Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Stalna služba u

Delnicama

Tina Ujevića 1

51300 Delnice

Poslovni broj: Ovr-1210/2024-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Rijeci, Stalna služba u Delnicama, OIB:54566384631, po sutkinji toga suda Renati Rački, na prijedlog više sudske savjetnice Višnje Šepelj, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja ŠP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Gjergj Lekaj i Marko Rogić iz Rijeke, protiv ovršeniice DP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi naplate, odlučujući o prijedlogu ovršenice, bez održavanja ročišta, 20. veljače 2025.,

r i j e š i o  j e

I Odbija se prijedlog ovršenice za proglašenje nedopuštenim pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava po zahtjevu za izravnu naplatu od 6. rujna 2024. kao neosnovan.

II Odbija se prijedlog ovršenice za donošenje rješenja kojim će se naložiti Financijskoj agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava na temelju zahtjeva za izravnu naplatu od 6. rujna 2024. kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Ovršenica je 23. rujna 2024. podnijela ovom sudu prigovor na ovrhu izravnom naplatom na temelju ovršne isprave koji podnesak sadržajno odgovara prijedlogu za proglašenje nedopuštenim pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava po zahtjevu za izravnu naplatu i prijedlogu za odgodu ovrhe. Naime, iz prijedloga i isprava priloženih uz prijedlog proizlazi da je ovrhovoditelj 6. rujna 2024. podnio Financijskoj agenciji (dalje u tekstu: FINA-i) zahtjev za izravnu naplatu na temelju pravomoćne i ovršne presude i rješenja ovog suda posl. br. P Ob-381/2016 od 26.3.2019. potvrđene presudom i rješenjem Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-300/2019 od 6.6.2019. radi naplate novčane tražbine u iznosu od ukupno 11.305,80 EUR. Kao razlog podnošenja prijedloga ovršenica navodi da bi provedbom predmetne ovrhe bio zahvaćen dio sredstava njegovog stalnog primanja (mirovine) koji je zaštićen od ovrhe sukladno članku 173. stavak 2. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24; dalje OZ), a posljedično tome da bi trpjela nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, kao i nasilje, sukladno članku 65. stavak 1. OZ-a. Dakle, poziva se na žalbeni razlog iz članka 50. stavak 1. točka 6. OZ-a, odnosno da je ovrha određena na predmetu koji je izuzet od ovrhe, odnosno na kojem je mogućnosti ovrhe ograničena.

1.1. Navodi da prima mirovinu u iznosu od 851,89 EUR mjesečno te da ima dva ranija zaduženja, odnosno kredita iz 2022. godine, jedan vjerovnika Zagrebačke banke d.d. sa mjesečnim anuitetom od 143,39 EUR i jedan vjerovnika Slatinske banke sa mjesečnim anuitetom od 146,33 EUR, te da bi stoga provedba predmetne ovrhe obuhvatila zaštićeni dio njene mirovine, zbog čega predlaže da se predmetna ovrha proglasi nedopuštenom.

1.2. Također da je ovrhovoditelj, osim predmetne ovršne isprave, pravomoćne i ovršne presude ovog suda posl. br. P Ob-381/2016 od 26.3.2019., podnio FINI na izravnu naplatu još jednu pravomoćnu i ovršnu presudu Općinskog suda u Rijeci Stalna služba u Opatiji posl. br. P-3905/19. Stoga da bi ovršenica provedbom predmetne ovrhe trpjela nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, te da trpi i financijsko i obiteljsko nasilje s obzirom da su ona i ovrhovoditelj bili u braku u kojem imaju dvoje zajedničke djece, kao i da se iz ovršnih isprava podnesenih FINI vidi koliko je ovrhovoditelj „sklon svojoj obitelji i njenoj imovini“. Smatra da je predmetna ovrha usmjerena na ugrožavanje njene egzistencije te da ima karakter osvetoljubivosti. Pored navedenog ukazuje i na svoje zdravstveno stanje navodeći da je onkološki bolesnik.

2. Podneskom od 2. listopada 2024. ovrhovoditelj predlaže odbiti prijedloge ovršenice kao neosnovane, smatrajući da su njeni navodi paušalni i usmjereni isključivo ka pokušaju izbjegavanja podmirenja obveza iz pravomoćne i ovršne sudske odluke temeljem koje je ovrhovoditelj pokrenuo postupak izravne naplate.

3. Prijedlog ovršenice za proglašenje nedopuštenim pljenidbe i prijenosa je neosnovan.

4. Naime, odredbom članka 210. stavka 1. OZ-a propisano je da, nakon što sazna da je protiv njega zatražena izravna naplata, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će se pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim (stavak 1.) s tim da se na to pravno sredstvo na odgovarajući način primjenjuju odredbe o žalbi protiv rješenja o ovrsi iz čl. 50. i 53. istog Zakona (stavak 2.), kao i donošenje rješenja kojim će se naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava.

5. Odredba čl. 52. stavak 1. OZ-a propisuje da ako je žalba izjavljena iz razloga navedenih u odredbi čl. 50. stavak 1. točke 7. i točaka 9. do 11. istog Zakona da će sud prvog stupnja dostaviti žalbu ovrhovoditelju radi očitovanja u roku od osam dana. Odredbom čl. 52. stavak 3. OZ-a propisano je da ako ovrhovoditelj ospori postojanje tih razloga ili se ne očituje u roku od osam dana, da će sud prvog stupnja donesti zaključak kojim će ovršenika uputiti da u roku od 15 dana od dostave zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom zbog razloga iz stavka 1. ovog članka zbog kojeg je izjavio žalbu.

6. Međutim, u konkretnom se slučaju ovršenica poziva na žalbeni razlog iz članka 50. stavak 1. točka 6. OZ-a, odnosno da je predmetna ovrha određena na predmetu koji je izuzet od ovrhe, odnosno na kojem je mogućnost ovrhe ograničena.

7. Sud je proveo dokaz čitanjem isprava priloženih uz prijedlog (zahtjev za izravnu naplatu od 6.9.2024., potvrda o isplaćenoj mirovini HZMO od 19.9.2024., Ugovor o kreditu kod Slatinske banke d.d. od 6.6.2022., Ugovor o kreditu kod Zagrebačke banke d.d. od 3.6.2022., obavijest o ustegama iz mirovinskih primanja, izvadak o stanju i prometu na tekućem računu ovršenice od 7.8.2024., specifikaciju izvršenja osnove za plaćanje P-3905/19 izdanu od FINA-e, Očevidnik neizvršenih osnova za plaćanje FINA-e od 16.9.2024., potvrda Zemljišnoknjižnog odjela Rijeka od 20.9.2024., potvrde Porezne uprave Područnog ureda Rijeka o visini dohotka i primitka od 19.9.2024., izvadak iz matice vjenčanih, specijalistički nalaz KBC Rijeka od 19.8.2024.).

8. Sud je tako utvrdio da je ovrhovoditelj valjano i zakonito, sukladno članku 209. OZ- a, podnio FINA-i zahtjev za izravnu naplatu 6. rujna 2024. na temelju pravomoćne i ovršne presude i rješenja ovog suda posl. br. P Ob-381/2016 od 26.3.2019. u kojoj je sudskoj odluci naloženo tužiteljici (ovdje ovršenici) da tuženiku (ovdje ovrhovoditelju) namiri trošak parničnog postupka u iznosu od 64.500 kn u roku od 15 dana, kojim je zahtjevom je izravno zatražio od FINA-e da na temelju predmetne ovršne isprave provede naplatu te tražbine prijenosom novčanih sredstava s računa ovršenika na njegov račun. Dakle, riječ je o izvansudskoj ovrsi koju provodi i za koju je isključivo nadležna FINA. Nadalje, FINA provodi ovrhu na novčanim sredstvima sukladno odredbama Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (Narodne novine broj 68/2018), koji Zakon u članku 4. stavak 4. određuje da ako ovim Zakonom nije drugačije propisano da se na provedbu ovrhe na odgovarajući način primjenjuju zakoni kojima se uređuje ovršni postupak. Stoga budući da odredba članka 173. OZ- a propisuje ograničenja ovrhe, pa tako i da je od ovrhe izuzet iznos u visini dvije trećine prosječne neto plaće u RH (st.1.), a ako ovršenik prima plaću manju od prosječne neto plaće u RH da je od ovrhe izuzet iznos u visini tri četvrtine plaće ovršenika (st.2.) kao i da se odredbe iz navedenih st. 1. i 2. primjenjuju i na ovrhu na naknadi umjesto plaće, naknadi za skraćeno radno vrijeme, naknadi zbog umanjenja plaće, mirovini itd.(st.4.), to se FINA, po službenoj dužnosti, prilikom provedbe ovrhe mora pridržavati svih odredbi OZ-a glede provedbe ovrhe, pa tako i odredbe navedenog zakonskog članka u pogledu ograničenja ovrhe te ne može i neće provoditi predmetnu ovrhu na dijelu mirovine ovršenice izuzetom od ovrhe sukladno članku 173. OZ-a ili na sredstvima izuzetim od ovrhe taksativno navedenim u članku 172. OZ-a

9. Iz Očevidnika redoslijeda osnova za plaćanje izdanog od FINA-e 16.9.2025. razvidno je da je, osim predmetne osnove za plaćanje posl.br. P Ob-381/16, evidentirana ranije još samo jedna osnova za plaćanje (presuda ovog suda posl.br. P-3905/19) po kojoj preostali iznos duga za naplatu iznosi samo 208,36 EUR. Krediti koje ovršenica spominje nisu zavedeni u predmetni Očevidnik FINA-e, već je iz priloženog izvatka po računu ovršenice kod Reiffeisen banke razvidno da ovršenica uplaćuje anuitete po istima.

10. Slijedom navedenog, s obzirom da predmetnu ovrhu provodi FINA temeljem zahtjeva za izravnu naplatu te ista pazi po službenoj dužnosti na propisana ograničenja ovrhe, to sud žalbeni razlog iz članka 50. stavak 1. točke 6. OZ-a na koji se ovršenica poziva smatra neosnovanim, slijedom čega je valjalo prijedlog ovršenice za proglašenje predmetne pljenidbe i prijenosa nedopuštenim odbiti kao neosnovan i odlučiti kao u točki I izreke ovog rješenja, sukladno odredbi članka 210. stavak 2. u svezi članka 50. OZ-a.

11. Nadalje, odgoda ovrhe na prijedlog ovršenika regulirana je odredbom članka 65. OZ-a, pri čemu ovršenik treba učiniti vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili da bi to bilo potrebno radi sprječavanja nasilja, a sve uz pretpostavke koje su navedene u stavku 1. točke 1. do 10. navedenog članka.

12. U konkretnom slučaju, ovršenica dostavlja sudu podatak da njena mjesečna mirovina iznosi oko 850 EUR, da otplaćuje dva kredita sa mjesečnim anuitetima od 143,39 EUR i 146,33 EUR koji krediti da imaju prednost naplate pred zahtjevom ovrhovoditelja od 16.9.2025., da nema u vlasništvu nekretnine na području nadležnosti ovog suda te da bi provedbom predmetne ovrhe trpjela nenadoknadivu štetu, kao i financijsko i obiteljsko nasilje jer da su ovrhovoditelj i ona u zakonitom braku u kojem imaju dvoje zajedničke djece, kao i da ima sedamdeset godina i da je onkološki bolesnik. Iz priloženih isprava ukazuje se točnim visina mirovine ovršenice kao i postojanje dva kredita za otplatu, međutim navedeni krediti nisu zavedeni u Očevidnik FINA-e o redoslijedu osnova za plaćanje te nemaju prednost za naplatu pred predmetnom tražbinom ovrhovoditelja kako to pogrešno smatra ovršenica. Nadalje, ovršenica spominje zajedničku djecu sa ovrhovoditeljem, ali ne i njihovu dob, te ne dostavlja dokaze žive li djeca sa njom u istom domaćinstvu, radi li se o maloljetnoj djeci ili odraslim zaposlenim osobama, kao što ne dostavlja niti dokaze o svojim mjesečnim izdacima (troškove režija, hrana i dr.) Činjenica da ovršenica nije vlasnica nekretnina na području ovog suda ne znači sama po sebi da ista uopće nije vlasnica nekretnina. U slučaju protuovrhe sud smatra da bi se ovršenica mogla namiriti od ovrhovoditelja budući da je isti suvlasnik nekretnina na otoku Braču što je utvrđeno uvidom u predmetnu presudu i rješenje ovog suda posl.br. P Ob-381/16 od 26.3.2019. Ovaj sud smatra da ovršenica u konkretnom slučaju nije dokazala niti učinila vjerojatnim da bi provedbom ovrhe pretrpjela nenadoknadivu štetu ili teško nadoknadivu štetu, ili da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, te njene navode smatra paušalnima, a činjenica da bi ju provedba predmetne ovrhe dovela do teške financijske situacije je sama po sebi uobičajena posljedica do koje dovodi svaka ovrha, slijedom čega nisu ispunjene pretpostavke propisane odredbom članka 65. stavak 1. OZ-a pa je odlučeno kao u točki II izreke ovog rješenja.

Delnice, 20. veljače 2025.

SUTKINJA:

Renata Rački

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba putem ovoga suda nadležnom županijskom sudu u roku 8 dana od primitka rješenja, pismeno u tri istovjetna primjerka.