REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ZADRU

Zadar, Plemića Borelli 9

Poslovni broj: 16 R1-162/2022-27

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski sud u Zadru po sutkinji Meliti Lisici, u pravnoj stvari predlagateljice: PK, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupana po punomoćnici mr. sc. Gordani Šimunov, odvjetnici u Zadru, protiv protustranke: VK, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćniku Slavenu Luštici, odvjetniku u Zadru, radi uređenja međe, 20. veljače 2025.

r i j e š i o  j e

Prekida se postupak radi uređenja međe sve do pravomoćnog okončanja upravnog postupka po tužbi predlagateljice pred Upravnim sudom u Splitu

Obrazloženje

1. Predlagateljica je dana 28. lipnja 2022. podnijela ovom sudu prijedlog radi uređenja međe u kojem navodi da je u zemljišnoj knjizi za k. o. [katastarska općina] upisana nekretnina oznake č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na imenu predlagateljice za cijelo. Predloženik da je vlasnik č. zgr. [katastarska čestica] i č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. U naravi nekretnina predlagateljice oznake č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] da predstavlja višestoljetnu staru obiteljsku kuću s dvorištem. Istu nekretninu predlagateljice od nekretnine oznake č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu trećih osoba dijeli davno izgrađeni međni betonski zid, a međa s predloženikom nije označena zidom, ali nalazi se na pravcu paralelnim s kućom na udaljenosti od cca 0,85 m od kuće, i tako se međa nastavlja i za nekretninu 196/1 i 196/3 sve do javnog puta. Takvo stanje traje stoljećima. Prolaz između nekretnina stranaka jasno je vidljiv, isti omogućava predlagateljici i otvaranje prozora na kući, pristup fasadi i održavanje fasade, i istovremeno služi za odlijevanje oborinskih voda. Međa na udaljenosti od cca 0,85 m je originalna međa koju su prednici predlagateljice nasljeđivali jedni od drugih, takvu među je naslijedila i majka predlagateljice, pa k tome i ona osobno. Kuća se nikada ne bi bila sagradila s prozorima i pravom otvaranja škura prema vani, da nije imala prostor za to. Isto vrijedi i za oborinsku vodu, jer susjedi sigurno nikada ne bi dopustili da oborinska voda pada na njihovu zemlju. I kada se kuća gradila, prije više od 200 godina, postojala su pravila gradnje. Kuće na međi gradile su se drugačije, te s kamenim oznakama na fasadi u obliku ispupčenog kamenja. Takvih oznaka na kućama u [adresa] ima bezbroj, a na kući predlagateljice takve oznake nema. Među između nekretnina stranaka u posljednje vrijeme remeti predloženik navodeći da je međa nekretnina upravo rubni dio kuće predlagateljice što jednostavno nije i ne može biti točno. Unatoč razgovorima, isti ustraje u svojim navodima bazirajući svoje tvrdnje na elaboratu za koji predlagateljica kao prvi susjed nije znala da postoji, niti je na isti ikada dala svoju suglasnost, niti ona a niti susjedi čija se kuća nalazi u nastavku kuće predlagateljice. Prolaz između nekretnina i teren pored kuće, a koje predloženik želi oduzeti, omogućuju, pored otvaranja prozora i odlijevanja oborinskih voda, još i pristup fasadi i održavanje fasade. Sva ova prava predloženik je oduzeo i susjedi ŽK koja je izvanknjižna vlasnica č. zgr [katastarska čestica], a ta se čestica isto ne sastoji samo od kuće, već od kuće i terena pored kuće u širini cca 0,85 m. Isto vrijedi i za česticu predloženika č. zgr. [katastarska čestica], te se i ta čestica sastoji od kuće i terena pored kuće. Na tom terenu pored kuće u širini od 0,85 m, susjeda ŽK i predlagateljica moraju napraviti odvodni kanal u koji će se slijevati oborinska voda s njihovih nekretnina. Obveza predloženika je da taj odvodni kanal provede preko svoje nekretnine na javni put. Za tu su obvezu znali i baka, djed, te majka predloženika, pa za tu obvezu mora znati i sam predloženik. Sprječavanje odvoda oborinske vode stvorilo bi sa svakom kišom bazen na nekretnini predlagateljice i nekretnini ŽK. Ukoliko predloženik ustraje u svojim tvrdnjama i počme s gradnjom zida predlagateljica će izgubiti dio svoje nekretnine (višestoljetni prolaz uz kuću), tako i pravo otvaranja prozora, kao i mogućnost otoka oborinskih voda, a ništa prethodno s predloženikom nije dogovarano, pa bi predloženik pogrešnim označavanjem međe izmijenio stanje koje u odnosu na među postoji već stoljećima. Elaborat je predloženik očito napravio s namjerom da se prevari predlagateljica i da joj se oduzme dio čestice. Predloženik je znao stav predlagateljice glede međe, pa zato nije htio da bude prisutna prilikom izmjere za parcelaciju za česticu 698/7. U elaboratu se predlagateljica uopće ne spominje kao međaš, a kao osoba koja je utvrdila među u odnosu na česticu predlagateljice č. zgr. [katastarska čestica] naveden je HK, osoba koja nema nikakve veze s nekretninom predlagateljice. Predloženik je izmjeru i elaborat počeo raditi u travnju 2017.godine, a tada je predlagateljica bila upisana kao suvlasnica č. zgr. [katastarska čestica], i kao jedina posjednica u katastru. Dio parcelacijskog elaborata je ZK izvadak od 19.06.2017. na kojem je vidljiva zabilježba otvaranja pojedinačnog ispravnog postupka u pogledu čestice predlagateljice oznake č. zgr. [katastarska čestica] od 20.12.2016.god. Iz svih tih podataka iz zemljišne knjige i iz katastra, predloženik, njegov odvjetnik, geodet i službenici katastra u [adresa], mogli su utvrditi tko je vlasnik, posjednik i prvi susjed na čestici 196/2. A pored toga, predloženik je rođak predlagateljice i ista se poznaje cijeli život s njegovom majkom ČK i njenim pokojnim roditeljima. Na dva dokumenta, koji su dio parcelacijskog elaborata, predloženik je stavio svoj potpis ispod izjava da sporova o međama nema, te da su susjedi suglasni s predmetnim elaboratom. Katastar Zadar izdao je 06.02.2018.godine Potvrdu da je parcelacijski elaborat izrađen u skladu s propisima, a pojedinačni ispravni postupak predlagateljice završio je 11.07.2017. kada je ona upisana kao isključiva vlasnica č. zgr. [katastarska čestica]. Dakle, već je tada sedam mjeseci bila upisana kao isključiva vlasnica.

Čestica 196 k. o. [katastarska općina] uvijek se sastojala od jedne kuće i terena oko kuće. Dakle, ta čestica nije bila samo kuća. To dokazuje i ZK izvadak iz 1987.godine prema kojem č.z. 196 ima 191 m2, a stara kamena kuća s originalnim dimenzijama na toj čestici imala je (dok predlagateljica nije dogradila svoj dio) 86 m2. Dakle, čestica 196 sastojala se od kamene kuće od 86m2, a ostatak je bio dvorište i teren uz kuću prema čestici 698 (a kasnije prema 698/2 i 698/3) koja je pripadala obitelji P. Kuća je oduvijek bila odmaknuta od međe sa susjedima, a to su susjedne čestice 698/3 i 698/7, pa je kuća oduvijek na toj strani fasade imala prozore i škura, a i oborinska voda je tim uskim dijelom čestice išla na put. Kuća je stara preko dvjesto godina i nikad nije bilo problema s međom. Prema čestici 698/7 nema zida, vjerojatno je nekad davno porušen, ali međa je ostala u usmenoj predaji i ucrtana je u starom katastarskom planu na udaljenosti cca 0,85 m od kuće. Čestica 196 s kućom i zemljištem bila je vlasništvo obitelji V, prednika stranaka. U jednom trenutku došlo je do podijele kuće i terena oko kuće. Sama stara kuća je podijeljena točno na pola. Prednici predloženika dobili su jednu polovicu kuće površine 43 m2 i dio terena uz njihovu polovicu kuće prema čestici 698/3, a tu su polovicu kasnije još jednom podijelili na dva dijela. Predlagateljična strana obitelji V dobila je drugu polovicu kuće površine 43 m2 i ostali veći dio terena. I bočna strana stare kuće predlagateljice prema dvorištu imala je dva prozora sa škurima i vrata za izlaz na dvorište. I tako su nastala tri dijela jedne kuće, a ne tri kuće u nizu. Sva tri dijela kuće imaju istu među prema današnjoj čestici 698/7. Tada je nastala obveza vlasnika čestice 196/3, da primi oborinske vode s nekretnina predlagateljice i nekretnine oznake 196/1.

Svojim posljednjim radnjama predloženik evidentno više ne priznaje postojeću među između svoje čestice 698/7 i čestice predlagateljice, č. zgr. [katastarska čestica] , te tvrdi da je međa na zidu kuće tužiteljice , a tu nikada međa nije bila. Opće je poznato da je međa udaljena od kuće, da kuća ima pravo na prozore i škura, te na odvod oborinskih voda, koja prava predlagateljici nitko nije osporavao, pa ni predloženik od kada je postao vlasnik. Oborinske vode sa svih nekretnina tužiteljice (č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) idu uskim dijelom čestice zgr. [katastarska čestica] između kuće i međe i slijevaju se na česticu 698/7 i uz kuću na česticama zgr. [katastarska čestica]. Međa dakle nikada nije bila sporna , niti ju je osporavao predloženik, a niti njegovi prednici , majka ČK rođ. V ili danas njezini pokojni roditelji. Predloženik radi rekonstrukciju svoje kuće, što je vidljivo na terenu, a o daljnjim radovima na čestici 698/7 k. o. [katastarska općina] nije obavijestio predlagateljicu.

Slijedom navedenog, a radi zaštite svojih prava i interesa da se u sudskom postupku utvrdi međa koju predloženik osporava, predlagateljica ovim Predlaže da Naslovni sud provede postupak i obnovi među između nekretnina stranaka.

2. Protustranka je odgovorio na prijedlog podneskom od 29. srpnja 2022. u kojem je naveo kako je predmetni prijedlog potpuno neosnovan, u sebi sadrži navode koji su neistiniti, iskonstruirani na način da ne odgovaraju ni istini, ni logičkom zaključivanju te se Predloženik protivi da se međa uredi onako kako to želi učiniti Predlagateljica. Ne može se ne primijetiti da prijedlogom dominira jedan svađalački ton sa svrhom da se pošto poto odnosi stranaka pretvore u jednu toksičnu svađu. Zašto je to tako, Predloženik ne zna, ali možda može objasniti Predlagateljica. Ono što je ovome postupku prethodilo jesu konstantne provokacije Predlagateljice prema Protustranci, uzurpacije njegovog posjeda i vlasništva – č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] - radi kojih je još na proljeće Predloženik poslao pismo upozorenja Predlagateljici da se okani takvih postupanja. Na žalost, problematično ponašanje Protustranke je progrediralo, dopis ju je izgleda i oskolio u tome da neosnovano napadne Ž pravnim sredstvima, pa je sada upućen i ovaj, potpuno neosnovani i na ničemu utemeljeni, prijedlog gdje je Predlagateljica iznijela niz neistina

Međa između Predlagateljičine nekretnine oznake č. zgr. [katastarska čestica] i Predloženikove nekretnine 698/7 sve k. o. [katastarska općina] jest međni zid kuće – č. zgr. [katastarska čestica]. Predlagateljica niti itko drugi nikada nije tvrdio da bi međa bila ikoja druga linija ili realna pozicija na terenu, što je i logično i jasno te je naznačeno u službenim katastarskim mapama, pa i posljednjim geodetskim elaboratima koji su sačinjeni od stručnjaka geodetske struke. Pri tom prostoručna nacrtavanja Predlagateljice po službenim katastarskim mapama koje je Predlagateljica prezentirala kao „dokaz“ uz prijedlog predstavljaju samo želje Predlagateljice, te njezinu intervenciju u katastarske izmjere koje katastarske izmjere je radio stručnjak i koje su potvrđene od Državne geodetske struke. Ne treba valjda posebno isticati da Predlagateljica nije inženjer geodezije pa da bi po svom stavu mogla parirati službenim katastarskim evidencijama i struci ili pak Predlagateljica misli da je iz nekog razloga kvalificirana i može poučavati o geodeziji inženjere geodezije, službenike zadarskog katastra, Općinski sud u Zadru, ovog odvjetnika i njegovu stranku? Navodi Predlagateljica da navodno „takvo“ (kako to tvrdi Predlagateljica) stanje traje „stoljećima“, da se radi o „originalnoj“ međi koju da su prednici Predlagateljice „nasljeđivali „jedni od drugih, su izmišljeni za potrebe ovog postupka, a osim toga, pravno i nemogući jer bi Predlagateljica trebala znati da međa ne može biti predmet nasljeđivanja, te je nepoznato u pravnoj i stručnoj terminologiji što bi to bilo „originalna“ međa. Ukoliko Predlagateljica smatra suprotno slobodna je u tom pravcu uputiti sve sudionike ovog postupka. U onom dijelu u kojem Predlagateljica forsira da bi navodno, takva međa za koju tvrdi da postoji, postojali i radi toga da bi se održavala fasada zgrade, otvarale škure, slijevala oborinska voda, te da se „kuća ne bi nikada sagradila sa prozorima i pravom otvaranja škura prema vani“ da nije bilo takve međe kako ju opisuje Predlagateljica (!!!) su uistinu argumenti koje je teško shvatiti vjerodostojno i uopće ih prihvatiti kao vjerodostojne. Da je po Predlagateljičinom onda sve međe na službenoj mapi Republike Hrvatske trebalo pomaknuti za 0,85 m od zgrade, gdjegod zgrada međaši sa drugom česticom, pa bi tako npr. cijelu zadarsku Kalelargu trebalo suziti za 0,85 m sa svake strane, da bi stanovnici okolnih zgrada navodno, imali pravo otvarati škure i slično. Naravno da takvo što je nonsens i ne treba daljnju elaboraciju, a Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ima jedan čitavi katalog prava oko susjedskih odnosa u sličnim situacijama, te je baš zakon govori suprotno onome što sugerira Predlagateljica (primjerice čl.107. Zakona o vlasništvu, i čl.113.). Drugim riječima, Predlagateljica miješa pravne institute, a ono što je sigurno da ono o čemu govori Predlagateljica nema veze sa problemima oko međe. Navodi Predlagateljice o kamenim oznakama na fasadi su također izmišljeni, i ne predstavljaju nikakav argument U odnosu na navode iz točke III. valja reći da je ne samo elaborat sačinjen po pravilima struke nego da ga je i nadležno tijelo potvrdilo. Predlagateljica očito nije ni trebala biti stranka i tu se zaista više nema što reći. U odnosu na fasadu, postoje zakonske odredbe koje daju mogućnost - pod određenim pretpostavkama- Predlagateljici da pristupi na tuđu nekretninu kada je to nužno radi održavanja svoje nekretnine. To vrijedi za sve u Hrvatskoj, pa treba vrijediti i za Predlagateljicu. Ispada da po Predlagateljici da bi se trebalo dekretom urediti sve međe u Hrvatskoj, na način da se oko zgrada pomaknu za određeni pojas prostora. Nevjerojatno! Inače, Predloženik ne remeti ništa i nikakvu među, već poštuje stvarne i ucrtane međe. To ne odgovara Predlagateljici koja je očito zamislila drugačije, te čak i pristupa na njegovu nekretninu da bi slikala fotografije što je uzurpacija prostora Predloženika pa se poziva Predlagateljicu te da sa time prestane. Predloženik u odnosu na pasus drugi točke III. zaista ne zna što Predlagateljica piše i misli. Moli se Predlagateljicu da prouči čl.113. Zakona o vlasništvu: Vlasnik nekretnine je dužan poduzeti sve potrebne mjere da kišnica koja se slijeva s njegove zgrade ne pada na tuđu nekretninu pa da onda eventualno pojasni svoje navode. Tvrdnje Predlagateljice iz točke III. ne samo da su neistinite, apsurdne nego su i neukusne, neprimjerene a i bezobrazne. Tvrdnja „ELABORAT JE PREDLOŽENIK OČITO NAPRAVIO S NAMJEROM DA SE PREVARI PREDLAGATELJICA I DA JOJ SE ODUZME DIO ČESTICE.“ školski je primjer klevetanja i kao takav će imati i sudski epilog. Predlagateljica je svojim ponašanjem stopirala projekt razvoja nekretnine Predloženika koji se želi baviti turizmom, te zato već ovog ljeta predloženik ima izmaklu dobiti. Da li je Predlagateljica svjesna da će sada odgovarati za ovakve neosnovane opstrukcije projekta Predloženika? Tvrdnja da „su svi“ (pa čak i odvjetnik i geodet) mogli utvrditi tko je vlasnik“….opet je svađalački nastrojena i bezobrazna i nema veze sa predmetom. Tvrdnja da spora o međama nema je iznesena u elaboratu jer je točna. Predlaže se odbiti prijedlog Predlagateljice.

3. Sud je 15. listopada 2024. održao očevid na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka geometra u mjestu [adresa], predio Kurićevi dvor. Očevidom je utvrđeno da je između nekretnina stranaka podignut betonski zid.

3.1. Punomoćnica predlagateljice ostala je u cijelosti kod prijedloga radi uređenja međe te istakla kako je predloženik prošle godine na ljeto podigao zid koji je danas vidljiv na terenu između nekretnina stranaka, a u odnosu na koje je pokrenut sudski postupak radi donošenja privremene mjere kod Općinskog suda u Zadru Ovr-1062/23 radi uklanjanja spornog zida te predlaže da se danas uredi međa, a na način kako je to ranije bilo označeno prethodno podizanju zida na terenu sve sukladno materijalnim dokazima koji su priloženi uz prijedlog za uređenje međe, a koji predlagateljica danas može pokazati na terenu. Ističe se i da je u upravnom postupku radi legalizacije nekretnine u vlasništvu predlagateljice već tada utvrđeno da se nekretnina ne nalazi na međi te utvrđeno da se na predmetnoj nekretnini predlagateljice nalaze kameni istaci, a poradi čega je doneseno rješenje o legalizaciji nekretnine u vlasništvu predlagateljice.

3.2. Punomoćnik protustranke ostao je kod svega iznesenog te je istakao da je predmetni zid sagrađen prema valjanim katastarskim evidencijama, stvarnom stanju vlasništva i posjeda i predstavlja mirni, neometani, zakonit i pošten posjed predloženika. Dakle, faktičko stanje je ono koje predloženik smatra realnim, istinitim i osnovanim. Ističe se da nekretnina predlagateljice nije legalizirana te da je predlagateljičina žalba na katastarski elaborat odbačena pravomoćno što je još jedan dokaz da predlagateljica nikako nije u pravu. Glede tzv. istaka ili kamenoga zuba na fasadi kuće, iako predloženik ne smatra onako kako to tvrdi predlagateljeva strana, vidljivo je da s druge strane kuće postoji dva istaka, stoga je pitanje kako je uopće kuća predlagateljice mogla biti legalizirana a i ovo proturječi navodima predlagateljice tijekom postupka. Punomoćnik predloženika primijetio je da ne postoje nikakvi odvodi vode koji bi bili zapriječeni u odnosu na kuću predlagateljice, te da ne postoji nikakav pad terena koji bi upućivao na osnovanost navoda suprotne strane.

3.3. Sud je pozvao predlagateljicu pokazati svoju verziju međe te je ista pokazala širinu 1,20 m od fasade tj. zida njezine kuće koja pripada čest. zgr. [katastarska čestica], a sve sjeverno prema mjesnom putu sve kroz dvorište protustranke, jer da je tu oduvijek bila međa prema čest. 698/7 a koja je nastala od ranije čest. 698/3.

Utvrđeno je da predlagateljica pokazuje viši objekt na koji se potom nastavlja jedan dio zgrade pokriven ciglenim kupama te noviji dio zgrade pokriven isto ciglenim kupama ali sa gurlom.

3.4. Vještak geometar identificirao je prvi dio pokazane nekretnine od strane predlagateljice a koji je najviši u odnosu na ostale dijelove nosi oznaku čest. zgr. [katastarska čestica], u posjedu je PK tj. predlagateljica.

Srednji dio pokazane nekretnine nosi oznaku čest. zgr. [katastarska čestica], u posjedu je ČK.

Krajnji sjeverni dio do mjesnog puta nosi oznaku čest. zgr. [katastarska čestica], u posjedu je ČK VK.

Dvorište predloženika nosi oznaku 698/7 a nastalo je od matične čest. 698/3 k. o. [katastarska općina].

3.5. Punomoćnik predloženika istakao je da je međa predlagateljice fasadni zid kuće sagrađene na čest. zgr. [katastarska čestica]. Predložio je da sud i geometar identificira predmet ovog postupka na način da označi vanjske gabarite zidova dvorišta i ograđeni posjed predloženika te da ga identificira i da se konstatira da je to jedna cjelina koja se nalazi unutar ograđenog dvorišta što predstavlja posljednji mirni posjed predloženika. Istakao je da između nekretnina oznake čest. zem. [katastarska čestica] i mjesnog puta oduvijek bio kameni suhozid iz čega je razvidno da tvrdnje predlagateljice nisu moguće, predložio je da vještak identificira kameni istak na nekretnini predlagateljice na južnoj strani kuće prema mjesnom putu.

3.6. Na poseban upit suda predlagateljica je navela da nije sudjelovala u postupku utvrđenja međa prilikom izrade parcelacijskog elaborata po prijedlogu ovdje protustranke VK kao što je to navedeno i u prijedlogu. Na isto rješenje u tijeku je upravni spor između ovih stranaka pred Upravnim sudom u Splitu.

4. Odredbom članka 213. st. 1. toč. 1. ZPP-a propisano je da će sud odrediti prekid postupka ako je odlučio da sam ne rješava o prethodnom pitanju (članak 12.) te je stoga sud prihvatio prijedlog protustranke radi prekida ovog postupka do pravomoćnog okončanja postupka pred Upravnim sudom u Splitu a koji postupak se vodi po tužbi ovdje predlagateljice PK povodom zahtjeva za poništavanje parcelacijskog elaborata kojim je formirana nekretnina oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koji zahtjev predlagateljice je odbačen rješenjem Područnog ureda za katastar Zadar Klasa: UP/I-932- 07/23-02/421, UR. broj: 541-24-02/2-23-14 od 20. rujna 2023. godine (l.s.65) jer odluka u ovoj pravnoj stvari ovisi o prethodnom rješenju tog sudskog postupka, slijedom čega je valjalo, sukladno čl. 213. st. 1. ZPP-a riješiti kao u izreci rješenja.

U Zadru 20. veljače 2025.

S u t k i n j a

Melita Lisica

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi pisano, putem ovog suda na nadležni županijski sud, u tri primjerka.

DNA:

1. Predlagateljici po pun. mr. sc. Gordani Šimunov, odvjetnici u Zadru,

2. Protustranci po pun. Slavenu Luštici, odvjetniku u Zadru