REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Poslovni broj: Usž-4196/2024-3
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
I
R J E Š E N J E
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Jelene Rajić, predsjednice vijeća, Marine Kosović Marković i mr.sc. Inge Vezmar Barlek članica vijeća, te sudskog savjetnika Alana Vučkovečkog, zapisničara, u upravnom sporu tužitelja ŽAR, [adresa], kojeg zastupa odvjetnik Karlo Novosel, Zagreb, Radnička cesta 32, protiv tuženika Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Zagreb, Ulica grada Vukovara 33, OIB: 36162371878, radi šutnje uprave, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: UsI-1075/2024-9 od 30. rujna 2024. na sjednici vijeća održanoj 20. veljače 2025.
p r e s u d i o j e
I. Poništava se presuda Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: UsI-1075/2024-9 od 30. rujna 2024.
r i j e š i o j e
I. Tužba se odbacuje.
II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora.
Obrazloženje
1. Presudom prvostupanjskog suda odbijen je tužbeni zahtjev kojim tužitelj traži da se tuženiku naloži da u roku od 60 dana od dostave presude donese odluku o zahtjevu tužitelja za prethodno utvrđivanje pretpostavki za utvrđenje hrvatskog državljanstva od 1. prosinca 2022. (točka I. izreke). Točkom II. izreke odbijen je zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora.
2. Tužitelj u žalbi navodi da je prvostupanjski sud povrijedio niz odredaba Zakona o upravnim sporovima zbog čega je došlo do bitne povrede odredaba istog. Ističe da mu nikada nisu dostavljeni prilozi niti svi spisi koji se odnose na ovaj predmet te je sud na istoj dokumentaciji, a kako je vidljivo iz obrazloženja presude, zasnovao meritornu odluku. Također iz raspravnog zapisnika je vidljivo da osim samog uvida u 28 stranica teksta dokumentacije koju je tuženik dostavio u spis obavljane su i druge procesne radnje (konstatacija nazočnih, otvaranje rasprave, donošenje rješenja o ispunjavanju uvjeta za raspravljanje itd.). Smatra da je punomoćniku tužitelja potrebno da makar pročita tekst pa time što mu nije ostavljeno da se očituje na dostavljene podatke spisa povrijeđen je zakon na njegovu štetu. Također, sud je dana 23. rujna 2024. održao ročište te je sljedeće zakazano za 30. rujna 2024. pa je notorno da nije proteklo 15 dana između ročišta. Nadalje, ističe da tuženik dostavlja i žalbu tužitelja zbog šutnje administracije, pa ako je žalba uložena, a tuženik je smatrao da ne postoji upravni postupak i uredan zahtjev, onda je tu žalbu trebalo odbaciti. Nije sporno da je zahtjev tužitelja zaprimljen, da je povodom tako zaprimljenog zahtjeva otvoren upravni spis koji je dobio svoju klasu, da je žalba podnesena radi šutnje administracije, da je povodom uložene žalbe otvoren upravni spis te da je taj drugostupanjski spis dobio svoju klasu iz čega proizlazi da postoji upravni postupak koji se vodi kod prvostupanjskog tijela. Smatra pravne zaključke suda neodrživim i to obzirom da predmet postupka radi šutnje administracije nije ocjenjivanje urednosti ili osnovanosti zahtjeva stranke u upravnom postupku, već pravodobno postupanje javnopravnih tijela. Naglašava da je predmet ovosudnog postupka propuštanje drugostupanjskog tijela da postupi po žalbi, a ne prvostupanjskog zahtjeva tužitelja u upravnom postupku. Predlaže žalbu uvažiti i usvojiti tužbeni zahtjev i potražuje trošak spora.
3. Tuženik u odgovoru na žalbu navodi da tužitelj nije podnio zahtjev za stjecanje hrvatskog državljanstva već je podnesak naslovio "Zahtjev za prethodno utvrđivanje pretpostavki iz odredbe članka 8. stavka 1. točka 5. Zakona o hrvatskom državljanstvu" o kakvom traženju Ministarstvo ne odlučuje jer navedeno ne predstavlja upravnu stvar u smislu odredbe članka 2. Zakona o općem upravnom postupku. Utvrđivanje jesu li ispunjene pretpostavke iz odredbe članka 8. stavka 1. točka 5. Zakona o hrvatskom državljanstvu sastavni je dio postupka po zahtjevima stranaka za stjecanje hrvatskog državljanstva prirođenjem ili naturalizacijom. Također, potpuno je nejasan navod tužitelja da je predmet ovosudnog postupka propuštanje drugostupanjskog tijela da postupi po žalbi. Naime, ovdje se ne radi o žalbenom postupku, a tužitelj je žalbu zbog šutnje administracije od 12. travnja 2024. uputio matičnom uredu Grada Zagreba koji se odnosi na upis u maticu rođenih i evidenciju državljanstva, a ne tuženiku. Koliko je tuženiku poznato opunomoćenik je pokrenuo niz upravnih sporova zbog šutnje uprave i protiv tog tijela pa su u ovu žalbu uneseni neki dijelovi koji se zapravo odnose na postupanje matičnih ureda, upravnih tijela županija odnosno Grada Zagreba. Tuženik je upravo rukovodeći se načelom pomoći neukoj stranci uputio dopis Veleposlanstvu Republike Hrvatske Ottawa kako bi pozvali gospodina ŽAR i pojasnili mu da ne može steći hrvatsko državljanstvo temeljem odredbe članka 5. stavka 2. Zakona o hrvatskom državljanstvu, već temeljem odredbe članka 11. stavka 1. istog Zakona, te da u tu svrhu treba osobno podnijeti i potpisati zahtjev za primitak u hrvatsko državljanstvo. Predlaže žalbu odbiti.
4. Tužba nije dopuštena.
5. Prema odredbi članka 3. stavka 1. točka 3. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj 36/24., dalje: ZUS) predmet upravnog spora je ocjena zakonitosti propuštanja javnopravnog tijela iz područja upravnog prava da u zakonom propisanom roku odluči o pravu, obvezi ili pravnom interesu ili redovitom pravnom lijeku stranke odnosno da postupi prema propisu.
6. Odredbom članka 46. stavka 1. točka 7. ZUS-a, propisano je da će sud rješenjem odbaciti tužbu, jer ne postoje pretpostavke za vođenje spora, ako utvrdi da je tužba podnesena u stvari koja ne može biti predmet upravnog spora.
7. Iz spisa predmeta proizlazi da je tužitelj tuženiku podnio zahtjev za prethodno utvrđivanje pretpostavki iz članka 8. stavka 1. točka 5. Zakona o hrvatskom državljanstvu ("Narodne novine", broj: 53/91., 70/91., 28/92., 113/93., 4/94., 130/11., 110/15., 102/19., 138/21.), dakle za utvrđivanje procesnih pretpostavki, kojim Zakonom nije propisana mogućnost vođenja nekog prethodnog postupka na način kako to tužitelj traži. Naime, utvrđivanje jesu li ispunjene pretpostavke iz te odredbe Zakona je dio postupka koji se vodi po zahtjevu stranke za stjecanje hrvatskog državljanstva sukladno odredbama Zakona o hrvatskom državljanstvu, koji zahtjev tužitelj nije ni podnio, a koji postupak se vodi u jednom stupnju, pa nije jasna tvrdnja tužitelja da je predmet ovog spora šutnja drugostupanjskog tijela.
8. S obzirom na tako postavljeni zahtjev, imajući u vidu naprijed navedeno osnovano je prvostupanjski sud zaključio da u konkretnom slučaju ne postoji propuštanje javnopravnog tijela iz područja upravnog prava da u zakonom propisanom roku odluči o pravu, obvezi ili pravnom interesu ili redovitom pravnom lijeku stranke, u kojem slučaju je tužbu trebalo odbaciti, a ne voditi upravni spor.
9. Iako to nije odlučno za ovaj spor treba napomenuti da suprotno navodima žalbe da tužitelju nije omogućeno da se očituje na zaprimljeni spis tuženika, na ročištu za raspravu koje je održano 23. rujna 2024. tužitelju, zastupanom po profesionalnom opunomoćeniku, dopušten je uvid u spis tuženika pa kako se radi o zahtjevu tužitelja upućenom tuženiku i javnim ispravama koje je sam tužitelj uz svoj zahtjev dostavio tuženiku i za koje je razumno očekivati da je sadržaj navedenih isprava tužitelju poznat, to nije bilo potrebno daljnje očitovanje tužitelja niti mjesta za odgodom ročišta radi uvida u spis tuženika i očitovanja na isti. Naime, sukladno odredbi članka 8. stavka 1. ZUS-a sud upravni spor treba provesti brzo i bez odugovlačenja, uz izbjegavanje nepotrebnih radnji i troškova, onemogućiti zlouporabu prava stranaka i drugih sudionika u sporu te odluku donijeti u razumnom roku. Također, suprotno navodima tužitelja istom je omogućeno očitovati se na sve navode tuženika dane u upravnom sporu, a što proizlazi iz podnesaka tužitelja od 15. travnja 2024. i od 5. lipnja 2024. kojima se tužitelj očitovao na navode iz podnesaka tuženika od 22. ožujka 2024. i od 13. svibnja 2024.
10. Neosnovano tužitelj smatra da su povrijeđene odredbe ZUS-a glede poziva za ročište, budući da iz spisa predmeta proizlazi da je ročište za raspravu održano 23. rujna 2024. na kojem je određeno da će se presuda objaviti 30. rujna 2024. , što je u skladu s odredbom članka 121. stavka 1. ZUS-a.
11. Slijedom navedenog, valjalo je odgovarajućom primjenom odredbe članka 135. stavka 2. ZUS-a odlučiti kao u izreci presude. Pozivom na odredbu članka 46. stavka 1. točka 7. ZUS-a odlučeno je kao u točki I. izreke rješenja, a odluka o troškovima spora (točka II.) utemeljena je na odredbi članka 147. stavka 1. istog Zakona.
U Zagrebu, 20. veljače 2025.
Predsjednica vijeća
Jelena Rajić
