Republika Hrvatska
Županijski sud u Osijeku
Osijek, Europska avenija 7
Poslovni broj Gž-1252/2022-4
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Osijeku, u vijeću sastavljenom od sutkinje Branke Guljaš predsjednice vijeća, Katice Krajnović članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i suca Berislava Babića člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice PT iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] koju zastupa Ivan Ražnjević, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Bačić i partneri iz Zadra, Pisarnica Zagreb, protiv tuženika Adriatic osiguranja d.d. Zagreb, Listopadska 2, OIB 94472454976, kojeg zastupa punomoćnik Damir Salahović, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Grgić & partneri d.o.o. iz Zagreba, radi naknade štete, odlučujući o žalbama tužiteljice i tuženika protiv presude i rješenja Općinskog suda u Sesvetama, poslovni broj Pn-486/2019-57 od 6. svibnja 2022., u sjednici vijeća održanoj 20. veljače 2025.
p r e s u d i o j e
Žalbe tužiteljice i tuženika odbijaju se kao neosnovane te se potvrđuje pobijana presuda Općinskog suda u Sesvetama, poslovni broj Pn-486/2019-57 od 6. svibnja 2022.
Obrazloženje
1. Presudom prvostupanjskog suda odlučeno je:
"I Nalaže se tuženiku da tužiteljici isplati iznos od 31.292,80 kn zajedno sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućom od 9.11.2017. do isplate, s time da je kamata određena po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena koju kamatu utvrđuje Hrvatska narodna banka u roku od 15 dana.
II Nalaže tuženiku da tužitelju naknadi trošak postupka u iznosu od 12.164,07 kn zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, kamata određena po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena koju kamatu utvrđuje Hrvatska narodna banka u roku od 15 dana.
III Odbija se tužiteljica sa dijelom tužbenog zahtjeva u iznosu od 14.000,00 kn."
1.1. Rješenjem prvostupanjskog suda dopuštena je preinaka tužbe.
2. Presudu prvostupanjskog suda pravovremeno podnesenom žalbom pobija tužiteljica u odbijajućem dijelu (toč. III. izreke) kao i u odluci o troškovima postupka (toč. II. izreke) zbog žalbenog razloga iz čl. 353. st.1. toč. 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka US RH, 84/08, 96/08, 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22 i 155/23., dalje u tekstu ZPP), s prijedlogom da se presuda prvostupanjskog suda u pobijanom dijelu preinači sukladno navodima žalbe, a ujedno zahtjeva i naknadu troškova žalbenog postupka.
3. Tuženik pravovremeno podnesenom žalbom pobija prvostupanjsku presudu u dosuđujućem dijelu (toč. I. izreke) kao i u odluci o troškovima postupka (toč. II. izreke) zbog žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. ZPP-a, s prijedlogom da se prvostupanjska presuda u pobijanom dijelu preinači u skladu sa žalbenim navodima, a podredno ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, a ujedno ističe zahtjev za naknadu troškova žalbenog postupka.
4. Odgovori na žalbe nisu podneseni.
5. Žalbe tužiteljice i tuženika nisu osnovane.
6. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za naknadu neimovinske i imovinske štete kao posljedice štetnog događaja od 16. prosinca 2016. kada je došlo do prometne nesreće koju je skrivio osiguranik tuženika, a u kojoj je tužiteljica zadobila tjelesne ozljede.
7. Ispitujući prvostupanjsku presudu, postupak koji je prethodio njezinom donošenju kao i žalbene navode tužiteljice i tuženika, ovaj je sud utvrdio da u donošenju prvostupanjske presude nisu počinjene bitne povrede odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a.
8. Prvostupanjski je sud, u skladu sa odredbom čl. 8. ZPP-a, kritički analizirao i ocijenio sve provedene dokaze te je, dovodeći u međusobnu vezu provedene dokaze iste valjano ocijenio pa je stoga neosnovan tuženikov prigovor o povredi načela savjesne i brižljive ocjene dokaza.
9. U postupku pred prvostupanjskim sudom potpuno su i istinito utvrđene sve činjenice o kojima ovisi osnovanost tužbenog zahtjeva tako da se neosnovano u žalbi tuženika navodi da je pobijana presuda utemeljena na pogrešno i nepotpuno utvrđenom činjeničnom stanju.
10. Među strankama nije sporan nastanak štetnog događaja, pasivna legitimacija, niti je sporno da je tuženik tužiteljici već isplatio iznos od 2.787,18 eura, dok je sporna visina tužbenog zahtjeva kao i postojanje doprinosa tužiteljice nastanku štete.
11. Iz nalaza i mišljenja vještaka medicinske struke dr. Davora Mayera proizlazi da tužiteljica u trenutku nastanka štetnog događaja nije bila vezana sigurnosnim pojasom te da je zbog udara vozila osiguranika tuženika u njezino vozilo zadobila tjelesne ozljede i to prijelom 4.- 6. rebra desno, prijelom tijela 2. vratnog kralješka, prijelom lisne kosti desne potkoljenice te razderotine glave; da je trpjela bolove jakog intenziteta u trajanju od jednog dana, srednjeg intenziteta u trajanju od četiri tjedna te slabog intenziteta u trajanju od osam tjedana dok su povremeni bolovi doživotnog trajanja pribrojeni duševnoj boli zbog smanjenja životne aktivnosti; da je tužiteljica uslijed navedenog štetnog događaja trpjela primaran strah koji je bio kratkotrajan i intenzivan, a zatim i sekundaran strah jačeg intenziteta u trajanju od jednog do dva dana, srednjeg stupnja u trajanju tri do četiri tjedna i lakog stupnja u trajanju od dva mjeseca kao i da kod tužiteljice postoji smanjenje životne aktivnosti u omjeru od 18% koje se očituje u potiljačnim glavoboljama i bolovima u vratu, ograničenošću rotacija glave, otežanom disanju i bolovima u desnoj strani grudnog koša; da je kod tužiteljice uslijed navedenog štetnog događaja nastala naruženost u obliku eksponiranog ožiljka na čelu s udubljenjem kože koji se ne može pokriti uobičajenim odjevnim predmetnima te da je istoj bila potrebna tuđa pomoć i njega i to šest sati dnevno kroz četiri tjedna, četiri sata dnevno kroz četiri tjedna i dva sata dnevno kroz osam tjedana po cijeni sata od 2,65 eura te da je tužiteljica imala troškove prijevoza zbog liječenja u iznosu od 114,67 eura, a što proizlazi iz dostavljenih računa.
12. Prvostupanjski je sud temeljem činjeničnih utvrđenja zaključio da je tužiteljica navedene ozljede zadobila uslijed prometne nesreće te da postoji uzročno- posljedična veza između štete i štetne radnje kao i doprinos tužiteljice nastanku štete u omjeru od 30% jer iz nazala i mišljenja vještaka ne proizlazi da su ozljede tužiteljice nastale isključivo kao posljedica nevezivanja sigurnosnim pojasom, odnosno da bi u potpunosti izostalo ozljeđivanje tužiteljice da je bila vezana sigurnosnim pojasom.
13. Također, prvostupanjski sud zaključio i to da težina ozljeda i okolnosti konkretnog slučaja, opravdavaju dosudu naknade štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje zbog čega je, pozivom na odredbu čl. 1100. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/05., 41/08., 125/11. i 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., i 156/22., dalje: ZOO) u vezi sa čl. 1046. i čl.19. ZOO-a odmjerio tužiteljici po osnovu pretrpljene neimovinske štete iznos od ukupno 8.759,71 eura (iznos od 1.990,84 eura po kvalifikatornom kriteriju pretrpljenih bolova, iznos od 1.990,84 eura po kriteriju straha, iznos od 2.919,90 eura po kriteriju smanjenja životne aktivnosti i iznos od 1.858,12 eura po kriteriju naruženosti).
14. U odnosu na pretrpljenu imovinsku štetu prvostupanjski je sud temeljem odredbe čl. 1095. ZOO-a tužiteljici odmjerio iznos od 1.040,55 eura s osnova tuđe pomoći i njege te iznos od 114.67 eura s osnova troškova prijevoza.
15. Tako je tužiteljici na ime naknade za pretrpljenu neimovinsku i imovinsku štetu prvostupanjski sud ukupno odmjerio iznos od 9.914,92 eura.
16. Imajući na umu doprinos tužiteljice nastanku štete u omjeru od 30%, temeljem odredbe čl. 1092. u vezi sa čl. 1106. ZOO-a, prvostupanjski je sud utvrdio osnovanim iznos od 6.940,45 eura te uzimajući u obzir već ranije plaćeni iznos od 2.787,17 eura, prvostupanjski je sud tužiteljici dosudio iznos od 4.153,28 eura dok je u preostalom dijelu, za iznos od 1.858,12 eura tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan.
17. Ponesenom žalbom tuženik ponavlja navode o tome da je doprinos tužiteljice nastanku štetnog događaja, a posljedično i nastanku štete veći od 30%, za što je prvostupanjski sud dao jasna i valjana obrazloženja koja kao pravilna prihvaća i ovaj drugostupanjski sud.
18. Stoga je prvostupanjski sud pravilno odbio prijedlog tuženika za provođenjem novog medicinskog vještačenja jer je upravo zbog činjenice da tužiteljica nije koristila sigurnosni pojas, zaključio o postojanju njezina doprinosa nastanku štete u kojem omjeru je razmjerno snižena pripadajuća naknada s osnova neimovinske i imovinske štete.
19. Nadalje, uzimajući u obzir kvalifikatorne okolnosti koje utječu na visinu pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu kao i sve okolnosti slučaja, a osobito težinu zadobivenih ozljeda i dužinu i nelagodnosti liječenja, pretrpljeni strah, te uzimajući u obzir i Orijentacijske kriterije za utvrđivanje pravične novčane naknade neimovinske štete (utvrđenima na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske, održane 5. ožujka 2020. i 15. lipnja 2020., broj: Su-IV- 47/2020-5), prema stavu ovog drugostupanjskog suda i suprotno žalbenim navodima stranaka, prvostupanjski je sud pravilno odmjerio visinu pravičnog iznosa naknade štete po kvalifikatornom kriteriju pretrpljenih bolova, straha, smanjenja životne aktivnosti kao i naruženosti.
20. Ovdje je ujedno za reći i da Orijentacijski kriteriji ne predstavljaju matematičku formulu koja služi za izračunavanje pravične novčane naknade, već sudovi svaki pojedini slučaj trebaju individualizirati prema okolnostima svakog konkretnog slučaja, zbog čega, ali u numeričkom smislu, može doći do razlika glede visine dosuđenih naknada.
21. Suprotno žalbenim navodima tužiteljice, pravilno je prvostupanjski sud odmjerio visinu pravične novčane naknade neimovinske štete u odnosu na kvalifikatorni kriterij naruženosti. Iako se radi o vidljivom ožiljku, prema ocjeni ovog suda ne proizlazi značajni utjecaj na kvalitetu života uzimajući u obzir dob tužiteljice (rođ. 1945.) kao i činjenicu da istim nije izmijenjena vanjština tužiteljice u mjeri koja bi izazvala sažaljenje i druge negativne reakcije.
22. Suprotno žalbenim navodima tuženika, pravilan je zaključak prvostupanjskog suda o omjeru uspjeha stranaka u postupku.
22.1. Naime, u konkretnom slučaju, a kako to pravilno žalbom upire tužitelj, tuženik je osporavao osnov tužbenog zahtjeva ističući prigovor doprinosa tužiteljice nastanku štetnog događaja, koji je konačno i utvrđen u omjeru od 30% pa je stoga prilikom donošenja odluke o troškovima postupka valjalo uzeti u obzir kvalitativni i kvantitativni uspjeh stranaka u postupku.
22.2. U kontekstu naprijed navedenog, tužiteljica je u odnosu na osnov tužbenog zahtjeva uspjela u omjeru od 100%, a s visinom 69%, što znači da je uspjela u omjeru od 84,5% (100+69:2=84,5%). Sukladno tome, tuženik nije uspio sa osnovom dok je sa visinom uspio u omjeru od 31%, što znači da je u postupku uspio u omjeru od 15,5% (0+31:2=15,5%). Kada se od uspjeha tužiteljice oduzme uspjeh tuženika, proizlazi da je konačni uspjeh tužiteljice u ovoj parnici 69% u kojem je omjeru tuženik u obvezi podmiriti tužiteljici prouzročene troškove postupka, kako je to pravilno utvrdio i prvostupanjski sud.
23. U nepobijanom dijelu, u odnosu na rješenje o preinaci tužbe, prvostupanjska odluka ostaje neizmijenjena.
24. Slijedom navedenoga, na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP-a, odučeno je kao u izreci.
Osijek, 20. veljače 2025.
Predsjednica vijeća
Branka Guljaš
