenja u sezoni intenzivnog loženja, a sve iz razloga jer je vještak na upit suda "bi li prilikom hladnijeg vremena odnosno u sezoni loženja moglo doći do drukčijeg rezultata vještačenja" kategorički i izričito naveo kako ne bi, te isto nije od utjecaja.

17. Sud je nalaz i mišljenje kao i dopunu odnosno iskaz vještaka građevinske i dimnjačarske struke prihvatio u cijelosti kao stručan i objektivan budući da je isti na vrlo jasan i uvjerljiv način opisao kako zatečeno stanje tako i pojavnosti koje su prilikom zapaljenja peći nastale, a što je u skladu s neposrednim opažanjima koja je sud utvrdio tijekom očevida na licu mjesta. Jednako tako, sud smatra kako je nakon dopune nalaza i mišljenja te nakon iskaza danog na raspravi, vještak u potpunosti otklonio ranije nejasnoće te kategorički zaključio kako dopunsko vještačenje u hladnim vremenskim uvjetima odnosno u stalnoj sezoni loženja ne bi dovelo do drukčijeg rezultata vještačenja te isto nije od utjecaja. Slijedom toga, sud je u potpunosti prihvatio njegov nalaz u dijelu gdje isti navodi da je dimnjak napravljen po propisima, a što dokazuje matematičkom formulom, ali i samim opažanjem na licu mjesta gdje ističe kako kuća tuženika nije čađava niti oštećena imisijom dimnih plinova, a što bi u suprotnom svakako morao biti slučaj.

18. Prema odredbi članka 110. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN) nitko ne se ne smije služiti niti koristiti nekretninu na način da zbog toga na tuđu nekretninu slučajno ili po prirodnim silama dospiju dim, neugodni mirisi, čađa, otpadne vode, potresi, buka i sl., ako su prekomjerni s obzirom na namjenu kakva je primjerena toj nekretnini, s obzirom na mjesto i vrijeme ili izazivaju znatniju štetu, ili su nedopušteni na temelju odredaba posebnoga zakona (prekomjerne posredne imisije).

18.1. Vlasnici nekretnine koja je izložena prekomjernim posrednim imisijama ovlašteni su od vlasnika nekretnine s koje one potječu zahtijevati da otkloni uzroke tih imisija i naknadi štetu koju su nanijele kao i da u ubuduće propušta činiti na svojoj nekretnini ono što je uzrokom prekomjernih imisija, dok ne poduzme sve mjere potrebne da onemoguće prekomjerne imisije (st. 2.).

18.2. Imisije bi prema pravnoj teoriji bile fizičke smetnje koje dolaze s jedne nekretnine i ometaju služenje ili korištenje drugom nekretninom, a mogu biti dim, neugodni mirisi, buka, čađa, otpadne vode i slično. Granice preko koje se ne moraju trpjeti štetni utjecaji određuju se po nekoliko kriterija, pri čemu je osnovni način odašiljanje samih štetnih imisija. Po načinu odašiljanja imisije se dijele na neposredne ili direktne te posredne ili indirektne. Neposredne imisije su, u pravilu, zabranjene, a dopuštene su jedino ako postoji pravni temelj za takvo ponašanje u smislu članka 110. stavka 4. ZV. Posredne su imisije one koje na tuđu nekretninu dospiju bez izravnog utjecaja onog s čije nekretnine dolaze, dakle, dospiju slučajno ili prirodnim silama, poput vjetra. Dijele se na uobičajene koje su dopuštene i prekomjerne koje su ne dopuštene. Osnovni kriterij razgraničenja je uobičajenost korištenja s obzirom na prirodu i namjenu nekretnine i s obzirom na mjesne prilike.

18.3. Prvenstveno valja ukazati kako se u konkretnom slučaju ne radi neposrednim imisijama iz članka 110. stavak 4. ZV kako to tužiteljica u tužbi navodi, već je riječ o posrednim imisijama iz članka 110. stavak 1. istoga Zakona.

18.4. Dakle, pretpostavka za prihvaćanje tužbenog zahtjeva za zabranu prekomjernih štetnih imisija ili dograde odgovarajućih elemenata na predmetnom dimnjaku je utvrđenje postojanja prekomjernih imisija u smislu članka 110. stavak 1. ZV-a.

19. Prema tome, za ocjenu predstavlja li dim iz dimnjaka tuženika štetnu imisiju, nije dovoljno uzeti u obzir samo udaljenost predmetnog dimnjaka od kuće tužiteljice te da je isti tijekom sezone grijanja ispušta dim odnosno da se loži, već je potrebno utvrditi dospijeva li s nekretnine tuženika prilikom korištenja peći na kruta goriva prekomjerna količina dima s obzirom na namjenu kakva je primjerena tuženikovoj nekretnini obzirom na mjesto i vrijeme, pri čemu svakako treba uzeti u obzir ne samo količinu dima, već i njegovu učestalost, te da bi se na taj način moglo ocijeniti je li takva imisija prekomjerna ili ne.

20. Prema mišljenju ovoga suda, ne radi se o prekomjernim imisijama pri čemu je sud ocjenjivao utjecaj istih isključivo na nekretninu tužiteljice koja im je izložena. Da ne postoji navedena prekomjernost proizlazi iz iskaza svih saslušanih svjedoka (susjeda), a kojima sud u potpunosti vjeruje posebice u dijelu gdje isti suglasno navode kako im ne smeta dim tuženika, da isti do njih ne dopire iako su bliže kući tuženika nego što je to sama tužiteljica, kao što im niti iz vlastita opažanja (a na koja su u posljednje vrijeme primorani obzirom da je tužiteljica prema više susjeda pokrenula sporove glede iste stvari) nije poznato da bi se dim iz dimnjaka koji dolazi iz tuženikovog dimnjaka zadržavao ili dolazio do kuće tužiteljice. Jednako tako, svjedoci su suglasni i u navodima da nisu nikada primijetili pojačani dim iz kuće tuženika, već da potencijalna oštećenja na fasadi i dijelovima kuće mogu potjecati upravo od dima koji nastaje paljenjem granja, pokošene trave i slično, činjeno upravo od same tužiteljice, a što u svojim iskazima apostrofiraju i sami tuženici.

21. Budući da tužiteljica, a na kojoj je teret dokaza, u ovom postupku nije dokazala odgovornost tuženika glede štetnih imisija dima i čađi, već naprotiv, dokazano je da je dimnjak izrađen u skladu s pravilima struke (vidi ranija utvrđenja!) ovaj sud je (alternativni) zahtjev tužiteljice odbio kao neosnovan obzirom da je utvrđeno kako tuženici ovdje tužiteljicu u ničemu ne onemogućavaju u uobičajenom korištenju svoje nekretnine, niti joj stvaraju kakvu štetu, slijedom čega je tužiteljica dužna trpjeti navedene imisije budući da iste ne prelaze uobičajenu mjeru, a što je i u skladu s praksom VSRH poslovni broj Rev-762/89.

22. Odluka o parničnom trošku u skladu je s odredbom čl. 154. st. 1. u svezi s čl. 155. ZPP-a. Slijedom toga, tuženicima je priznat trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (''Narodne novine'' broj 138/23 - dalje: Tarifa) i to za: sastav odgovora na tužbu u iznosu 100 bodova (Tbr. 8.1. Tarife), zatim zastupanja na ročištima od 7. rujna 2022. (Tbr. 9.1. Tarife), 30. siječnja 2024., 13. siječnja 2025. za svako u iznosu od po 100 bodova (3x100=300 bodova), što uz važeću vrijednost jednog boda od 2,00 EUR prema Tbr. 54. Tarife, uvećano za 25% PDV-a (200,00 EUR) ukupno iznosi 1.000,00 EUR.

22.1. Na navedeni trošak tuženicima su dosuđene i zatezne kamate koje teku od dana donošenja ove presude pa do isplate temeljem čl. 151. st. 3. ZPP-a, po stopi propisanoj čl. 29. st. 2. ZOO-a.

22.2. U preostalom dijelu zahtjev tuženika za naknadu troškova postupka odbijen je kao neosnovan.

23. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci.

U Požegi, 20. veljače 2025.

S u d a c

Mihovil Budimir

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU :

Protiv ove presude dopuštena je žalba. Podnosi se ovome sudu u tri istovjetna primjerka, u roku od 15 dana, računajući od dana primitka presude. O žalbi odlučuje županijski sud.

DNA:

1. Tužitelj po punomoćnici LČ, odvjetnici iz [adresa]

2. Tuženici po punomoćniku Bruni Damjancu, odvjetniku iz Požege