REPUBLIKA HRVATSKA

Županijski sud u Puli – Pola

Kranjčevićeva 8, 52100 Pula – Pola

Poslovni broj: Gž-1814/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Puli – Pola, u vijeću sastavljenom od sudaca Mirne-Nade Terlević Sebastijan, kao predsjednice vijeća, Miroslava Ružića, kao člana vijeća i suca izvjestitelja te Zorana Šarića, kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja BG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Petru Krniću, odvjetniku iz Slavonskog Broda, protiv tuženika OTP banke d.d. sa sjedištem u [adresa], OIB: 52508873833, zastupanog po punomoćniku Belizaru Tomaiću, odvjetniku iz Osijeka, radi utvrđenja ništetnosti i isplate, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Slavonskom Brodu poslovni broj: P-346/2019-36 od 8. studenoga 2024., na sjednici vijeća održanoj 20. veljače 2025.

p r e s u d i o  j e

I Odbija se kao neosnovana žalba tuženika i potvrđuje presuda Općinskog suda u Slavonskom Brodu poslovni broj: P-346/2019-36 od 8. studenoga 2024. u pobijanom dijelu pod točkom II. i III. izreke.

II Odbija se kao neosnovan zahtjev tuženika za naknadu troškova postupka koji se odnosi na troškove žalbenog postupka.

III Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova odgovora na žalbu.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom prvostupanjskog suda suđeno je:

„I. Utvrđuju se ništetnim ugovorne odredbe ugovora o kreditu koje su tužitelj BG, i pravni prednik tuženika Splitska banka d.d. zaključili pod brojem 95657/05 u dijelu ugovaranja promjenjive kamate pod točkom 9. ugovora i valutne klauzule pod točkom 1. ugovora.

II. Nalaže se tuženiku OTP banka Hrvatska d.d. Split tužitelju BG platiti na ime više plaćene redovne kamate, tečajne razlike CHF obračunate po plaćenoj redovnoj kamati i tečajne razlike po otplaćenog glavnici iznos od 3.215,83 € sa zakonskim zateznim kamatama i to:

- 6,08 € počevši od 11. 01. 2006. pa do konačne isplate

- 2,79 € počevši od 11. 02. 2006. pa do konačne isplate

- 2,27 € počevši od 11. 03. 2006. pa do konačne isplate

- 0,0 € počevši od 11. 04. 2006. pa do konačne isplate

- 1,74 € počevši od 11. 05. 2006. pa do konačne isplate

- 1,58 € počevši od 11. 06. 2006. pa do konačne isplate

- 0,22 € počevši od 11. 07. 2006. pa do konačne isplate

- 0,0 € počevši od 11. 08. 2006. pa do konačne isplate

- 0,33 € počevši od 11. 09. 2006. pa do konačne isplate

- 0,66 € počevši od 11. 10. 2006. pa do konačne isplate

- 0,0 € počevši od 11. 11. 2006. pa do konačne isplate

- 0,0 € počevši od 11. 12. 2006. pa do konačne isplate

- 0,0 € počevši od 11. 01. 2007. pa do konačne isplate

- 2,81 € počevši od 11. 02. 2007. pa do konačne isplate

- 8,70 € počevši od 11. 03. 2007. pa do konačne isplate

- 9,39 € počevši od 11. 04. 2007. pa do konačne isplate

- 8,91 € počevši od 11. 05. 2007. pa do konačne isplate

- 9,10 € počevši od 11. 06. 2007. pa do konačne isplate

- 8,65 € počevši od 11. 07. 2007. pa do konačne isplate

- 9,05 € počevši od 11. 08. 2007. pa do konačne isplate

- 8,90 € počevši od 11. 09. 2007. pa do konačne isplate

- 8,39 € počevši od 11. 10. 2007. pa do konačne isplate

- 8,77 € počevši od 11. 11. 2007. pa do konačne isplate

- 8,20 € počevši od 11. 12. 2007. pa do konačne isplate

- 8,68 € počevši od 11. 01. 2008. pa do konačne isplate

- 8,56 € počevši od 11. 02. 2008. pa do konačne isplate

- 10,18 € počevši od 11. 03. 2008. pa do konačne isplate

- 8,51 € počevši od 11. 04. 2008. pa do konačne isplate

- 7,90 € počevši od 11. 05. 2008. pa do konačne isplate

- 8,05 € počevši od 11. 06. 2008. pa do konačne isplate

- 7,79 € počevši od 11. 07. 2008. pa do konačne isplate

- 7,84 € počevši od 11. 08. 2008. pa do konačne isplate

- 10,22 € počevši od 11. 09. 2008. pa do konačne isplate

- 17,77 € počevši od 11. 10. 2008. pa do konačne isplate

- 22,69 € počevši od 11. 11. 2008. pa do konačne isplate

- 15,18 € počevši od 11. 12. 2008. pa do konačne isplate

- 34,58 € počevši od 11. 01. 2009. pa do konačne isplate

- 38,19 € počevši od 11. 02. 2009. pa do konačne isplate

- 27,11 € počevši od 11. 03. 2009. pa do konačne isplate

- 29,04 € počevši od 11. 04. 2009. pa do konačne isplate

- 27,39 € počevši od 11. 05. 2009. pa do konačne isplate

- 23,60 € počevši od 11. 06. 2009. pa do konačne isplate

- 24,40 € počevši od 11. 07. 2009. pa do konačne isplate

- 22,63 € počevši od 11. 08. 2009. pa do konačne isplate

- 24,90 € počevši od 11. 09. 2009. pa do konačne isplate

- 21,60 € počevši od 11. 10. 2009. pa do konačne isplate

- 24,43 € počevši od 11. 11. 2009. pa do konačne isplate

- 23,07 € počevši od 11. 12. 2009. pa do konačne isplate

- 37,94€ počevši od 11. 01. 2010. pa do konačne isplate

- 41,01 € počevši od 11. 02. 2010. pa do konačne isplate

- 37,73 € počevši od 11. 03. 2010. pa do konačne isplate

- 43,04 € počevši od 11. 04. 2010. pa do konačne isplate

- 48,22 € počevši od 11. 05. 2010. pa do konačne isplate

- 48,34 € počevši od 11. 06. 2010. pa do konačne isplate

- 58,07 € počevši od 11. 07. 2010. pa do konačne isplate

- 57,23 € počevši od 11. 08. 2010. pa do konačne isplate

- 68,86 € počevši od 11. 09. 2010. pa do konačne isplate

- 61,03 € počevši od 11. 10. 2010. pa do konačne isplate

- 63,01 € počevši od 11. 11. 2010. pa do konačne isplate

- 73,07 € počevši od 11. 12. 2010. pa do konačne isplate

- 76,05 € počevši od 11. 01. 2011. pa do konačne isplate

- 68,92 € počevši od 11. 02. 2011. pa do konačne isplate

- 73,32 € počevši od 11. 03. 2011. pa do konačne isplate

- 68,02 € počevši od 11. 04. 2011. pa do konačne isplate

- 78,57 € počevši od 11. 05. 2011. pa do konačne isplate

- 87,62 € počevši od 11. 06. 2011. pa do konačne isplate

- 104,77 € počevši od 11. 07. 2011. pa do konačne isplate

- 127,43 € počevši od 11. 08. 2011. pa do konačne isplate

- 93,76 € počevši od 11. 09. 2011. pa do konačne isplate

- 85,92 € počevši od 11. 10. 2011. pa do konačne isplate

- 85,56 € počevši od 11. 11. 2011. pa do konačne isplate

- 89,74 € počevši od 11. 12. 2011. pa do konačne isplate

- 92,79 € počevši od 11. 01. 2012. pa do konačne isplate

- 93,66 € počevši od 11. 02. 2012. pa do konačne isplate

- 90,19 € počevši od 11. 03. 2012. pa do konačne isplate

- 89,60 € počevši od 11. 04. 2012. pa do konačne isplate

- 90,82 € počevši od 11. 05. 2012. pa do konačne isplate

- 91,85 € počevši od 11. 06. 2012. pa do konačne isplate

- 91,00 € počevši od 11. 07. 2012. pa do konačne isplate

- 86,10 € počevši od 11. 08. 2012. pa do konačne isplate

- 80,24 € počevši od 11. 09. 2012. pa do konačne isplate

- 85,05 € počevši od 11. 10. 2012. pa do konačne isplate

- 86,00 € počevši od 11. 11. 2012. pa do konačne isplate

- 0,45 € počevši od 11. 12. 2012. pa do konačne isplate

kamatnoj stopi tekućom od dospijeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa do 31. srpnja 2015. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope HNB, a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, za pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. pa nadalje po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, u roku od 15 dana.

III. Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 2.712,50 EUR-a, u roku od 15 dana.“

2. Protiv navedene presude (u dijelu pod točkom II. i III. izreke) žalbu, pravovremeno, podnosi tuženik. Žalbu podnosi zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. U žalbi, u bitnomu, navodi: da je prvostupanjska presuda u pobijanom dijelu protivna zakonu prvenstveno zbog pogrešnog pravnog pristupa u rješavanju ove pravne stvari, odnosno zbog pogrešne primjene materijalnog prava, a ostali žalbeni razlozi su samo posljedica tog pogrešnog pristupa; da je u ovoj fazi postupka ostalo sporno pitanje upute za vještačenje, metodologije izračuna vještaka, kao i pitanje tzv. „negativnih razlika valutnog tečaja“ u odnosu na koje je prvostupanjski sud očito zauzeo pravno shvaćanje da je to irelevantno za odlučivanje o tužbenom zahtjevu te je vještačenje prihvatio kao stručno i objektivno i na temelju istoga donio pobijanu presudu, iako nije obrazloženo otklonio osnovan prigovor tuženika da je vještačenje matematički netočno, uzimljući u obzir da je u „navedenom nalazu sudskog vještaka moguće uvidjeti utvrđeni izračun „negativnih“, odnosno manje plaćenih anuiteta u iznosu od 149,84 eura“; da njegov prigovor da je vještačenje matematički netočno (ukoliko se u izračun ne priznaju i manje plaćeni anuiteti) da je prvostupanjski sud očito ocijenio neosnovanim te je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka paušalno navodeći: „Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka kao objektivan i izrađen sukladno pravilima struke, temeljem cjelokupne dokumentacije relevantne za vještačenje, a imajući u vidu da tuženik nije prigovarao matematičkom izračunu niti je predložio daljnje dokaze.“, a glede tzv. negativnih razlika prvostupanjski sud se nije ni očitovao; da je on podneskom od 19. kolovoza 2024. naglasio kako se posljedice ništetnih odredbi ugovora jednako odražavaju na obje ugovorne strane sukladno članku 323. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23, dalje: ZOO) te u tomu smislu on u konkretnomu slučaju nije morao postavljati protutužbeni zahtjev u formalnom smislu, ali je tijekom postupka jasno naveo da traži da sud prigodom presuđenja prizna i manje plaćene iznose zbog pada tečaja švicarskog franka; da ne može preplata po osnovu tečajnih razlika koju tužitelj potražuje primjenom pravila o stjecanju bez osnove, biti veća od iznosa kojeg je tuženik eventualno neosnovano stekao tako da, posljedično tomu, tuženik nije dužan vratiti više nego što je eventualno neosnovano stekao; da budući da se radi o jedinstvenom pravnom odnosu, bilo je potrebno visinu preplate izračunati uračunavanjem manje plaćenih iznosa po pojedinim mjesecima; da se negativne razlike moraju uzimati u obzir pa stoga on nije u tu svrhu morao istaknuti prigovor radi prijeboja ili protutužbeni zahtjev već je dovoljno da istakne prigovor usmjeren na samu visinu tužbenog zahtjeva; da mu je pobijanom presudom, zbog osobito teških povreda parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava, povrijeđeno temeljno pravo iz odredbi članka 29. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske i članka 6.1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, nema pravičnog (poštenog) suđenja ako nižestupanjske presude, kao u ovom slučaju, ne počivaju na zdravoj životnoj i pravnoj logici, odnosno ako su nerazumne; da je, naime, životno i pravno nelogično da se tuženika obveže da na ime tečajnih razlika vrati tužitelju iznos koji je veći od onoga kojeg je neosnovano stekao jer definicija stjecanja bez osnove uvijek pretpostavlja povećanje imovine na jednoj strani, a umanjenje imovine na drugoj strani pa se nitko ne može obogatiti za veći iznos od onog za koji je netko osiromašen; da je, zbog svega navedenog, neosnovana i odluka o parničnom trošku.

2.1. Žalbeni je prijedlog da se prvostupanjska presuda u pobijanom dijelu ukine i predmet u tomu dijelu vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

3. Sa žalbom tuženika postupljeno je prema odredbi članka 359. stavka 1. ZPP.

4. U odgovoru na žalbu, tužitelj predlaže žalbu tuženika odbiti kao neosnovanu. Ujedno zahtijeva naknadu troškova postupka na ime sastava odgovora na žalbu.

5. Žalba tuženika nije osnovana.

6. Ispitujući pobijanu presudu u granicama žalbenih navoda žalitelja, a pazeći pri tomu dodatno - po službenoj dužnosti temeljem odredbe članka 365. stavka 2. ZPP na bitne povrede odredaba parničnog postupka i na pravilnu primjenu materijalnog prava, osim u odnosu na primjenu materijalnog prava u odluci o troškovima postupka, ocjena je ovog drugostupanjskog suda da su ostvarene pretpostavke za odbijanje tuženikove žalbe kao neosnovane i potvrđivanje prvostupanjske presude na temelju odredbe članka 373.a stavka 1. ZPP.

7. Prije svega, u ovomu postupku, valja istaknuti da sud prvog stupnja u ovomu pobijanom dijelu navedene presude nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe članka 365. stavka 2. ZPP, a kako niti sam žalitelj ni izrijekom, a niti sadržajno ne ukazuje na određenu bitnu povredu odredba parničnog postupka koju je navodno počinio sud prvog stupnja ističući da žalbu podnosi i iz ovog zakonskog žalbenog razloga, ovaj sud drugog stupnja zaključuje da u ovomu postupku nije ostvaren zakonski žalbeni razlog bitnih povreda odredaba parničnog postupka.

8. Suprotno žalbenim navodima žalitelja, tuženiku nije povrijeđeno ni temeljno pravo iz odredbe članka 29. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske ( „Narodne novine“, broj: 56/90, 135/97, 08/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 i 05/14 – dalje: Ustav RH), kojom je propisano da svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud pravično i u razumnom roku odluči o njegovim pravima i obvezama ili o sumnji ili optužbi zbog kažnjivog djela, odnosno prava na razumno suđenje iz članka 6.1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine“ – Međunarodni ugovori broj: 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10 i 13/17) jer time što nije prihvaćeno njegovo pravno shvaćanje nije povrijeđeno njegovo pravo na razumno neovisno, nepristrano i pravično suđenje pa je žalbu žalitelja valjalo ocijeniti neosnovanom i u ovomu dijelu.

9. U ovomu dijelu postupka niti materijalno pravo nije pogrešno primijenjeno. 10. Predmet ovoga spora u ovomu dijelu postupka, obzirom na žalbene navode tuženika, je još zahtjev tužitelja u iznosu od 149,84 eura sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom koji se odnosi na tzv. negativne razlike, za koji tuženik tvrdi da je sud prvog stupnja prigodom odlučivanja o visini zahtjeva tužitelja trebao uzeti u obzir i iznose koje je tužitelj na temelju ništetnih ugovornih odredbi predmetnog Ugovora o kreditu manje platio (tzv. „negativne tečajne razlike“), a sve temeljem ugovornih odredbi Ugovora o kreditu broj: 95657/05, sklopljenim 23. studenoga 2005. između tužitelja, kao korisnika kredita i pravnog prednika tuženika Splitske banke d.d., kao kreditora.

11. Iako prvostupanjski sud u pobijanoj presudi nije odlučio o prigovoru tuženika – da prigodom donošenja odluke treba uzeti u obzir tzv. negativnu tečajnu razliku odnosno kada je tužitelj uplatio manji iznos od onoga tečaja koji je bio ugovoren prigodom sklapanja Ugovora, ovaj drugostupanjski sud odlučujući o tomu tuženikovom prigovoru na temelju odredbe članka 373.a stavka 1. ZPP zaključuje da se tzv. negativna tečajna razlika ne može uzeti u obzir ako tuženik zahtjev za povrat tih iznosa tijekom postupka nije postavio, a niti je stavio prigovor prijeboja, jer sud u takvim okolnostima o toj njegovoj „tražbini“ nije ni mogao odlučivati.

12. Naime, prema pravnom shvaćanju Vrhovnog suda Republike Hrvatske izraženom u presudi poslovni broj: Rev-549/2023 od 18. prosinca 2023. ako u postupku nije istaknut procesnopravni prigovor radi prebijanja iz članka 333. ZPP ili materijalnopravni prigovor prijeboja iz članka 336. i 337. ZOO/91, odnosno ako nije podnesena protutužba, tada nema ni postupovnih pretpostavki za bilo kakvo odlučivanje (uračunavanje) o osnovanosti ili neosnovanosti tražbine tuženika na ime restitucije u vezi s negativnim tečajnim razlikama temeljem nepoštenih i ništavih odredbi Ugovora o kreditu u švicarskim francima (tako i u Rev-288/2024-2 od 10. travnja 2024.).

12.1. Obzirom na navedeno, kada tuženik samo općenito, kao u ovomu slučaju, stavlja materijalnopravni prigovor kojim zapravo (samo) osporava visinu tražbine tužitelja (u iznosu od 149,84 eura) temeljem nepoštenih i ništetnih odredbi Ugovora o kreditu koje se odnose na valutnu klauzulu u švicarskim francima, sud nije ovlašten niti dužan umanjivati tražbinu tužitelja s negativnim tečajnim razlikama nastalim u razdoblju kada je tečaj švicarskog franka bio niži od tečaja švicarskog franka na dan isplate.

12.2. Istina, pri tomu valja istaknuti da je u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj: Rev-1277/2022-2 od 8. ožujka 2023. zauzeto suprotno pravno shvaćanje - da se kod tzv. negativne tečajne razlike uopće ne radi o tražbini tuženice kao banke nego su sudovi dužni temeljem prigovora tuženice u odnosu na visinu zahtjeva izračunati i iznose kada je tečaj švicarskog franka bio manji od početnog i takve iznose oduzeti od tražbine tužitelja koji je postavio tužbeni zahtjev samo u odnosu na iznose kada je tečaj švicarskog franka bio viši od početnog u vrijeme sklapanja ugovora o kreditu. Međutim, ovo pravno shvaćanje je promijenjeno navedenom presudom Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj: Rev- 549/2023 od 18. prosinca 2023. donesenom u proširenom vijeću pa je odlučujući o ovomu prigovoru tuženika ovaj drugostupanjski, na temelju odredbe članka 373.a stavka 1. ZPP, odlučio pozivom i na navedeno pravno shvaćanje Vrhovnog suda Republike Hrvatske izraženom u presudi poslovni broj: Rev-549/2023 od 18. prosinca 2023., a uzimljući pri tomu u obzir nespornu činjenicu da tuženik tijekom postupka nije istaknuo ni protutužbeni zahtjev, a niti prigovor prijeboja (niti tako što tvrdi u žalbi) pa je žalbu tuženika valjalo ocijeniti neosnovanom i u ovomu dijelu.

13. Suprotno paušalnim žalbenim navodima tuženika, sud prvog stupnja je uz pravilnu primjenu odredbe članka 154. stavka 1. u vezi odredbe članka 155. stavka 1. ZPP pravilno odlučio i o troškovima parničnog postupka pa je žalbu žalitelja valjalo ocijeniti neosnovanom i u ovomu dijelu.

14. Slijedom navedenog, valjalo je žalbu tuženika odbiti u cijelosti kao neosnovanu i na temelju odredbe članka 373.a stavka 1. ZPP presuditi kao pod točkom I izreke ove presude.

15. Kako je žalba tuženika neosnovana, odbijen je kao neosnovan zahtjev toga žalitelja za naknadu troška žalbenog postupka (članak 166. stavak 1. ZPP) i odlučeno kao u izreci pod točkom II ove presude.

16. Tijekom žalbenog postupka tužitelj je zahtijevao naknadu troškova postupka koji se odnose na sastav njenog odgovora na žalbu tuženika, ali je taj njegov zahtjev valjalo odbiti kao neosnovan, jer isti nije bio potreban za vođenje ovoga postupka (članak 155. stavak 1. ZPP).

U Puli – Pola 20. veljače 2025.

Predsjednica vijeća:

Mirna-Nada Terlević Sebastijan