REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-2995/2014-125

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu toga suda Violeti Veselić, kao sucu pojedincu, temeljem prijedloga višeg sudskog savjetnika-specijaliste Lidije Đogaš Batovanja, u pravnoj stvari tužiteljice EĐ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Danijelu Papku, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika Euroherc osiguranje d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 84, OIB 22694857747, zastupanog po punomoćnicima, odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Grgić & Partneri, radi naknade štete, nakon održane i zaključene javne i glavne rasprave dana 3. prosinca 2024. u prisutnosti punomoćnika stranaka, dana 20. veljače 2025.

p r e s u d i o  j e

Nalaže se tuženiku isplatiti tužiteljici iznos od 1.818,30 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana 20. veljače 2014. do 31. srpnja 2015. po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećanoj za pet postotnih poena, od 1. kolovoza 2015. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta, za tri postotna poena te od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku 15 dana.

riješio je

I Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljici troškove parničnog postupka u iznosu od 5.567,92 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 20. veljače 2025. kao dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku 15 dana.

II Tužba je djelomično povučena za iznos od 687,32 eura zajedno sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama.

III Odbija se tuženik sa zahtjevom za naknadom troškova postupka.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi i tijekom postupka navodi kako se dana 26. prosinca 2013. u Zagrebu, na odvojku Zagrebačke avenije za Selsku cestu dogodila prometna nesreća u kojoj je sudjelovala KĐ koja je upravljala vozilom Honda Civic 1.5 registarske oznake [registarska oznaka], a koje je u trenutku štetnog događaja bilo osigurano kod tuženika policom broj [broj police]. U navedenom štetnom događaju sudjelovalo je i vozilo tužiteljice Fiat Stilo 2.4 registarske oznake [registarska oznaka] koje je u trenutku štetnog događaja bilo osigurano kod HOK osiguranja d.d. te je u navedenoj nezgodi sudjelovao i ŠĐ u vozilu Mercedes registarske oznake [registarska oznaka]. Tužiteljica navodi kako je za nastalu prometnu nesreću u cijelosti odgovorna KĐ, osiguranica tuženika te da je do prometne nesreće došlo na način da je osiguranica tuženika prednjim dijelom svog vozila udarila u zadnji dio vozila kojim je upravljala tužiteljica u trenutku dok je vozilo tužiteljice bilo zaustavljeno na semaforu i nakon čega je navedeno vozilo odbačeno na vozilo Mercedes.

2. Tužiteljica navodi kako je u štetnom događaju pretrpjela teške tjelesne ozljede koje su dovele do povrede prava osobnosti tužiteljice tj. prava na tjelesno i duševno zdravlje te na ime pravične novčane naknade za neimovinsku štetu koju trpi potražuje iznos od 16.800,00 kn/2.229,74 eura (za pretrpljene fizičke bolove iznos od 6.500,00 kn/862,70 eura, za pretrpljeni strah iznos od 5.300,00 kn/703,43 eura te za duševne boli zbog smanjenja opće životne aktivnosti iznos od 5.000,00 kn/663,61 eura). Nadalje, tužiteljica navodi kako je kao posljedicu predmetne prometne nezgode imala i imovinsku štetu u vidu tuđe pomoći i njege u iznosu od 1.800,00 kn/238,90 eura te troškova liječenja za ovratnik u visini od 278,62 kn/36,98 eura.

3. Tužiteljica nadalje navodi kako je dana 20. veljače 2014. predala tuženiku odštetni zahtjev radi rješavanja pitanja odštete mirnim putem no da je tuženik odbio zahtjev. Tužiteljica smatra kako je tuženik odgovoran za predmetnu štetu čime tužiteljica ima pravo na pravičnu novčanu naknadu za ozljede kao i naknadu imovinske štete čime predlaže donošenje presude kojom će sud naložiti tuženiku isplatu iznosa od 18.868,62 kn/2.504,30 eura sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim na iznos od 16.800,00 kn/2.229,74 eura od 20. veljače 2014. do isplate, na iznos od 268,62 kn/35,65 eura (sud ukazuje kako se očito radi o omašci u pisanju jer je u tužbi tužiteljica navela da na ime troškova liječenja za ovratnik potražuje iznos od 278,62 kn/36,98 eura o čemu u spis prilaže dokaz koji prileži na listu 14 spisa i koji glasi na iznos od 278,62 kn, a ne 268,62 kn) od 26. prosinca 2013. do isplate te na iznos od 1.800,00 kn/238,90 eura od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, sve uz naknadu troškova postupka.

4. U odgovoru na tužbu tuženik priznaje kao neprijepornu činjenicu da se dana 26. prosinca 2013. dogodila prometna nezgoda u kojoj je sudjelovalo vozilo registarske oznake [registarska oznaka] i koje je u tome trenutku bilo osigurano kod tuženika policom od automobilske odgovornosti, tuženik priznaje krivnju osiguranice tuženika za nastanak štetnog događaja, no osporava odgovornost tuženika za isplatu naknade štete budući smatra kako ne postoji uzročno-posljedična veza između štetnog događaja i eventualne štete opisane u medicinskoj dokumentaciji. Naime, tuženik smatra kako je osiguranica tuženika minimalnom brzinom svojim vozilom naletila na vozilo kojim je upravljala tužiteljica čime nije došlo do promjene brzine pri kojoj bi moglo doći do zadobivanja tjelesne ozljede za koju je u medicinskoj dokumentaciji tužiteljice postavljena dijagnoza te osporava i objektivni dokaz postojanja predmetne tjelesne ozljede. Nadalje, tuženik osporava visinu utuženog potraživanja, osporava osnovanost zahtjeva za naknadom imovinske štete i utuženi tijek zakonskih zateznih kamata. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev tužiteljice uz naknadu troškova postupka tuženiku.

5. Tužiteljica je tijekom postupka, a nakon zaključenja prethodnog postupka (zaključen dana 21. travnja 2015. – list 39-40 spisa) i provedenog medicinskog vještačenja uredila tužbeni zahtjev podneskom od 4. listopada 2023. na način da sada potražuje isplatu iznosa od 1.725,38 eura (na ime pretrpljenih fizičkih boli iznos od 5.500,00 kn/729,96 eura, za pretrpljeni strah iznos od 4.500,00 kn/597,25 eura, za duševne boli zbog smanjenja životnih aktivnosti iznos od 3.000,00 kn/398,17 eura), te na ime tuđe pomoći i njege iznos od 700,00 kn/92,91 eura, odnosno ukupno iznos od 1.818,30 eura zajedno sa zakonskim zateznim tekućim od 20. veljače 2014. do isplate, sve uz naknadu troškova postupka.

6. Sud ukazuje kako predmetno uređenje tužbenog zahtjeva ne predstavlja preinaku tužbenog zahtjeva u smislu čl. 191. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje ZPP), budući je podneskom od 4. listopada 2023. tužiteljica uredila tužbeni zahtjev na način da potražuje ukupni iznos od 1.818,30 eura, dok je prvotno postavljenim tužbenim zahtjevom potraživao iznos od 2.504,30 eura. Naime, odredbom čl. 191. st. 3. ZPP-a propisano je kako tužba nije preinačena ako je tužitelj promijenio pravnu osnovu tužbenog zahtjeva, ako je smanjio tužbeni zahtjev, ili ako je promijenio, dopunio ili ispravio pojedine navode, a čemu je ovdje slučaj. Međutim sniženje tužbenog zahtjeva predstavlja djelomično povlačenje tužbe za koje je uvijek potreban pristanak tuženika (tako i VSRH na sjednici od 26. travnja 2021.).

7. Kako se tuženik nije protivio djelomičnom povlačenju tužbe tužiteljice učinjenom podneskom od 4. listopada 2023., to je sud meritorno odlučio o konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, dok je u odnosu na povučeni dio sukladno čl. 193. st. 2. ZPP-a, odlučeno kao u točki II. rješenja.

8. U tijeku postupka sud je izvršio uvid u Zapisnik o očevidu MUP-a, II. postaje prometne policije Zagreb od 26. prosinca 2013., Zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu od 26. prosinca 2013., medicinsku dokumentaciju tužiteljice, račun sa lista 14 spisa, odštetni zahtjev od 20. veljače 2014., obrazloženi odgovor tuženika od 10. ožujka 2014., prijavu i zahtjev za naknadu štete, izvid štete, fotografije u boji sa lista 28-29 spisa, dopunski izvid štete, ponudu sa lista 42 spisa, skicu mjesta događaja, izvješće o osiguranju mjesta događaja, te je proveden dokaz sudsko-medicinskim vještačenjem po vještaku dr. ČĐ, prometno vještačenje po vještacima Goranu Husincu, Zvonku Ivašiću i Igoru Jakopliću te medicinskim vještačenjem po vještaku dr. Žarku Rašiću.

9. Na temelju provedenog dokaznog postupka, cijeneći sve provedene dokaze sukladno čl. 8. ZPP-a, u njihovoj ukupnosti i svaki zasebno, ovaj sud smatra tužbeni zahtjev tužiteljice osnovanim do visine kao pod toč. I. izreke presude.

10. Između stranaka nije sporan nastanak štetnog događaja, pasivna legitimacija, odgovornost osiguranika tuženika za nastanak štetnog događaja.

11. Među strankama je sporna uzročno-posljedična veza između štetnog događaja i eventualne štete opisane u medicinskoj dokumentaciji tužiteljice, visina predmetnog tužbenog zahtjeva, osnovanost tužbenog zahtjeva za tuđu pomoć i njegu, troškove liječenja te zatraženi tijek zakonskih zateznih kamata.

12. Radi utvrđenja uzročno-posljedične veze između štetnog događaja i zadobivenih ozljeda tužiteljice, sud je proveo dokaz kombiniranim sudsko- medicinsko-prometnim vještačenjem po vještaku dr. ČĐ, sudsko- medicinskom vještaku i Goranu Husincu, prometnom vještaku.

13. Iz provedenog prometnog vještačenja po vještaku Goranu Husincu od 2. veljače 2016. proizlazi da je promjena brzine vozila Honde u sudaru sa vozilom Fiat Stilo od relativnih najviše 6,5 km/h čime je promjena brzine vozila FIat od relativno najviše 7 km/h, da je u odnosu na sudar vozila Fiat i Mercedes promjena brzine vozila Fiat u sudaru s Mercedesom od relativnih 3,7 km/h i da je promjena brzine Mercedesa od relativnih 3,2 km/h. Vještak navodi kako uslijed predmetna dva sudara sigurnosni pojas ne bi igrao nikakvu ulogu jer je nabačaj na Mercedes bio izuzetno malog intenziteta, da tijelo vozačice nije moglo zadobiti inercijsko kretanje unaprijed, a da pojas ako je tužiteljica bila vezana ima zatezač koji sigurno ne bi mogao biti aktiviran.

14. Nadalje, iz nalaza i mišljenja vještaka dr. ČĐ od 2. veljače 2016. proizlazi da iz medicinske dokumentacije proizlazi da je pri prvom ambulantnom pregledu kirurga kao i kontrolnim ambulantnim pregledima kod tužiteljice utvrđena ozljeda i postavljena dijagnoza istegnuća mišića uz vratnu kralježnicu. Vještak navodi kako je iz provedenog prometnog vještačenja utvrđeno da se prometna nezgoda dogodila na način da je u prvom dijelu lančanog sudara došlo do naleta vozila Honda na zadnji dio vozila Fiat Stilo u kojem se nalazila tužiteljica, dok je u drugom dijelu došlo do naguravanja vozila Fiat na vozilo Mercedes koje je bilo zaustavljeno ispred vozila Fiat, da je promjena brzine vozila Fiat prilikom naleta vozila Honda iznosila od relativnih najviše 7 km/h, a promjena brzine vozila Fiat prilikom naguravanja na vozilo Mercedes od relativnih 3,7 km/h. Vještak dr. ČĐ navodi kako pri dinamici odvijanja prometne nezgode koja proizlazi iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka, pri procijenjenoj promjeni brzine vozila Fiat u kojem se tužiteljica nalazila na vozačkom mjestu, niti u prvom, niti u drugom dijelu lančanog sudara nisu ostvarene promjene brzine vozila koje bi omogućile nastanak istegnuća mišića uz vratnu kralježnicu. Naime, u prvom dijelu prometne nezgode promjena brzine je iznosila do najviše 7 km/h, a u drugom dijelu 3,7 km/h čime vještak navodi kako su obje ostvarene promjene brzine vozila Fiat u kojemu se nalazila tužiteljica ispod donje granice bezazlenog opterećenja.

15. Tužiteljica je u cijelosti prigovorila izrađenom kombiniranom vještačenju slijedom čega je sud na ročištu 12. srpnja 2017. proveo dokaz usmenim obrazloženjem vještaka Gorana Husinca, dok je vještak dr. ČĐ ispričala nedolazak na isto. Goran Husinec je na navedenom ročištu naveo kako u cijelosti ostaje kod svog nalaza i mišljenja. Prilikom izrade svog nalaza i mišljenja u obzir je uzeo svu dokumentaciju koja se nalazila u predmetnom spisu. Kad pojašnjava kako je došao do izračuna EES 6 km/h za vozilo Fiat Stilo, vještak iskazuje da je oštećenja vozila uspoređivao sa takvim ili sličnim vozilima prema katalogu virtual crash koji se koristi upravo za tu namjenu. Vještak nadalje ističe da kad bi EES na vozilu iznosio 10 km/h da bi oštećenja vozila trebala biti sukladna oštećenjima koja odgovaraju prema katalogu za brzinu od 10 km/h. Prilikom izrade nalaza i mišljenja uspoređivao je konkretna oštećenja sa fotografija izvida štete te je za navedena oštećenja kompjutorskim programom dobio EES u navedenim iznosima. Navodi kako u predmetnom spisu nema fotografija rastavljenih vozila pa tako nema niti fotografije ojačanja branika vozila Fiat Stilo. U obzir je uzeo izvide štete gdje je navedeno da je na vozilu Fiat Stilo oštećeno ojačanje branika stražnjeg sa naznakom „L kao lagan“. Prema izvidu štete na prednjoj strani vozila Fiat Stilo gdje je oštećen okvir registarske oznake, obloga branika prednja srednje oštećena, nije trebalo doći do oštećenja pojasa na način da je on ostao zategnut kao što je to prikazano na fotografiji koja se nalazi u fotoelaboratu. Vještak ističe da oštećenja na prednjoj strani vozila Fiat Stilo ne odgovaraju oštećenjima koja bi bila potrebna da dođe do zatezanja pojasa, te da zategnuti pojas nije fotografiran neposredno nakon štetnog događaja od strane policije nego tek naknadno prilikom izvida štete pa je pojas u tom periodu mogao biti i namjerno zaglavljen. Vještak ističe da je prilikom stražnjeg udara u vozilo Fiat došlo do polijetanja tijela svih putnika prema nazad te sekundarno nešto lagano prema naprijed, tako da nije moglo doći do zatezanja pojasa niti do njegovog zaglavljenja. Promjena veličine EES nesporno utječe i na promjenu brzine tijela putnika u vozilu. Vještak ističe da ukoliko postoji dodatna dokumentacija i fotografije u prekršajnom spisu, da će u tom slučaju izvršiti uvid u predmetnu dokumentaciju odnosno fotografije i izraditi dopunski nalaz i mišljenje s time da stav o sigurnosnom pojasu neće biti promijenjen bez obzira na dodatne fotografije, a da je jedino moguće da se utvrdi eventualna razlika u promjeni brzine kretanja vozila Fiat u trenutku naleta vozila Honda.

16. Prekršajni sud u Zagrebu je dopisom od 25. srpnja 2017. naveo kako se protiv EĐ ne vodi prekršajni postupak, no dodatnu dokumentaciju u spis je dostavila II. Postaja prometne policije Zagreb.

17. Vještak Goran Husinec je u svom očitovanju od 28. studenog 2017. naveo kako u odnosu na dostavljenu dokumentacija ništa ne mijenja na stanju spisa čime u cijelosti ostaje kod svog nalaza i mišljenja.

18. Obzirom na istaknute prigovore tužiteljice sud je proveo dokaz usmenim obrazloženjem vještaka dr. ČĐ i Gorana Husinca na ročištu održanom 10. srpnja 2018. kojom prilikom je vještak Goran Husinec istaknuo kako kod pojašnjenja koja su oštećenja na vozilima razvidna iz foto elaborata MUP-a, navodi vrlo mala oštećenja vozila Fiat, vrlo mala oštećenja vozila Honda te smatra da oštećenja na vozilu Fiat ne mogu biti toliko velika da bi nastala promjena brzine veća od izračunate. Prilikom sudara sve osobe su izložene jednakoj promjeni brzine.

19. Vještak dr. ČĐ navodi kako je granična brzina pri kojoj se mogu zadobiti ozljede u vidu trzajne ozljede vratne kralješnice od oko 10 km/h. Pritom osoba mora imati i prethodno oštećenje vratne kralješnice, a da bi mogla nastati takva ozljeda. Tu bi bila riječ o promjeni brzine od 9,5 km/h. Naime, vještak pojašnjava kako se prometna vještačenja zapravo dobivaju matematičkim izračunima pa da se moraju uzeti neke prosječne vrijednosti promjena brzina kod kojih je moguće zadobiti ozljede. Promjena brzine oko 10 km/h (što može biti i 9,5 km/h) može dovesti do nastanka trzajne ozljede vratne kralješnice koja je već imala prethodno oštećenje. Smatra da je tužiteljica mogla trpjeti strah nezavisno od nastanka ozljede. Strah i to primarni imaju sve osobe bez obzira na samu prometnu nesreću jer u trenutku odvijanja prometne nesreće zbog brzine odvijanja nije moguće racionalno zaključivati postoji li ili ne realna opasnost za život. Sekundarni strah je strah koji imaju osobe, a posljedice su zabrinutosti za ishod liječenja te stoga i ovaj strah mogu imati osobe bez obzira na ozljeđivanje. Naime, ovaj strah može trajati sve do trenutka dok osoba ne shvati da nije zadobila ozljedu ili su ozljede takve naravi da ne predstavljaju opasnost za zdravlje. Navodi da tijela svih putnika u vozilu imaju jednaku promjenu brzine.

20. Tužiteljica je ostala kod istaknutih prigovora na nalaz i mišljenje vještaka Gorana Husinca te je predložila provođenje novog prometnog vještačenja koje je sud odredio po vještaku Nevenu Erešu, no isti je zatražio da se odredi drugi vještak obzirom on osobno poznaje tužiteljicu.

21. Sud je potom kao prometnog vještaka odredio vještaka Zvonka Ivašića koji je u svom nalazu i mišljenju naveo kako prema rasporedu oštećenja nastalih na sva 3 vozila proizlazi da je najprije vozilo osiguranika tuženika koje je posljedično bilo odbačeno prednjim dijelom prema naprijed na stražnji dio vozila sudionika, zaustavljenog ispred vozila tužiteljice. U katalogu EES, DR. MELEGH ne postoje podaci za oštećenja nastala na stražnjem kao ni na prednjem dijelu tipa i modela vozila tužiteljice, a također niti za tipove i modele vozila osiguranika tuženika i sudionika. Vještak navodi kako je iz tog razloga moguće analizirati naletnu brzinu vozila osiguranika tuženika prednjim dijelom na stražnji dio vozila tužiteljice samo prema nastalim oštećenjima na ta dva vozila. Oštećenja na stražnjem dijelu vozila tužiteljice koja dopiru sve do ojačanja stražnjeg branika vozila tužiteljice uz jače deformacije prednjeg branika i dijelom poklopca motora vozila osiguranika tuženika ukazuju na naletnu brzinu vozila osiguranika tuženika na vozilo tužiteljice od oko 20 km/h. Računajući sa masom vozila osiguranika tuženika, zajedno sa vozačicom i masom vozila tužiteljice sa vozačicom i putnicima proizlazi, uzimajući pri tome vrijednost koeficijenta elastičnosti od 0,2, da je nakon naleta vozila osiguranika tuženika, brzina kretanja vozila tužiteljice momentalno povećana za 10 km/h ili 2,8 m/sek. Nakon naleta vozila osiguranika tuženika na stražnji dio vozila tužiteljice, vozilo tužiteljice bilo je zaustavljenog položaja odbačeno prema naprijed brzinom od 10 km/h pri kojoj je brzini naletjelo prednjim dijelom na stražnji dio zaustavljenog vozila sudionika. Vještak navodi kako je tom prilikom ostrugan prednji PVC branik vozila tužiteljice u gornjem dijelu te napukao branik u donjem dijelu. Napuknuće prednjeg branika vozila tužiteljice nije navedeno u izvidu štete kao oštećenje od ranije što ukazuje da je do puknuća prednjeg branika tužiteljice nastalo naletom na vozilo sudionika, a navodi i da je na vozilu tužiteljice deformirana prednja registarska tablica sa nosačima. Intenzivno utiskivanje prednje registarske tablice vozila tužiteljice na stražnji branik vozila sudionika, sa oštećenjima na prednjem dijelu vozila tužiteljice, odgovaraju naletnoj brzini vozila tužiteljice na stražnji dio vozila sudionika od 10 km/h. Vještak nadalje navodi kako naletom na vozilo sudionika brzinom od 10 km/h, računajući sa masom vozila tužiteljice sa vozačicom i putnicima i masom vozila sudionika sa vozačem proizlazi, da je nakon naleta vozila tužiteljice na vozilo sudionika, brzina kretanja vozila tužiteljice momentalno smanjenja za 5,9 km/h ili 1,6 m/sek.

22. Tuženik je prigovorio nalazu i mišljenju vještaka Zvonka Ivašića te je predložio provesti dokaz usmenim obrazloženjem vještaka Gorana Husinca i Zvonka Ivašića dana 3. prosinca 2019. Tako vještak Zvonko Ivašić u svom usmenom obrazloženju navodi kako ostaje u cijelosti kod svog nalaza i mišljenja od 7. srpnja 2019. te navodi kako u katalogu EES ne postoje podaci za oštećenja nastala na stražnjem kao ni na prednjem dijelu tipa i modela vozila tužiteljice te se stoga poslužio klasičnom metodom uspoređivanjem oštećenja na vozilima nastalim u trenutku njihovog sudara. Vještak nadalje navodi kako se ne radi o zanemarivim oštećenjima i da to nije razlog što to vozilo ne postoji u katalogu već jednostavno nije moguće da su sva vozila u katalogu. Namjena EES kataloga je pokušaj da se uspostavi jedinstveni kriterij određivanja naletnih brzina vozila prema nastalim oštećenjima na vozilima. Vještak dalje navodi da oštećenja na stražnjem dijelu vozila tužiteljice proizlaze iz fotografije njenog vozila, a isto tako i iz izvida štete i to od 7. siječnja 2014. i 28. siječnja 2014. kojom prilikom su utvrđena oštećenja kućišta držača stražnjeg senzora, sigurnosnog pojasa suvozača, stražnje desne svjetiljke, PVC obloge stražnjeg branika, letvice stražnjeg branika, dva senzora za parkiranje i ojačanje stražnjeg branika. Podatak da je deformirano pojačanje stražnjeg branika vozila tužiteljice ukazuje na jači nalet na stražnji dio njenog vozila, a to je oštećenje koje se ne vidi na fotografiji. Vještak navodi da prilikom ispisa dijelova potrebnih za popravak u izvidu štete nikada se ne navodi je li dio deformiran ili ne, već samo je li za popravak ili za zamjenu novim. Ojačanje stražnjeg branika sastoji se od čeličnog lima koji se nalazi ispred branika i ima funkciju sprečavanja deformacija od stražnjeg dijela vozila prema naprijed. Ukoliko je ovaj dio vozila potrebno popravljati, kao što se radi u konkretnom slučaju, sigurno se ne radi o estetskim popravcima već su nastala oštećenja, odnosno deformacije koje treba ispraviti. Nadalje navodi da je stražnji branik vozila tužiteljice samo lakše ogreben bio bi u izvidu štete i on predviđen samo za popravak, a obzirom da se radi o jačem oštećenju stražnjeg branika on je predviđen za zamjenu novim.

23. Vještak Goran Husinec na istom ročištu navodi kako je pregledom fotografija vozila Honde utvrdio da je njezin prednji branik puknuo na dva mjesta te da je došlo do otpadanja kita sa njega. Smatra da je taj branik već prije bio popravljan, a vjerojatno nije niti originalan jer originalni branici su rađeni od elastične plastike i nikada ne pucaju na taj način. Nadalje, navodi da kada se pogledaju oštećenja pokrova motora na Hondi da je vidljivo da je Honda u trenutku udara u vozilo Fiat bila kočena te da je prednji dio bio nisko. Zbog navedenog i malih oštećenja na vozilu Fiat Stilo išao je sa pretpostavkom da predmetni sudar nije bio jak. Navodi kako se na fotografiji zadnjeg dijela vozila Fiat Stilo vidi da branik nigdje nije ispao iz svog ležišta, a da je branik na tom vozilu relativno slab. Što se tiče ojačanja zadnjeg branika na vozilu Fiat, nema fotografiju pa ističe da ne može procijeniti kakva je šteta na njemu nastala, odnosno ojačanje branika se može vidjeti tek kada se vozilo rastavi, kada se skine oplata branika, a tada se radi naknadni izvid štete koji se mora fotografirati. Vještak Zvonko Ivašić navodi kako niti on ne ističe da se radilo o jakom sudaru, obzirom se vozilo osiguranika kretalo brzinom od 20 km/h. Vještak Goran Husinec smatra kako je sudar bio slabiji od onog koji navodi vještak Ivašić, slijedom čega vještaci ostaju kod svojih pisanih nalaza i mišljenja u cijelosti.

24. Nadalje, vještak dr. ČĐ izradila je dopunski nalaz i mišljenje dana 4. veljače 2021. kojom prilikom je istaknula kako je pri promjeni brzine od oko 10 km/h moguće zadobiti trzajnu ozljedu vratne kralježnice, ali isključivo uz prethodno postojeće promjene (oštećenje) na vratnoj kralježnici (degenerativne promjene na vratnoj kralježnici ili posljedice prethodno postojeće ozljede vratne kralježnice) pa smatra kako tužiteljica ne bi mogla zadobiti trzajnu ozljedu vratne kralježnice ukoliko nije imala ranijih smetnji od strane vratne kralježnice i nije ranije liječena zbog ozljede vratne kralježnice. Dr. ČĐ navodi kako dinamika odvijanja predmetnog štetnog događaja uz pretpostavljenu promjenu brzine vozila u kojem se nalazila tužiteljica od 10 km/h, omogućava nastanak trzajne ozljede vratne kralježnice u tužiteljice uz prethodno oštećenje vratne kralježnice. Iz osobnog zdravstvenog kartona tužiteljice proizlazi da je tužiteljica 2008. imala trzajnu ozljedu vratne kralježnice te da je stoga sada postojeće stanje vratne kralježnice tužiteljice rezultat promjena koje su posljedica oštećenja vratne kralježnice u događaju iz 2008., kao i posljedica predmetnog štetnog događaja. Nadalje, vještak navodi kako se o posljedicama koje tužiteljica trpi danas, a koje proizlaze iz predmetnog štetnog događaju trebaju izjasniti medicinski vještaci, nakon uvida u medicinsku dokumentaciju i pregled tužiteljice.

25. Tuženik je ostao kod svih istaknutih prigovora, predložio provođenje novog prometnog vještačenja te je istaknuo prigovor na nalaz i mišljenje sudsko medicinskog vještaka.

26. Dr. ČĐ se opetovano očitovala usmeno na ročištu dana 19. listopada 2023. kojom prilikom je istaknula kako njezin zadatak nije bio objektivizacija povrede već utvrditi postoji li mogućnost zadobivanja ozlijede u dinamici koja je proizašla iz vještačenja prometnih vještaka, a na što je odgovorila u dopunskom očitovanju od 2. veljače 2021.

27. Nadalje, tuženik je na istom ročištu predložio provođenje novog prometnog vještačenja obzirom smatra kako vještak Zvonko Ivašić nije odgovorio na sva pitanja i primjedbe tuženika, a isti se zbog izmijenjenih okolnosti (preminuo) ne može očitovati. Tužiteljica se nije protivila prijedlogu tuženika slijedom čega je sud odredio provođenje novog prometnog vještačenja po vještaku dipl. ing. Igoru Jakopliću.

28. Tako vještak dipl. ing. Igor Jakoplić u svom nalazu i mišljenju od 23. kolovoza 2024. navodi kako je prilikom nezgode došlo do stražnjeg centralnog sudara između prednjeg dijela osobnog vozila osiguranika tuženika Honda Civic registarske oznake [registarska oznaka] i stražnjeg dijela osobnog vozila kojim je upravljala tužiteljica Fiat Stilo registarske oznake [registarska oznaka], kao i do sudara između čeonog dijela vozila Fiat sa stražnji dijelom vozila oštećenika Mercedes C200 registarske oznake [registarska oznaka]. Relativna razlika sudarnih brzina između vozila Fiat i Honda je obzirom na nađena oštećenja iznosila oko 21,3 km/h. Osobno vozilo Fiat u kojem se nalazila tužiteljica je u trenutku sudara s osobnim vozilom osiguranika tuženika Honda zadobilo promjenu brzine u visini od oko 10,8 km/h. Relativna razlika sudarnih brzina između vozila Fiat i Mercedes je obzirom na nađena oštećenja iznosila oko 14 km/h. Osobno vozilo Fiat u kojem se nalazila tužiteljica je u trenutku sudara s osobnim vozilom oštećenika Mercedes zadobilo promjenu brzine u visini od oko 8,5 km/h.

29. Tuženik je prigovorio izrađenom nalazu i mišljenju slijedom čega je sud proveo dokaz usmenim očitovanjem vještaka Gorana Husinca i Igora Jakoplića na ročištu 3. prosinca 2024. kojom prilikom je vještak Goran Husinec naveo kako u cijelosti ostaje kod svog nalaza i mišljenja kao i vještak Igor Jakoplić kod svog. 30. Tuženik je predložio provođenje novog prometnog i sudsko-medicinskog vještačenja, a što je sud odbio raspravnim rješenjem na istom ročištu obzirom je sud u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka dr. ČĐ (i to nalaz i mišljenje iste nakon provedenog prometnog vještačenja po vještaku dipl. ing. Igoru Jakopliću i Zvonku Ivašiću kada je utvrđena promjena brzine od 10,8 km/h po vještaku Jakopliću i od 10 km/h po vještaku Ivašiću) i dipl. ing. Igora Jakoplića budući su isti izrađeni po stručnim osobama nakon izvršenog uvida u potrebnu dokumentaciju, a nalaz i mišljenje, kako pisani tako i usmeni dio, valjano je obrazložen, dan u suglasju sa suvremenim dostignućima znanosti sudske medicine i prometne znanosti te bi provođenje novih vještačenja bilo u cijelosti u suprotnosti sa načelom ekonomičnosti i efikasnosti postupka. Također, sud smatra irelevantnim dopunsko očitovanje vještaka sudske medicine u odnosu na prijedlog tuženika da se ista očituje je li tužiteljica mogla zadobiti ozljede i u slučaju dinamike promjene brzine po vještaku Husincu obzirom sud nije prihvatio nalaz i mišljenje vještaka Gorana Husinca. Naime, nalaz navedenog vještaka se bitno razlikuje od druga dva provedena prometna vještačenja i to po vještaku Zvonku Ivašiću i Igoru Jakopliću, a čiji su u bitnom identični u pogledu utvrđene promjene brzine vozila tužiteljice i oštećenja na vozili, te je provedeno prometno vještačenje po vještaku Igoru Jakopliću potvrdilo navode iz nalaza i mišljenja vještaka Ivašića u kojemu su detaljno opisana nastala oštećenja na vozila koja su sudjelovala u predmetnom štetnom događaju i koja nisu bila laka oštećenja na što je upirao vještak Husinec, a upravo je iz navedenog izvukao i zaključak o vrlo maloj promjeni brzine, što nikako ne proizlazi iz nalaza i mišljenja i vještaka Zvonka Ivašića i Igora Jakoplića.

31. Naime, vještaci su detaljno opisali dinamiku nastanka štetnog događaja kao i dinamiku zadobivanja ozljeda kod tužiteljice te uzročno-posljedičnu vezu između zadobivenih ozljeda tužiteljice i predmetnog događaja nalazeći uporište za ocjenu istih u medicinskoj dokumentaciji tužiteljice kao i priloženoj dokumentaciji (Zapisnik o očevidu MUP-a II. postaje prometne policije Zagreb od 26. prosinca 2013., Zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu od 26. prosinca 2013., prijava i zahtjev za naknadu štete, izvid štete, fotografije u boji sa lista 28-29 spisa, dopunski izvid štete, skica mjesta događaja, izvješće o osiguranju mjesta događaja) sastavljenoj po predmetnom događaju, slijedom čega je predmetno vještačenje u cijelosti objektivno i prihvatljivo, čime sud smatra kako bi provođenje novog kombiniranog sudsko-medicinsko-prometnog vještačenja bilo u suprotnosti sa načelom ekonomičnosti i efikasnosti postupka.

32. Nadalje, u odnosu na provedeno prometno vještačenje po vještaku ing. Zvonku Ivašiću, sud ističe kako je isti u nalazu i mišljenju naveo kako je nakon naleta vozila osiguranika tuženika, brzina kretanja vozila tužiteljice momentalno povećana za 10 km/h, da je nakon naleta vozila osiguranika tuženika na stražnji dio vozila tužiteljice, vozilo tužiteljice bilo zaustavljenog položaja odbačeno prema naprijed brzinom od 10 km/h pri kojoj je brzini naletjelo prednjim dijelom na stražnji dio zaustavljenog vozila sudionika. Vještak navodi kako je tom prilikom ostrugan prednji PVC branik vozila tužiteljice u gornjem dijelu te napukao branik u donjem dijelu. Napuknuće prednjeg branika vozila tužiteljice nije navedeno u izvidu štete kao oštećenje od ranije što ukazuje da je do puknuća prednjeg branika tužiteljice nastalo naletom na vozilo sudionika, a navodi i da je na vozilu tužiteljice deformirana prednja registarska tablica sa nosačima. Intenzivno utiskivanje prednje registarske tablice vozila tužiteljice na stražnji branik vozila sudionika, sa oštećenjima na prednjem dijelu vozila tužiteljice, odgovaraju naletnoj brzini vozila tužiteljice na stražnji dio vozila sudionika od 10 km/h. Nastavno na navedeno, sud ukazuje kako je vještak Igor Jakoplić naveo da se u predmetnom štetnom događaju radi o promjeni brzine 10,8 km/h, a što je u bitnom identično sa spomenutim nalazom i mišljenjem vještaka Zvonka Ivašića, a kako je to prethodno navedeno. Obzirom je došlo do izmijenjenih okolnosti na strani vještaka Zvonka Ivašića koji se nije mogao očitovati na prigovore i primjedbe tuženika koje je isti istaknuo nakon dopunskog očitovanje vještaka Ivašića, to je sud proveo novo vještačenje po vještaku Igoru Jakopliću, a čije je vještačenje upravo potvrdilo navode vještaka Zvonka Ivašića, slijedom čega je sud navedeni nalaz i mišljenje vještaka Igora Jakoplića i prihvatio u cijelosti kako je to prethodno navedeno. Također, za ukazati je kako je vještak dr. ČĐ navela kako dinamika odvijanja predmetnog štetnog događaja uz pretpostavljenu promjenu brzine vozila u kojem se nalazila tužiteljica od 10 km/h, omogućava nastanak trzajne ozljede vratne kralježnice u tužiteljice uz prethodno oštećenje vratne kralježnice, a da iz osobnog zdravstvenog kartona tužiteljice proizlazi da je tužiteljica 2008. imala trzajnu ozljedu vratne kralježnice te da je stoga sada postojeće stanje vratne kralježnice tužiteljice rezultat promjena koje su posljedica oštećenja vratne kralježnice u događaju iz 2008., kao i posljedica predmetnog štetnog događaja. Nastavno na prethodno navedeno vještak dr. Žarko Rašić, a čiji nalaz i mišljenje će sud u nastavku navesti, istaknuo je kako je točno da je tužiteljica 2008. zadobila ozljedu vratne kralježnice, a da uzimajući u obzir životnu dob tužiteljice mogu postojati i promjene u području vratne kralježnice koje niti ne moraju biti zabilježene u zdravstvenom kartonu. Za istaknuti je da čak i da je sud prihvatio samo iskaz vještaka Zvonka Ivašića u kojemu je utvrđena promjena brzine vozila tužiteljice od 10 km/h, da bi i tada prema mišljenju vještaka dr. ČĐ tužiteljica mogla zadobiti ozljedu vratne kralježnice jer je ista navela kako se navedena ozljeda može zadobiti već kod promjene brzine vozila od 9,5 km/h.

33. Sud prvenstveno ukazuje kako je iz priložene dokumentacije u spisu kao i iz provedenog kombiniranog vještačenja jasno utvrđeno kako je tužiteljica stradala kao vozač u automobilu, a što ne spori ni tuženik. Nadalje, kako je prema mišljenju vještaka Igora Jakoplića promjena brzine vozila tužiteljice 10,8 km/h, pri čemu se njegov nalaz i mišljenje o promjeni brzine vozila tužiteljice u bitnome podudara sa nalazom i mišljenjem vještaka Zvonka Ivašića koji smatra da je promjena brzine vozila tužiteljice u trenutku štetnog događaja bila 10 km/h i kako je rezultat promjene brzine iz oba vještačenja kao prihvatljiv, to je sud prihvatio navedeno utvrđenje vještaka Igora Jakoplića i kao utvrđenu promjenu brzine vozila tužiteljice od 10,8 km/h. Kako je nakon provedenog kombiniranog vještačenja sud smatrao utvrđenim da je promjena brzine vozila tužiteljice 10,8 km/h, a da je tužiteljica u navedenim okolnostima takve promjene brzine mogla zadobiti ozljedu istegnuća vratne kralježnice uz prethodno oštećenje vratne kralježnice, a da iz osobnog zdravstvenog kartona tužiteljice proizlazi da je tužiteljica 2008. imala trzajnu ozljedu vratne kralježnice te da je stoga sada postojeće stanje vratne kralježnice tužiteljice rezultat promjena koje su posljedica oštećenja vratne kralježnice u događaju iz 2008. i predmetnog štetnog događaja, kako je to prethodno pojašnjeno i kako to ističe vještak dr. ČĐ, to sud smatra kako je provedenim kombiniranim sudsko-medicinsko-prometnim vještačenjem utvrđeno kako utvrđena ozljeda tužiteljice stoji u uzročno-posljedičnoj vezi sa štetnim događajem .

34. Radi utvrđenja visine i zadobivenih tjelesnih ozljeda u predmetnom štetnom događaju, sud je proveo dokaz medicinskim vještačenjem po dr. Žarku Rašiću, kirurgu.

35. Tako iz nalaza i mišljenja vještaka dr. Žarka Rašića od 16. listopada 2021. proizlazi kako je tužiteljica stradala u štetnom događaju dana 26. prosinca 2013. kada je zadobila istegnuće mišića vrata. Nakon štetnog događaja pregledana je od strane kirurga pri čemu je učinjena odgovarajuća RTG obrada, bez prijeloma. Preporučen ovratnik, mirovanje, te analgetik, a tužiteljica je pregledana od strane fizijatra te je provela ordiniranu fizikalnu terapiju. Vještak navodi da je liječenje završeno, odnosno stanje se stabiliziralo nakon provedene fizikalne terapije i kontrolnog pregleda fizijatra 18. srpnja 2014. Vještak navodi kako je tužiteljica imala bolove jakog intenziteta, trajnog karaktera sumarno 1 dan, srednjeg intenziteta trajnog karaktera sumarno 5 dana. Bolovi slabijeg intenziteta trajnog karaktera trajali su sumarno tijekom 30 dana. Povremeni bolovi manjeg intenziteta iskazani su kroz smanjenje životnih aktivnosti. Nadalje, tzv. primarni strah (tj. strah koji se javlja u samoj situaciji neposredne životne ugroženosti i istovremenog ozljeđivanja) bio je jačeg intenziteta i kraćeg trajanja. Sekundarni strah (tj. strah koji nastaje uslijed tjelesnih ozljeda i mogućih posljedica i mogućih komplikacija) jačeg intenziteta u trajanju od kumulativno 2 dana, srednjeg intenziteta u vremenu od kumulativno 5 dana, manjeg intenziteta u trajanju od kumulativno 14 dana. U navedenom štetnom događaju tužiteljica zadobila je istegnuće mišića vratne kralježnice, a navedena ozljeda kralješnice dovela je do trajnog smanjenja životnih aktivnosti od 2%, koje se očituje u ograničenoj pokretljivosti vratnog segmenta kralješnice, te povremenim bolovima u vratu prilikom dužeg rada u nefiziološkom položaju glave i tijela. Vještak navodi kako je pri ocjeni smanjenja životnih aktivnosti uzeta u obzir ranija ozljeda vratnog segmenta kralješnice, te se navedena ocjena smanjenja životnih aktivnosti odnosi na predmetni štetni događaj. Također vještak navodi kako je nakon predmetnog štetnog događaja tužiteljici bila potrebna tuđa nestručna pomoć u trajanju sumarno 14 dana po 2 sata dnevno, te još 7 dana po 1 sat dnevno za uobičajene kućanske poslove (kuhanje, peglanje, spremanje), pomoć pri odlasku u trgovinu i slično. U odnosu na troškove liječenja, vještak navodi kako je izvršio uvid u list 14 spisa na kojem prileži račun Gradske ljekarne Zagreb, a odnosi se na Lohman ovratnik - 2 komada u ukupnom iznosu od 278,62 kn pri čemu vještak navodi kako je opravdan trošak kupnje jednog ovratnika u iznosu od 139,31 kn.

36. Obzirom na prigovore tuženika na izrađeni nalaz i mišljenje vještaka dr. Žarka Rašića, sud je proveo dokaz usmenim obrazloženjem dana 15. ožujka 2022. kojom prilikom je vještak istaknuo kako je uzimajući u obzir postojeću medicinsku dokumentaciju koja se nalazila u spisu procijenjeno smanjenje životnih aktivnosti od 2%. U pisanom nalazu i mišljenju citirani su svi nalazi sa datumima učinjenih kontrolnih pregleda kirurga i fizijatra te je to uzeto u obzir pri procjeni smanjenja životnih aktivnosti. Što se tiče procjene trajanja intenziteta bolova i straha, vještak navodi kako su procijenjeni sukladno postojećoj medicinskoj dokumentaciji te samom tijeku liječenja. Također i potreba za tuđom pomoći ocjenjena je vezano za sam tijek liječenja tužiteljice. Vezano za štetni događaj iz 2008. navodi da se iz dostavljene dokumentacije ne može utvrditi u kojem opsegu je došlo do oštećenja funkcije vratne kralježnice, no ističe kako je činjenica da je 2008. tužiteljica zadobila ozljedu vratne kralježnice i upravo ocjena smanjena životnih aktivnosti od svega 2% je na tragu manjih posljedica i oštećenja funkcije vratne kralježnice. Navodi da uzimajući u obzir životnu dob tužiteljice mogu postojati i promjene u području vratne kralježnice koje niti ne moraju biti zabilježene u zdravstvenom kartonu. Kriterij temeljem kojeg se određuju trajne posljedice vezano za predmetni štetni događaj navodi da je izvršen klinički pregled tužiteljice, opisana pokretljivost vratne kralježnice, te prema iskazivanju tužiteljice ista u razdoblju između 2008. i 2013. nije zatražila liječničku pomoć zbog tegoba sa vratnom kralježnicom te je iz toga procijenjeno smanjenje životnih aktivnosti sa svega 2%. Navodi da je moguće dostaviti i izvršiti uvid u cjelokupni zdravstveni karton od 2008. do 2013. te da bi navedeno moglo biti od utjecaja na ocjenu u smislu dodatne potvrde da se u međuvremenu i liječila, a smatra da uvid u zdravstveni karton ne bi značajno utjecao na procjenu smanjenja životnih aktivnosti.

37. Vještak se potom očitovao pisanim putem 5. lipnja 2022. nakon izvršenog uvida u zdravstveni karton tužiteljice pri čemu je naveo kako je uvid izvršen za razdoblje od 25. srpnja 2005. do 4. lipnja 2008., te za razdoblje od 26. studenog 2008. do 9. ožujka 2022. te da iz zdravstvenog kartona proizlazi kako je tužiteljica dana 26. ožujka 2008. stradala kao putnica u osobnom automobilu pri čemu je zadobila istegnuće mišića vrata i gnječno razderanu ozljedu glave. Obrađena po kirurgu, primarna obrada rane na glavi. Nadalje, 30. travnja 2008. tužiteljica je dobila uputnicu za FSVK i fizijatra, a 31. prosinca 2013. izvršen je pregled LOM-a nakon predmetnog štetnog događaja. Vještak navodi kako uvidom u zdravstveni karton nema elementa za promjenu nalaza i mišljenja obzirom je pri ocjeni smanjenja životnih aktivnosti uzeta u obzir ranija ozljeda vratnog segmenta kralješnice, te se navedena ocjena smanjenja životnih aktivnosti odnosi na predmetni štetni događaj. Trajanje i intenzitet bolova, trajanje i intenzitet straha te potreba za tuđom pomoći vezani su za predmetni štetni događaj.

38. Vještak dr. Žarko Rašić očitovao se navodeći kako nije izvršio uvid u zdravstveni karton tužiteljice od njenog rođenja pa do 2005. dakle do njene 19 godine života. Nadalje, navodi kako je tužiteljica provela prema podacima iz medicinske dokumentacije propisanu fizikalnu terapiju, a da joj nakon kontrolnog pregleda fizijatra 18. srpnja 2014. nije bila više preporučena fizikalna terapija. Također očitovao se i usmeno na ročištu za glavnu raspravu kojom prilikom je istaknuo kako je činjenica da postoji razmak od 4 i pol mjeseca između dva pregleda fizijatra, no da uzimajući u obzir samu težinu ozljeđivanja smatra da postoji kontinuitet u liječenju zadobivene ozlijede vrata. Što se tiče prigovora, a vezano za zdravstveni karton i uvid u medicinsku dokumentaciju vezanu za ozljeđivanje 2008. gdje je također zadobila istegnuće mišića vrata uz ostale ozlijede navodi kako je vidljivo prema zdravstvenom kartonu da je upućivana na FSVK i fizijatru. Navedenu dokumentaciju vezano za ozljeđivanje iz 2008. vještak nije imao na uvid osim zapisa iz zdravstvenog kartona. Zdravstveni karton iz 2008. je bio tako koncipiran da se nije direktno upisivalo nalaze preko središnjeg sustava upisa bolesnika, gdje je sada vidljiva sva učinjena dijagnostika i pregledi učinjeni u zdravstvenim ustanovama. U konkretnom slučaju, prema medicinskoj dokumentaciji, tužiteljica je zadobila ozljedu vrata i zbog toga je i dodatno upućivana na obradu. Upravo uzimajući raniju ozljedu iz 2008. procijenjeno je smanjenje životnih aktivnosti iz 2013. sa svega 2%, a klinički nalaz koji je opisan u pisanom nalazu i mišljenju ukazivao je na veći stupanj oštećenja vratne kralježnice, pa prema tome da nema podataka o ranijoj ozljedi vratne kralježnice postotak smanjenja životne aktivnosti bio bi iskazan u većem opsegu. Navodi da je tužiteljica 1986. godište, da je u trenutku predmetnog štetnog događaja imala 27 godina, a u trenutku kliničkog pregleda 36 godina pa vještak smatra da mogu postajati blaže degenerativne promjene koje ne moraju biti zabilježene u medicinskoj dokumentaciji kao i u zdravstvenom kartonu.

39. Tuženik je ponovno istaknuo prigovor na nalaz i mišljenje vještaka dr. Žarka Rašića te je predložio provođenje novog medicinskog vještačenja, a što je sud odbio raspravnim rješenjem dana 13. rujna 2022. obzirom sud smatra kako je vještak dr. Žarko Rašić svojim prvotno izrađenim, a potom i usmenim te dopunskim pisanim očitovanjem otklonio sve istaknute prigovore i primjedbe tuženika, te sud smatra da ne postoje razlozi iz čl. 261. st. 2. i 3. ZPP-a za provođenjem novog medicinskog vještačenja te bi provođenje novog vještačenja bilo u suprotnosti sa načelom ekonomičnosti i efikasnosti parničnog postupka.

40. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka dr. Žarka Rašića, obzirom je isti izrađen po stručnoj osobi nakon izvršenog uvida u potrebnu dokumentaciju i pregled tužiteljice kao i zdravstveni karton tužiteljice, a nalaz i mišljenje, kako pisani tako i usmeni dio, valjano je obrazložen, dan u suglasju sa suvremenim dostignućima medicinske znanosti.

41. Naime, vještak je detaljno opisao ozljede koje je tužiteljica zadobila nalazeći uporište za ocjenu istih u medicinskoj dokumentaciji i pregledu tužiteljice te je na temelju nedvojbeno utvrđenih ozljeda dao ocjenu fizičkih bolova, straha, zaostalih trajnih posljedica te potrebom i opsegom tuđe pomoći, kao i opravdanost troškova liječenja, slijedom čega je predmetno vještačenje u cijelosti objektivno i prihvatljivo. 42. Slijedom svega navedenog i dokumentacije koja prileži spisu te iz provedenih dokaza, proizlazi da je povrijeđeno pravo osobnosti tužiteljice na tjelesno i duševno zdravlje, čime je istoj nastala neimovinska šteta u smislu čl. 19. st. 2. u svezi s čl. 1046. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 114/22, 156/22, 155/23, dalje ZOO).

43. Utvrđena težina povreda i okolnosti u slučaju opravdavaju dosuđenje pravične novčane naknade za neimovinsku štetu čl. 1100. st. 1. ZOO-a. Naime, u slučaju kumulacije više povreda prava osobnosti, kao što su u konkretnom slučaju pravo na tjelesno i duševno zdravlje, za tako međusobno povezane i isprepletene oblike tih povreda, ukazuje se opravdanim dosuditi jedan iznos pravične novčane naknade za sve utvrđene oblike neimovinske štete.

44. Sud je raspravljao i utvrdio činjenice koje je tužiteljica navela u tužbi: fizičke bolove, strah, te zaostale trajne posljedice budući su one u smislu odredbe čl. 1100. st. 1. ZOO-a kriteriji (mjerila), odnosno kvalifikatorne okolnosti koje utječu na visinu pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu.

45. Naime, kada je riječ o dosuđenju pravične novčane naknadne neimovinske štete, za istaknuti je da pravična novčana naknada nema samo kompenzacijsku već i satisfakcijsku funkciju, gdje su navedene funkcije pravične novčane naknade fokusirane na oštećenika i potrebu da se on barem približno dovede u stanje u kojem je bio prije poduzimanja štetne radnje i nastupanja njezinih štetnih posljedica.

46. Za istaknuti je kako je tužiteljica nedvojbeno bila sudionikom predmetnog štetnog događaja, da je ista zadobila tjelesne ozljede pobliže opisane u priležećoj medicinskoj dokumentaciji te da je za predmetni štetni događaj isključivo odgovoran osiguranik tuženika, kao i da je ista zadobila ozljede koje su zahtijevale od tužiteljice mirovanje i primjenu adekvatnog liječenja kako bi došla u stanje u kojem je bila prije nastupanja štetnih posljedica predmetnog događaja, odnosno prije zadobivenih ozljeda i pretrpljenog straha i fizičkih bolova.

47. Uzimajući u obzir sve navedene činjenice, a posebice vrstu ozljeda, trajanje i intenzitet fizičkih bolova, te pretrpljeni strah prema utvrđenju vještaka dr. Žarka Rašića, a čiji je nalaz i mišljenje sud u cijelosti prihvatio kako je to prethodno pojašnjeno, neugodnosti koje je tužiteljica trpjela tijekom liječenja, kao i trajanje i intenzitet fizičkih bolova, straha, te zaostalih trajnih posljedica, to sud smatra kako tužiteljici pripada pravo na naknadu štete zbog povrede prava osobnosti u vidu povrede na duševno i tjelesno zdravlje temeljem odredbe čl. 1100. st. 1. i 2. ZOO-a, u ukupnom iznosu od 1.725,39 eura (na ime pretrpljenih fizičkih boli, na ime pretrpljenog straha te na ime zaostalih trajnih posljedica u omjeru od 2%), slijedom čega je odlučeno kao u izreci presude.

48. Temeljem čl. 1095. st. 1. ZOO-a, tko drugome nanese tjelesnu ozljedu ili mu naruši zdravlje, dužan je naknaditi mu troškove oko liječenja i druge troškove u vezi s time.

49. Time je sud našao osnovanim tužbeni zahtjev tužiteljice s osnova neimovinske štete na ime tuđe pomoći i njege u visini od 92,91 eura. Prema odredbama čl. 1089. st. 2. ZOO-a tužitelj ima pravo na naknadu troškova neophodne tuđe pomoći i njege prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke prema neto zaradi osobe koja bi u mjestu u kojem je tuđa pomoć i njega pružana bila sposobna pružiti takvu uslugu. Tužiteljica ima pravo na naknadu štete za tuđu pomoć i njegu i onda kada je ta pomoć pružena besplatno, što je ovdje slučaj (tužiteljica nije dostavila račun ovlaštene ustanove za pružanje takvih usluga) uz naznaku da se radilo o pružanju tuđe pomoći i njege nakon liječničke obrade te otpusta kući, a po zadobivenim ozljedama.

50. Sud je prema slobodnoj ocjeni, a primjenom čl. 223. ZPP-a i čl. 10. ZPP-a, jer bi svaki drugi način utvrđivanja uzrokovao nerazmjerne troškove, a također bi postupak u ovoj pravnoj stvari bio nepotrebno produžen, imajući u vidu domicil tužiteljice i cijenu radne snage koja je sposobna pružiti slične usluge, a sve bez poreznog opterećenja, utvrdio da je cijena jednog sata za pružanje pomoći i njege primjerena u iznosu od 3,32 eura.

51. Iz nalaza i mišljenja utvrđeno je kako je tužiteljici bila potrebna tuđa pomoć i njega u trajanju od 35 sati, a koju pomoć su istoj pružali ukućani, te se ista sastojala u pomoći pri obavljanju osobne higijene, odijevanja, hranjenja, dok je cijenu sata u visini od 3,32 eura utvrdio sud, kako je to prethodno navedeno, to tužiteljici, a temeljem čl. 1089. st. 2. ZOO-a u svezi odredbe čl. 223. ZPP-a pripada pravo na iznos naknade štete za tuđu pomoć u visini od 116,13 eura no kako tužiteljica potražuje niži iznos od navedenog, točnije iznos od 92,91 eura, a što je povoljnije za tuženika, to je sud istoj dosudio iznos od 92,91 eura na ime naknade štete za tuđu pomoć i njegu, čime je odlučeno kao u izreci presude.

52. Nadalje, sud ističe kako tužiteljica po konačno uređenom tužbenom zahtjevu nije potraživala troškove liječenja.

53. Člankom 12. stavak 1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (Narodne novine broj 151/05, 36/09, 75/09, 76/13, 152/14 i 155/23, dalje ZOOP), koji je lex specialis u odnosu na ZOO, određeno je da je odgovorni osiguratelj dužan u roku od 60 dana od dana primitka odštetnog zahtjeva utvrditi osnovanost i visinu tog zahtjeva te dostaviti podnositelju zahtjeva: obrazloženu ponudu za naknadu štete, ako su odgovornost za naknadu štete te visina štete nesporne, ili utemeljen odgovor na sve točke iz odštetnog zahtjeva u slučaju ako su odgovornost za naknadu štete ili visina štete sporne. Odredbom čl. 12. st. 3. ZOOP-a određeno je da je odgovorni osiguratelj dužan isplatiti iznos naknade štete u roku iz st. 1. ovog članka, a u slučaju nemogućnosti utvrđenja visine konačnog iznosa štete dužan isplatiti iznos nespornog iznosa naknade štete.

54. Nadalje, stavkom 4. istog članka ZOOP-a određeno je da u slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete ili nespornog iznosa naknade štete, u roku iz st. 1. ovog članka, oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete, odnosno uz dužni nesporni iznos naknade štete ima pravo i na isplatu iznosa kamate, i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva.

55. Da bi tuženik mogao isplatiti tužiteljici naknadu neimovinske štete i imovinske štete za tuđu pomoć, mora mu biti poznat, kako opseg, tako i visina njegove obveze, a za to je nužno da je tuženiku dostavljena relevantna medicinska dokumentacija na temelju koje se može utvrditi u kojem opsegu je došlo do povrede tjelesnog i duševnog zdravlja tužiteljice te koji je opseg potrebne tuđe pomoći. Sud ukazuje kako u spisu prileži odštetni zahtjev od 19. veljače 2014. čiji primitak je sud utvrdio na listu 15 spisa dana 20. veljače 2014., a koji je tuženik potvrdio i odgovorom sa lista 17 spisa u kojem je tuženik naveo kako isti smatra neosnovanim u odnosu na štetni događaj od 26. prosinca 2013.

56. Iz nalaza i mišljenja medicinskog vještaka proizlazi da je liječenje tužiteljice završeno odnosno da je nastupila stabilizacija 18. srpnja 2014. Nadalje, sud ističe da je zaključkom sa sastanka predsjednika Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske s predsjednicima građanskih odjela županijskih sudova održanog u Šibeniku, broj Su-IV-155/16 zaključeno da zatezne kamate na iznos naknade neimovinske štete teku od dana podnošenja zahtjeva u mirnom postupku odgovornom osiguratelju, a ako takav zahtjev nije bio podnesen, onda od podnošenja tužbe, i to za onu štetu koja je u tom trenutku nastala, odnosno, koja je u tom trenutku po redovnom tijeku bila predvidiva (tako i Rev 1056/2017-3 od 27. travnja 2021. i Rev-1721/2015 od 23. ožujka 2022.). Slijedom navedenog, obzirom na izražena mišljenja u odlukama Vrhovnog suda RH, sud ukazuje kako time tužiteljica ima pravo na zatezne kamate na neimovinsku štetu od trenutka podnošenja odštetnog zahtjeva kako je to tužiteljica pravilno i zatražila, te su zakonske zatezne kamate dosuđene tužiteljici od 20. veljače 2014. čime je odlučeno kao u izreci presude.

57. Nadalje, tužiteljica ima pravo na zatezne kamate na imovinsku štetu (tuđa pomoć i njega) sukladno čl. 1086. ZOO-a, dakle od trenutka nastanka štete, no kako tužiteljica navedene kamate za imovinsku štetu potražuje i od kasnijeg datuma, od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, a što je povoljnije za tuženika, to je sud predmetne kamate dosudio od 20. veljače 2014. kao u izreci presude.

58. Stopa zatezne kamate na dosuđeni iznos utvrđena je sukladno odredbi čl. 29. st. 2. ZOO-a, te odredbi čl. 1. Uredbe o izmjeni Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 156/22) i čl. 1. Zakona o izmjenama i dopunama zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 155/23).

59. Odluka o troškovima, temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a, čl. 155. ZPP- a, Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika rad (Narodne novine broj 142/12, 108/14, 126/22, 138/23, dalje Tarifa) te priloženim troškovnicima, sve sukladno vrijednosti predmeta spora od 1.818,30 eura prema postavljenom tužbenom zahtjevu od 4. listopada 2023. dok je stopa zatezne kamate na trošak određena sukladno čl. 29. st. 2. ZOO-a. Tužiteljici je tako priznat trošak parničnog postupka u ukupnom iznosu od 5.567,92 eura i to na ime sastava odštetnog zahtjeva, potom tužbe prema Tbr. 7. toč. 1. te podnesaka od 29.1.2015., 7.7.2016., 4.10.2023. i 9.10.2024. (4 obrazložena podneska tijekom prvostupanjskog postupka), potom za pristup na ročište dana 11.11.2014., 21.4.2015., 16.5.2016., 12.7.2017., 16.3.2018., 10.7.2018., 3.12.2019., 7.5.2021., 15.3.2022., 13.9.2022., 19.10.2023. i 3.12.2024. za svaku radnju u iznosu od po 200,00 eura, za sastav podnesaka od 21.11.2018., 7.3.2019., 21.3.2022. i 19.5.2023. kao i za pristup na ročišta dana 13.7.2015., 23.10.2015. i 14.4.2022. (koja su odgođena prije početka raspravljanja čime stranka ima pravo na 25% od zatražene visine) za svaku radnju u iznosu od po 50,00 eura, te uz pripadajući PDV 25%, čemu je valjalo pridodati i trošak medicinskog vještačenja u iznosu od 199,08 eura, prometnog vještačenja u iznosu od 199,08 eura, pristup vještaka na ročište 12.7.2017. u iznosu od 33,18 eura, 10.7.2018. u iznosu od 66,36 eura te trošak sudske pristojbe na tužbu i na presudu u iznosu od po 66,36 eura sve sukladno odredbama Zakona o sudskim pristojbama (Narodne novine broj 74/95, 57/96, 137/02, 125/11 i 9/21), što prema uspjehu tužiteljice u sporu iznosi 5.567,92 eura, čime je odlučeno kao pod toč. I. rješenja u odnosu na trošak tužiteljice i u točki III. rješenja u odnosu na trošak tuženika sukladno čl. 154. st. 2. ZPP-a.

60. Odluka o tijeku zateznih kamata na trošak parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 151. st. 3. ZPP-a.

61. Tužiteljici nije priznat trošak sastava podneska od 18.1.2019. obzirom se radi o dokazu uplate troškova, a što sud utvrđuje uvidom u novčane obveze stranaka putem e-spisa ili putem računovodstva ovog suda čime navedeni trošak nije nužan za vođenje postupka u smislu čl. 155. ZPP-a. Nadalje, tužiteljici nije priznat niti trošak sastava podneska od 17.12.2021. obzirom isti nije bio nužan za postupak. Također, tužiteljici nije priznat zatraženi trošak za pristup na ročište za objavu presude, obzirom stranka sukladno čl. 335. st. 10. ZPP-a ima mogućnost preuzeti objavljenu presudu na internetskoj stranici e-oglasna ploča suda, čime sud navedeni trošak ne smatra opravdanim i nužnim za postupak u smislu čl. 155. ZPP-a.

Zagreb, 20. veljače 2025.

Sudac:

Violeta Veselić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa iste. Žalba se podnosi pisano u 3 istovjetna primjerka putem ovog suda Županijskom sudu.

DNA:

1. tužiteljici po pun. uz sudsku pristojbu na tužbu i presudu

2. tuženiku po pun.

U Zagrebu, dana 20. veljače 2025. godine

Viši sudski savjetnik-specijalist: Lidija Đogaš Batovanja