Republika Hrvatska
Županijski sud u Osijeku
Osijek, Europska avenija 7
Poslovni broj Gž Ovr-110/2025-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Osijeku, po sutkinji Ljiljani Banac, u ovršnome predmetu predlagatelja osiguranja GV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koga zastupa punomoćnik Ivo Smrké, odvjetnik u Zajedničkom odvjetničkom uredu Ivo Smrké i Maja Smrké u Splitu, protiv protivnice osiguranja TV, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi osiguranja, odlučujući o žalbi predlagatelja osiguranja protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 27. siječnja 2025., poslovni broj Ovr-4034/2024-2, 20. veljače 2025.
r i j e š i o j e
Žalba predlagatelja osiguranja se uvažava kao osnovana, ukida se rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 27. siječnja 2025., poslovni broj Ovr- 4034/2024-2 i predmet vraća tome sudu na ponovni postupak.
Obrazloženje
1. Rješenjem prvostupanjskog suda odlučeno je:
"Odbija se prijedlog predlagatelja osiguranja za određivanje privremene mjere od 12. studenog 2024., kao neosnovan."
2. Ovo rješenje pravovremeno podnesenom žalbom pobija predlagatelj osiguranja zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom da drugostupanjski sud pobijano rješenje ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Žalba je osnovana.
5. Ispitujući prvostupanjsko rješenje u okviru žalbenih navoda kao i postupak koji mu je prethodio, ovaj sud je utvrdio da nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23., dalje ZPP) na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti (čl. 365. st. 2. ZPP-a) u svezi s čl. 21. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16.131/20., 114/22. i 6/24., dalje OZ).
5.1. Međutim, pravilno žalitelj u žalbi ističe kako je pri donošenju pobijanog rješenja počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354.st. 1. ZPP-a u vezi s čl. 344. OZ-a, zbog čega su ovi žalbeni navodi ocijenjeni kao osnovani.
6. U obrazloženju pobijanog rješenja prvostupanjski sud u bitnome navodi kako u konkretnom slučaju nisu ispunjene pretpostavke za donošenje privremene mjere predviđene odredbama članka 344. OZ-a, iako ne dovodi u pitanje utvrđenu činjenicu da je predlagatelj učinio vjerojatnim postojanje svoje tražbine, imajući u vidu očitovanje protivnice osiguranja u kojem je priznala primitak iznosa od 142.900,00 EUR-a na ime zaključenog usmenog dogovora o kupoprodaji predmetnog stana. Pri tome prvostupanjski sud posebno napominje kako zakonske pretpostavke za donošenje privremene mjere moraju biti kumulativno ispunjene, pa u slučaju da nedostaje samo jedna od njih kako nema mjesta donošenju privremene mjere. Nadalje, prvostupanjski sud posebno navodi kako predlagatelj osiguranja ničim nije učinio vjerojatnim opasnost da bi bez donošenja predmetne privremene mjere protivnica osiguranja spriječila ili znatno otežala naplatu sporne novčane tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način raspolagati. Osim toga, da sama činjenica da protivnica osiguranja namjerava prodati stan ne znači nužno da bi time spriječila ili znatno otežala namirenje tražbine predlagatelja jer nije poznato da li ima druge imovine.
6.1. Takav pravni stav prvostupanjskog suda se ne može prihvatiti kao pravilan.
7. I po stavu ovoga suda, pravilno predlagatelj osiguranja u žalbi navodi kako je on učinio vjerojatnim postojanje tražbine prema protivnici osiguranja i to baš u onoj mjeri koja je dostatna da bi se odredila privremena mjera na temelju odredbe članka 344. stavak 1. OZ-a.
8. Privremene mjere su sredstva kojima je cilj stvaranje uvjeta za buduće ostvarenje tražbine vjerovnika, na temelju odluke koja će biti donesena ili je već donesena o glavnom pitanju (konkretno zahtjeva za isplatu novčane tražbine). Dakle, uzimajući u obzir zakonska određenja, privremena je mjera sredstvo kojim bi se eliminirala ili umanjila mogućnost sprječavanja ili otežavanja takvog ostvarenja. Privremena je mjera u osnovi sredstvo akcesornog, supsidijarnog karaktera u odnosu na meritorno suđenje.
8.1. Odredbom čl. 344. st. 1. OZ-a propisano je kako se privremena mjera radi osiguranja novčane tražbine može odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje tražbine i opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti, ili na drugi način njome raspolagati. Odredbom stavka 2. istog članka određeno je kako predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost iz stavka 1. ovog članka ako učini vjerojatnim da bi predloženom privremenom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu.
8.2. Pravilom iz odredbe st. 1. navedenog članka predviđene su dakle pretpostavke koje se trebaju ostvariti za osiguranje novčane tražbine privremenom mjerom. Privremena mjera radi osiguranja novčane tražbine može se odrediti kada se kumulativno ostvare navedene dvije pretpostavke:
a) da je predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnim postojanje tražbine čije osiguranje privremenom mjerom traži i
b) opasnost da će bez osiguranja privremenom mjerom protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će otuđiti, prikriti ili na drugi način raspolagati svojom imovinom.
8.3. Predlagatelj osiguranja navedenim pretpostavkama treba udovoljiti do stupnja vjerojatnosti. Nadalje je za istaknuti kako predlagatelj osiguranja prije svega treba učiniti vjerojatnim postojanje svoje novčane tražbine prema protivniku osiguranja. Vjerojatna opasnost da će bez osiguranja privremenom mjerom protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine otuđenjem, prikrivanjem ili drukčijim raspolaganjem svojom imovinom, ovisi o okolnostima konkretnog slučaja. Posebno je za istaknuti kako se traži tzv. subjektivna opasnost da će namirenje tražbine predlagatelja osiguranja biti spriječeno ili znatno otežano raspolaganjima protivnika osiguranja. Dakle, predlagatelj je osiguranja dužan učiniti vjerojatnim subjektivnu opasnost da će protivnik osiguranja raspolagati svojom imovinom ne odredi li se osiguranje privremenom mjerom.
9. Učinak privremene mjere zabrane otuđenja ili opterećenja nekretnina nije sprječavanje vlasnika, konkretno protivnice osiguranja, da njima raspolaže, već u tome da predlagatelju osiguranja omogući naplatu njegove tražbine na nekretnini. Osim toga posebno je za istaknuti kako se određivanjem privremene mjere zabranom otuđenja ili opterećenja nekretnina u vlasništvu protivnice osiguranja ne dira u njezina vlasnička prava na ovim nekretninama.
10. Slijedom navedenog proizlazi kako je činjenično stanje, a vezano za postojanje pretpostavki za određivanje predložene privremene mjere ostalo nepotpuno utvrđeno. Sukladno iznijetom ostvaren je žalbeni razlog nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja predviđen odredbom članka 353. stavak 1. točka 2. ZPP-a, u svezi sa odredbom članka 381. ZPP-a i odredbom članka 21. stavak 1. OZ- a.
11. S obzirom na navedeno, žalbu predlagatelja osiguranja trebalo je uvažiti, prvostupanjsko rješenje ukinuti, predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovan postupak, i odlučiti kao u izreci na temelju odredbe članka 380. točka 3. ZPP-a.
12. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će raspraviti sporna pitanja na koja se ukazuje u ovom rješenju i žalbi protivnice osiguranja, te imajući u vidu sve ranije navedeno donijeti novu i na zakonu osnovanu odluku koja će sadržajno opravdati svoju izreku.
Osijek, 20. veljače 2025.
Sutkinja
Ljiljana Banac
