REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

[adresa] H 5

Poslovni broj: Us I-2/2024-7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Dariji Pugel, uz sudjelovanje zapisničarke Ljiljane Vasiljević, u upravnom sporu tužitelja HA, (OIB [osobni identifikacijski broj]), iz [adresa], kojeg zastupa opunomoćenica Maja Miljuš, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Šebetić i partneri, Zagreb, Đorđićeva 6, p.p. 783, protiv tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije, (OIB 33706439962), Rijeka, Blaža Polića 2, radi uklanjanja građevine, 20. veljače 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije, KLASA: UP/I-362-02/23- 02/887, URBROJ: 443-02-02-12-23-04 od 21. studenog 2023.

I. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora.

Obrazloženje

1. Rješenjem Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije, KLASA: UP/I-362-02/23-02/887, URBROJ: 443-02-02-12-23- 04 od 21. studenog 2023. tužitelju je kao investitoru naređeno da u roku od 15 dana od dana zaprimanja rješenja ukloni:

- prizemnu građevinu metalne konstrukcije tlocr.dim. 2,54 x 3,75 m s betonskom podlogom, te

- septičku jamu dim. 1,60 x 1,20 m,

sve izrađeno bez izvršne građevinske dozvole izvan građevinskog područja naselja Pinezići, na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (t. 1.). Također je utvrđeno da je postavljanjem službenog znaka dana 27. rujna 2023. obustavljeno daljnje građenje, te da je obustava građenja na snazi do izvršnosti rješenja o obustavi postupka izvršenja rješenja (t. 2.), uz ostala popratna utvrđenja (t. 3.-7.).

2. Osporavajući zakonitost pobijanog rješenja tuženika, tužitelj u tužbi čini nespornim da je on investitor i vlasnik spornih građevina, pri čemu osporava da bi iste predstavljale građevine za čiju je gradnja potrebno ishoditi građevinsku dozvolu. Ističe da prizemna građevina predstavlja konstrukciju za držanje košnica pčela u smislu čl. 2. st. 1. t. 17. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima, koju je on izgradio još 2010., te da mu je netko, dok se on nalazio na liječenju, ukrao pčelinjak (3 košnice, pčele i med). Također osporava da bi druga građevina predstavljala septičku jamu, ističući da se radi o jami iskopanoj kako bi se u istoj držao generator. Zaključno ističe da građenje nije u tijeku, pa da nije bilo osnove za određivanjem mjere obustave građenja.

3. Tužbenim zahtjevom predlaže da Sud poništi pobijano rješenje te da tuženika obveže na naknadu troškova upravnog spora.

4. Tuženik u odgovoru na tužbu ustraje kod navoda obrazloženja osporenog rješenja, te predlaže odbijanje tužbenog zahtjeva neosnovan.

5. U tijeku spora održana je rasprava na ročištu održanom 23. siječnja 2025., u prisutnosti tužitelja osobno i njegove opunomoćenice, a na temelju čl. 91. st. 3. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ broj 36/24, dalje: ZUS) u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, koji svoj izostanak nije opravdao, čime se smatra da je strankama u smislu čl. 6. ZUS-a dana mogućnost očitovanja o svim zahtjevima i navodima druge strane, te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koji su predmet ovog upravnog spora.

6. Tužitelj je na raspravi izjavio da je građevinu (spremište) izgradio 2010., držeći da mu za takvu građevinu nije potrebna nikakva dozvola. Istaknuo je da je prethodno na drugoj lokaciji posjedovao pčele koje su mu ukradene, te da je i u predmetnu baraku planirao postaviti košnice, no da to nikada nije realizirao. Osporava utvrđenje tuženika da druga građevina predstavlja septičku jamu, ističući da se radi o rupi s metalnim "štengama", te da je u istoj planirao smjestiti generator za struju potreban za vrcalice za med.

7. Radi ocjene zakonitosti pobijanog rješenja tuženika izvršen je uvid u dokumentaciju koja prileži spisu upravnog spora, te dostavljenom spisu upravnog postupka.

8. Sud nije prihvatio dokazni prijedlog tužitelja (provođenje očevida na licu mjesta), držeći da sama narav i vrsta tih objekata nesporno proizlazi iz dokumentacije koja prileži spisu upravnog postupka, te da su činjenice u upravnom postupku utvrđene na razini izvjesnosti.

9. Razmatrajući sva sporna činjenična i pravna pitanja ovog spora, Sud smatra da tužbeni zahtjev nije osnovan.

10. Iz spisa upravnog postupka proizlazi da je od strane nadležnog građevinskog inspektora dana 27. rujna 2023. proveden inspekcijski pregled građenja na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. O provedenom pregledu sačinjen je i zapisnik, kojim je utvrđeno da su na predmetnoj nekretnini, u suvlasništvu tužitelja, izgrađene građevine opisane u izreci pobijanog rješenja, za koje prema evidenciji nadležnog upravnog tijela za graditeljstvo nije izdana građevinska dozvola. Vezano uz navedeno tužitelju je dostavljen zapisnik te je isti pozvan da dostavi svoje očitovanje, te je isti u dostavljenom očitovanju naveo da je baraku počeo graditi 2010. u svrhu održavanja zemljišta, da je planirao posaditi masline i smokve i urediti vrt u čemu ga je spriječila bolest, te da je podnio zahtjev za legalizaciju, no da mu je rečeno da se na predmetnoj lokaciji ne može ništa legalizirati.

11. Među strankama ovoga spora nije sporno da je tužitelj investitor i vlasnik građevina (objekata) konstatiranih od strane nadležnog građevinskog inspektora prilikom provođenja inspekcijskog nadzora, te da tužitelj za izgradnju istih nije ishodio građevinsku dozvolu, već je sporno da li navedeni objekti predstavljaju građevine, te da li je za gradnju istih bilo potrebno ishodovati građevinsku dozvolu.

12. Prema čl. 3. st. 1. t. 10. Zakona o gradnji („Narodne novine“ broj 153/13, 20/17, 39/19, 125/19), građenje je izvedba građevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstruktorski, instalaterski, završni te ugradnja građevnih proizvoda, opreme ili postrojenja) kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, održava ili uklanja postojeća građevina.

13. Člankom 3. st. 1. t. 11. Zakona o gradnji propisano je da je građevina građenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda sa ili bez instalacija, sklop s ugrađenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao građenjem.

14. Prema čl. 3. st. 1. t. 33. Zakona o gradnji, ugradnja je izvedba građevinskih i drugih radova kojim se povezuju građevni proizvodi, instalacije ili postrojenja tako da postaju sastavni dio građevine, i ne mogu se bez uklanjanja ili bez utjecaja na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu odvojiti od građevine.

15. Prema čl. 3. st. 1. t. 38. Zakona o gradnji, zgrada je zatvorena i/ili natkrivena građevina namijenjena boravku ljudi, odnosno smještaju životinja, biljaka i stvari.

16. Člankom 106. Zakona o gradnji propisano je da se građenju može pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole, a graditi se mora u skladu s tom dozvolom.

17. Sukladno čl. 2. st. 1. t. 18. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima („Narodne novine“ broj 112/17, 34/18, 36/19, 98/19, 31/20, 74/22, dalje: Pravilnik), bez građevinske dozvole i glavnog projekta može se graditi, između ostalog, građevina i oprema namijenjena držanju stoke i drugih životinja, kao što je: a) ograda pod naponom struje 24 V (električni pastir) za držanje stoke i druge vrste ograda namijenjene držanju životinja;

b) nadstrešnica za sklanjanje stoke, drugih životinja i/ili stočne hrane s prostorom zaklonjenim od vjetra zatvorenim s najviše tri strane;

c) pojilo za stoku i druge životinje

d) konstrukcija za držanje košnica pčela.

18. Jednake odredbe sadržavali su i propisi važeći u vrijeme kada tužitelj navodi da je izvršio građenje (2010. g.), naime Zakon o prostornom uređenju i gradnji ("Narodne novine" br. 76/07, 38/09) te Pravilnik o jednostavnim građevinama i radovima ("Narodne novine" br. 21/09, 57/10, 126/10).

19. Na temelju analize spisu priloženih dokaza, i to fotografija predmetne gradnje, konstatacija navedenih u zapisniku o inspekcijskom pregledu, te relevantnih naprijed citiranih odredaba Zakona o gradnji, a vodeći računa i o odredbama Zakona o Državnom inspektoratu („Narodne novine“ broj 115/18, 117/21, 67/23), sud smatra pravilnim utvrđenje tuženika kako se u konkretnom slučaju radi o građevinama u smislu čl. 3. st. 1. t. 11. Zakona o gradnji. Naime, a kako to proizlazi iz citirane dokumentacije (kao i fotografija priležećih spisu), predmetna prizemna građevina ima betonsku podlogu, zidove i strop (krov). Predmetni je objekt nastao građenjem te povezivanjem građevinskih proizvoda, te je povezan s tlom (pri čemu sukladno sudskoj praksi ne mora biti riječ o trajnoj povezanosti temeljenjem), te predstavlja građevini, za čiju je izgradnju tužitelj bio dužan ishoditi pravomoćnu ili bar izvršnu građevinsku dozvolu.

20. Neosnovani su navodi tužitelja da bi sporna građevina predstavljala jednostavnu građevinu čijoj bi se izgradnji moglo pristupiti bez građevinske dozvole ili drugog odobrenja za gradnju.

21. Naime, iako se sukladno čl. 2. st. 1. t. 18. Pravilnika bez građevinske dozvole i glavnog projekta mogu graditi građevine i oprema namijenjena držanju stoke i drugih životinja, kao što konstrukcija za držanje košnica pčela, u konkretnom slučaju, sporna se građevina po svojim dimenzijama i obliku, ne može se podvesti pod definiciju "konstrukcije za držanje košnica pčela". Osim toga, tužitelj je i sam u očitovanju u tijeku postupku istaknuo da je riječ o baraci koja mu je služila u svrhu održavanja zemljišta, dok je pčele prvi puta spomenuo u tužbi, pri čemu je na ročištu za raspravu i sam potvrdio da nikada nije realizirao namjeru držanja košnica u predmetnoj baraci.

22. S tim u svezi Sud nalazi neosnovanima i navode tužitelja kojima isti osporava da bi druga građevina predstavljala septičku jamu, ističući da se radi o jami za generator za struju (potrebnu za vrcanje meda), budući da tužitelj ni navedenu okolnost nije spomenuo o očitovanju u postupku.

23. Stoga Sud smatra da je viša građevinska inspektorica, osoba građevinske struke s višegodišnjim radom na predmetima nadzora zakonitosti građenja, pravilno utvrdila narav spornih građevina i pravilno primijenila materijalno pravo utvrdivši da se iste mogu graditi samo na temelju izvršne građevinske dozvole. Budući da tužitelj nesporno nije ishodio takvu dozvolu, to je istome na temelju čl. 113. st. 1. t. 1. Zakona o Državnom inspektoratu zakonito naloženo uklanjanje predmetnih građevina.

24. Zaključno, neosnovani su i prigovori tužitelja glede izrečene mjere obustave daljnjeg građenja. Naime, iz dokumentacije u spisu proizlazi da predmetno građenje nije prijavljeno, pa je stoga zakonito tuženik na temelju čl. 119. u svezi čl. 113. st. 2. Zakona o Državnom inspektoratu tužitelju kao vlasniku i investitoru izrekao mjeru obustave građenja, te navedeno utvrdio pobijanim rješenjem.

25. Stoga Sud nalazi da se pobijano rješenje tuženika ne može ocijeniti nezakonitim niti po jednoj zakonskoj osnovi, pa je tužbeni zahtjev na čl. 116. st. 1. ZUS-a valjalo odbiti kao neosnovan.

26. Odluka o trošku temelji na odredbi čl. 147 st. 1. ZUS-a, pa tužitelju, koji je u cijelosti izgubio predmetni upravni spor, ne pripada pravo na naknadu troškova spora.

U Rijeci 20. veljače 2025.

Sutkinja

Daria Pugel

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba protiv presude odgađa izvršenje pobijane presude (čl. 126. st. 6. ZUS-a).

Dostaviti:

- opunomoćenici tužitelja Maji Miljuš, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Šebetić i partneri, Zagreb, Đorđićeva 6, p.p. 783

- Državnom inspektoratu, Područnom uredu Rijeka, Službi građevinske inspekcije, Rijeka, Blaža Polića 2