Republika Hrvatska

Općinski sud u Đakovu

Trg dr. Franje Tuđmana 2, Đakovo

Poslovni broj: Pn-44/2020-78

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Đakovu, sutkinja Ljerka Ljulj, kao sudac pojedinac, u pravnoj stvari tužitelja ŠŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Hrvoje Grubeša, odvjetnik iz Osijeka, protiv tuženika Hrvatski ured za osiguranje, OIB: 38922958547, iz Zagreba, Martićeva 71, kojeg zastupa punomoćnik Hrvoje Lui, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Mađarić & Lui d.o.o. iz Zagreba, radi naknade štete, nakon održane i dovršene glavne i javne rasprave dana 23. siječnja 2025. u prisutnosti punomoćnika stranaka, dana 20. veljače 2025., objavio je i

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Hrvatski ured za osiguranje iz Zagreba, Martićeva 71, da isplati tužitelju ŠŽ iz [adresa], na ime naknade štete iznos od 9.193,41 eur sa zateznim kamatama tekućim na iznose:

- neimovinske štete od 8.556,34 eur tekućim od 1. veljače 2020. do isplate i to sve po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena do 31. prosinca 2022., a od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2024. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine,

- imovinske štete od 637,07 eur tekućim od 20. veljače 2025. kao dana presuđenja pa do isplate, po stopi zateznih kamata na odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovca i osobe javnog prava određuje se, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku Hrvatski ured za osiguranje iz Zagreba, Martićeva 71, da isplati tužitelju ŠŽ iz [adresa], na ime izgubljene zarade iznos od 6.952,50 eur sa zateznim kamatama po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena do 31. prosinca 2022., a od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2024. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, tekućim na iznose od:

- 24,61 eur od 15. studenoga 2017. do isplate

- 180,47 eur od 15. prosinca 2017. do isplate

- 180,47 eur od 15. siječnja 2018. do isplate

- 138,06 eur od 15. veljače 2018. do isplate

- 216,25 eur od 15. ožujka 2018. do isplate

- 172,51 eur od 15. travnja 2018. do isplate

- 172,51 eur od 15. svibnja 2018. do isplate

- 172,51 eur od 15. lipnja 2018. do isplate

- 172,51 eur od 15. srpnja 2018. do isplate

- 172,51 eur od 15. kolovoza 2018. do isplate

- 172,51 eur od 15. rujna 2018. do isplate

- 199,43 eur od 15. listopada 2018. do isplate

- 172,51 eur od 15. studenoga 2018. do isplate

- 172,51 eur od 15. prosinca 2018. do isplate

- 172,51 eur od 15. siječnja 2019. do isplate

- 175,33 eur od 15. veljače 2019. do isplate

- 175,33 eur od 15. ožujka 2019. do isplate

- 175,33 eur od 15. travnja 2019. do isplate

- 83,58 eur od 15. svibnja 2019. do isplate

- 117,18 eur od 15. lipnja 2019. do isplate

- 181,10 eur od 15. srpnja 2019. do isplate

- 175,38 eur od 15. kolovoza 2019. do isplate

- 181,10 eur od 15. rujna 2019. do isplate

- 181,10 eur od 15. listopada 2019. do isplate

- 156,28 eur od 15. studenoga 2019. do isplate

- 181,10 eur od 15. prosinca 2019. do isplate

- 241,40 eur od 15. siječnja 2020. do isplate

- 315,02 eur od 15. veljače 2020. do isplate

- 371,78 eur od 15. ožujka 2020. do isplate

- 258,75 eur od 15. travnja 2020. do isplate

- 186,63 eur od 15. svibnja 2020. do isplate

- 333,94 eur od 15. srpnja 2020. do isplate

- 315,02 eur od 15. kolovoza 2020. do isplate

- 320,76 eur od 15. rujna 2020. do isplate,

sve u roku od 15 dana.

III. Nalaže se tuženiku da isplati tužitelju prouzročene parnične troškove u iznosu od 7.575,45 eur sa zateznim kamatama tekućim od 20. veljače 2025. kao dana presuđenja pa do isplate, po stopi zateznih kamata na odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovca i osobe javnog prava određuje se, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

IV. S tužbenim zahtjevom na ime neimovinske štete, imovinske štete i izgubljene zarade preko dosuđenoga tužitelj se odbija kao neosnovanim.

V. Sa zahtjevom za naknadom parničnog troška preko dosuđenoga tužitelj se odbija kao neosnovanim.

Obrazloženje

1. Tužitelj je ustao tužbom protiv tuženika dana 26. listopada 2020. radi naknade štete s osnova posljedica koje je pretrpio u prometnoj nesreći koja se dogodila dana 26. listopada 2017. te isplate izgubljene zarade za period kada je bio spriječen raditi zbog posljedica koje je trpio u ovoj prometnoj nesreći u iznosu od 130.300,00 kn na ime naknade štete i 48.950,65 kn na ime izgubljene zarade, da bi tijekom postupka, a nakon provedenog medicinskog i financijsko knjigovodstvenog vještačenja postavio konačni tužbeni zahtjev u pisanom podnesku od 27. kolovoza 2024. i to na iznos od 12.010,75 eur s osnova naknade štete te 8.690,63 eur s osnova izgubljene zarade.

2. U tužbi tvrdi da se prometna nesreća dogodila 26. listopada 2017. oko 18,35 sati na 11 km, 5. dionice Državne ceste broj 7, na dijelu Široko Polje - Vuka u kojoj je sudjelovao on upravljajući teretnim automobilom - Caddy oznake [registarska oznaka] upravljajući vozilom u smjeru jug-istok i vozač neregistriranog i neosiguranog traktora marke " PŽ" LŽ, a za koji traktor je bila priključena prikolica marke "Belje" koja također nije bila osigurana i koja je bila neosvijetljena, odnosno tehnički neispravna i uz to prekrivena crnom folijom te je uslijed takvih okolnosti došlo do udara desne bočne strane njegovog vozila u bočni nastavak osovine zadnjeg lijevog kotača traktora. Vođen je prekršajni postupak protiv njega u svezi s ovom prometnom nesrećom pred Prekršajnim sudom u Osijeku, Stalna služba u Đakovu poslovni broj P- 480/2018 u kojem je on pravomoćno oslobođen optužbe i u prekršajnom postupku je utvrđeno da tužitelj nije mogao uočiti neosvijetljeni traktor koji se kretao na cesti, posebno ako se ima u vidu bočni produženi nastavak osovine na kotaču traktora pa je po mišljenju tužitelja za ovu prometnu nesreću isključivo odgovoran vozač neosiguranog traktora.

3. Dana 31. siječnja 2020. tužitelj je podnio tuženiku odštetni zahtjev koji je tuženik otklonio s obrazloženjem da je za prometnu nesreću odgovoran tužitelj zbog neprilagođene brzine.

4. Tužitelj u tužbi tvrdi i smatra da je za ovu prometnu nesreću odgovoran tuženik temeljem odredbe čl. 29. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine", broj 151/05…152/14 - dalje: ZOOP) jer je prometnu nesreću prouzrokovao i za nju je odgovoran vlasnik neosiguranog traktora jer je ovim traktorom upravljao kršeći prometna pravila Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine", broj 67/08…64/15 - dalje: ZSPC) pa je zbog njegovih protupravnih radnji i upravljanjem neosiguranim traktorom u prometu nastala šteta za koju sukladno čl. 1046. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05…78/15 - dalje: ZOO) je odgovoran tuženik. Nadalje, ističe da je u ovoj prometnoj nesreći zadobio ozljede vrata, ramena i palca za koje je priložio medicinsku dokumentaciju uz tužbu, a od kojih ozljeda se tužitelj liječio i oporavljao dugi vremenski period pa je čak imao 2020. i operativni zahvat, a u tom periodu nije mogao niti raditi pa je primao naknadu zbog privremene nesposobnosti za rad koja je bila manja od njegove mjesečne plaće, a tijekom postupka je samo dodao da je 31. ožujka 2021. i prestao raditi kod svog poslodavca temeljem odluke o otkazu Ugovora o radu zbog osobno uvjetovanih razloga jer mu poslodavac nije mogao osigurati rad na radnom mjestu primjerenom njegovom zdravstvenom stanju. U prilog ovih svojih navoda dostavio je i isplatne liste o isplati naknade za vrijeme privremene nesposobnosti za rad i izvješća o privremenoj nesposobnosti za rad za razdoblje od listopada 2017. pa do zaključno 31. ožujka 2021. s povremenim prekidima.

5. U odgovoru na tužbu tuženik je priznao pasivnu legitimaciju u ovome sporu, ali je osporio nastanak štetnog događaja na način kako to u tužbi interpretira tužitelj generalno osporavajući da bi za predmetnu nesreću bio odgovoran vozač neosiguranog traktora s neosiguranom prikolicom, navodeći da tužitelj nije pružio nikakve dokaze iz kojih bi se sa sigurnošću moglo utvrditi da je šteta nastala krivnjom vozača neosiguranog traktora, već naprotiv, smatra da iz priležeće dokumentacije uz tužbu proizlazi da je za prometnu nesreću, a potom i posljedice iste isključivo odgovoran tužitelj zbog neprilagođene brzine uvjetima vožnje. Podredno je istaknuo i prigovor suodgovornosti tužitelja zbog nevezivanja sigurnosnim pojasom, a osporavao je i visinu postavljenog tužbenog zahtjeva kao neprimjerenu karakteru zadobivenih ozljeda. Osporava i da je zdravstveno stanje tužitelja poslije prometne nesreće isključivo posljedica zadobivenih povreda u istoj ukazujući da zdravstveno stanje tužitelja prije same nesreće može u većoj ili manjoj mjeri imati utjecaj na njegovo zdravstveno stanje, pogotovo što iz navoda tužbe proizlazi da je tužitelj bio nesposoban za rad gotovo tri godine, a što se tiče tužbenog zahtjeva za izgubljenu zaradu navodi da je nesporno da je tužitelj kritične zgode upravljao teretnim vozilom u vlasništvu svog poslodavca pa bi iz toga proizlazilo da se u konkretnom slučaju radi o ozljedi na radu ili u svezi s radom pa je onda ovu nesreću trebalo prijaviti kao ozljedu na radu u kojem slučaju tužitelj ne bi gubio na zaradi, odnosno ne bi bilo osnova za izgubljenu zaradu jer bi primao punu plaću, a taj propust ne bi smio biti na teret tuženika. Uz sve navedeno istaknuo je i prigovor zastare na ime potraživanja štete s osnova izgubljene zarade, osporava i tijek zakonskih zateznih kamata za neimovinsku štetu smatrajući da zakonske zatezne kamate na neimovinsku štetu teku od dana donošenja prvostupanjske presude, osporava i zatraženi trošak sastava odštetnog zahtjeva u mirnom postupku iz razloga jer isti ne predstavlja nužnu pretpostavku prije utuženja i ne predstavlja parnični trošak.

6. Da bi utvrdio odlučne činjenice, sud je pročitao mnogobrojnu i opširnu medicinsku dokumentaciju za tužitelja, izvršio uvid u njegov zdravstveni karton, pročitao izvješća o privremenoj nesposobnosti za rad (doznake o bolovanju), pročitao isplatne liste o isplati plaća, odnosno naknada za vrijeme nesposobnosti za rad, pročitao odluku o otkazu Ugovora o radu tužitelju od 31. ožujka 2021., proveo prometno vještačenje, medicinsko vještačenje i financijsko knjigovodstveno vještačenje te saslušao tužitelja i svjedoka LŽ, vozača traktora, koji je sudjelovao u ovoj prometnoj nesreći te izvršio uvid u prekršajni spis Prekršajnog suda u Osijeku, Stalna služba u Đakovu poslovni broj P-480/2018..

7. Na temelju tako provedenog dokaznog postupka, sud smatra tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti osnovanim (s neznatnim dijelom tužbenog zahtjeva tužitelj je odbijen).

8. Da bi utvrdio da li je tužbeni zahtjev tužitelja prije svega osnovan trebalo je saslušati tužitelja i svjedoka LŽ na okolnosti nastanka prometne nesreće i provesti vještačenje radi utvrđenja pod kojim okolnostima je došlo do ove prometne nesreće, odnosno tko je odgovoran za nastalu prometnu nesreću, da li tužitelj upravljajući teretnim vozilom ili vozač neosiguranog i neosvijetljenog traktora za kojeg podredno odgovara tuženik te izvršio uvid u prekršajni spis Prekršajnog suda u Osijeku, Stalna služba u Đakovu poslovni broj P-480/2018..

9. Tužitelj saslušan kao stranka na zapisniku dana 21. travnja 2022. je iskazao da je kritične zgode išao u privatni šoping u Osijek, da je na ravnom dijelu ceste Đakovo - Osijek između Širokog Polja i Vuke vozeći pod kratkim svjetlima jer mu je u susret išao automobil nakon što se mimoišao ispred sebe je ugledao prikolicu omotanu crnom folijom na udaljenosti po njegovoj procjeni 10 - 15 m, naglim pokretom je pokušao izbjeći kontakt, pri tom pokušaju čak je zahvatio i komad crne folije s kojom je prekrivena prikolica i nije udario u prikolicu pa kad je već pomislio da je uspio izbjeći kontakt osjetio je udarac prednjeg desnog dijela automobila počevši od prednjeg blatobrana i suvozačevih vrata koja se su i skinula dok su zadnja vrata (klizna) zadobila velika udubljenja pa kada se zaustavio na otprilike nekoliko metara ispred traktora vidio je da ni predmetni traktor i prikolica uopće nisu bili osvijetljeni. Istaknuo je da je prije samog kontakta vozilom se kretao brzinom između 60 - 70 km/h pod režimom kratkih svjetala, da je u trenutku kada je naglim pokretom volana ulijevo pokušao izbjeći kontakt s prikolicom smanjio brzinu te je kočenjem smanjio brzinu, ali kontakt nije izbjegao s produženim dijelom osovine kotača traktora. Tvrdi da je nakon nesreće vidio da na desnoj strani prikolice ima mali reflektirajući crveni trokut koji se inače vidi na fotografijama fotoelaborata prekršajnog spisa i to na slici F4 i F11, ali se on sada vidi zato što je on prilikom pokušaja izbjegavanja kontakta s prikolicom najprije imao kontakt sa crnom folijom koju je zahvatio, a s kojom je bio omotan teret na prikolici, da bi tek onda desnim bočnim dijelom udario u produženi dio osovine zadnjeg lijevog kotača koji je bio po njemu izbočen oko 60 cm i dobro se vidi na fotoelaboratu prekršajnog spisa na slikama F7, F14 i F15, a da se traktor kretao bliže središnjoj liniji kolničkog traka nego bankini. Također je iskazao da je nakon ove prometne nesreće i povreda koje je zadobio ga Hitna medicinska pomoć odvezla u Klinički bolnički centar Osijek gdje su mu konstatirane povrede vratne kralježnice, desne ruke s prstima i povrede ramena, da je nakon pregleda u Kliničkom bolničkom centru Osijek pušten kući, da je oko tri mjeseca nosio ovratnik oko vrata, ali kada ga je skinuo počele su se javljati vrtoglavice i ostale tegobe koje su sve navedene u medicinskoj dokumentaciji, imao je čak i operativni zahvat, a 31. ožujka 2021. do kada je bio na bolovanju mu je ujedno i prestao radni odnos kod poslodavca kod kojeg je prethodno radio, da je bio kontinuirano na bolovanju zbog posljedica povreda iz ove prometne nesreće dvije godine, da su ga zbog dugotrajnog bolovanja nakon toga skinuli s bolovanja, ali prekid je trajao svega 15 dana jer je ponovno imao zdravstvenih problema pa je opet morao na bolovanje radi provođenja daljnjeg liječenja, s tim da još uvijek ne smije raditi nagle pokrete s glavom, ne smije dizati teški teret.

10. Svjedok LŽ je iskazao da se kritične zgode kretao Državnom cestom od Širokog Polja u smjeru Vuke i imao je namjeru skrenuti u polje na prvom skretanju desno na poljski put, ali se otprilike 200 m prije tog skretanja dogodila ova prometna nesreća. Naveo je da je u polje vozio traktorom i prikolicom sjemensko žito, da je preko toga tereta bila crna folija kako se vidi na fotoelaboratu, ali da se na desnoj strani prikolice vidi reflektirajući crveni trokut, da je te zgode traktor bio osvijetljen prednjim i zadnjim svjetlima, ali da prikolica nije bila osvijetljena, da je točno da je u trenutku štetnog događaja bio mrak, da u trenutku prometne nesreće nije bio gust promet i nije bilo vozila na cesti te je on u jednom trenutku samo čuo udarac u zadnji lijevi kotač traktora, da je točno da na zadnjim kotačima traktora produžetak osovine koji je dugačak 40 cm, da je vozač automobila ostao na desnom kolničkom traku, dakle nije prešao na lijevi kolnički trak gledano u smjeru njihovog kretanja i da nije primijetio poslije prometne nesreće da je vozač automobila imao vidljivih povreda. Također je iskazao da se on kretao traktorom brzinom negdje oko 25 km/h, da još nije bio u fazi skretanja udesno jer mu je do skretanja ostalo 200 m i da ne zna kojom se brzinom kretao vozač osobnog automobila u trenutku i neposredno prije same nesreće.

11. Uvidom u prekršajni spis Prekršajnog suda u Osijeku, Stalna služba u Đakovu poslovni broj P-480/2018 utvrđeno je da je presudom broj gornji od 26. prosinca 2017., a koja je postala pravomoćna 4. rujna 2018., tužitelj kao okrivljenik oslobođen od optužbe da bi dana 26. listopada 2017. oko 18,35 sati na 11 km, 5. dionice, Državne ceste broj 7, na dijelu Široko Polje - Vuka, upravljao teretnim automobilom registarskih oznaka [registarska oznaka] krećući se navedenom cestom od smjera juga u smjeru istoka, a da nije prilagodio brzinu vidljivosti i preglednosti tako da nije pravovremeno uočio traktor marke "John Deere" koji nije bio registriran niti osiguran, a koji je najveće širine 3,00 m, sa kojim je vukao prikolicu marke "Belje", koja također nije registrirana i nije bila tehnički ispravna, to jest na zadnjoj strani nisu radila svjetla, a kojim traktorom i prikolicom je upravljao LŽ pa je na istočnoj strani kolnika, došlo do udara desne bočne strane teretnog vozila u bočni nastavak osovine zadnjeg lijevog kotača, dakle oslobođen je od optužbe da bi počinio prekršajno djelo izazivanja prometne nesreće opisano po čl. 59. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama isključujući, dakle krivnju okrivljenika, ovdje tužitelja, za ovo prekršajno djelo.

12. Vještak prometne struke FŽ je u svom pisanom nalazu i mišljenju (list spisa 437 - 451) temeljem zapisnika o očevidu i ostale dokumentacije iz spisa Policijske postaje Đakovo koja je provela očevid ove prometne nesreće utvrdio da nije moguće prometno-tehnički jednoznačno odrediti da li su neposredno prije kontakta, odnosno nastanka ove prometne nesreće bili ispunjeni nužni prometno-tehnički uvjeti za odstupanje od pravila upotrebljavanja dugih svjetala, odnosno umjesto dugih svjetala upotrebljavati kratka svjetla, no u svom iskazu tužitelj navodi da mu je prethodno u susret išao automobil s kojim se mimoišao, a onda je ispred sebe ugledao prikolicu neosvijetljenu sa crnom folijom. Nadalje, vještak je, a temeljem uvida u zapisnik o očevidu gdje je nedvojbeno konstatirano, utvrdio da prikolica traktora u trenutku kontakta nije bila osvijetljena pa je predstavljala neosvijetljenu zapreku u noćnim uvjetima, a da su na prikolici bila stražnja svjetla ona su dobro vidljiva, već iz daljine 500 m jer zrače vlastitu gustoću svjetlosti, a isto tako je konstatirao da priključna vozila koja su šira od 2,10 m moraju imati i gabaritna svjetla. Uzevši u obzir sve egzaktne parametre iz zapisnika o očevidu i fotoelaborata koji se nalazi u spisu Prekršajnog suda koji je vještaku bio dostupan jer je priklopljen spisu, utvrdio je da je sigurnosna brzina teretnog automobila kojim je upravljao tužitelju prema konkretnoj situaciji pri kojoj bi se isti mogao zaustaviti prije naleta na pokretnu istosmjernu zapreku 66 km/h, a da je početna brzina teretnog automobila prije početka kočenja iznosila 77 km/h, a što dalje znači da do prometne nesreće ne bi došlo da je tužitelj upravljao teretnim automobilom s dugim svjetlima jer bi neoznačenu i neosvijetljenu zapreku uočio najmanje 100 m ispred vozila pod uvjetom da nisu bili ispunjeni nužni prometno- tehnički uvjeti za korištenje kratkog svjetla za osvjetljavanje ceste, odnosno da je upravljao brzinom manjom od 66 km/h uz korištenje kratkog svjetla kočenjem bi zaustavio automobil prije udara u pokretnu neoznačenu i neosvijetljenu istosmjernu prikolicu koju je za sobom vukao traktor, a daljnji uvjet za izbjegavanje prometne nesreće je da je vozač traktora upravljao s traktorom i prikolicom sa pravilno označenom i osvijetljenom prikolicom (crna cerada na prikolici je dodatno otežavala pravovremeno uočavanje i prepoznavanje neposredne opasnosti) koja tako neosvijetljena i neoznačena je prometno-tehnički teško uočljiva zapreka i opasna zapreka radi "podvlačenja" svjetlosnog snopa vozila straga pod tovarni sanduk prikolice. Valja napomenuti da je vještak u svom nalazu i mišljenju vrlo jasno obrazložio prometno-tehničke objektivne i subjektivne uvjete i mjere za prilagođavanje brzine prometno-tehničkoj predvidivosti zapreka na cesti pa ih je podijelio u tipične i netipične zapreke, a prometno netipične su iznimne pojave koje se ne mogu predvidjeti i koje vozač nije bio dužan uzeti u obzir pri čemu, dakle onda mora imati pojačani obzir i pažnju, a predvidive zapreke podredno znače mogućnost pravodobnog zaustavljanja prije zapreke, s tim da je konstatirao u konkretnom slučaju da je uzeo u obzir pri davanju nalaza i mišljenja upravljanje vozilom noću na neosvijetljenoj cesti.

13. Dakle, konkretan zaključak vještaka je da bi se prometna nesreće izbjegla da je vozač traktora upravljao pravilno označenom i neosvijetljenom prikolicom, a u konkretnom slučaju je crna cerada na prikolici dodatno otežavala pravovremeno uočavanje i prepoznavanje neposredne opasnosti i time je bila teško uočljiva i opasna zapreka, ali i da je tužitelj upravljao svojim vozilom brzinom manjom od 66 km/h uz korištenje kratkog svjetla jer bi tada kočenjem zaustavio svoje vozilo prije udara u ovu pokretnu neoznačenu i neosvijetljenu istosmjernu zapreku. Ovom nalazu i mišljenju sud u cijelosti kao vrlo stručnom, osnovanom i u skladu sa pravilima struke i u skladu sa zadatkom koju je vještaku dao sud u rješenju kojim ga je odredio za vještaka u cijelosti poklanja svoju vjeru, a prigovore tužitelja i tuženika na koje je vještak odgovorio i na raspravi na kojoj je usmeno dopunio nalaz i mišljenje objašnjavajući i razjašnjavajući prigovore i pitanja stranaka u cijelosti odgovorio na sve nedoumice (po mišljenjima stranaka) i nije bilo razloga da se prihvati novo vještačenje prometne struke na iste okolnosti pa je stoga taj prijedlog sud odbio kao neosnovan i koji bi samo dodatno produžio tijek trajanja ovog postupka koji inače zbog svoje složenosti nije trajao kratko, a svi zaključci iz nalaza i mišljenja vještaka su stručni, logični, potpuno objašnjeni, a prigovori stranaka se po mišljenju suda uglavnom odnose na neslaganje sa zaključcima vještaka jer im ne idu u prilog.

14. Slijedom toga, sud smatra da je u konkretnom slučaju odgovornost tužitelja i tuženika za ovu prometnu nesreću u omjeru 20:80, odnosno da je tužitelj sa 20% doprinio nastanku ove nesreće jer je vozio kritične zgode brzinom većom od 66 km/h, a vještak je utvrdio da je vozio brzinom od 77 km/h bez obzira što je na tom dijelu ceste dopuštena brzina 90 km/h, ali smatra da je puno veća odgovornost za ovu prometnu nesreću vozača traktora koji je u noćnim uvjetima na neosvijetljenoj cesti upravljao traktorom s prikolicom na kojoj je bio teret koji je dodatno crnom ceradom bio prekriven koja crna folija je prekrivala cijelu zadnju i lijevu bočnu stranu prikolice, na zadnjoj strani sezala je skroz do same ceste i da je ovakva neosvijetljena i neoznačena prikolica u ovim noćnim uvjetima na neosvijetljenoj cesti predstavljala opasnu i teško uočljivu zapreku i zato smatra da je iz tih razloga doprinos ovoj prometnoj nesreći vozača traktora, odnosno tuženika 80%.

15. Dakle, konačno sud je utvrdio da se radi o podijeljenoj odgovornosti za ovu prometnu nesreću i to tuženika 80%, a tužitelja 20%.

16. Što se tiče visine postavljenog tužbenog zahtjeva, da bi utvrdio pravednu i pravičnu naknadu za posljedice koje tužitelj trpi zbog povreda zadobivenih u ovoj nesreći pročitana je sva priležeća, a opširna medicinska dokumentacija, cjelokupni zdravstveni karton tužitelja i provedeno medicinsko vještačenje po vještaku prim. Marcelu Marcikiću, dr. med., specijalistu neurokirurgije i stalnom sudskom vještaku, koji je temeljem te opširne medicinske dokumentacije i pregleda tužitelja dana 15. rujna 2022. donio konačan zaključak da je liječenje tužitelja provedeno prema Pravilima medicinske struke i shodno kliničkim nalazima, dijagnostičkim pretragama i tegobama tužitelja završeno je nakon provedene rehabilitacije tj. nakon nepune tri godine nakon ozljeđivanja u ovoj prometnoj nesreći, a rehabilitacija je tužitelju preporučena 12. lipnja 2020. pa je sukladno gornjim navodima liječenje tužitelja i završeno sredinom 2020. (rehabilitacija u toplicama je uobičajeno u trajanju od 21 dan).

17. Vještak je, dakle temeljem navedene i u spisu priložene medicinske dokumentacije utvrdio da je u prometnoj nesreći tužitelj trpio trzajnu ozljedu vrata, natučenje lijevog ručnog zgloba, natučenje lijevog ramena i opeklinu lijeve šake drugog stupnja, konstatirajući da je prilikom pregleda u Kliničkom bolničkom centru Osijek učinjena i radiološka obrada kojom je isključen prijelom kralježnice, šake, lijeve ključne kosti i prsnog koša. Analizirajući tijek liječenja tužitelja od svakog pregleda, kontrole ili snimanja po preporuci liječnika, a koje je vještak pomno konstatirao i pojasnio i nakon osobnog pregleda tužitelja 15. rujna 2022. mišljenja je da navedene ozljede tužitelja koje je doživio u ovoj prometnoj nesreći se kvalificiraju kao obična, teška tjelesna ozljeda.

18. Svoje konačno mišljenje o trpljenju fizičkih bolova, straha i naruženosti, odnosno umanjenja opće životne aktivnosti te potrebne tuđe pomoći i njege dao je u pisanom nalazu i mišljenju (list spisa 419 - 422), dopunio u pisanom podnesku od 18. travnja 2023., ali se posebno u ovom podnesku osvrnuo i na tužiteljevu privremenu nesposobnost za rad, a sve je onda dopunski pojasnio na ročištu dana 14. studenog 2023. na kojem je ostao u cijelosti kod svog pisanog nalaza i mišljenja samo je pojasnio tuženiku da bez obzira na degenerativne promjene utvrđene kod tužitelja iz zdravstvenog kartona tužitelj prema stanju medicinske dokumentacije prije prometne nesreće nije imao tegoba sa vratnom kralježnicom, da je prometna nesreća proizvela prsnuće ligamenata oko diska zbog čega je nastala ekstruzija i zbog čega je morao biti operiran jer bi inače došlo do teškog neurološkog oštećenja i moguće oduzetosti, a prethodne degenerativne promjene nisu utjecale na nastanak ove ozljede, a posebno ne na posljedice ozljeđivanja, isključio je i utjecaj ozljede koju je tužitelj pretrpio 2008. također u prometnoj nesreće, a radi se o banalnoj ozljedi glave koja je kroz 10 dana liječenja analgeticima i radi se o lakoj tjelesnoj ozljedi koja nema utjecaja na posljedice tužiteljeve ozljede vratne kralježnice iz ovog štetnog događaja. Posebno je pojasnio i prigovor tuženika da u spisu ne prileži RTG snimka vratne kralježnice tužitelja od 26. listopada 2017. i 9. siječnja 2018., ali iz priležeće medicinske dokumentacije je razvidno da su te snimke samo isključile prijelom vratne kralježnice što im je i svrha i ne utječu na njegov nalaz i mišljenje jer nisu u spisu i nije izvršio uvid u iste. Što se tiče izvješća o radnoj nesposobnosti tužitelja - doznakama za bolovanje vještak je konstatirao da na doznakama piše šifra dijagnoze degenerativne promjene koju šifru inače liječnici opće medicine i pišu i po njegovom mišljenju vrijeme provedeno na bolovanju prema ovim doznakama liječnika obiteljske medicine su u uzročnoj vezi s posljedicama prometne nesreće bez obzira što nisu uvijek u kontinuitetu jer se bolovanja otvaraju prema potrebi te je samo ustvrdio da je povreda vratne kralježnice iz ovog štetnog događaja u konačnici dovela i do operacije vratne kralježnice te smatra da su ova bolovanja tužitelja opravdana s obzirom na tijek liječenja tužitelja poslije prometne nesreće, jedino je naveo da se ne može očitovati o bolovanju u periodu prva tri mjeseca 2021. jer ne zna zbog čega je u tom periodu tužitelj bio na bolovanju, ali se smatra stručnim protumačiti razloge otvaranja bolovanja.

19. Na temelju takvog opširnog, stručnog, uvjerljivog nalaza i mišljenja kojeg sud prihvaća u cijelosti, a sve opetovano ponavljane prigovore tuženika o nedorečenosti i nestručnosti ovog vještaka što se tiče uzročne veze nesreće i nesposobnosti tužitelja za rad te predlaganje novog vještačenja sud nije mogao prihvatiti kao osnovane jer upravo suprotno je i proizašlo iz ovog vrlo stručnog kako pisanog tako i usmenog nalaza vještaka Marcela Marcikića koji je po mišljenju suda i stručno i uvjerljivo i logično obrazložio kompletnu medicinsku dokumentaciju tužitelja u ovom vremenskom periodu dok se liječio od posljedica štetnog događaja koji je predmet ovoga spora i kao takav nema razloga ne povjerovati u njega pa je zato sud odbio daljnje prijedloge za provođenje novog medicinskog vještačenja, a tako i vještaka medicine rada te kombiniranog prometnog i sudsko-medicinskog vještačenja po vještaku prometne struke i medicine-patologu jer su i nalaz vještaka prometne struke i nalaz vještaka medicinske struke po ocjeni ovog suda u cijelosti odgovorili na sva pitanja o uzročno- posljedičnoj vezi ovog štetnog događaja i posljedica ozljeda zadobivenih u ovoj prometnoj nesreći i zato oba ova nalaza u cijelosti sud prihvaća bez potrebe provođenja drugih bilo prometnih bilo sudsko-medicinskih ili drugih vještačenja.

20. S obzirom na sve gore obrazloženo, dakle, sud smatra da je i potraživanje tužitelja s osnova neimovinske i imovinske štete također osnovano.

21. U tom smislu, a sve s obzirom da je vještak medicinske struke u svom nalazu i mišljenju utvrdio da je tužitelj zbog zadobivenih ozljeda trpio bolove jakog intenziteta do 3 dana nakon nesreće i 24 sata nakon operacije, bolove srednjeg intenziteta do 15 dana nakon ozljede i 3 dana nakon operacije, bolove slabog intenziteta i trajnog karaktera do 45 dana nakon ozljede i 15 dana nakon operacije te bolove slabog intenziteta i povremenog karaktera koje je uzeo u obzir pri pojačanim naporima, sud smatra da je pravedna i pravična naknada za ovaj vid štete iznos od 1.900,00 eur, a s obzirom na doprinos tužitelja nastanku štetnog događaja to je iznos od 1.520,00 eur koji iznos je tužitelju i dosuđen, a s preostalim utuženim iznosom preko dosuđenoga tužitelj je odbijen kao neosnovanim.

22. Nadalje, što se tiče pretrpljenog straha, a temeljem nalaza i mišljenja vještaka sud u cijelosti prihvaća da je tužitelj trpio primarni strah jakog intenziteta i kratkog trajanja u trenutku neposredno prije sudara, zatim sekundarni strah jakog intenziteta do 2 dana nakon nesreće, srednjeg intenziteta do 10 dana te slabog intenziteta do 30 dana u smislu zabrinutosti za svoje zdravstveno stanje i moguće komplikacije na koje je upozoren, prije operacije vratne kralježnice trpio je slabi strah 15 dana, srednje jaki strah kroz 5 dana, a nakon operacije je trpio slabi strah kroz 10 dana u smislu zabrinutosti za zacjeljivanje rane i uspjeh operacije, a imao je i produženu psihičku reakciju na stresni događaj koja je privremenog karaktera i trajala je oko 3 - 4 mjeseca, ali je uspješno sanirana lijekovima po preporuci psihijatra i zato je vrijeme tužitelj trpio slabi strah povremeno 2 - 3 sata dnevno kroz 3 mjeseca pa sud smatra da je pravedna i pravična naknada za cjelokupni pretrpljeni strah iznos od 2.800,00 eur, a s obzirom na doprinos tužitelja štetnom događaju to je iznos od 2.240,00 eur koji je tužitelju i dosuđen, a s preostalim iznosom tužitelj je odbijen kao neosnovanim.

23. Što se tiče naruženosti, sud u cijelosti prihvaća zahtjev tužitelja za pravednom i pravičnom naknadom za naruženost lakog stupnja svakodnevno vidljivu trećima u iznosu od 995,42 eur, ali s obzirom na doprinos tužitelja štetnom događaju dosuđen mu je iznos od 796,34 eur, a s preostalim zahtjevom za naknadom ovog vida štete kao neosnovanim tužitelj je odbijen.

24. Vještak je također u svom nalazu i mišljenju utvrdio da je zbog povreda koje je pretrpio tužitelj u ovoj prometnoj nesreći i posljedica istih, a uzevši u obzir spol, zanimanje i dob tužitelja došlo do trajnog umanjenja opće životne aktivnosti zbog smanjenja funkcije vratne kralježnice i posljedično slabije snage obje ruke u visini oko 25% pa sud smatra da je pravedna i pravična naknada za smanjenu životnu aktivnost iznos od 5.000,00 eur, no opet cijeneći doprinos tužitelja štetnom događaju tužitelju je dosuđen iznos od 4.000,00 eur.

25. Sukladno gornjem, dakle s osnova pretrpljene neimovinske štete, odnosno pravična naknade u slučaju povrede prava osobnosti, vodeći računa o trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševne boli, straha, naruženosti i smanjenja opće životne aktivnosti, a temeljem odredbe čl. 1100. st. 1., 2. i 3. ZOO-a, sud je tužitelju dosudio pravičnu novčanu naknadu za sve gore navedeno u ukupnom iznosu od 8.556,34 eur, dok je s preostalim zahtjevom za naknadu neimovinske štete tužitelj odbijen.

26. Što se tiče tužbenog zahtjeva tužitelja za naknadu imovinske štete s osnova tuđe pomoći i njege, sud je u cijelosti prihvatio utuženi iznos od 796,34 eur kako to u svom konačno postavljenom tužbenom zahtjevu potražuje tužitelj, a koji onda s obzirom na doprinos tužitelja štetnom događaju iznosi 637,07 eur, a sve s obzirom na zaključak i mišljenje vještaka da je tužitelju bila potrebna tuđa pomoć i njega u ukupnom trajanju od 2 sata dnevno, 120 dana, odnosno 240 sati x 25,00 kn sat, dakle 6.000,00 kn, odnosno izraženo u sada važećoj valuti 796,34 eur jer je prema zadobivenim povredama i posljedicama tužitelj zaista ima potrebu za tuđom pomoći i njegom po 2 sata dnevno u svim fazama svog oporavka od posljedica prometne nesreće pa je onda tužitelju i dosudio iznos od 637,07 eur, a s preostalim tužbenim zahtjevom kao neosnovanim tužitelj je odbijen.

27. U odnosu na postavljeni tužbeni zahtjev za izgubljenom zaradom tijekom liječenja od posljedica ovog štetnog događaja, sud je proveo financijsko knjigovodstveno vještačenje po vještaku Tonki Vulić koja je u svom pisanom nalazu i mišljenju, a potom i na raspravi dana 23. siječnja 2025. utvrdila, a sve prema zadatku kojeg joj je dao sud iz rješenja od 4. lipnja 2024. da izračuna izgubljenu zaradu za točno taksativno nabrojane mjesece i dane od 27. listopada 2017. pa do 31. ožujka 2021. kao razliku između plaće koju u tom periodu zbog privremene nesposobnosti za rad tužitelj nije primao i naknade zbog privremene nesposobnosti za rad koju je u tom periodu primao pa je vještak utvrdio da je to iznos od 8.690,63 eur specificirano po mjesečnim razlikama i s danom dospijeća od 15.-tog idućeg mjeseca za prethodni mjesec, a kako je vještak u cijelosti pojasnio tuženiku i prigovore koji se odnose na podatke koje je uzimala za izračun izgubljene zarade vještak je vrlo stručno i logično pojasnio da je koristila sve podatke iz dokumenata koji se nalaze u spisu, a onda je još dodatno od poslodavca tužitelja zatražila i uz nalaz dostavila podatke koji su ju joj manjkali za davanje stručnog nalaza i mišljenja pa ovakvom nalazu i sud i stranke u cijelosti vjeruju, odnosno ni tuženik više nije stavljao dodatne prigovore na iste pa sud isti u cijelosti i prihvaća kao stručan, uvjerljiv i osnovan i stoga je tužitelju sukladno njegovom doprinosu nastanku štetnog događaja dosudio 80% utuženog iznosa ili 6.952,50 eur s osnova izgubljene zarade, a sve kako je i presuđeno kao u izreci ove presude, a s preostalim tužbenim zahtjevom preko dosuđenoga tužitelj je odbijen kao neosnovanim.

28. Tuženik je tijekom postupka istaknuo i prigovor zastare tužiteljeva potraživanja s osnova izgubljene zarade pozivajući se na trogodišnji zastarni rok povremenih tražbina smatrajući da je izgubljena zarada povremena tražbina što je točno, no kako pravo iz kojeg proistječe povremena tražbina što je u konkretnom slučaju važno cijeniti na utužene tražbine tužitelja s osnova izgubljene zarade primjenjuje se na povremene tražbine zastarni rok iz čl. 227. st. 1. ZOO-a je pravo iz kojeg je proistekla povremena tražbina tužitelja nije zastarjelo s obzirom na izgubljenu zaradu čija je najstarija tražbina iz mjeseca listopada 2017., a tužba je podnesena 26. listopada 2020. pa je nesporno da tužiteljeva tražbina s ovog osnova nije zastarjela i prigovor zastare tuženika je odbijen kao neosnovan. Isto tako, kao neosnovan je odbijen prigovor tuženika na tijek zakonskih zateznih kamata jer je tužitelj zakonito zahtijevao pripadajuće zakonske zatezne kamate na dužne iznose i to na neimovinsku štetu od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, odnosno tužbe, a isti je podnesen tuženiku 31. siječnja 2020. pa zakonske zatezne kamate teku od 1. veljače 2020. pa do isplate kako je tužitelj i utužio, a na imovinsku štetu kamate teku od dana presuđenja kao dana utvrđenja visine te štete.

29. Kako je tužitelj uspio u ovom sporu u najvećem dijelu, odnosno sa osnovanošću 100%, a sa visinom 80%, odnosno u konačnici sa 90%, to znači da je tuženik uspio sa 10% pa kada se od uspjeha tužitelja oduzme uspjeh tuženika, tužitelj je u ovom sporu uspio sa 80% i stoga mu pripada i parnični trošak srazmjerno uspjehu u sporu u iznosu od 7.575,45 eur, a koji trošak se sastoji od stvarno nastalog troška odštetnog zahtjeva u iznosu od 500,00 eur, sastava tužbe u iznosu od 500,00 eur, troška sastava potrebnog i obrazložena četiri pisana podneska u ukupnom iznosu od 2.000,00 eur, troška zastupanja na dva ročišta na kojima se raspravljalo samo o procesnim pitanjima u iznosu od 250,00 eur svako ročište i troška pristupa na šest ročišta na kojima se raspravljalo o glavnoj stvari u ukupnom iznosu od 3.000,00 eur, što ukupno iznosi 6.500,00 eur, uvećano za pripadajući PDV-e 8.125,00 eur i uvećano za trošak sudske pristojbe na tužbu i presudu u iznosu od 387,46 eur i sve to čini ukupni trošak od 8.512,46 eur, a s obzirom na uspjeh u sporu 80% ovog iznosa predstavlja iznos od 6.810,00 eur kojem trošku je sud dodao u cijelosti priznati trošak za dva vještačenja (medicinsko i financijsko) u iznosu od 765,45 eur pa je tužitelju priznat parnični trošak ovog postupka u ukupnom iznosu od 7.575,45 eur kao je to i odlučeno kao pod točkom III. izreke ove presude, dok je s preostalim dijelom parničnog troška odbijen kako je i odlučeno kao pod točkom V. izreke ove presude.

30. Sukladno obrazloženom, presuđeno je kao u izreci.

U Đakovu, 20. veljače 2025.

Sutkinja

Ljerka Ljulj

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može izjaviti žalbu županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u roku od 15 dana od dana primitka ove presude.

Dostaviti:

1. Tužitelju po punomoćniku

2. Tuženiku po punomoćniku