Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    Općinski sud u Pazinu

    Narodnog doma 2/b, 52 000 Pazin

    Poslovni broj: K-332/2022-

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Pazinu, po sutkinji Marleni Pamić Ćus, uz sudjelovanje zapisničarke Nine Jerončić, u kaznenom predmetu protiv optuženog PD, zbog kaznenog djela protiv braka, obitelji i djece – nasiljem u obitelji iz članka 179.a i dr. Kaznenog zakona i dr. ("Narodne novine" broj 125/2011., 144/2012., 56/2015., 61/2015., 101/2017., 118/2018., 126/2019. i 84/2021.; dalje: KZ/11), povodom optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Pazinu (dalje: ODO Pazin) broj KO-DO-245/2022 od 5. listopada 2022., nakon održane javne rasprave 17. veljače 2025., u prisutnosti zastupnika optužbe DD zamjenice u ODO Pazin i branitelja Damira Krpana, odvjetnika u Umagu - Umago, 20. veljače 2025. objavio je, a 17. veljače 2025.

    p r e s u d i o  j e

    I. Na temelju odredbe članka 453. točka 1. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj: 152/2008., 76/2009., 80/2011., 121/2011., 91/2012., 143/2012., 56/2013., 145/2013., 152/2014., 70/2017., 126/2019., 130/2020., 80/2022. i 36/2024.; dalje: ZKP/08)

    optuženi PD, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.1967. u [adresa], od oca pok. P i majke D rođena K, s prebivalištem u [adresa], i boravištem u [adresa], Braunsveig 38112, državljanin Republike Bosne i Hercegovine, pismen, sa završenom srednjom školom, po zanimanju zavarivač, zaposlen u vlastitom društvu "Una global d. o. o.", s mjesečnim primanjima od oko 1.000,00 eura, oženjen, otac dvoje punoljetne djece, bez čina, bez odlikovanja, srednjeg imovinskog stanja, nije vlasnik vrijednije imovine, kazneno osuđivan,

    o s l o b a đ a  s e  o p t u ž b e

    da bi:

    dana 11. rujna 2022. godine, oko 12:30 sati, u Raši, na državnoj cesti (D-66) Rijeka – Pula, u namjeri da svoju dugogodišnju partnericu KD uznemiri i ponizi, protivno članku 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji ("Narodne novine" broj: 70/2017.) došao do KD te joj iz ruke istrgnuo vrećicu s namirnicama i potrgao, kojom prilikom ju je vrijeđao i nazivao "kurvom", da bi u jednom trenutku fizički nasrnuo na istu na način da ju je udario otvorenim dlanom desne ruke u više navrata u predjelu lica te je udario nogom u predjelu lijeve natkoljenice, nakon čega ju je odgurnuo u zidić uz prometnicu gdje se KD spustila na tlo na koljena i rukama zaštitila glavu, da bi u tom trenutku pristupilo nekoliko ljudi kada je okrivljenik prestao sa udaranjem te se udaljio sa lica mjesta, a što je sve kod KD izazvalo osjećaj poniženja,

    dakle, teško kršio propise o zaštiti od nasilja u obitelji i time kod člana obitelji ili bliske osobe izazvao strah za njezinu sigurnost te je doveo u ponižavajući položaj, a time nije počinjeno teže kazneno djelo,

    pa da bi time počinio kazneno djelo protiv braka, obitelji i djece – nasiljem u obitelji iz članka 179.a KZ/11.

    II. Na temelju članka 455. ZKP/08

    optuženi PD, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.1967. u [adresa], od oca pok. P i majke D rođena K, s prebivalištem u [adresa], i boravištem u [adresa], Braunsveig 38112, državljanin Republike Bosne i Hercegovine, pismen, sa završenom srednjom školom, po zanimanju zavarivač, zaposlen u vlastitom društvu "Una global d. o. o.", s mjesečnim primanjima od oko 1.000,00 eura, oženjen, otac dvoje punoljetne djece, bez čina, bez odlikovanja, srednjeg imovinskog stanja, nije vlasnik vrijednije imovine, kazneno osuđivan,

    k r i v  j e

    što je:

    - dana 11. rujna 2022., oko 12:30, u Raši, na državnoj cesti (D-66) Rijeka–Pula, u namjeri da svoju dugogodišnju partnericu KD ustraši istoj rekao: "Ubit ću te!", a što je kod KD izazvalo osjećaj straha,

    dakle, drugome ozbiljno prijetio da će ga usmrtiti, a kazneno djelo je počinjeno prema bliskoj osobi,

    čime je počinio kazneno djelo protiv osobne slobode – prijetnjom iz članka 139. stavak 2. i 3. KZ/11.

    III. Optuženom PD se za kazneno djelo protiv osobne slobode – prijetnjom iz članka 139. stavak 2. i 3. KZ/11

    i z r i č e

    KAZNA ZATVORA

    U TRAJANJU 8 (OSAM) MJESECI.

    Na temelju članka 54. KZ/11 u izrečenu kaznu zatvora uračunava se svako oduzimanje slobode u vezi s kaznenim djelom i to vrijeme uhićenja i vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od uhićenja 11. rujna 2022. do 10. ožujka 2023.

    IV. Na temelju članka 148. stavak 1. ZKP/08 optuženiku se nalaže naknaditi trošak ovog kaznenog postupka i to trošak svjedoka u iznosu od 1.100,19 eura (tisućustoeura i devetnaestcenti) i trošak paušala u iznosu od 1.000,00 (tisuću) eura u roku od 15 (petnaest) dana od dana pravomoćnosti ove presude.

    Obrazloženje

    1. ODO Pazin podignulo je 5. listopada 2022. optužnicu broj KO-DO-245/2022 od 5. listopada 2022., protiv optuženog PD, zbog dva kaznena djela i to jednog kaznenog djela protiv osobne slobode – prijetnjom iz članka 139. stavak 2. i 3. KZ/11 i jednog kaznenog djela protiv braka, obitelji i djece - nasiljem u obitelji iz članka 179.a KZ/11, sve u vezi članka 51. KZ/11.

    2. Pozvan na raspravi da se očituje o optužbi, optuženik je izjavio da se ne smatra krivim za počinjenje kaznenih djela koja mu se optužnicom stavljaju na teret.

    3. U tijeku dokaznog postupka pročitane su isprave i to zapisnik o zaprimanju kaznene prijave osim u dijelu izjave žrtve, zapisnik o tjelesnom pregledu žrtve, prijava ZZZHM Labin, zapisnik o utvrđivanju prisutnosti alkohola u organizmu, ispitani su svjedoci žrtva KD, svjedokinja MD, svjedoci ND, OD i AD, a na kraju dokaznog postupka pročitani su izvadci iz kaznene i prekršajne evidencije.

    4. Među strankama nije sporno da su prije inkriminiranog događaja optuženik i oštećena KD bili u ljubavnoj vezi, jer i sam optuženik potvrđuje da su on i oštećenica bili u dugogodišnjoj vezi, opisao je tu vezu izvanbračnom zajednicom i naveo da je on i fizički boravio kod oštećenice kada bi dolazio u Republiku Hrvatsku u pravilu svakog vikenda, ali i da ju je financijski pomagao, kao i njezinu djecu. Nije sporno ni da su optuženik i oštećenica bili u konfliktu inkriminiranog dana, kao i da su se inkriminiranog dana nalazili na inkriminiranom mjestu u Raši, na državnoj cesti (D- 66) Rijeka – Pula, jer tu činjenicu i optuženik u svojoj obrani potvrđuje. Dakle, nije sporno da oštećena KD ima svojstvo bliske osobe, jer je ona bila partnerica u intimnoj vezi s optuženikom (u smislu članka 87. stavak 9. KZ/11).

    5. Sporne su činjenice među strankama, a s obzirom na obranu optuženika, da li je optuženi PD postupao na način na koji ga se tereti optužnicom, odnosno da li je optuženik počinio kaznena djela za koja se tereti.

    6. Optuženi PD u svojoj obrani, koju je iznio u prethodnom postupku, na ispitivanju u policijskoj postaji Labin 12. rujna 2022., a koje snimke su reproducirane na raspravi, u bitnom je naveo da je 8. rujna 2022. došao kod oštećenice, da su navečer imali izlazak u kojem su se proveselili, nakon čega su u subotu ujutro probudili se oko 11:00 i otišli u obližnji kafić na kavu, razgovarali su o djeci, posebice o mlađem djetetu koje se prema optuženiku ponaša neprimjereno, a u jednom djelu razgovora se uznemirila i rekao joj je da ide kući, što je ona i učinila, bez ikakve svađe. Optuženik je na istom mjestu ostao, čuli su se porukom, rekao joj je da iz mašine izvadi njegovu odjeću, što je ona učinila, on je uzeo odjeću i otišao. U nedjelju ujutro tog inkriminiranog dana 11. rujna, a noć ranije on je spavao u autu, čuli su se porukama, zna da nije imala novaca, on joj je rekao da je u kafiću i pozvao ju je da joj da novce i da on ide dalje. Ona se nije pojavila, a on je u međuvremenu promijenio kafić, on ju je iz tog bara vidio da se vraća pješice, nije imala vrećice, dok je on izašao iz bara, ona je već bila u toj ulici, on je došao ispred nje i rekao joj da stane da razgovaraju. Oštećenica je njega odgurnula, istrčala na pola ceste i zvala upomoć, dva momka su stala, a on se "betonirao". Oni su ga pitali da što joj je, on je rekao da nije ništa, ali su mu rekli da kako nije ništa kad je stala na pola ceste i viče upomoć. Jedan momak je bio u bijeloj majici i odveo oštećenicu 100 metara dalje. Oni su nešto pričali, a optuženik se okrenuo i otišao. Nikakvog kontakta nije bilo. Optuženik je nije pipnuo. Točno je da ove riječi prijetnje optuženik joj nije govorio. Misli da su ti dečki bili M. On je otišao u bar kod N i rekao mu da mu da jednu pivu da popije jer da će sada doći policija. O se smijao kako on to zna, a on je rekao da zna jer ona uvijek zove policiju. I optuženik je četiri puta zvao policiju kad je otišao, ali je njemu jedan policijski službenik rekao da on to ne može prijaviti u nedjelju, nego da dođe u ponedjeljak. Taj gospodin je A i on je optuženiku rekao da oni dobro poznaju KD i da je dođe prijaviti u ponedjeljak. On je popio još tri pive prije dolaska policije. KD i optuženik su živjeli zajedno osam godina, bili su kratko prekinuli, ali su vezu nastavili početkom 6. mjeseca 2022. Kod KD dolazi svaki petak i za vrijeme praznika, s obzirom na to da on radi u Trstu i boravi u [adresa]. On plaća djeci sve što je potrebno, jer njihov otac nikada ništa nije plaćao za djecu do unazad nekoliko mjeseci. Optuženik njima plaća hranu, odjeću i KD je platio autoškolu. On bi definirao odnos s KD kao izvanbračnu zajednicu.

    6. 1. U obrani pred državnim odvjetnikom optuženi PD je u bitnom ponovio obranu koju je dao u policijskoj postaji Labin.

    7. Za utvrđenje spornih činjenica sud se prvenstveno koristio sadržajem slijedećih dokaza: iskazima svjedokinje oštećenice KD i svjedoka RD, OD i AD.

    8. Iz iskaza oštećene KD u bitnom proizlazi da je optuženik inkriminiranog dana njoj prijetio, da su ona i optuženik bili u ljubavnoj vezi i to četiri i pol godine te su u vrijeme inkriminiranog događaja oni bili u prekidu njihove veze. Oštećenica je u bitnom iskazala i opisala da se inkriminirani događaj dogodio na način da joj je optuženik prvo istrgnuo vrećicu iz ruke i da su joj tada sve namirnice popadale po tlu, da je on nogom udarao po kruhu, keksima, da je uzeo sok od dvije litre i udarao ga o zidić i zatim bacio preko zida te da je tada krenuo prema njoj. Navela je da joj je stiskao ruke, šamarao je dlanovima po obrazima i udarao nogama po tijelu. Govorio joj je da će je ubiti, vrijeđao da je kurva i da ide sa svima. Opisala je da ju je optuženik uhvatio za rame i gurnuo prema zidu, da se ona nije imala više snage boriti, da se spustila na koljena, da je spustila glavu i da je kroz kosu vidjela njegovu cipelu kraj svoje glave i u tom momentu čula da netko viče "Hej". Da su to bila tri dečka koja su stala automobilom i koji su ostali s njom do dolaska policije. Ona je pozvala policiju i istog dana zatražila liječničku pomoć.

    9. Svjedoci ND i OD u bitnom su suglasno iskazivali i opisali da su inkriminiranog dana vozili se iz Labina prema Puli, da su u automobilu bili AD kao vozač, ND kao suvozač i OD da je sjedio otraga u automobilu. Na jednoj ravnoj dionici ceste prvo su primijetili da je automobil parkiran na pogrešnoj strani ceste i potom su vidjeli da se dvije osobe svađaju. ND je vidio da je muškarac rukama uhvatio tu ženu, da ju je držao i onda udario otvorenim dlanom te da je ona pala na pod. OD je opisao da su zamijetili jednog muškarca i ženu kako se svađaju, da je taj muškarac rukama držao ženu i u jednom trenutku da ju je otvorenim desnim dlanom udario po licu te da je ona pala na pod. Svjedoci su iskazali da su se zaustavili i da su sva trojica izašli iz automobila, muškarac da im je rekao da je sve u redu, da je žena bila na podu uznemirena i plakala, a svjedok ND iskazao je i da su namirnice bile potresene po podu.

    10. Svjedok AD u bitnom je potvrdio iskaz svjedoka RD i OD i iskazao da je on samo vidio da je muškarac s obje ruke čvrsto držao ženu u području njezinih ramena, a da su mu suputnici u automobilu rekli da je muškarac udario ženu.

    11. Svjedokinja MD u svom iskazu u bitnom je navela da ona nije bila neposredni očevidac inkriminiranog događaja, da je došla na lice mjesta i vidjela oštećenicu kako plače i da su uz nju bila dvojica ili trojica stranaca. Kada je pitala oštećenicu zašto plače, da joj je odgovorila da ju je dečko istukao i napao. Pitala ju je da li je pozvala policiju i oštećenica joj je odgovorila da su dečki pozvali policiju, nakon čega se svjedokinja udaljila. Primijetila je da su po podu bile razbacane namirnice.

    12. Analizirajući iskaze oštećene KD i svjedoka RD, OD i AD, sud je utvrdio da je inkriminiranog dana došlo do konfliktne situacije između optuženika i oštećene KD. Iako su ispitani svjedoci ŠD, OD i AD iskazivali o toj situaciji na način da su vidjeli da jedan muškarac rukama drži ženu za ramena, a da su svjedoci ND i OD vidjeli i jedan udarac muškarca prema ženi na način da ju je udario otvorenim dlanom, nakon čega je ona pala, sud je zaključio da je optuženik, a vjerujući iskazu oštećenice, oštećenicu više puta udario i to otvorenim dlanom po njezinim obrazima, kao i nogama po tijelu. Naime, svjedoci ND, OD i AD iskazivali su samo o onom dijelu događaja kojeg su oni i neposredno vidjeli, a oštećenica je iskazivala i opisivala cjelokupan događaj koji je prestao, po njezinom iskazu, dolaskom trojice svjedoka. Stoga je za sud logično da ti svjedoci nisu iskazivali o drugim udarcima optuženika prema oštećenici, budući da te radnje, konkretno udarce, nisu ni mogli vidjeti jer nisu bili neposredno prisutni. Iako je optuženik u svojoj obrani negirao bilo kakve riječi prijetnje prema oštećenici, negira i da bi je inkriminiranog dana fizički udario, sud je upravo suprotno utvrdio iz iskaza oštećenice te svjedoka UD, OD i AD. Da je optuženikova obrana nevjerodostojna proizlazi i iz djela njegove obrane u kojoj je on naveo da tog inkriminiranog dana oštećenica nije imala vrećice s namirnicama, jer upravo suprotno proizlazi iz iskaza svjedoka RD koji je iskazao da je oštećenica imala vrećice s namirnicama i da su namirnice bile potresene po podu. Na činjenicu o zaključku suda da je oštećenica vjerodostojno iskazivala upućuje i dokaz da je ona inkriminiranog dana, a neposredno nakon počinjenja kaznenih djela podnijela kaznenu prijavu u policijskoj postaji Labin, što proizlazi iz zapisnika o zaprimanju kaznene prijave (stranica 7 spisa), u dijelu podataka o tome tko je podnio kaznenu prijavu i kada je kaznena prijava podnesena. Također, na vjerodostojnost iskaza oštećenice upućuju i činjenica da je oštećenica inkriminiranog dana, a nakon podnošenja kaznene prijave u policijskoj postaji Labin, pristupila u Nastavni zavod za hitnu medicinu Istarske županije i prijavila fizičko nasilje, a iz kojeg pregleda proizlazi da na nadlakticama oštećenice nema vidljivih ozljeda, da oštećenica navodi samo palapturnu bolest, da je vrat uredno pokretan i glava bez izvana vidljivih ozljeda, te da u ustima s desne strane u području trećeg zuba ima defekt sluznice. Iako je oštećenica u svom iskazu izjavila da je događaj vidjela i MD, a ta svjedokinja je iskazala da događaj nije vidjela, po stavu suda, razlike u njihovim iskazima nisu od odlučnog značaja za zaključak suda da bi iskaz oštećenice bio nevjerodostojan. To stoga što valja uzeti u obzir da je za oštećenicu inkriminirani događaj bio iznimno stresan, ona je po iskazima svjedoka bila uznemirena i plakala je, pa je moguće da je u svojoj percepciji događaja smatrala da je svjedokinja MD vidjela inkriminirani događaj, budući da se svjedokinja na tom mjestu našla neposredno nakon prestanka događaja, kada su prisutni bili i svjedoci ND, AD i OD.

    13. Iako je sud utvrdio da se optuženik inkriminiranog dana prema oštećenici ponašao na način kako je ona to opisala, odnosno da ju je više puta udarao otvorenim dlanom po obrazima, da ju je udarao nogama po tijelu, da ju je uhvatio za rame i gurnuo prema zidu, da se ona nije imala više snage boriti, da se spustila na koljena i da je spustila glavu, jer je sud u cijelosti vjerovao iskazu oštećenice, koji je u konačnici i suglasan iskazima svjedoka RD, AD i OD, koji kao očevici događaj, a ne vezani uz osobu optuženika i oštećenice nemaju razloga iskazivati pristrano, za sud se ipak pojavilo pitanje da li se te radnje optuženika mogu okvalificirati kao kazneno djelo nasilja u obitelji iz članka 179.a KZ/11.

    14. Takvo činjenično ponašanje optuženika u jednom navratu, tj. jednom događaju, iako društveno neprihvatljivo i u najmanju ruku nedolično, po stavu suda nije dostatno, odnosno takva količina neprava nije dostatna za zaključak da je riječ o kaznenom djelu, već je po stavu ovog suda riječ o počinjenom prekršaju. Naime, kod kaznenog djela nasilja u obitelji iz članka 179.a KZ/11 postupanje počinitelja mora se sastojati u teškom, grubom i učestalom kršenju propisa o zaštiti od nasilja u obitelji, koje ima za posljedicu izazivanje straha kod bliske osobe ili njeno dovođenje u ponižavajući položaj ili u stanje dugotrajne patnje i upravo se po kriminalnoj količini iskazanog nasilja, koje može biti fizičke ili psihičke prirode, to kazneno djelo razlikuje od prekršaja iz članka 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (takav stav izražen je i u odluci Županijskog suda u Bjelovaru Kž-197/2023 od 10. travnja 2024.). Pri tome u smislu članka 10. točke 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji ("Narodne novine" broj: 70/2017., 126/2019. i 84/2021.) nasilje u obitelji je primjena fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda, a u smislu članka 10. točke 3. ZZNO/17 nasilje u obitelji je psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost. Prema tome, kazneno djelo nasilja u obitelji iz članka 179.a KZ/11, pri čemu je počinjeno fizičko ili psihičko nasilje, postoji ako se radi o slučajevima u kojima postoji kontinuitet i određeni intenzitet psihičkog maltretiranja i uznemiravanja s ozbiljno upućenim prijetnjama, koje nisu ni malo bezazlene, s tim da kontinuitet radnje postoji ako se radi o slučajevima u kojima se radnja većinom ponavlja, u određenim vremenskim razmacima, koji ne smiju biti predugi, pri čemu način počinjenja može i varirati, a što u predmetnom slučaju, po stavu ovog suda, a uzimajući u obzir činjenicu da je riječ o jednokratnom događaju, nije zadovoljeno (tako i Županijski sud u Šibeniku, Kž-249/2022 od 18. srpnja 2024.). Potrebno je naglasiti da Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji, između ostalog, u članku 10. stavak 1., definira nasilje u obitelji kao primjenu fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda te kao psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenosti. Da bi se radilo o kaznenom djelu nasilja u obitelji mora se raditi o „teškom kršenju“ naznačenog propisa, a da bi neko ponašanje predstavljalo teško kršenje ove norme potrebno je da je učestalo, jačeg intenziteta i s nastupjelom posljedicom, dok prema presudi Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj: Kž-579/2017. od 8. veljače 2018. „razgraničenje između kaznenog djela iz članka 179.a KZ/11. i prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji očituje se u težini ugrožavanja zaštićenog dobra što je questio facti i sud je to dužan ocijeniti u svakom pojedinom slučaju. Objektivno poimanje težine prekršaja propisa o zaštiti od nasilja u obitelji očituje se kroz visok stupanj nasilja, surovosti ili bešćutnosti počinitelja te posebno izraženom poniženju ili patnji žrtve i tek tada će se raditi o kaznenom djelu, a ne prekršaju" (tako i Županijski sud u Zagrebu, Kžzd- 23/2022 od 26. travnja 2022.). Dakle, zaključno, iako je sud utvrdio da je optuženik inkriminiranog dana primijenio fizičku silu prema oštećenici, a uslijed koje oštećenici nije nanesena tjelesna ozljeda, budući da je riječ o činjenično opisanom jednom događaju, po stavu ovog suda, ta količina neprava ne predstavlja počinjenje kaznenog djela, već je po stavu suda riječ o počinjenom prekršaju.

    15. S druge strane, sud je utvrdio, a cijeneći iskaz oštećenice kojem je vjerovao i kojeg je ocijenio vjerodostojnim, da je optuženik inkriminiranog dana oštećenici rekao riječi "Ubit ću te", a koje riječi su objektivno podobne da kod oštećenice izazovu osjećaj straha i uznemirenosti, posebice uzimajući u obzir i kontekst događaja u kojem je optuženik bio i fizički nasilan prema oštećenici. Stoga je sud intervenirao u činjenični opis optužbe i raščlanio opise radnji koje se odnose na kazneno djelo prijetnje i kazneno djelo nasilja u obitelji, na način da je u odnosu na kazneno djelo prijetnje sud intervenirao u opis optužbe i ostavio opis djela da je optuženik oštećenici rekao riječi "Ubit ću te", a što je kod nje izazvalo osjećaj straha, sve kako je to opisano u izreci presude.

    16. Sud je na temelju članka 421. stavak 1. točka 2. ZKP/08 odbio kao nevažne dokazne prijedloge obrane da se pribavi medicinska dokumentacija za oštećenu KD i da se provede njezino medicinsko vještačenje. Sud je takvu odluku donio s obzirom na to da se optuženiku ne stavlja na teret nanošenje bilo kakvih tjelesnih ozljeda oštećenica te utvrđivanje tih činjenica nije bilo ni važno sudu za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari.

    17. S obzirom na sve izneseno, u dokazanom ponašanju optuženog PD, opisano u osuđujućem dijelu izreke presude stječu se sva bitna obilježja kaznenog djela prijetnje iz članka 139. stavka 2. i 3. KZ/11. Po stavu suda, optuženik je uz prethodno opisana objektivna, ostvario i subjektivno obilježje kaznenog djela, jer je on kazneno djelo prijetnje htio kao svoje i kao takvo, bio je svjestan da je njegovo djelo zabranjeno jer mu to s obzirom na njegovu životnu dob i činjenicu da već duži niz godina boravi u [adresa] (kako je to sam iznosio u svojoj obrani opisujući vezu s KD) zasigurno nije moglo ostati nepoznato.

    18. Odlučujući o vrsti i visini kazne, sud je uzeo u obzir da je za kazneno djelo prijetnje iz članka 139. stavak 2. i 3. KZ/11 propisana kazna zatvora u trajanju od šest mjeseci do pet godina. Sud je optuženom PD otegotnim cijenio njegovu kaznenu osuđivanost i to zbog kaznenog djela tjelesne ozljede koje je počinio na štetu iste žrtve oštećene KD (što je sud utvrdio uvidom u izvadak iz kaznene evidencije i uvidom u eSpis), otegotnim je cijenjeno da je kazneno djelo počinjeno na javnom mjestu, usred dana, što ukazuje na optuženikovo bezobzirno ponašanje i upornost u počinjenju kaznenog djela. Olakotnih okolnosti sud nije našao. Uzimajući u obzir navedeno, kao i jačinu ugrožavanja odnosno povrede zaštićenog dobra, način počinjenja djela, stupanj krivnje te prijašnji život optuženika i nastupjele posljedice, ovaj sud je optuženika osudio na kaznu zatvora u trajanju osam mjeseci. Uzimajući u obzir težinu te društvenu opasnost ovog kaznenog djela, sud smatra da će upravo izrečena kazna postići svrhu kažnjavanja odnosno izraziti društvenu osudu zbog učinjenog kaznenog djela, te utjecati kako na počinitelja, tako i na druge da ne čine kaznena djela. Na temelju članka 54. KZ/11 u izrečenu kaznu zatvora uračunava se svako oduzimanje slobode u vezi s kaznenim djelom i to vrijeme uhićenja i vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od uhićenja 11. rujna 2022. do 10. ožujka 2023.

    18. 1. Iako je tužitelj predlagao opoziv uvjetne osude iz presude poslovnog broja K-55/2023, sud je stava da za opozivom uvjetne osude nisu ispunjeni zakonski uvjeti. To stoga što je presuda poslovnog broja K-55/2023 od 22. veljače 2023. postala pravomoćna 22. veljače 2023. i od dana pravomoćnosti te presude je počelo teći vrijeme provjeravanja. Kazneno djelo za koje je optuženik proglašen krivim u ovom postupku, počinjeno je 11. rujna 2022., dakle, kazneno djelo nije počinjeno u vremenu provjeravanja po presudi poslovnog broja K-55/2023, a da bi tada uopće došla u obzir primjena članka 58. stavak 2. KZ/11.

    19. Na temelju odredbe iz članka 148. stavak 1. ZKP/08 optuženi PD, a budući da je donijeta presuda kojom je proglašen krivim za kazneno djelo prijetnje, dužan je naknaditi troškove ovog kaznenog postupka i to trošak svjedoka u iznosu od 1.100,19 eura i trošak paušala 1.000,00 eura, sve u korist Državnog proračuna RH i to u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti ove presude.

    U Pazinu 20. veljače 2025.

    Sutkinja

    Marlena Pamić Ćus

    Uputa o žalbi:

    Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka ovjerenog preslika iste.

    Žalba se podnosi ovom sudu u tri istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje Županijski sud, kao sud drugog stupnja.

    Dostavna naredba:

    1. Općinsko državno odvjetništvo u Pazinu na broj: KO-DO-245/2022

    2. Optuženi PD

    3. Branitelj Damir Krpan, odvjetnik u Umagu-Umago

    4. Oštećena KD

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.