REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Bjelovaru - Stalna služba u Pakracu

Trg Pape Ivana Pavla II 12

34550 Pakrac

Posl.br.: Pn-135/2022-79

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Bjelovaru, Stalna služba u Pakracu, po sucu toga suda Matiji Stokiću, uz sudjelovanje više sudske savjetnice-specijalistice Lidije Karolj, u pravnoj stvari tužitelja DR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnicima odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Župan, Babić & Antunović d.o.o., Zagreb, protiv tuženika Lovačke udruge "Lug" Lužan, Šašinovec, Glavinčica (Glavničica), Žerjavinec; Belovar, Lužan, Žirovnjak bb, Sesvete, OIB: 10125150281, zastupan po punomoćniku Massimu Činiću, odvjetniku iz Zagreba, uz sudjelovanje umješača na strani tuženika Croatia osiguranja d.d. Zagreb, zastupana po punomoćnicima odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Hanžeković & partneri, Zagreb, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave 15. siječnja 2025. u nazočnosti punomoćnice tužitelja, punomoćnika tuženika i zamjenice punomoćnika umješača, uz javno objavljivanje dana 20. veljače 2025.,

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku Lovačka udruga "Lug" Lužan, Šašinovec, Glavinčica (Glavničica), Žerjavinec; Belovar, Lužan, Žirovnjak bb, Sesvete, OIB: 10125150281, isplatiti tužitelju ŠR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime naknade imovinske štete iznos od 3.225,14 EUR (slovima: tri tisuće dvjesto dvadeset pet eura i četrnaest centi), zajedno sa zakonskom zateznom kamatom počev od 20. veljače 2025. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, odnosno kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

II Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od 3.194,02 EUR (slovima: tri tisuće sto devedeset četiri eura i dva centa) počev zajedno s zakonskom zateznom kamatom počev od dana 20. veljače 2025. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, odnosno kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

III Odbija se tužbeni zahtjev u odnosu na zakonsku zateznu kamatu na iznos glavnice od 3.225,14 EUR počev od dana 30. ožujka 2020. do 19. veljače 2025., kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj DR, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], podnio je tužbu protiv tuženika Lovačke udruge "Lug" Lužan, Šašinovec, Glavinčica, Žerjavinec; Belovar, Lužan, Žirovnjak bb, Sesvete, OIB: 10125150281, radi naknade štete.

2. U tužbi navodi kako je u prometnoj nezgodi koja se dogodila dana 29. ožujka 2020. godine oko 7,10 sati na cesti A4 – GP Goričan (Republike Mađarske) - Varaždin – Zagreb (čvorište Ivanja Reka, A3), općina Zagreb-Sesvete na 85 km + 700 m nastala šteta na vozilu / osobnom automobilu, marke "Opel Vectra", reg. oznake: BJ 526CV u vlasništvu tužitelja jer je tom prilikom divlja životinja – ptica fazan izletjela na cestu i udarila u pobliže opisano motorno vozilo, a kako sve to i proizlazi iz potvrde RH, MUP, PU Zagrebačka, I Postaje prometne policije Zagreb od dana 29. ožujka 2020. godine. U predmetnom štetnom događaju divlja životinja – ptica fazan je na cestu izletjela iz lovišta kojim gospodari tuženik i udarila u prednji lijevi dio vozila u vlasništvu tužitelja, time da u postupanju tužitelja kao vozača koji je upravljao navedenim vozilom nije bilo nikakvih nepravilnosti, niti kršenja prometnih propisa, pa tako niti doprinosa nastanku predmetne štete. Tužitelj kao vozač je odmah o prometnoj nezgodi izvijestio nadležnu policijsku postaju čiji su djelatnici obavili očevid iste, time da su djelatnici poduzeća HAC d.o.o. koje upravlja predmetnom cestom uklonili uginulu divlju životinju – pticu fazan. Šteta na vozilu tužitelja procijenjena je u ovlaštenom servisu za Opel motorna vozila, te po ponudi Autocentar Rajković d.o.o. Bjelovar iznosi 20.546,65 kn, a kako sve to proizlazi iz navedene ponude, broj: PON1101 od dana 20. lipnja 2020. godine. Tužitelj je prije pokretanja predmetnog parničnog postupka podnio odštetni zahtjev tuženiku kao lovačkoj udruzi koja gospodari predmetnim lovištem, no isti se nije očitovao na podneseni odštetni zahtjev. Slijedom svega iznesenoga, tužitelj predlaže da naslovni Sud donese sljedeću presudu: "I. Nalaže se tuženiku LOVAČKA UDRUGA „LUG“ LUŽAN, ŠAŠINOVEC, GLAVINČICA, ŽERJAVINEC, Belovar, Lužan, Žirovnjak bb, Sesvete, OIB: 10125150281, Sesvete, Belovar, Lužan, Žirovnjak bb, OIB: 10125150281, na ime naknade štete isplatiti tužitelju NR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 20.546,65 HRK (slovima: dvadeset tisuća petsto četrdeset šest kuna i šezdeset pet lipa) / 2.727,01 EUR (slovima: dvije tisuće sedamsto dvadeset sedam eura i jedan cent) zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena tekućom od 30. ožujka 2020. godine do isplate, sve u roku od 15 dana. II. Nalaže se tuženiku LOVAČKA UDRUGA „LUG“ LUŽAN, ŠAŠINOVEC, GLAVINČICA, ŽERJAVINEC, Belovar, Lužan, Žirovnjak bb, Sesvete, OIB: 10125150281, Sesvete, Belovar, Lužan, Žirovnjak bb, OIB: 10125150281, isplatiti tužitelju NR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] trošak ovog parničnog postupka zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, tekućom od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, u roku od 15 dana."

3. U odgovoru na tužbu tuženik navodi kako predstavnici Lovačke udruge o predmetnom događaju nisu obaviješteni od strane tzv. oštećenika, policijskih službenika koji su vršili očevid kao i od strane službe HAC d.o.o koja je navodno preuzela divljač pa se o predmetnom odštetnom zahtjevu nije niti očitovao. Iz dopisa koji je dostavljen od strane Ministarstva poljoprivrede navodi da autocesta nije ustanovljeno lovište, pa samim time Lovačka udruga "Lug" nije odgovorna za nastalu štetu. Slijedom navedenog Lovačka udruga "Lug" predlaže naslovnom sudu prekid postupka i ovdje tužitelja uputiti na postupak sa trgovačkim društvom koje upravlja autocestom. (list 27)

4. Tužitelj po punomoćniku u podnesku od 26. listopada 2022. ističe kako je tuženikov prigovor promašene pasivne legitimacije potpuno pravno neosnovan. Naime, tuženik u odgovoru na tužbu navodi da iz dopisa Ministarstva poljoprivrede proizlazi da autocesta nije ustanovljeno lovište, pa samim time tuženik nije ni odgovoran za nastalu štetu. Međutim, upravo odredbom članka 15. stavka 2. Zakona o lovstvu u odnosu na B. Privatna lovišta (koja je identična s odredbom članka 14. stavka 2. istog zakona u odnosu na A. Državna lovišta) određeno je da se u odnosu i na privatna i na državna lovišta: "(2) Ceste, željezničke pruge i za njih vezani objekti, vodotoci, kanali i slično ne smatraju se prekidom zemljišta u smislu ustanovljenja iz stavka 1. ovoga članka. ", dakle u smislu ustanovljavanja lovišta. Nadalje, tužitelj ističe kako se u konkretnom slučaju radi o naletu ptice fazana, koji se, prema Zakonu o lovstvu, smatra divljači i koji je izletio iz lovišta kojim gospodari tuženik, pa shodno tome, a budući da se ceste ne smatraju prekidom lovišta u smislu ustanovljenja lovišta, to egzistira odgovornost tuženika za nastalu štetu tužitelju. Osim toga, tužitelj ističe kako se prema recentnoj sudskoj praksi divljač na cesti smatra opasnom stvari, a za štetu od opasne stvari odgovara se po principu objektivne odgovornosti. U tom smislu ukazuje se na odredbu članka 1063. Zakona o obveznim odnosima kojom je propisano da se smatra kako šteta nastala u svezi s opasnom stvari, odnosno opasnom djelatnošću potječe od te stvari, odnosno djelatnosti, dok je odredbom članka 1064. propisano da za štetu od opasne stvari odgovara njezin vlasnik. Prema tome, a uvažavajući činjenicu da je u praksi prihvaćeno stajalište da je divljač koja se slobodno kreće okolišem stvar od koje prijeti povećana opasnost nastanka štete, to je evidentno da za takvu vrstu štete odgovara imatelj opasne stvari, što je u konkretnom slučaju lovoovlaštenik, odnosno tuženik. Konačno, napominje se i činjenica da je iz potvrde RH, MUP, PU Zagrebačke, I Postaje prometne policije Zagreb, posl. broj:

Klasa: 211-04/20-O/2205, Ur.broj: 511-19-44/06- O-69/2020 od dana 29. ožujka 2020. godine razvidno da provedenim izvidima nije utvrđeno kršenje prometnih propisa od strane vozača osobnog automobila BJ526-CV, DR. Slijedom navedenog, tužitelj se protivi prijedlogu tuženika za prekid predmetnog postupka, te predlaže Naslovnom sudu provesti predložene dokaze i po zaključenju glavne rasprave usvojiti tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja, kao i obvezati tuženika da tužitelju nadoknadi prouzročene troškove ovog postupka. (list 30-31)

5. Tuženik po punomoćniku na pripremnom ročištu održanom dana 16. prosinca 2022. navodi kako ostaje kod odgovora na tužbu, osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti, i to kako glede osnovanosti tako i glede visine postavljenog tužbenog zahtjeva. Tuženik ističe kako područje autoceste nije lovište bilo kojeg lovoovlaštenika, osoba koja upravlja autocestom ima tj. dužna je izraditi PZD (Program zaštite divljači) te time stječe status lovoovlaštenika tj. sva prava i obveze lovoovlaštenika kako na samoj autocesti tako i uz koridor autoceste. Nadalje, tuženik ističe kako se u ovom slučaju ima primijeniti čl. 80. st. 6. Zakona o lovstvu po kojemu lovoovlaštenik odgovara podredno nakon vozača i to samo u slučaju da je do štete došlo zbog provođenja lova. Rečeni zakon kao lex specialis derogira primjenu općih propisa ZOO-a, a na koje se tužitelj poziva. Kada tome ne bi bilo tako, donošenje specijalnih zakona ne bi imalo nikakvog smisla. Tuženik predlaže da se o ovoj parnici obavijesti Croatia osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33 radi ostvarivanja intervencijskog efekta jer tuženik ima s tim osiguranjem sklopljenu policu osiguranja za naknadu štete od divljači. (list 32)

6. U podnesku od 29. prosinca 2022. tužitelj po punomoćniku očituje se na navode tuženika od 16. prosinca 2022. (list 41-42 )

7. U podnesku od 23. siječnja 2023. Croatia osiguranje d.d. pridružuje se tuženiku kao umješač te ne osporava da je tuženik bio osiguran temeljem ugovora o osiguranju od javne odgovornosti kod umješača kao osiguratelja. Umješač se u cijelosti pridružuje navodima i dokaznim prijedlozima tuženika iznesenim u odgovoru na tužbu, odnosno isti osporava osnovu i visinu tužbenog zahtjeva. (list 43-44)

8. Pravomoćnim rješenjem ovog suda posl.br. Pn-135/2022-16 od 15. veljače 2023. dopušteno je trgovačkom društvu Croatia osiguranje d.d. Zagreb sudjelovanje u ovoj parnici u svojstvu umješača na strani tuženika. (list 46)

9. U podnesku od 08. ožujka 2024. tužitelj po punomoćniku usklađuje tužbeni zahtjev na način da od tuženika potražuje na ime naknade štete ukupni iznos od 3.225,14 EUR-a, tako da tužbeni zahtjev tužitelja glasi: „I. Nalaže se tuženiku LOVAČKA UDRUGA „LUG“ LUŽAN, ŠAŠINOVEC, GLAVINČICA, ŽERJAVINEC, Belovar, Lužan, Žirovnjak bb, Sesvete, OIB: 10125150281, na ime naknade štete isplatiti tužitelju NR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 3.225,14 EUR (slovima: tri tisuće dvjesto dvadeset pet eura i četrnaest lipa), zajedno sa zakonskom zateznom kamatom po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena do 31. prosinca 2022. godine, a od 01. siječnja 2023. godine do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je objavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, tekućom od 30. ožujka 2020. godine do isplate, sve u roku od 15 dana. II. Nalaže se tuženiku LOVAČKA UDRUGA „LUG“ LUŽAN, ŠAŠINOVEC, GLAVINČICA, ŽERJAVINEC, Belovar, Lužan, Žirovnjak bb, Sesvete, OIB: 10125150281, Sesvete, Belovar, Lužan, Žirovnjak bb, OIB: 10125150281, isplatiti tužitelju NR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] trošak ovog parničnog postupka zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je objavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, tekućom od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, u roku od 15 dana.” (list 149-150)

10. U dokaznom postupku izvršen je uvid u Ispis iz Registra udruga na dan 15. rujna 2021. (list 4-6), Ispis iz Registra udruga na dan 15. siječnja 2025. (list 190-192), potvrdu Policijske uprave zagrebačke, I. postaje prometne policije Zagreb od 29. ožujka 2020. sa zapisnikom (list 7-9), preslik prometne dozvole i preslik osobne iskaznice tužitelja (list 10-13), policu osiguranja od automobilske odgovornosti od 09. ožujka 2020. (list 14), dopis Ministarstva poljoprivrede od 03. ožujka 2021. (list 16- 17), dopis Ministarstva poljoprivrede od 15. veljače 2021. (list 18), dopis Hrvatske autoceste d.o.o. Zagreb od 23. siječnja 2023. (list 45), zapisnik o očevidu Policijske uprave zagrebačke, I. postaje prometne policije Zagreb sa skicom mjesta događaja od 29. ožujka 2020. (list 50-52), fotografije (CD-medij) prometne nesreće (list 53), dopis Policijske uprave zagrebačke, I. postaje prometne policije Zagreb od 06. listopada 2023. (list 62), dopis Policijske uprave bjelovarsko bilogorske od 11. listopada 2023. (list 65), izvid štete od 30. travnja 2020. (list 93), te ponudu Auto centar Rajković d.o.o. Bjelovar od 20. lipnja 2020. (list 94), odštetni zahtjev od 03. lipnja 2022., presliku prijamne knjige Hrvatske pošte (list 15, 96-97), dopis Policijske uprave bjelovarsko bilogorske od 17. studenog 2023. (list 101), dopis Policijske uprave zagrebačke, I. postaje prometne policije Zagreb od 22. studenog 2023. (list 103), nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Zlatka Jareša, ing. cest. prometa i dipl. kriminalist od 28. prosinca 2023. (list 104-118), sudsku praksu (list 143-148), saslušani su svjedoci AR, IR, PR, ČR, TR, GR, UR i ZR (list 85-90, 188), saslušan je tužitelj (list 90-91), saslušan je zakonski zastupnik tuženika (list 180) te stalni sudski vještak Zlatko Jareš (list 178-179).

11. Sve izvedene dokaze sud je cijenio temeljem čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23– dalje ZPP) te je utvrdio da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

12. Tužitelj je tužbom potraživao na ime imovinske štete novčani iznos od 2.727,01 EUR. Tužitelj je u podnesku od 08. ožujka 2024. postavio tužbeni zahtjev na iznos od 3.225,14 EUR, što znači da je tužitelj povećao tužbeni zahtjev. Tuženik je u podnesku od 14. listopada 2024. istakao kako se protivi preinaci tužbenog zahtjeva. Sud je na ročištu za glavnu raspravu od 02. prosinca 2024. dopustio preinaku tužbenog zahtjeva shodno čl. 190. st. 2. i 3. ZPP.

13. Tužitelj po punomoćniku na ročištu za glavnu raspravu od 15. siječnja 2025. istakao je kako u tužbi i tužbenom zahtjevu u nazivu tuženika iza riječi " D", dodaje riječ "Glavničica", dok u ostalom dijelu naziv tuženika ostaje neizmijenjen. (list 188)

14. Sporan je osnov i visina tužbenog zahtjeva,

15. Sud je izvršio uvid u Zapisnik o očevidu I. Postaje Prometne policije Zagreb od 29. ožujka 2020. iz koje je razvidno kako se prometna nesreća dogodila 29. ožujka 2020., u 07:10 sati, izvan naselja, na autocesti, na km 85 + 700 m, cesta A4-Gp Goričan, sa propisanim ograničenjem brzine sa 130 km/h, zatečeno je vozilo marke Opel, reg. oznake [registarska oznaka], osigurano kod Euroherc osiguranja d.d.; te divlja životinja – ptica fazan; vozaču vozila ovdje tužitelju konstatirana je koncentracija alkohola 0,00 g/kg; evidentirana je materijalna šteta.

16. Prigovor promašene pasivne legitimacije je otklonjen budući je utvrđeno kako autocesta A4 u mjestu štetnog događaja 85 km +700 m prolazi kroz zajedničko otvoreno lovište broj XXI/107 – Šašinovec kojim gospodari tuženik, koja činjenica proizlazi iz dopisa Ministarstva poljoprivrede od 03. ožujka 2021.

17. U odnosu na navode tuženika kako su Hrvatske autoceste d.o.o. bile u obvezi izraditi Program zaštite divljači sud je izvršio uvid u dopis Hrvatske autoceste d.o.o. Zagreb od 23. siječnja 2023. iz kojeg je razvidno kako na dan štetnog događaja 29. ožujka 2020. godine Hrvatske autoceste d.o.o. nisu imale izrađen Program zaštite divljači te prema njihovim navodima nisu bile dužne provoditi evidenciju o mjestima i učestalosti stradavanja divljači i drugih životinjskih vrsta na svakoj dionici autoceste zasebno.

18. Odredbama čl.47. st.1. Zakona o lovstvu (Narodne novine 99/18, 32/19 i 32/20 - dalje: ZL) propisano je kako Program zaštite divljači, kojim se uređuje zaštita i lov divljači na površinama na kojima je zabranjeno ustanovljivanje lovišta, korisnik površina podnosi Ministarstvu na suglasnost, koji je upravni akt i odredbom čl.100.st.4. ZL kako će Program iz članka 47. stavka 1. ovoga Zakona korisnici površina na kojima je zabranjeno ustanovljenje lovišta donijeti u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Dakle, temeljem zakonske odredbe Hrvatske autoceste d.o.o. su bile u obvezi izraditi predmetni Program u razdoblju od studenog 2018. do studenog 2020. Imajući u vidu da je prometna nezgoda bila u mjesecu ožujku 2020. istima nije istekao rok za izradu Programa i nisu ga morale imati u ožujku 2020. kada se dogodila prometna nesreća.

19. Sud je izvršio uvid u:

- dopis Hrvatske autoceste d.o.o. Zagreb od 23. siječnja 2023. u kojem se navodi kako je u vrijeme prometne nezgode koja se dogodila 29. ožujka 2020 godine na autocesti A4, 80 km+700 m radio ophodar ZR, radnik koji je sada u mirovini, a zadnja poznata adresa je Glavničica, Kružna 17, Sesvetski Kraljevec. (list 45)

-na ročištu za glavnu raspravu održanom 15. siječnja 2025. saslušan je svjedok ZR koji je iskazao: " Ja sam u 2020. g. radio na radnom mjestu ophodara kod Hrvatskih autocesta d.o.o., a danas sam u mirovini. Ja sam izašao na lice mjesta nakon što su me iz našeg centra obavijestili, a nekada je centar obavještavala policija. S obzirom na protek vremena nisam se mogao sjetiti da li je bila riječ o fazanu, no iz Hrvatskih autocesta su mi poslali sliku fazana. Izvršio sam uvid u fotografiju te mi nije jasno kako je fazan ostao u cijelosti s obzirom na brzinu kretanja tužitelja od 120 km/h, a s obzirom na moje dosadašnje iskustvo da ptica fazan bude raznesena na takvoj brzini. Sjećam se da je automobil bio na zaustavnoj traci i da je fazan ležao na bankini kraj zaustavne trake, bio je sa strane vozila. Sjećam se da je bila policija i da su i Hrvatske autoceste napravile zapisnik odnosno ja osobno. Kada sam ja došao mislim da očevid nije još bio završen, nakon što je završio očevid, mi smo divljač poslali u bazu u Varaždin, koja se tamo skuplja a onda se uništava. Mi nismo obavještavali lovačko društvo odnosno nismo imali ni obvezu da ih obavijestimo. Ranijih godina je bilo i druge divljači koja je izlazila na autocestu, jednako smo postupali. Ne mogu se točno sjetiti da li je u 2020. bilo još prometnih nezgoda s divljači no mislim da je bila jedna prometna nezgoda kada je izašao pas na autocestu.

Na poseban upit punomoćnika tužitelja kako je došao na lice mjesta, odgovara kako su izašli na lice mjesta po dojavi centra za praćenje prometa, misli na Hrvatske autoceste, kako misli da je s njim bio i jedan kolega."

-na ročištu za glavnu raspravu održanom 14. studenog 2023. saslušan je svjedok ČR koji je iskazao: "Sjećam se da se prometna nezgoda dogodila u jutarnjim satima, na početku moje smjene, na licu mjesta zatekli smo osobni automobil, na zaustavnoj travi, u pravcu sjevera te pticu, riječ je o divljači fazanu, što je konstatirano i u zapisniku. Ja sam obavljao razgovore sa vozačem, te tri putnika. Kolega je vršio fotografiranje i skicu događaja. Ne sjećam se na kojoj je udaljenosti bila ta ptica od samog vozila. Fazan je ležao na zaustavnoj traci i to sa iste strane gdje je vozilo zaustavljeno. Djelatnici Hrvatskih autocesta su preuzeli fazana. Tragova kočenja nije bilo na kolniku. Ja sam i inače sudjelovao na očevidima ovakvog tipa i znam da negdje postoje i prometni znakovi divljač na cesti no ovdje nije bilo znaka divljač na cesti. U 2020 . godini nije bila praksa zvati predstavnike lovačkih društava, ovisilo je o situaciji, ovdje nisu zvani predstavnici lovačkog društva. Danas je pravilo da zovemo i predstavnike lovačkog društva.

Na poseban upit punomoćnika tužitelja odgovara kako je na osobnom automobilu bilo tragova u vidu perja; kako je oštećen bio branik, maska i poklopac motora, odgovara kao je on alkotestirao vozača, koncentracija je bila 0,00, nikakve druge nepravilnosti nisu utvrđene kod vozača; kako je prednja lijeva maska od maglenke bila oštećena na osobnom automobilu, no to oštećenje nije bilo od udarca fazana, to smo zaključili s obzirom na položaj oštećenja na vozilu, na tome dijelu nije bilo perja; kako se u skici mjesta događaja ne ocrtava mjesto gdje je pronađena divljač kada se iz razgovora dođe da saznanja da je divljač pomaknuta na drugo mjesto, u ovom konkretnom događaju došlo se do saznanja da je divljač premještena sa lijeve prometne trake na zaustavnu, to su rekli sudionici i to vozač i jedan putnik. Na poseban upit punomoćnika tuženika kako tužitelja poznaje samo iz viđenja, ne imenom i prezimenom nego prilikom viđenja u policijskim krugovima. Svjedoka PR nisam nikada vidio osim prilikom obavljanja očevida i danas ovdje na hodniku, jednom prilikom sam telefonski razgovarao sa svjedokom i to iz poslovnih razloga; kako ne zna tko je pomaknuo fazana, sjeća se da je netko rekao kako je to bilo iz razloga da ne bi drugo vozilo pregazilo fazana; kako je riječ o odraslom fazanu 40-50 cm; kako je pravilnije pomaknuti divljač s kolnika kako ne bi drugi sudionik izazvao prometnu nezgodu; odgovara kako je divljač s obzirom na položaj zaustavljenog vozila bila u lijevoj prometnoj traci no ne može reći gdje je točno bila; kako ne može sa sigurnošću reći je li bila na lijevoj prometnoj traci prije pomicanja, no tu je informaciju dobio sa obavljanjem razgovora sa sudionicima nesreće; kako ne može reći da je taj fazan bio uopće na cesti prije nego što je pomaknut na zaustavnu traku; kako se ne može sjetiti da li je bilo krvi no mogu se pogledati fotografije i da ptica nije ostavila tragove krvi na kolniku. Svjedok navodi kako ptica ne ostavlja nikakve biološke tragove prilikom pomicanja, u ovom slučaju ne, odgovara kako nema posebnih stručnih znanja kao što su veterinarska i slično."

-na ročištu za glavnu raspravu održanom 14. studenog 2023. saslušan je svjedok TR koji je iskazao: "Prilikom dolaska na lice mjesta zatekli smo osobni automobil na zaustavnoj traci i pticu fazana. Ptica fazan je također bila na zaustavnoj traci, i to ispred vozila. Kolega je obavio razgovor, ja sam fotografirao lice mjesta i sačinio skicu mjesta događaja. Utvrdio sam iz razgovora da je bilo kretanje desnom prometnom trakom iz pravca Zagreba prema Bjelovaru. Došao sam do saznanja da je fazan došao s lijeve strane, odnosno vozaču s lijeve strane, oštećenja su nastala na prednjem lijevoj strani, oštećena je maska i poklopac motora, perja je bilo na metlicama brisača, ne sjećam se je li bilo tragova krvi. Divljač je bila par metara ispred automobila na zaustavnoj traci, oko divljači nije bilo nikakvih tragova, posao obavještavanja predstavnika lovačkog društva je posao vođe ekipe za vršenje prometnih nesreća, a ja sam prometni tehničar. Na skici mjesta događaja su ucrtani samo smjerovi kretanja fazana i automobila, a ne i sama vozila, tj. u ovom slučaju vozilo i fazan. Tragova kočenja nije bilo na kolniku. Mislim da su djelatnici Hrvatskih autocesta preuzeli fazana.

Na poseban upit punomoćnika tužitelja odgovara kako iz skice mjesta događaja proizlazi kao je vozilo išlo po lijevoj prometnoj traci, dakle kako sam ja u potpisu skice mjesta događaja ipak moram ispraviti navod kako je bilo riječ o kretanju lijevom prometnom trakom, a ne desnom, od prometne je prošlo više od 3 godine tako da je moguća zabuna; kako je pravilo da se vozilo pomakne u zaustavnu traku, i to iz razloga sigurnosti, odgovara kao se to pravilo odnosi i na pomicanje divljači, odnosno fazana u ovom slučaju.

Na poseban upit punomoćnika tuženika odgovara kako je logično kako je netko pomakao fazana na zaustavnu traku, odgovara kao je to sam zaključio, odgovara kako mu to nije nitko od sudionika rekao, kako je logično da se fazana pomakne na zaustavnu traku i to ispred vozila, a kako bi ga imao pod nazorom. Odgovara kako se u skici mjesta događaja ne označavaju vozila koja su pomaknuta, a niti se označava divljač ukoliko se pomiče; kako poznaje kolegicu AR koja radi kao policijski službenik, s njom nije razgovarao o predmetnom štetnom događaju."

20. Sud prihvaća iskaze svjedoka policijskih službenika saslušanih u ovoj pravnoj stvari kao vjerodostojne i sud ih cijeni kao istinite te svojim iskazivanjem nisu doveli sud u sumnju oko vjerodostojnosti njihova iskaza. Sud prihvaća i iskaz svjedoka ZR u pogledu činjenica o kojima je iskazivao kao istinitog.

21. Tijekom postupka saslušani su :

-na ročištu za glavnu raspravu održanom 14. studenog 2023. svjedok AR koja je iskazala: " Sjećam se prometne nezgode koja se dogodila na autocesti. Ja sam bila putnik u vozilu, sjedila sam na suvozačevom mjestu, mi smo išli iz pravca Zagreba prema Bjelovaru. Ja sam prije kontakta vozila i vidjela fazana ispred vozila, s lijeve strane. S lijeve strane sam vidjela fazana, do kontakta je došlo u lijevom dijelu vozila ili u sredini ne mogu se točno sjetiti. Š je bio u letu i došao je s lijeve strane vozila. Ja ne znam da li je vozač kočio prije kontakta, znam da je nakon udarca zaustavio vozilo. Nakon udarca mi smo odmah stali na zaustavnoj traci, ne bih znala na kojoj udaljenosti od mjesta kontakta. Ne bih mogla reći kojom brzinom se tužitelj kretao autocestom prije nastanka prometne nezgode. Nakon što je tužitelj zaustavio vozilo izašla sam iz auta i vidjela fazana, fazan je uginuo, znam da sam vidjela fazana na cesti do, da li je on bio na lijevoj traci ili pokraj lijeve trake, ne mogu reći. Oštećena je bila hauba i rešetka, bilo je perja na autu, oštećenja su bila više na lijevoj strani vozila. Tužitelj je popravio vozilo, ne znam koliko je bio trošak popravka vozila.

Na poseban upit punomoćnika tužitelja odgovara kako su fazana preuzeli djelatnici Hrvatskih cesta; kako je nakon završenog očevida vozilo bilo u voznom stanju i s tim autom smo i otišli kući.

Na poseban upit punomoćnika tuženika odgovara kako je sigurna kako je to bio fazan; kako zna fizičku razliku između fazana i jastreba, znala bi pokazati na fotografijama fazana i jastreba; kako je fazan bio u visini haube, i to sa lijeve strane vozila; kako nije vidjela na koji način je fazan završio na cesti; kako je fazan bio u letu i došao je s lijeve strane, odnosno ispred vozila s lijeve strane; kako je nije vidjela da li im curi tekućina iz vozila, a od mjesta prometne nezgode trebalo im je oko 45 min, nakon same prometne nezgode znam da smo bili tamo nekih 2-3 sata, kako je došao narančasti kombi i pretpostavlja da su to bili djelatnici Hrvatskih cesta, odnosno tada nije znala razlikovati da li su to djelatnici Hrvatskih cesta ili Hrvatskih autocesta, nije sigurna tko je od njih došao nakon prometne nezgode.";

-na ročištu za glavnu raspravu održanom 14. studenog 2023. svjedok IR koji je iskazao: " Prilikom prometne nezgode ja sam bio putnik i sjedio sam iza vozača. Mi smo išli s posla u pravcu Bjelovara. Prometna nesreća se dogodila između mjesta Popovec i Sveta Helena. Ja ne mogu znati kojom brzinom se kretao tužitelj jer sam spavao. Mene je probudio udarac, nisam vidio sam kontakt. Vidio sam da tužitelj zaustavlja vozilo na zaustavnoj traci, izašli smo svi iz vozila, na vozilu su bila oštećenja na prednjem dijelu bliže prednjem lijevom svjetlosnom sklopu. Š je bio iza vozila, ne znam da li je bio na cesti odnosno na lijevom prometnom traku ili travnatoj površini. Fazan je uginuo, ja razaznajem tu životinju od drugih životinja. Osim policijskih službenika ne mogu tvrditi je li još netko došao na lice mjesta i nije mi poznato tko je preuzeo fazana.

Na poseban upit punomoćnika tužitelja odgovara kako je automobil bio u voznom stanju, s njim su i došli kući.

Na poseban upit punomoćnika tuženika odgovara kako je ne može procijeniti udaljenost od mjesta gdje je bio zaustavljen osobni automobil pa do mjesta gdje je ležao fazan, jer je od prometne nezgode prošlo tri godine; kako je došao do fazana, odnosno do te životinje i uvjerio se da je fazan; kako je došao do fazana na način da se kretao zaustavnom trakom, ne može reći gdje se točno nalazio, odgovara kako misli da su bili vidljivi tragovi krvi, no evidentno su bili vidljivi tragovi perja, ti tragovi su bili bliže lijevom svjetlosnom sklopu svjetlu, odgovara kako su policijske službenike čekali sigurno jedan sat a koliko je trajao očevid ne može se sjetiti, u vozilu sa tužiteljem su bili sve policijski službenici, vraćali su se s posla iz noćne smjene.";

-na ročištu za glavnu raspravu održanom 14. studenog 2023 svjedok PR koji je iskazao: " Ja sam prilikom prometne nezgode sjedio u osobnom automobilu kao putnik u zadnjem sjedalu iza suvozača. Mi smo išli iz noćne smjene, radili smo i još uvijek radimo kao policajci. Tom prilikom ja sam spavao, nisam ništa vidio čuo sam udarac, probudio sam se i vidio sam se kako tužitelj zaustavlja vozilo na zaustavnoj traci. Tužitelj je upravljao vozilom u pravcu iz Zagreba prema Bjelovaru. Iza vozila nalazio se fazan, mi smo se vratili pješice do fazana, ali ja se ne sjećam na kojoj traci je ležao fazan. Meni je teško procijeniti kolika je bila udaljenost između zaustavljenog vozila i mjesta gdje je ležao fazan. Ne mogu sa sigurnošću reći kolika je udaljenost bila (između 20 do 50 m). Oštećen je bio poklopac motornog vozila, bilo je tragova perja. Ja ne znam tko je preuzeo fazana no na lice mjesta su došli djelatnici cesta no da li su to djelatnici cesta ili autocesta, ne znam, ne znam tko je nadležan za tu dionicu. Tužitelj je popravio vozilo, vozilo je bilo u voznom stanju i nakon nezgode jer smo s vozilom i otišli kući. Osim djelatnika cesta, policijskih službenika i nas iz vozila, nitko drugi nije bio na licu mjesta.

Na poseban upit punomoćnika tuženika odgovara kako nema saznanja je li netko kontaktirao predstavnike lovačkog društva, odgovara kako su njemu svi fazani isti, nije bio mali fazan već odrastao fazan; kako se ne sjeća za koliki iznos je tužitelj popravio vozilo, ne zna gdje je tužitelj popravljao vozilo, možda mi je i rekao iznos i gdje je popravljao vozilo, no ne može se sjetiti.";

-na ročištu za glavnu raspravu održanom 14. studenog 2023 svjedok GR koji je iskazao: "Ja sam član Lovačke udruge Lug, za premetnu prometnu nesreću čuo sam prvi puta kada smo zaprimili tužbu, imali smo sastanak i tada sam saznao o predmetnoj stvari. Tuženik raspolaže lovištem Šašinovec i to u jedom dijelu sa obadvije strane a u drugom dijelu samo jedan manji dio kada se ide iz pravca Goričana prema Zagrebu. U 2020. zakonski zastupnik LU Lug bio je LR. Ne bih znao reći je li Lovačko društvo bilo obaviješteno prije nesreće niti mi je poznato da je itko izlazio na licu mjesta. U tom lovištu gospodari se i pernatom divljači – fazanom.

Na poseban upit punomoćnika tuženika odgovara kako autocesta i koridor uz autocestu ne spada u lovište tuženika, tuženik nema nikakvih lovno gospodarskih objekata a niti lovno tehničkih uz cijeli dio, uz autocestu; kako 29. ožujka 2020. nije bilo nikakvih lovnih aktivnosti u lovištu, odgovara kako su 2020. bili inspekcijski nadzori, i nisu uočene nikakve nepravilnosti; kako se zadnji lov obavlja do zadnjeg dana u veljači, u mjesecu ožujku nema više aktivnosti, što se može vidjeti iz zapisnika Lovačkog društva; kako fazan leti, ali i trči, no ne može se izjasniti koju dionicu može fazan preletjeti."

-na ročištu za glavnu raspravu održanom 14. studenog 2023 svjedok UR koji je iskazao: "Prvi put sam saznao za prometnu nezgodu kada je lovačko društvo dobilo tužbu. Nitko nas nije obavijestio o nezgodi niti nas zvao na lice mjesta, a ja to znam jer je moj broj mobitela evidentiranu u PP Sesvete i znaju me obavijestiti o nesrećama. Zakonski nas više niti ne trebaju zvati, divljač uklanja Veterinarsko higijenski servis. Lovovi prestaju početkom ožujka i tada dolazi prihrana, pripreme za skupštinu i izvješća. Lovište kojom gospodari tuženik zove se Šašinovec, gledano iz pravca Zagreba lovište se nalazi cijelom dužinom uz desni dio autoceste, dok s lijeve strane samo jednim dijelom.

Na poseban upit punomoćnika tuženika odgovara kako autocesta i koridor uz autocestu ne ulazi u lovište, to se može vidjeti iz karte lovno gospodarske osnove, gdje je autocesta izuzeta iz lovišta; kako prava lovoovlaštenika ima država, odnosno autoceste; kako uz taj dio uz autoceste tuženik nema lovno gospodarske objekte, niti ih ima; kako je 2020. godine bio inspekcijski nadzor i nisu utvrđene nikakve nepravilnosti što znači da je broj divljači sukladan lovno gospodarskoj osnovi. Na poseban upit punomoćnika tužitelja odgovara kako lovačko društvo u svojoj lovno gospodarskoj osnovi ima fazanske divljači; kako ne zna je li divljač prelazi u području gdje nema lovno gospodarskih objekata, da kretanja vjerojatno ima i da ne mogu utjecati na kretanje divljači; kako ne zna koju dionicu može preletjeti divljač- fazan."

-na ročištu za glavnu raspravu održanom 14. studenog 2023. tužitelj DR koji je iskazao: "Ja sam išao osobnim vozilom iz smjera Zagreba prema Bjelovaru, autocestom, lijevom kolničkim trakom, tj. pretjecajnom trakom, vozio sam oko 120 km/h, vidio sam fazana u preletu, i to sa lijeve strane se spuštao gledano iz pravca mog gledanja, no nisam mogao stati, počeo sam kočiti, ali ne intenzivno da bi ostali tragovi kočenja. Do kontakta dolazi na lijevoj prednjoj strani vozila, oštećeni su poklopac motora, prednja ukrasna rešetkasta maska i prednji branik, a to sam vidio nakon zaustavljanja. Do zaustavljanja vozila dolazi na nekih 50 m od mjesta sraza, morao sam se uvjeriti da mogu prijeći iz pretjecajne trake u desnu, odnosno u zaustavnu traku. Nakon udarca fazan leti preko osobnog automobila i pada u lijevu prometnu traku, točnu udaljenost od mjesta zelene površine odnosno do mjesta pada, ne znam. Ja sam otišao do mjesta gdje je ležao fazan, uzeo ga za noge i donio ga ispred svog osobnog automobila. Ja sam pomakao fazana iz razloga sigurnosti ostalih sudionika u prometu. Ja sam popravio vozilo i to periodički kako sam imao financijskih sredstava svaki dio sam posebno kupovao, ne sjećam se koliko su dijelovi koštala niti popravak, više niti nemam kontakt s mehaničarem koji je popravljao vozilo jer je otišao u inozemstvo. Nemam nikakvih računa za dijelove i popravak.

Na poseban upit punomoćnika tužitelja odgovara kako je nakon 2 dana saznao kako mu ne radi klima te su mu prilikom procjene oštećenja utvrdili da je oštećen kiler klime; kako je bilo tragova perja u svim utorima gdje su se dogodila oštećenja kao i na brisaču. Moram naglasiti kako je riječ o muškom fazanu jer dobro raspoznajem životinje, odnosno divljač jer sam inače šumarski tehničar. Fazan je bio težine između 1,5 kg i 2 kg, nije se raspao nakon udarca. Kada sam ga premještao nije bilo nikakvih bioloških tragova. Mislim da ni krvi nije bilo na oštećenju, ali nisam siguran 100%; kako je rekao da nije ušlo u zapisnik da je zvao policiju nakon što je premjestio fazana; kako misli da je prvi na lice mjesta došao narančasti kombi sa natpisom ophodnja, ne zna jesu li to bili djelatnici Hrvatskih cesta ili autocesta, oni su pokupili fazana; kako osobni automobil bio u voznom stanju, da su bili oštećeni vitalni dijelovi, tada bi bile skinute tablice i ne bi se moglo upravljati vozilom. Na poseban upit punomoćnika tuženika odgovara kako je premjestio fazana ispred svog vozila a ne na zaustavnu traku bliže mjesta gdje je pao fazan iz razloga što je znao da će doći policijski službenici te kako bi im uštedio vrijeme. Ostali putnici iz vozila su vidjeli da ja nosim fazana i da ga je stavio ispred vozila. Odgovora kako se ne sjeća kako se zvao servis u kojem je popravljao vozilo no je isti zatvoren. Plaćao sam popravke više, manje gotovinom, a jedan dio maestro karticom, dobivao sam račune, većinu dijelova sam kupovao kod Tokića, ne znam u koliko navrata sam popravljao vozilo. Odgovara kako je promijenjen hladnjak automobila, odnosno hladnjak klime u automobilu, nije mi poznato zašto hladnjak nije upisan i izvidu štete, niti zašto neki drugi dijelovi nisu u izvidu štete, a navedeni su u ponudi, mislim da nisam radio dodatni izvid štete. Nisam popravljao u Autocentru Rajković jer nemam sredstava da platim odjednom popravak vozila u autocentru Rajković. Vozilo je prošlo tehnički pregled. Na poseban upit punomoćnika tuženika odgovara kako ne poznaje policijske službenike koji su obavili očevid.";

-na ročištu za glavnu raspravu održanom 02. prosinca 2024. zakonski zastupnik LR koji je iskazao: " Ja sam bio predsjednik Lovačke udruge Lug, Lužan, Šašinovec, Glavničica, Žerjavinec u vrijeme nastanka prometne nezgode, a i danas sam predsjednik. Lovište kojim gospodari tuženik zove se Šašinovec gledano iz pravca Zagreba, nalazi se cijelom dužinom uz desni dio autoceste, dok s lijeve strane samo jednim dijelom. Ja nemam neposrednih saznanja o predmetnom događaju. Lovno gospodarskom osnovom je obuhvaćena divljač – fazan. 29. ožujka 2020. nije bilo nikakve lovne aktivnosti, tada je bio lovostaj koji je inače od 31. siječnja do 30. studenog. Lovno gospodarski objekti čeke, pričeke, hranilišta udaljeni su od autoceste najmanje 300 i više metara.

Na poseban upit punomoćnika tuženika odgovara kako je tuženik ne gospodari autocestom niti područjem od 300 metara od autoceste; kako su imali nadzor od strane Ministarstva poljoprivrede u 2020. i nisu utvrđene nikakve nepravilnosti; kako nitko tuženika nije obavijestio da se 29. ožujka 2020. dogodila prometna nezgoda na autocesti, odnosno nitko nije kontaktirao tuženika da preuzme divljač."

22. Sud prihvaća iskaze saslušanih svjedoka koji su bili putnici u vozilu kojim je upravljao tužitelj i sud ih cijeni kao istinite te svojim iskazivanjem nisu doveli sud u sumnju oko vjerodostojnosti njihova iskaza. Sud cijeni kao istinite i iskaze saslušanih svjedoka u svojstvu člana tuženika i tajnika tuženika te ih sud u cijelosti prihvaća.

23. Sud prihvaća iskaz tužitelja vezano uz dinamiku nastanka prometne nezgode u dijelu koji je u skladu s nalazom i mišljenjem; u odnosu na popravak i zamjenu dijelova vozila sud prihvaća iskaz u dijelu koji je suglasan sa ostalim izvedenim dokazima odnosno nalazom i mišljenjem vještaka. Sud prihvaća iskaz zakonskog zastupnika tuženika.

24. Radi utvrđivanja mehanizma i dinamike nastanka prometne nezgode provedeno je prometno tehničko vještačenje po stalnom sudskom vještaku Zlatku Jarešu. Iz nalaza i mišljenja veštaka od 28. prosinca 2023. proizlazi kako se prometna nesreća dogodila dana 29. ožujka 2020. god. oko 07,10 sati na istočnom kolniku autoceste A4. između mjesta Popovec i Svete Helene, na način da je došlo do naleta osobnog vozila Opel, kojim je iz smjera Zagreba u smjeru Varaždina, odnosno iz smjera juga u smjeru sjevera, upravljao tužitelj DR iz [adresa], na fazana, koji je u niskom letu prelijetao autocestu od lijeve prema desnoj strani, gledano iz smjera kretanja vozila Opel. Na temelju stanja spisa, te na temelju distribucije oštećenja vozila Opel, zaključujem da je primarni kontakt kod naleta uspostavljen između prednjeg, nešto više lijevog kraja vozila Opel, u predjelu lijevog dijela prednje maske vozila i prednje desne bočne strane tijela fazana, a uzdužne osi vozila i fazana najvjerojatnije su zatvarale kut od oko 90°. Procjenjujem da je do naleta vozila Opel na fazana došlo na oko 150 do 200 m prije položaja zaustavljenog vozila Opel i položaja premještenog uginulog fazana, na središnjem dijelu lijeve prometne trake istočnog kolnika autoceste A4, nešto bliže lijevom rubu te prometne trake, odnosno na oko 700 m iza PTM, koja je definirana zapisnikom o očevidu i situacijskim planom i u lijevo od desnog, odnosno istočnog ruba kolnika na oko 8,4 m. U trenutku primarnog kontakta, tužitelj DR se sa vozilom Opel kretao istočnim kolnikom autoceste A4, između mjesta Popovec i Sveta Helena, iz smjera Zagreba u smjeru Varaždina, ravno, približno sredinom sebi lijeve prometne trake, brzinom od oko 122 km/h, a vozilo najvjerojatnije u tom trenutku nije bilo usporavano kočenjem. U istom trenutku, fazan je prelijetao kolnik, u odnosu na smjer kretanja vozila Opel od lijeve prema desnoj strani, najvjerojatnije okomito u odnosu na uzdužnu os ceste i kretanja vozila Opel, bio je okrenut prednjem kraju vozila svojom desnom bočnom stranom i bio je u niskom letu, a letio je procijenjenom brzinom od oko 30 km/h. Uzimajući u obzir kut zadovoljavajućeg vidnog polja vozača, procjenjujem da je pri brzini kretanja vozila Opel od oko 122 km/h, tužitelj kao vozač imao mogućnost uočiti fazana, koji mu je u letu dolazio sa lijeve bočne strane, kada je od lijeve bočne strane vozila, fazan bio udaljen oko 3,0 m. Kako je analiza pokazala, vozač osobnog vozila Opel je u navedenim uvjetima vožnje, imao mogućnost uočiti fazana, koji je u niskom letu prelijetao autocestu, za njegov smjer kretanja, sa lijeve prema desnoj strani, oko 0,43 s prije trenutka naleta na njega, u trenutku kada je sa vozilom Opel od mjesta naleta bio udaljen oko 14,59 m i kada se fazan u letu nalazio njemu sa lijeve bočne strane, iznad lijeve strane središnjeg razdjelnog otoka, na oko 3,6 m u lijevo od mjesta primarnog kontakta sa vozilom. Analiza je isto tako pokazala i da je vozač vozila Opel na opasnost reagirao pravovremeno i pravilno, pri brzini kojom se u tom trenutku sa vozilom kretao, te zbog iznenadne pojave fazana u niskom letu, koji mu je dolazio bočno sa njemu lijeve strane, nije mogao izbjeći nalet na njega, jer bi vozilo sa kočenjem započelo tek iza mjesta naleta na oko 19,34 m. U navedenim uvjetima i okolnostima nastanka prometne nesreće, vozač vozila Opel nije mogao pravovremeno uočiti fazana u letu i poduzeti mjere za izbjegavanje prometne nesreće. Na temelju izvida štete, ukupni troškovi popravka vozila Opel, prema sadašnjim cijenama rezervnih dijelova i sati rada, bili bi 1.528,66 € (11.517,69 kn), sa PDV-om i u tom slučaju bi popravak vozila bio isplativ. Na temelju ponude Autocentar Rajković, ukupni troškovi popravka vozila Opel, prema sadašnjim cijenama rezervnih dijelova i sati rada, bili bi 3.898,60 € (29.374,00 kn), sa PDV-om i u tom slučaju zbog vrijednosti vozila na dan štetnog događaja od 4.961,76 €, popravak vozila ne bi bio isplativ, što znači da bi na vozilu nastupila totalna šteta, pa uzimajući u obzir ostatak vrijednosti vozila od oko 35 %, na vozilu Opel bi u tom slučaju nastupila stvarna šteta u iznosu od oko 3.225,14 € (24.299,85 kn), sa PDV-om. (list 104-119)

25. U podnesku od 04. ožujka 2024. tuženik po punomoćniku očitovao se na nalaz i mišljenje sudskog vještaka Zlatka Jareša na način da prije svega, tuženiku nije jasno kako je moguće da bi fazan prelijetao autocestu od lijeve prema desnoj strani autoceste u niskom letu, a kako to vještak utvrđuje, sve budući da je na autocesti postavljena zaštitna žičana ograda te metalna ograda koja razgraničava lijevu i desnu stranu autoceste. U svakom slučaju, na autocesti bi trebala biti postavljena zaštitna oprema /postavljene fizičke barijere (ograde) s ciljem onemogućavanja prodora svih vrsta životinja pa tako i ptica koje bi u niskom letu mogle prouzročiti štetu na vozilima. S tim u vezi, tuženik ističe kako je predmetna autocesta pod naplatom, ograđena te je brzina na istoj ograničena na visokih 130 km/h! Svaki korisnik ulaskom na autocestu sklapa ugovor te s pravom očekuje da na autocesti neće naići na životinji/fazana. Sama činjenica da se fazan našao na autocesti, ukazuje na propust osobe koja upravlja autocestom. Obzirom na izneseno, razvidno je kako autocesta nije bila sigurna za prometovanje, a što spada u isključivu odgovornost/propust osobe koja upravlja autocestom, a nikako tuženika kao lovoovlaštenika. Nadalje, autocesta nije dio lovišta bilo kojeg lovoovlaštenika te je na istoj zabranjeno ustanovljenje lovišta. Radi se o ograđenom prostoru, pod naplatom te kada bi divljač i bila opasna stvar, a nije, ulaskom u ograđeni prostor autoceste imatelj iste bi bio koncesionar autoceste. S time u vezi, tuženik napominje kako je na sjednici Odjela trgovačkih i ostalih sporova Visokog trgovačkog suda održane 20. prosinca 2022., zauzeto pravno shvaćanje da za naknadu štete nastale naletom divljači na vozilo na autocesti pravna osoba koja upravlja autocestom odgovara po načelu predmnijevane krivnje. Prema tom pravnom shvaćanju, kada je utvrđeno da se divljač nalazila na kolniku autoceste samim time dokazan je propust u održavanju autoceste od strane pravne osobe koja njome upravlja. Vrhovni je sud o tom pitanju davno zauzeo identičan stav (Vrhovni sud RH broj Rev-x 230/12-2 od 8. studenoga 2012.), županijski sudovi ga prihvaćaju u svojim presudama (Županijski sud u Varaždinu, Stalna služba u Koprivnici Gž-612/2021-2, od 21. 12. 2021.). Neosiguravanje autoceste sigurnom za prometovanje predstavlja jasan ekskulpacijski razlog na strani tuženika, sve i kada bi divljač bila opasna stvar, a nije, te kada bi lovoovlaštenik odgovarao po principu objektivne odgovornosti, a ne odgovara. Stajalište da divljač nije i ne može biti opasna stvar, pravilno je potvrdio i Visoki Trgovački sud u presudi poslovni broj: Pž-3870/2022-2 od 06.11.2023.. Je li nešto opasno, ocjenjuje se u odnosu na postojanje opasnosti stvari ili bića u odnosu za okolinu. Srna sama po sebi se po ocjeni ovog suda ne može smatrati opasnošću za okolinu. Teško se može uopće zamisliti kako bi to srna mogla biti opasna za bilo što ili bilo koga. Jednako je i sa srnom na cesti. Automobili na cesti su opasne stvari za okolinu (ljude), pa i za srnu, a ne i obrnuto. U protivnom, jednako bi mogli reći da je i čovjek na cesti opasna stvar, jer se neželjeni udarac automobilom u čovjeka na cesti ne razlikuje mnogo od udarca u srnu. Zato bi bilo poželjno u sudskoj praksi jednom zauvijek napustiti tumačenje o divljači na cesti kao opasnim stvarima, ma koliko i kada se ranije to po ocjeni ovog suda pogrešno dopustilo.“ VTS posl. br.:Pž- 3870/2022-2 od 06.11.2023. S tim u vezi, razvidno je kako je u najrecentnijoj sudskoj praksi napušten pogrešan stav o divljači kao opasnoj stvari. Uz to, kada bi divljač i bila opasna stvar, a nije, te kada bi se za štetu odgovaralo po principu uzročnosti, a ne odgovara se, na tužitelju je i dalje teret dokaza eventualnog propusta lovoovlaštenika. Nastavno, tuženik ukazuje i kako autocesta nije lovište bilo kojeg lovoovlaštenika budući da je na autocesti zabranjeno ustanovljenje lovišta. Osoba koja upravlja autocestom je za istu te koridor uz istu dužna izraditi Program zaštite divljači (PZD) čime stječe prava i obveze lovoovlaštenika. S tim u vezi ustraje se /ističe se u prigovoru promašene pasivne legitimacije. Zaključno, a glede visine štete, ukazuje se kako je vještak dužan visinu štete utvrditi na temelju napravljenog izvida štete. Stoga, utvrđivanje visine štete prema „ponudi“ nije i ne može biti relevantno. Uz to, ponovo se ističe kako je tužitelj vozilo popravio te je time njegova nenovčana šteta postala novčanom. Na tužitelju je teret dokaza koliko je popravak vozila koštao tj. koliko je novca potrošio na reparaciju štete. Vještak navedeno ne zna i ne može znati. Obzirom na sve izneseno, predlaže se pozvati vještaka na usmeno očitovanje glede prigovora iz ovog podneska. (list 140-142)

26. U podnesku od 08. ožujka 2024. tužitelj po punomoćniku očitovao se na nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka te istakao kako nema primjedbi.

27. Umješač po punomoćniku u podnesku od 02. svibnja 2024. očitovao se na nalaz i mišljenje sudskog vještaka na način da nema primjedbi na tehnička utvrđenja iz nalaza i mišljenja. Kao što je navedeno u odgovoru na tužbu, tuženik nakon štetnog događaja nije niti obaviješten o predmetnom događaju te su djelatnici HAC d.o.o. preuzeli uginulu divljač. Isto tako, iz dopisa Ministarstva poljoprivrede jasno proizlazi da autocesta nije ustanovljeno lovište pa samim time tuženik nije ni odgovoran za nastalu štetu na vozilu. Sve navedeno potvrđuju i iskazi svjedoka GR i UR dani na glavnoj raspravi 14. studenog 2023. Iz istih proizlazi da autocesta i koridor uz autocestu ne spada u lovište tuženika, tuženik nema nikakvih gospodarskih niti lovno tehničkih objekata uz cijeli dio autoceste. Nadalje, prema tumačenju Ministarstva poljoprivrede od 02. lipnja 2016. cesta nije lovište već površina izvan lovišta na kojoj je lovoovlaštenik onemogućen u provedbi bilo kakvih mjera i radnji za zaštitu i lov divljači pa tako i za provođenje mjera sprečavanja šteta od divljači i te mjere i radnje je obvezatna propisati i provoditi pravna osoba koja upravlja predmetnom cestom. Isto tako, ističe se i da u vrijeme štetnog događaja nije bilo lovnih aktivnosti odnosno provođenja lova. Stoga je zahtjev tužitelja neosnovan i sukladno odredbi čl. 80. st. 6. t. 2. Zakona o lovstvu. Naime, sukladno toj odredbi za štetu nastalu naletom vozila nadivljač odgovara se na sljedeći način: — vozač ako se utvrdi da je upravljao vozilom protivno odredbama propisa kojima je uređeno područje o sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi — lovoovlaštenik na čijem je lovištu nastala šteta ako se utvrdi da je šteta nastala zbog provođenja lova. Nesporno je da navedena odredba predstavlja specijalni propis koji se primjenjuje u konkretnom slučaju. Na navedeno upućuje i odredba čl. 76. st. 2. Zakona o lovstvu koja propisuje da u pogledu uzroka i odgovornosti za štetu važe odredbe zakona kojim se uređuju obvezni odnosi, ako ovaj Zakon ne propisuje drugačije. Dakle, budući da je Zakonom o lovstvu regulirano da odgovornost za štetu na vozilu do koje je došlo zbog naleta vozila na divljač snosi prvenstveno vozač, dok je odgovornost lovoovlaštenika uvjetovana provođenjem lova, a koji se u konkretnom slučaju nesporno nije provodio, to u ovom slučaju nema odgovornosti tuženika za naknadu predmetne štete. Isto tako, umješač ističe da je sukladno čl. 11. Zakona o lovstvu zabranjeno ustanovljenje lovišta na građevinskom pojasu, javnim cestama i drugim javnim površinama. Nadalje, čl. 7. st. 1. t. 4. Zakona o lovstvu propisano je da je korisnik nelovne površine pravna ili fizička osoba koja se koristi ili upravlja površinom na kojoj je zabranjeno ustanovljenje lovišta te donesenim programom zaštite divljači stječe odgovarajuća prava lovoovlaštenika. Dakle, lovačko društvo nije korisnik odnosno lovoovlaštenik površine na kojoj se dogodio štetni događaj s obzirom da je šteta nastala na ne lovnoj površini koja bi trebala biti obuhvaćena Programom zaštite divljači kojom upravlja korisnik. Slijedom svega navedenog, umješač predlaže naslovnom sudu odbiti tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti kao neosnovan kao i da naloži tužitelju naknaditi troškove parničnog postupka tuženiku i umješaču. (list 153-155)

28. U podnesku od 14. listopada 2024. tuženik po punomoćniku navodi kako se protivi preinaci tužbe. Naime, tužitelj je podneskom od 08. ožujka 2024. povećao tužbeni zahtjev. Međutim, tuženik smatra kako izračun vještaka ne može služiti kao dokaz visine štete. Ističe se kako je iz dopisa MUP-a I.PPP Zagreb od 17. studenog 2023. razvidno kako je predmetno vozilo registrirano tj. popravljeno. Nastavno na navedeno, ističe se kako je popravkom vozila tužitelj štetu reparirao te je time njegova nenovčana šteta postala novčanom. Vještak ne zna niti može znati koliko je novaca potrošeno za reparaciju predmetne štete na vozilu koje je već popravljeno o vlastitom trošku. Pri tom, tuženik napominje kako ostaje nepoznato kada i gdje je vozilo popravljeno. Sukladno pravilima o teretu dokazivanja ZPP-a, na tužitelju leži teret dokaza koliko je novca utrošio za popravak vozila tj. reparaciju štete, a koji iznos predstavlja visinu novčane štete. Vještak u parničnom postupku to ne može znati. Nadalje, tuženik ostaje kod istaknutog prigovora promašene pasivne legitimacije budući da tuženik nije lovoovlaštenik na području na kojemu se predmetni štetni događaj dogodio. Sukladno čl. 11. Zakona o lovstvu zabranjeno je ustanovljenje lovišta na autocesti. Osoba koja upravlja autocestom je dužna izraditi Program zaštite divljači (PZD) čime stječe prava i obveze lovoovlaštenika. S tim u vezi, tuženik ističe kako pasivnu legitimaciju tuženika, tužitelj ničim ne dokazuje, a niti označava pravnu osnovu po kojoj tuženika smatra odgovornim za nastanak predmetnog štetnog događaja - nastalu štetu. Nastavno, iz dopisa MUP-a I.PPP Zagreb od 22. studenog 2023. je razvidno kako su se na autocesti A4 na kojoj se predmetni štetni događaj dogodio i ranije dešavale prometne nesreće naletom automobila na divljač. Na mjestu predmetnog štetnog događaja zabilježeno je 9 naleta na divljač u razdoblju od 2018. - 2020. godine iz čega je razvidno da autocesta nije bila sigurna za prometovanje svim sudionicima kojima je ista namijenjena, a što spada u isključivu odgovornost/propust osobe koja njome upravlja. Sukladno navedenom, tuženik ističe kako je razvidno da je osoba ovlaštena za upravljanje autocestom bila upoznata s učestalosti naleta/nesreća, odnosno da postoji latentna opasnost od izlijetanja divljači. Unatoč tome, osobe koja upravlja autocestom propušta osigurati odvijanje sigurnog i nesmetanog prometa. Iz navedenog jasno proizlazi odgovornost za štetu - osobe koja upravlja autocestom, a nikako tuženika. Obzirom na sve izneseno, predlaže se tužitelja odbiti s tužbom i tužbenim zahtjevom u cijelosti te istoga obvezati na naknadu parničnog troška. (list 165-166)

29. Na ročištu za glavnu raspravu održanom 02. prosinca 2024. saslušan je sudski vještak Zlatko Jareš koji je iskazao: "Kao što je to navedeno i u nalazu i mišljenju temeljem izvida štete na vozilu je nastala šteta u ukupnom iznosu od 1.528,66 eur. Kako je na dan štetnog događaja vrijednost vozila, odnosno 75% vrijednosti vozila od izračunate štete od izvida štete, popravak vozila bi bio u tom slučaju ekonomski opravdan. Međutim, kako se u spisu nalazila i ponuda Autocentar Rajković temeljem koje ponude bi popravak vozila bio 3.898,60 eur sa pdv-om, popravak vozila ne bi bio u tom slučaju ekonomski opravdan jer je vrijednost vozila u trenutku nesreće, odnosno 75% vrijednost vozila bio nešto manji od troškova popravka prema ovoj ponudi pa bi se u tom slučaju radilo o totalnoj šteti. Napominjem da sam u točci 176 nalaza naveo da se prema toj ponudi radi o znatno većem oštećenjima na vozilu zbog čega su i troškovi popravka veći nego što to proizlazi iz samog izvida štete, te sam naveo da u tom slučaju, a nakon utvrđivanja tih dodatnih i većih oštećenja, trebalo bi po pravilu izvršiti naknadni izvid štete. Naravno da na temelju stanja spisa nisam mogao utvrditi da li su na vozilu nastala i ta oštećenja koja su navedena u toj navedenoj ponudi, iako je moguće da su ta oštećenja kod takvog mehanizma nastanka prometne nesreće i mogla nastati. U ponudi Autocentar Rajković od popisanih dijelova za zamjenu nalaze se i dijelovi koji nisu navedeni u izvidu štete, a to su: prednja obloga kat.br. 13182889, pokrivka prednje obloge kat.br. 13191346, amblem rešetke hladnjaka kat.br. 93186294, pokrov rešetke hladnjaka kat.br. 13216366 i kondenzator sa sušilom kat.br. 13114943. Iako sam prethodno iskazao da u izvidu štete nisu navedeni neki dijelovi koji su navedeni u ponudi, sada moram reći da sam tu prije svega mislio na dijelove za zamjenu, pa sada moram dodatno reći da su u izvidu štete navedeni i dijelovi za popravak ili kontrolu a što sam naveo u nalazu pod toč. 171 i to prednja obloga, poklopac motora i kondenzator sa sušilom, s time da su ti dijelovi u izvidu štete navedeni kao dijelovi za popravak ili kontrolu a u ponudi su ti dijelovi navedeni kao dijelovi za zamjenu. Isto tako u izvidu štete ima naveden dio za zamjenu pod nazivom pokrov rešetke hladnjaka kat.br. 13206976, a čija je cijena 159,67 eur, dok je u navedenoj ponudi pokrov rešetke hladnjaka naveden pod kataloškim brojem i to 13216366, a čija je cijena 160,88 eur, tako da smatram da se radi o istom dijelu iako različitog kat. broja jer su i cijene tog dijela po izvidu štete i po ponudi približno iste, u biti smatram da su u ponudi navedeni svi dijelovi koji su navedeni u izvidu štete s time da su još navedeni i neki dr. oštećeni dijelovi na vozilu koji nisu navedeni u izvidu štete.

Na upit suda vještak odgovara kako lijeva prednja maska od maglenke nije navedena u izvidu štete ni u ponudi. Nakon nekog štetnog događaja na vozilu se u pravilu od strane predstavnika osiguranja vrši izvid štete na vozilu, te se ta oštećenja evidentiraju u sam izvid štete i fotografiraju. U slučaju da vl. vozila prilikom popravka istoga ili na bilo koji način naknadno utvrdi da su na vozilu nastala još neka oštećenja tada bi u pravilu trebao pozvati to osiguranje da se po ovlaštenom djelatniku izvrši naknadni izvid štete i da se popišu eventualna naknadna oštećenja. Sva oštećenja koja su vidljiva na fotografijama vozila a koja se nalaze na prednjem kraju vozila, mogla su s obzirom na mehanizam i dinamiku nastanka prom. nesreće nastati uslijed naleta vozila na fazana, s time da ja to ne mogu utvrditi sa sigurnošću na temelju pregleda fotografija koje se nalaze u spisu. To se moglo utvrditi jedino pregledom vozila u nekom razumnom roku nakon nesreće. Napominjem da su a što sam naveo u svom nalazu i mišljenju, oštećenja navedena u ponudi Autocentra Rajković i to sva navedena oštećenja mogla nastati u navedenoj prom. nesreći, a kao što sam to već naveo uslijed navedene dinamike i mehanizma nastanka prom. nesreće a da su ta oštećenja mogla nastati kao što sam već rekao može se zaključiti na temelju oštećenja vidljivih na priloženim fotografijama, iako se naravno svi navedeni oštećeni dijelovi u ponudi ne mogu vidjeti na fotografiji jer se neki od tih dijelova nalaze iza obloge branika, maske ili poklopca motora. Na poseban upit punomoćnika tuženika odgovara kako je vidljivo oštećenje haube na fotografiji i to na krajnjem prednjem, nešto više lijevo poklopcu motora, a to oštećenje poklopca motora nije uvršteno niti u izvidu štete ni u navedenoj ponudi, naravno ja ne mogu sada u ovom trenutku a niti prilikom izrade nalaza nakon dužeg vremena od trenutka nastanka štetnog događaja utvrditi kada je nastalo oštećenje na prednjem kraju poklopca motora, pa s obzirom da nije to oštećenje navedeno u izvidu štete i u navedenoj ponudi, moguće je da to oštećenje je nastalo prije ovog štetnog događaja nije niti evidentirano u izvidu i ponudi. Naravno da su i neka dr. oštećenja koja nisu evidentirana u izvidu štete a evidentirana su u ponudi, mogla nastati i prije navedenog događaja. Naravno kao što sam već napomenuo to na temelju fotografija nije moguće utvrditi. Prilikom izračuna štete koristio sam podatke koji su objavljeni u Audateksu, odnosno uzimao sam u obzir cijene na dan same izrade nalaza i mišljenja. Ja sada ne mogu izračunati i utvrditi vrijednost tih dijelova i izračunati ukupne troškove popravka na dan štetnog događaja ili eventualno da dan popravka. (list 178-179)

30. Sud je prihvatio kao stručan i objektivan nalaz i mišljenje prometno-tehničkog vještaka kao i usmeno dan nalaz i mišljenje povodom postavljenih pitanja vještaku..

31. U odnosu na navode tuženika kako je pravna osoba koja upravlja autocestom odgovorna za nastanak prometne nezgode, a ne tuženik budući nije lovoovlaštenik na području na kojemu se predmetni štetni događaj dogodio istaknuto je kao u nastavku.

32. Odredbom čl.2.st.1.toč.2. Zakona o cestama (Narodne novine 84/2011,18/2013, 22/2013,54/2013,148/2013, 92/2014 – dalje ZC), propisano je da su autoceste javne ceste s tehničkim karakteristikama autoceste određenim propisima kojima se uređuje sigurnost prometa na cestama. Odredbom čl. 17. ZC propisano je da se javne ceste planiraju, projektiraju, grade, rekonstruiraju i održavaju na način, između ostalog da omogućuju sigurno prometovanje svih sudionika u prometu, kao i sukladnost javnih cesta s drugim zahvatima u prostoru i s okolišem kroz koji se protežu. Odredbom čl. 26. ZC propisano je da poslovi održavanja javnih cesta u smislu tog Zakona jesu: planiranje održavanja i mjera zaštite javnih cesta i prometa na njima, redovito i izvanredno održavanje javnih cesta, ustupanje radova redovitog i izvanrednog održavanja javnih cesta, stručni nadzor i kontrola kakvoće ugrađenih materijala i izvedenih radova održavanja javnih cesta, ustupanje usluga stručnog nadzora i kontrole kakvoće ugrađenih materijala i izvedenih radova, održavanje javnih cesta, osiguranje uklanjanja oštećenih i napuštenih vozila i drugih stvari s javne ceste, ophodnja.

33. Dakle, odredbom čl. 17. ZC propisano je da se autoceste održavaju na način da omogućuje sigurno prometovanje svih sudionika u prometu. Dovođenjem citirane obveze pravne osobe koja upravlja autocestom u vezu s utvrđenim po vještaku da je riječ o naletu vozila na fazana te nakon izvedenih ostalih dokaza u postupku sud ne cijeni kako nije osigurano sigurno korištenje predmetne autoceste. U odnosu na navode tuženika kako bi na autocesti trebala biti postavljena zaštitna oprema /postavljene fizičke barijere (ograde) s ciljem onemogućavanja prodora svih vrsta životinja pa tako i ptica koje bi u niskom letu mogle prouzročiti štetu na vozilima, valja istaknuti kako nije propisano niti jednim propisom da se postavlja zaštitna ograda na autocesti s ciljem sprječavanja dolaska ptica odnosno pernate divljači. U odnosu na navode tuženika kako je moguće da bi fazan prelijetao autocestu od lijeve prema desnoj strani autoceste u niskom letu, a kako to vještak utvrđuje, sve budući da je na autocesti postavljena zaštitna žičana ograda te metalna ograda koja razgraničava lijevu i desnu stranu autoceste valja istaknuti da tuženik nije dokazao da fazan kao ptica leti samo u niskom letu na određenoj visini (pa ne bi mogla ući da je bila adekvatna ograda) odnosno da leti samo u visokom letu pa da ne bi došlo do prometne nezgode na način kako je to utvrđeno vještačkim nalazom. U odnosu na podatak o broju prometnih nesreća (prema dopisu I. Postaje Prometne policije Zagreb, Policijske uprave Zagrebačke od 22. listopada 2023. u kojem se navode podaci o broju prometnih nesreća (nalet na životinju) tijekom vremenskog razdoblja od 2018. do 2020., koje su se dogodile na autocesti A4 stacionaža 84-86 km i to tijekom 2018. evidentirano je šest prometnih nesreća, tijekom 2019. evidentirane su dvije prometne nesreće, sve s materijalnom štetom, dok tijekom 2020. evidentirana je jedna prometna nesreća s materijalnom štetom) valja istaknuti kako istim nije utvrđeno da je ranijih godina bilo riječ eventualno o nesrećama u kojima je došlo do naleta na ptice kao u predmetnom postupku.

34. U vrijeme nastanka štetnog događaja bila je na snazi odredba čl. 50. st.1. ZC kojom je propisano da se za štetu trećim osobama nastalu na javnoj cesti zbog naleta na divljač odgovara po osnovi krivnje, st.2. istog članka da pravna osoba koja upravlja javnom cestom, odnosno koncesionar odgovara za štetu iz stavka 1. ovoga članka nastalu na javnoj cesti ukoliko javna cesta, na zahtjev osobe koja gospodari lovištem, nije označena prometnom signalizacijom i opremom sukladno posebnim propisima.

35. Sud nije utvrdio kako je pravna osoba koja upravlja javnom cestom odnosno autocestom odgovorna za predmetnu nesreću i njene posljedice odnosno da nije poduzela odgovarajuće radnje u smislu označavanja autoceste prometnom signalizacijom i opremom kako bi se osigurao nesmetan promet pa da bi odgovarala za predmetnu štetu uslijed krivnje sukladno prethodno citiranom članku 50. stavku 1. ZC.

36. Točno je da je sukladno čl. 11. Zakona o lovstvu (Narodne novine br. 99/18., 32/19., 32/20., 127/24 - dalje u tekstu: ZL) zabranjeno ustanovljavanje lovišta na javnim cestama i drugim javnim površinama. No ovdje se na radi o tome da bi u konkretnom slučaju lovište bilo ustanovljeno na cesti na kojoj je došlo do naleta vozila na divljač već cesta prolazi kroz lovište kojim gospodari tuženik. S tim u vezi relevantne su odredbe čl. 14., 15. i 17. LV prema kojima ceste, željezničke pruge i za njih vezani objekti, vodotoci, kanali i slično ne smatraju se prekidom zemljišta na kojima se ustanovljuju državna, privatna ili zajednička lovišta, iz čega jasno proizlazi da se cesta može nalaziti unutar lovišta.

37. Odredbom 80. st. 6. ZL propisano je kako za štetu nastalu naletom vozila na divljač odgovara vozač ako se utvrdi da je upravljao vozilom protivno odredbama propisa kojima je uređeno područje o sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi, lovoovlaštenik na čijem je lovištu nastala šteta ako se utvrdi da je šteta nastala zbog provođenja lova.

38. Iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da je vozač vozila Opel odnosno tužitelj na opasnost reagirao pravovremeno i pravilno, pri brzini kojom se u tom trenutku sa vozilom kretao, te zbog iznenadne pojave fazana u niskom letu, koji mu je dolazio bočno sa njemu lijeve strane, nije mogao izbjeći nalet na njega, jer bi vozilo sa kočenjem započelo tek iza mjesta naleta na oko 19,34 m. U navedenim uvjetima i okolnostima nastanka prometne nesreće, vozač vozila Opel nije mogao pravovremeno uočiti fazana u letu i poduzeti mjere za izbjegavanje prometne nesreće. Dakle sud utvrđuje kako nema doprinosa tužitelja nastanku prometne nesreće, jer je ograničenje brzine bilo 130 km/h, dok iz navoda vještaka proizlazi kako je brzina kretanja vozila kojim je upravljao tužitelj iznosila 122 km/h.

39. Dakle, nije utvrđeno da bi postojala odgovornost na strani vozača niti da vozač automobila nije prilagodio brzinu kretanja uvjetima na cesti pa da bi bio odgovoran za prometnu nezgodu ili istoj djelomično doprinio.

40. Kako je divljač došla na cestu iz lovišta tuženika jer autocesta prolazi kroz lovište kojim gospodari tuženik odgovornost se prosuđuje po načelu objektivne odgovornosti jer divljač predstavlja opasnu stvar.

41. Odredbom članka 1063. Zakon o obveznim odnosima (Narodne novine 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23 – dalje ZOO) propisano je da se za štetu nastalu u vezi s opasnom stvari, odnosno opasnom djelatnošću smatra da potječe od te stvari, odnosno djelatnosti, osim ako se dokaže da one nisu bile uzrok štete, a odredbom članka 1064. ZOO propisano je da za štetu od opasne stvari odgovara njezin vlasnik.

42. Odredbom članka 1067. st. 1. ZOO propisano je da se vlasnik oslobađa odgovornosti ako dokaže da šteta potječe od nekog nepredvidivog uzroka koji se nalazio izvan stvari, a koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti, st.2. ako dokaže da je šteta nastala isključivo radnjom oštećenika ili treće osobe, koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao ni izbjeći, ni otkloniti.

43. Sud je cijenio da u vrijeme nastanka prometne nezgode tuženik nije provodio nikakve aktivnosti (npr. lov), kao i da tuženik nije imao uz samu autocestu nikakve lovnogospodarske objekte (hranilišta, čeke).

44. No, divljač u pokretu koja se kreće u ovom slučaju nalazi u letu na cesti kojom se prometuje predstavlja opasnu stvar u smislu odredbe članka 1045. stavka 3. ZOO, u kojem slučaju da bi se vlasnik stvari ili osoba kojoj je stvar povjerena na čuvanje oslobodio odgovornosti, na njemu je teret dokazivanja ostvarenja pretpostavki propisanih člankom 1067. ZOO.

45. Slijedom navedenog, kako tuženik i umješač na strani tuženika nisu dokazali ostvarenje pretpostavki iz citirane odredbe zakona sud je utvrdio osnovanost tužbenog zahtjeva u pogledu odgovornosti tuženika.

46. U odnosu na visinu imovinske štete sud je temeljem nalaza i mišljenja vještaka utvrdio kako bi na temelju izvida štete, ukupni troškovi popravka vozila Opel, prema sadašnjim cijenama rezervnih dijelova i sati rada, bili 1.528,66 € i u tom slučaju bi popravak vozila bio isplativ, dok na temelju ponude Autocentar Rajković, ukupni troškovi popravka vozila Opel, prema sadašnjim cijenama rezervnih dijelova i sati rada, bili bi 3.898,60 € sa PDV-om. Na temelju usmenog iznošenja nalaza i mišljenja od strane vještaka sud je utvrdio kako su u ponudi navedeni svi dijelovi koji su navedeni u izvidu štete s time da su još navedeni i neki dr. oštećeni dijelovi na vozilu koji nisu navedeni u izvidu štete. Tužitelj nije tražio dopunski izvid štete. Isto tako utvrđeno je kako su sva oštećenja navedena u ponudi mogla nastati u navedenoj prometnoj nesreći, uslijed navedene dinamike i mehanizma nastanka prometne nesreće, no svi navedeni oštećeni dijelovi u ponudi ne mogu se vidjeti na fotografijama jer se neki od tih dijelova nalaze iza obloge branika, maske ili poklopca motora.

47. Iako se razlikuju ukupni troškovi popravka vozila prema izvidu štete i ponudi sud cijeni navode vještaka da su sva oštećenja (popravak i zamjena dijelova kako je navedeno u ponudi) mogla nastati u predmetnoj prometnoj nesreći, s obzirom na dinamiku i mehanizam nastanka nesreće.

48. Slijedom utvrđenog sud je usvojio djelomično tužbeni zahtjev te je naloženo tuženiku nadoknaditi tužitelju novčani iznos od 3.225,14 EUR (ukupni troškovi popravka vozila Opel iz ponude prema sadašnjim cijenama rezervnih dijelova i sati rada, bili bi 3.898,60 € sa PDV-om i u tom slučaju zbog vrijednosti vozila na dan štetnog događaja od 4.961,76 €, popravak vozila ne bi bio isplativ, što znači da bi na vozilu nastupila totalna šteta, pa uzimajući u obzir ostatak vrijednosti vozila od oko 35 %, na vozilu Opel bi u tom slučaju nastupila stvarna šteta ) zajedno sa zakonskom zateznom kamatom počev od dana donošenja presude do isplate uz primjenu odredbe čl. 29., 1089., i 1090. ZOO odnosno odlučeno je kao u toč. I izreke, dok je tužbeni zahtjev odbijen u odnosu na zakonsku zateznu kamatu na iznos glavnice od 3.225,14 EUR počev od dana 30. ožujka 2020. do 19. veljače 2025 odnosno odlučeno je kao u točki III. izreke.

Navodi tuženika kako tužitelj koji je pretrpio štetu na vozilu nije dostavio račune mehaničara koji je popravio vozilo, odnosno dokaz koliko je novca potrošio na reparaciju štete, nije od nikakvog značaja za obvezu tuženika da tužitelju naknadi štetu nastalu na vozilu u konkretnom predmetu. Točno je da iz dopisa Policijske uprave bjelovarsko bilogorske od 11. listopada 2023. proizlazi kako je osobni automobil Opel Vectra 1.9. CDTI, reg. oznake [registarska oznaka], bio registriran na dan 29. ožujak 2020., dok je tehnički pregled i produžetak registracije izvršen 10. ožujka 2020. i važio je do 09. ožujka 2021.; te da iz dopisa od 17. studenog 2023. proizlazi kako je produžena registracija dana 20. ožujka 2021.

No, kako je visina štete utvrđena, uzimajući u obzir onaj novčani iznos koji predstavlja protuvrijednost za uništeno vozilo jer je riječ o totalnoj šteti, to je visina takve naknade štete utvrđena sukladno odredbi čl. 1089. st. 2. ZOO prema cijenama u vrijeme donošenja presude i tek tim danom novčana imovinska šteta dobiva značenje novčane obveze. Zbog navedenog, početak tijeka zatezne kamate i određen je tek danom donošenja presude jer je visina naknade štete određena prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke.

49. Odluka o naknadi parničnih troškova donesena je sukladno članku 154. st. 5. i 155. ZPP i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine– Narodne novine br. 138/2023 – dalje: Tarife).

50. Tužitelju su kao opravdani priznati troškovi na ime sastava odštetnog zahtjeva od 03. lipnja 2022. u iznosu od 200,00 EUR, PDV u iznosu od 50,00 EUR, na ime sastava tužbe u iznosu od 200,00 EUR, PDV u iznosu od 50,00 EUR, na ime obrazloženog podneska od 26. listopada 2022. u iznosu od 200,00 EUR, PDV u iznosu od 50,00 EUR, na ime zastupanja na ročištu od 16. prosinca 2022. u iznosu od 200,00 EUR, PDV u iznosu od 50,00 EUR, na ime zastupanja na ročištu od 26. rujna 2023. u iznosu od 200,00 EUR, PDV u iznosu od 50,00 EUR, na ime zastupanja na ročištu od 14. studenog 2023. u iznosu od 200,00 EUR, PDV u iznosu od 50,00 EUR, na ime obrazloženog podneska od 08. ožujka 2024. u iznosu od 200,00 EUR. PDV u iznosu od 50,00 EUR, na ime zastupanja na ročištu od 02. prosinca 2024. u iznosu od 200,00 EUR, PDV u iznosu od 50,00 EUR, na ime zastupanja na ročištu od 15. siječnja 2025. u iznosu od 200,00 EUR, PDV u iznosu od 50,00 EUR, na ime zastupanja na ročištu za objavu presude od 20. veljače 2025. u iznosu od 100,00 EUR, PDV u iznosu od 25,00 EUR, na ime sudske pristojbe na tužbu i presudu u traženom iznosu od 73,72 EUR, na ime prometno-tehničkog vještačenja u ukupnom iznosu od 571,90 EUR (list 135 i 183 - razlika predujma u iznosu od 176,27 EUR bit će vraćena tužitelju), na ime troškova prijevoza svjedoka JR u iznosu od 112,60 EUR, na ime troškova prijevoza svjedoka AR u iznosu od 60,80 EUR, odnosno ukupni troškovi u iznosu od 3.194,02 EUR te je odlučeno kao u toč. II izreke.

Tužitelju nije priznat trošak na ime sastava obrazloženog podneska od 29. prosinca 2022. u iznosu od 200,00 EUR uvećano za PDV (list 41) jer tužitelj ponavlja ranije iznesene navode te je isti ocijenjen kao podnesak koji nije bio potreban u postupku.

U Pakracu, 20. veljače 2025. godine

S U D A C:

MATIJA STOKIĆ

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u 3 primjerka, u roku od 15 dana od dana održanog ročišta za objavu i uručenje presude u odnosu na one stranke koje su o tome ročištu uredno obaviještene ili od dostave prijepisa presude u odnosu na one stranke koje o tom ročištu nisu uredno obaviještene.

DNA:

1. Odvjetničko društvo Župan, Babić & Antunović d.o.o.

Zagreb, Horvatova ulica 80a

2. Odvjetnik Massimo Činić

Zagreb, Radnička cesta 36

3. Odvjetničko društvo Hanžeković & Partneri

Zagreb, Radnička cesta 22