REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Trg Johna Fitzgeralda Kennedyja 11

P-2616/2023-23

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Maji Jurovicki u pravnoj stvari tužitelja EUROHERC OSIGURANJE d.d., OIB 22694857747, Zagreb, Ulica grada Vukovara kojeg zastupa punomoćnica Inga Bošnjak, odvjetnica u OD Grgić & Partneri d.o.o. iz Zagreba Ulica grada Vukovara 282, protiv tuženika HRVATSKE CESTE d.o.o. OIB: 55545787885, Zagreb, Vončinina 3 radi isplate, nakon provedene javne glavne rasprave, zaključene 31. siječnja 2025. u prisutnosti punomoćnice tužitelja i punomoćnice tuženika, s danom objave 20. veljače 2025.

p r e s u d i o  j e

I Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

„Nalaže se tuženiku HRVATSKE CESTE d.o.o., OIB:55545787885, Vončinina 3, HR- 10 000 Zagreb, isplatiti tužitelju EUROHERC osiguranje d.d., OIB:22694857747, Ulica grada Vukovara 282, HR-10 000 Zagreb, iznos od 806,79 EUR 1 zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 25.10.2022. do 31.12.2022. po stopi za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a od 01.01.2023. do isplate po stopi za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za pet postotnih poena, u roku od 15 dana, kao i naknaditi mu troškove ovog parničnog postupka zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana donošenja presude do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za pet postotnih poena, u roku od 15 dana.“

II Odbija se tužitelj sa zahtjevom za naknadu parničnih troškova u iznosu od 1.584,73 € kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi tvrdi da se 30. ožujka 2022. u 14:15 h, na državnoj cesti D544, općina Farkaševac, na 9 km +858 m, dogodila prometna nezgoda u kojoj je došlo do naleta osobnog automobila reg. oznaka i br. [registarska oznaka] kojim je upravljala ĆĆ na divlju životinju – fazana kojom prilikom je oštećena prednja lijeva strana vozila. Ističe kako na mjestu štetnog događaja i prije istog nije bio postavljen znak „divljač na cesti“, a na strani vozača nije utvrđena prekršajna odgovornost, kao ni prisutnost alkohola u organizmu. Tužitelj je oštećeniku Agram leasing d.o.o., nadoknadio imovinsku štetu nastalu na vozilu reg. oznaka i br. [registarska oznaka] (Hyundai I30), 24. listopada 2022., a po završetku obrade odštetnog zahtjeva oštećeniku je, na temelju Sporazuma o izvansudskoj nagodbi isplatio iznos od 806,79 € po polici kasko osiguranja br. 8305033923 ugovorenog kod tužitelja. Tužitelj ističe kako ima pravo na potraživanje isplaćene naknade štete od tuženika u iznosu od 806,79€ , jer je tužitelj isplatom iznosa naknade štete stekao pravo prema osobi koja je odgovorna za štetu do visine isplaćene naknade tj. prema tuženiku, sukladno odredbama iz čl. 963. Zakona o obveznim odnosima(„Narodne Novine“ br: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22: dalje ZOO), budući se radi o zakonskoj subrogaciji. Pojašnjava kako odgovornost tuženika proizlazi iz odredbi čl. 50. st. 1 Zakona o cestama(„NN “ 84/11, 18/13,22/13,54/13,148/13,92/14,110/19,144/2021: dalje ZC), a prema kojem za štetu trećim osobama nastalu na javnim cestama odgovara po osnovi krivnje, a do štetnog događaja je došlo uslijed izlijetanja divlje životinje na cestu, a sve iz razloga jer tuženik nije poduzeo propisane mjere koje je bio dužan i obvezan poduzeti, odnosno nisu poduzete potrebne mjere za održavanje predmetne dionice sukladno odredbama Zakona o javnim cestama („Narodne Novine“ br: 180/2004: ZJC) Čl. 50.st.2 Zakona o javnim cestama propisano je da pravna osoba koja upravlja državnom cestom, odgovara za štetu nastalu na državnoj cesti ukoliko državna cesta, na zahtjev osobe koja gospodari lovištem, nije označena prometnom signalizacijom i opremom sukladno propisima. U konkretnom slučaju, pod pojmom „posebni propis“ ima se smatrati Pravilnik o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama, a kojim je jasno određeno da se prometnim znakom „divljač na cesti“ označavaju posebno opasna mjesta na kojima divljač često prelazi preko ceste, a iz Potvrda MUP- a, proizlazi da na predmetnoj lokaciji nije bio postavljen znak „divljač na cesti“ pa predlaže usvojiti tužbeni zahtjev u cijelosti.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu u cijelosti osporava osnovu i visinu tužbenog zahtjeva. U odnosu na štetni događaj od 30. ožujka 2022. napominje da je ophodnju predmetne dionice državne ceste D544 provodio u skladu s pravilima struke te objektivno nije mogao poduzeti nikakve mjere održavanja ceste koje bi spriječile nastanak predmetnog štetnog događaja.

Odredbom čl. 50. Zakona o cestama (NN 84/11) propisana je odgovornost tuženika za štetu nastalu od divljači na osnovi krivnje te je ista povezana s ne postupanjem tuženika po zahtjevu pravne osobe koja gospodari lovištem za postavljanjem pripadajuće prometne signalizacije, kojom se upozorava na mogućnost izlaska divljači na prometnicu, ali ističe kako tuženik nije od pravne osobe koja gospodari lovištem, zaprimio zahtjev za postavljanjem pripadajuće prometne signalizacije i opreme na dijelu ceste na kojem se dogodio štetni događaj. Uvidom u vlastite podatke tuženik smatra da se mjesto predmetne prometne nesreće, određeno u tužbi, nalazi u naselju. Pa smatra kako sukladno odredbi čl. 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, jedinice lokalne i regionalne samouprave uređuju promet na svom području. Osim toga, znak A33 – divljač na cesti je znak opasnosti, a ukoliko se predmetna prometna nesreća dogodila unutar granica naselja nije logično i životno očekivati opasnost od divljači na cesti u naseljenom mjestu, pa stoga nema ni osnove za postavljanje predmetnog znaka opasnosti u naselju.

Ističe kako postoje zakonske odredbe o obvezama lovoovlaštenika u sprječavanju šteta od divljači. Nadalje, postoje i zakonske odredbe o opremanju cesta zaštitnim žičanim ogradama, što suprotno navodima tužitelja, ne može biti slučaj na cesti koja prolazi kroz naseljeno mjesto, sa lokalnom komunikacijom stanovništva. Završno, iz dokaza uz tužbu proizlazi da se u predmetnom slučaju radilo o divljači, fazanu, dakle ptici, stoga, tuženik smatra da su neosnovani navodi iz tužbe o tuženikovim propustima u zaštiti ceste od divljači. Naime, kako se radi o ptici, nikakve mjere, koje sukladno propisima, tuženik ima na raspolaganju, ne mogu spriječiti pticu da doleti na cestu. Dakle, radi se o događaju koji, na temelju svih dokaza u spisu, tuženik nije mogao predvidjeti, spriječiti ili otkloniti, pa predlaže tužbeni zahtjev odbiti.

3. Sud je u dokaznom postupku prema čl. 220. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/94, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08; 57/11,148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 u daljnjem tekstu: ZPP) proveo dokaze uvidom u dokumentaciju i to u odgovor tuženika na regresni zahtjev (list 8 spisa), u regresni zahtjev (list 10 spisa), u potvrdu o izvršenom plaćanju (list 11 spisa), u obračun visine štete-kasko (list 12 spisa), u otpremnicu-račun Auto centra Florijanić (list 16 spisa), u narudžbenicu za popravak štete (list 18 spisa), u izvid štete br: 220503205599/1 (list 20 spisa), u preslike fotografija (list 22 spisa), u prometnu dozvolu (list 24 do 26 spisa), u obvezujuću ponudu kasko osiguranja cestovnih vozila (list 29 i 31 spisa), u potvrdu o uplaćenoj premiji (list 33 spisa), u Uvjete za kasko osiguranje cestovnih vozila (list 35 do 61 spisa), u prijavu i zahtjev za naknadu štete (list 63 i 64 spisa), u dopis MUP-a (list 65 spisa), u Potvrdu MUP-a (list 66 i 67 spisa), u preslike fotografija (list 68 i 69 spisa), u zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu (list 70 spisa), u vozačku dozvolu (list 71 i 72 spisa), u ophodarski dnevnik (list 79 i 80 spisa), u sudsku praksu (list 85 i 86 spisa), u dopis MUP-a (list 91 spisa), u Izvješće o poduzetom MUP-a (list 92 spisa), u zapisnik o očevidu (list 93 do 95 spisa), u dopis ministarstva poljoprivrede (list 97 spisa), saslušao svjedokinju ĆĆ LIST 102, proveo prometno vještačenje po vještaku Igoru Jakoplić dipl. ing.

4. Nakon savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i u njihovoj ukupnosti te na temelju rezultata cjelokupno provedenog postupka u skladu s odredbom čl. 8. ZPP-a, ovaj sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev u cijelosti neosnovan.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja, kao osiguravatelja oštećenika, za naknadom imovinske štete u iznosu od 806,79 € koja je nastala uslijed doleta ptice (fazana) na vozilo reg. oznaka [registarska oznaka].

6. Među strankama nije sporno da je tužitelj isplatio utuženi iznos svom osiguraniku, a nije sporno ni da je premija kasko osiguranja plaćena, radi čega je tužitelj povukao prijedlog za provođenjem financijskog vještačenja.

7. Među strankama je sporna osnova i odgovornost za nastanak štetnog događaja.

8. Iz dopisa Ministarstva poljoprivrede proizlazi kako ono ne vodi evidenciju o broju stradale divljači na državnim cestama nego vodi podatke o ustanovljenim lovištima u Republici Hrvatskoj putem Središnje lovne evidencije time da je napomenuto kako je sukladno Zakonu o lovstvu zabranjeno ustanovljavanje lovišta na javnim cestama.

9. Iz prijave i zahtjeva za naknadu štete (list 63 i 64 spisa), proizlazi da je osiguranik tužitelja podnio odštetni zahtjev pritom navodeći da navedeni zahtjev podnosi zbog štetnog događaja koji se dogodio 30. ožujka 2022. kada je automobilom reg. oznaka [registarska oznaka] upravljala ĆĆ te je na automobil doletio fazan kojeg je udarila prednjom lijevom stranom. Prijava štete sadrži i rukom prikazanu skicu ceste s automobilom te strelicu koja prikazuje smjer iz kojeg je fazan doletio te mjesto udara ptice i automobila (prednji lijevi bočni dio automobila).

10. Uvidom u potvrdu MUP-a, PU zagrebačke, I postaja prometne policije klasa: 211-08/22-3/2299 od 31. ožujka 2022. proizlazi da vozač vozila reg. oznaka [registarska oznaka] nije počinio prometni prekršaj. U navedenoj potvrdi naznačeno je i da su fazana s mjesta nesreće uklonili djelatnici tuženika.

11. Uvidom u potvrdu MUP-a, PU zagrebačke, I postaja prometne policije klasa: 211- 08/22-3/2299 (list 65 spisa) proizlazi kako na mjestu nezgode nije bio postavljen znak „opasnost od divljači“, a da je najveća dopuštena brzina kretanja 100 km/h.

12. Sud je prihvatio navode iz potvrda MUP-a kao istinite jer se radi o javnoj ispravi te ti navodi (cesta nije označena prometnim znakom "divljač na cesti", vozač nije počinio prekršaj) nisu osporeni u postupku, sve primjenom čl. 231. st. 1. i 3. ZPP-a.

13. Radi razjašnjenja spornih činjenica sud je saslušao svjedokinju ĆĆ i proveo prometno vještačenje po vještaku Igoru Jakoplić dipl. ing.

14. Svjedok ĆĆ je opisala da se vraćala s posla iz Bjelovara i na brzoj cesti na dionici Farkaševac je odjedanput s njene lijeve strane doletio fazan koji je udario u prednji lijevi branik i prednje lijevo svijetlo, a ona nije mogla izbjeći nalet jer na toj cesti nema zaustavne trake nego je s desene strane odmah ograda a s lijeve strane su dolazili drugi automobili. Djelatnici MUP-a su došli, sačinili zapisnik o očevidu, alkotestirali je na droge i alkohol i test je pokazao 0,00 alkohola u krvi. Napominje da su prije policije došli djelatnici održavanja tuženika koji su uklonili uginulog fazana s ceste. Na automobili je nastala materijalna šteta i to na lijevom braniku i lijevom svijetlu a tko je popravio vozilo nije joj poznato budući da je to bilo službeni automobil tvrtke u kojoj radi.

15. Sud je prihvatio iskaz svjedoka ĆĆ, kao istinit, jer je iskazivala životno, logično, te posebice stoga što je iskazivala suglasno isprava u spisu (dopisi i potvrda MUP-a, fotografije sačinjene prilikom očevida), kao i nalazu i mišljenju (posebice brzina kretanja vozila).

16. Iz nalaza i mišljenja vještaka Igora Jakoplić dipl. ing. utvrđeno je da je do naleta osobnog vozila osiguranika tužitelja HYUNDAI i30, reg. oznake [registarska oznaka] na fazana koji se kretao preko sjevernog kolnika brze ceste DC-12 unutar ograđenog prostora ceste, na 9. km + 858 metara, vozačici s lijeva u desno, odnosno od juga prema sjeveru, dok se vozilo kretalo od istoka prema zapadu.

Naletna brzina osobnog vozila osiguranika tužitelja na fazana je, obzirom na nastala oštećenja, bila cca 80 - 90 km/h, a kako u konkretnoj situaciji vozačica nije imala dovoljno vremena za dovođenje vozila u kočeno stanje, prije nezgode se morala kretati naletnom brzinom tako da se, u trenutku kad je vozač mogao uočiti kretanje fazana, vozilo nalazilo udaljeno ispred mjesta naleta oko 8,2 metra, a na toj udaljenosti bi fazan, ako ne bi naglo promijenio smjer svog kretanja, izašao izvan gabarita putanje kretanja vozila bilo kojom brzinom koja ne premašuje 60 km/h.

Uz uvažavanje cijena rezervnih dijelova važećih kod ovlaštenih radionica za HYUNDAI vozila na dan saniranja štete i ugovorne cijene radnog sata za neovlaštene radionice od 120,00 tadašnjih kuna, kao i normativa radnih sati i potrošnog materijala prema specijaliziranom programu za kalkulaciju štete AUDATEX, proizlazi da trošak popravka vozila iznosi 834,36 € što zajedno s uključenim PDV-om po stopi od 25% iznosi 1.042,95 € tako da vještak nije imao primjedaba na obračunske elemente iz računa za popravak vozila.

17. Tužitelj je u podnesku od 2. siječnja 2025. naveo kako prigovara nalazu i mišljenju u cijelosti i predložio je pozvati vještaka na ročište radi usmenog obrazlaganja nalaza i mišljenja.

18. Vještak je na ročištu održanom 31. siječnja 2025. u cijelosti ostao kod svog nalaza i mišljenja od 8. listopada 2024. i pojasnio kako njegov zaključak da se prometni znak opasnosti "divljače na cesti" nikad ne postavlja na brzim cestama koje su ograđene, temelji na neposrednom uvida na takvim prometnicama, jer nikad nije, kao vještak, naišao na slučaj da bi takav znak bio postavljen, niti je kao vozač uočio takav znak na brzim cestama. Odgovarajući na pitanje punomoćnika tužitelja da li se na zaštitnu žičanu ogradu postavljaju „pticobrani“ ističe da mu nije poznat takav slučaj, a nije mu poznato da li uopće postoji termin „pticobran“

Odgovarajući na pitanje punomoćnika tuženika da li je zaštitna žičana ograda u propisanim dimenzijama pogodna za sprečavanje leteće divljači pri ulasku na cestu, navodi kako ona ne može zaustaviti pristup ptice na kolnik.

19. Stranke nisu imale daljnjih pitanja vještaku pa ga i sud prihvaća kao stručan, obrazložen i sačinjen u skladu s pravilima struke.

20. Iz zapisnika o očevidu utvrđeno je da se prometna nezgoda dogodila izvan naselja na državnoj cesti, općina Farkaševec na 9 km + 858 m, da je uginuli fazan pronađen na prometnoj traci za zaustavljanje vozila u nuždi, da su fazana uklonili djelatnici tuženika kao i da provedenim očevidom nisu utvrđeni prekršaji ili nepoštivanje propisa od strane vozačice ĆĆ. 21 S obzirom da navedeni dokaz predstavlja javnu ispravu u smislu čl. 230. st. 1. i 3. ZPP-a, a da je tuženik nije s uspjehom osporio, odnosno dokazao suprotno, sud je utvrdio da je policija obavijestila tuženika, da su djelatnici tuženika izišli na tereni uklonili fazana s mjesta događaja, zbog toga nije osnovan navod koji je u odgovoru na tužbu naveo tuženik kako o štetnom događaju nije bio obaviješten i da nema saznanja o nastanku štetnog događaja.

22. Sud je zaključio da se prometna nezgoda dogodila na način da je ptica i to fazan doletjela na automobil, kojim je upravljala, prilagođen brzinom, vozačica ŠĆ koja je tom prilikom oštetila vozilo reg. oznaka [registarska oznaka] (isprave u spisu – dopisi, potvrde, fotografije iz policijskog spisa), osiguranog kod tužitelja (kasko polica) te na kojem je nastala imovinska šteta u iznosu od 806,79 €( prijava i izvid štete).

23. Sud je utvrdio da je tužitelj platio štetu svom osiguraniku po ugovoru o kasko osiguranju predmetnog vozila u iznosu od 806,79 € (potvrda o plaćanju), kao i da je predmetna dionica ceste u nadležnosti tuženika (Odluke o razvrstavanju cesta, dopisi MUP-a, isprave u spisu).

24. Sud je utvrdio da se radi o ptici i to fazanu jer je poklonio vjeru vozaču, kao neposrednom očevidcu, a to proizlazi i iz zapisnika o očevidu i potvrda MUP-a, pa nije, uvažavajući načelo ekonomičnosti (čl. 10. st. 1. ZPP-a), provodio veterinarsko vještačenje jer je, prema stavu ovog suda, činjenično stanje u konkretnom predmetu bilo dovoljno razjašnjeno za donošenje meritorne odluke.

25. Prema odredbama iz čl. 50. Zakona o cestama („Narodne Novine“ br:84/11, 18/13,22/13,54/13,148/13,92/14,110/19,144/2021: dalje ZC) za štetu trećim osobama nastalu na javnoj cesti zbog naleta na divljač odgovara se po osnovi krivnje (st. 1.).

26. Sud je utvrdio, a što nije sporno ni među strankama da je na automobil osiguranika tužitelja doletjela ptica, fazan.

27. Sud je utvrdio iz fotografija iz nalaza i mišljenja vještaka Igora Jakoplić dipl ing., kao i iz utvrđenja prometne policije da se mjesto nezgode nalazilo na sjevernom kolniku brze ceste koji je obostrano ograđen odbojnom limenom ogradom, a sama cesta sa žičanom ogradom te da nije bilo znaka „divljač na cesti“, ali vještak je decidirano naveo da se znak „divljač na cesti“ nikada ne postavlja na brzim cestama koje su ograđene žičanom zaštitnom ogradom, sad smatra kako je to i općepoznata činjenica jer niti na jednoj brzoj cesti nema znaka „divljač na cesti“,

28. Na temelju čl. 1045. st. 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18. i 126/21; dalje: ZOO) tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje.

29. Šteta je umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta), (čl. 1046 ZOO-a).

30. Na temelju odredbe čl. 17. st. 1. t. 2. Zakona o cestama („Narodne novine“ broj: 84/11., 18/13., 22/13., 54/13., 148/13., 92/14., 110/19., 144/21., 114/22., 114/22. i 4/23.; dalje: ZC) javne ceste se planiraju, projektiraju, grade, rekonstruiraju i održavaju na način: da omogućuju sigurno prometovanje svih sudionika u prometu, kao i sukladnost javnih cesta s drugim zahvatima u prostoru i s okolišem kroz koji se protežu.

31. Odredbom čl. 6. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj: 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17 i 70/19; dalje: ZSPC), ceste, kao osnova na kojoj se odvija promet, moraju se projektirati, izgrađivati, opremati, održavati i štititi tako da odgovaraju svojoj namjeni i zahtjevima sigurnosti prometa u skladu s odredbama posebnog zakona i propisima donesenim na temelju toga zakona.

32. Pravna ili fizička osoba obrtnik nadležna za održavanje ceste dužna je voditi brigu i poduzimati primjerene mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa (čl. 6. st. 2. ZSPC-a).

33. Na temelju čl. 78. st. 1. Pravilnika o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama („Narodne novine“ broj 92/19; dalje: Pravilnik) zaštitne žičane ograde su tehnička sigurnosna konstrukcija sa svrhom zaštite prometa od divljači i drugih životinja te sprečavanja prijelaza vozila i pješaka s okolnih putova na trasu autoceste

34. Na tuženiku je teret dokazivanja činjenice da nije bilo njegovih propusta u održavanju ceste pri čemu tužitelj nije dužan konkretizirati svaki pojedini propust ili štetnu radnju zbog kojih se divljač zatekla na kolniku ceste.

35. Tuženik je tijekom postupka dokazao da je poduzeo sve mjere potrebne za neometano odvijanje prometa (postavio je zaštitnu ogradu i žičanu ogradu, a do naleta na pticu nije došlo na kolniku ceste jer se fazan i nije nalazi na kolniku, nego je u tom trenutku doletio, što je potvrdila i svjedokinja ŠĆ.

36. Dodatno se ističe kako je vještak Igor Jakoplić dipl. ing. u svom nalazu i usmenom očitovanju naveo kako „pticobrani“ ne postoje, niti se mogu dodatno postaviti na zaštitnu ogradu.

37. Sukladno navedenom, tuženik je je dokazao da su bile poduzete sve radnje radi odvijanja nesmetanog i sigurnog prometa, a činjenica da je ptica, fazan pokušavala preletjeti kolnik ceste ne ukazuje da je rupa ili procjep u zaštitnoj ogradi postojao ili da zaštitna ograda nije bila pravilno postavljena, za što po načelu pretpostavljene krivnje odgovara tuženik.

38. Posljedično, a kako je tuženik tijekom postupka dokazao da je šteta nastala bez njegove krivnje, sud je utvrdio da je tuženik poduzeo sve potrebne radnje na predmetnoj cesti kako bi ju na siguran način mogli svi korisnici kojima je namijenjena, odnosno da je osigurao siguran promet zbog čega ne postoji tuženikova odgovornost za štetu u smislu odredbe čl. 1045. st. 1. ZOO-a.

39. Temeljem članka 1049. ZOO-a krivnja postoji kad je štetnik prouzročio štetu namjerno ili nepažnjom što po mišljenju ovog suda nije slučaj jer je tuženik brzu cestu na kojoj se dogodila prometna nezgoda ogradio žičanom zaštitnom ogradom

40. U konkretnom slučaju tužitelj tvrdi da odgovornost tuženika leži u tome što je ptica, fazan dospjela na cestu jer da tuženik nije poduzeo sve potrebne mjere, kao što je postavljanje znaka "divljač na cesti", ali iz nalaza i mišljenja vještaka Igora Jakoplić dipl ing. proizlazi da se znak „divljač na cesti“ ne postavlja na brzim cestama koje su ograđene žičanom zaštitnom ogradom, a vještak Igor Jakoplić dipl ing. je decidirano naveo u svom usmenom očitovanje na prigovore tužitelja kako pojam „pticobran“ ne postoji, odnosno da se na žičane ograde na brzim cestama i općenito na auto cestama ne postavljaju dodatne žice koje bi išle u visinu veću od propisane za žičane ograde, a koje bi sprečavale dolete ptica na cestu.

41. Temeljem članka 1067. st. 1. ZOO-a vlasnik se oslobađa odgovornosti ako dokaže da šteta potječe od nekog nepredvidivog uzroka koji se nalazi izvan stvari, a koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti, a po mišljenju ovog suda tuženik ne može spriječiti letenje ptica, u ovom slučaju fazana jer ne postoje zaštitne ograde, „pticobrani“ te visine koje bi se mogle ili morale postavljati na brzim cestama kako bi uspješno spriječile dolete ptica na kolnik, pa je slijedom svega iznijetog odlučeno kao u toč. I izreke.

Odluka o parničnom trošku iz točke II izreke presude temelji se na čl. 154. st. 1. ZPP-a, pa tako tužitelju, jer je u cijelosti izgubio parnicu, ne pripada pravo na naknadu troškova postupka u iznosu od 1.584,73 € odlučeno je kao u toč. II izreke ove presude.

U Zagrebu 20. veljače 2025.

Sudac:

Maja Jurovicki:

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u roku od 15 dana od dana kada se smatra da joj je dostava presude obavljena (za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje), odnosno u roku od 15 dana po primitku presude (za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje), a podnosi se putem ovog suda, u dva primjerka za sud i po jedan za svaku protivnu stranku. U postupku u sporovima male vrijednosti presuda se može pobijati samo zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitnih povrede odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. točke ZPP-a, osim zbog povrede iz čl. 354. st. 2. točke 3. ovog Zakona.

DNA

- tužitelj po pun. uz nalog za upl. sud. pristojbe na presudu

- tuženiku

- kal 30 dana