REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Poslovni broj: Usž-2300/2024-2

Z A G R E B

Frankopanska 16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od Marine Kosović Marković, predsjednice vijeća, Jelene Rajić i mr.sc. Inge Vezmar Barlek, članica vijeća, te sudskog savjetnika Alana Vučkovečkog, zapisničara, u upravnom sporu tužitelja KČ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa opunomoćenik Ivan Delipetar, odvjetnik u Imotskom, Ante Starčevića 14, protiv tuženika Državne geodetske uprave, samostalne službe za drugostupanjski postupak, Zagreb, Gruška 20, uz sudjelovanje zainteresirane osobe KČH, iz [adresa], kojeg zastupa opunomoćenik Ivan Čosić, odvjetnik u Imotskom, radi promjene podataka u katastarskom operatu, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us I-2758/2022-14 od 2. veljače 2024., na sjednici vijeća održanoj 20. veljače 2025.

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tužitelja i potvrđuje presuda Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us I-2758/2022-14 od 2. veljače 2024.

Obrazloženje

1. Presudom Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: UsI-2758/2022-14 od 2. veljače 2024. odbijen je zahtjev tužitelja za poništenjem rješenja tuženika Klasa: UP/II- 932-07/22-02/00646 urbroj: 541-11/4-22-2 od 24. listopada 2022., te rješenja Područnog ureda za katastar Split, Ispostava za katastar nekretnina Imotski Klasa: UP/I-932-07/22-02/324 urbroj: 541-28- 02-05/9-22-5 od 7. rujna 2022.

1.1. Rješenjem tuženika Državne geodetske uprave, Samostalna služba za drugostupanjski postupak, KLASA: UP/II-932-07/22-02/00646 urbroj: 541- 11/4-22-2 od 24. listopada 2022. odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Područnog ureda za katastar Split, Ispostava za katastar nekretnina Imotski Klasa: UP/I-932- 07/22-02/324 urbroj: 541-28-02-05/9-22-5 od 7. rujna 2022. kojim su u katastarskom operatu katastarske općine [katastarska općina] promijenjeni podaci za k. č. [katastarska čestica].

2. Protiv prvostupanjske presude tužitelj je izjavio žalbu zbog bitne povrede sudskog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. U žalbi, u bitnom navodi da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu pravila postupka jer nije po traženju tužitelja odgodio ročište za glavnu raspravu imajući u vidu činjenicu da je u tijeku pokušaj mirnog rješenja spora. Isto tako smatra da je sud trebao provesti dokaz saslušanjem predloženih svjedoka. Navodi da bez obzira na činjenicu da nije pokrenut sudski postupak radi međa, da su međe sporne, te da je pristup tuženika koji sve svodi na pitanje da li se vodi postupak uređenja međa, pretjerano formalistički. Provedbom spornog elaborata korištenje putom širine 2,5m koji se desetljećima koristi a koji prolazi nekretninama KČH, dovedeno je u pitanje i mogućnost korištenja tog puta ovisi isključivo o dobroj volji KČH. Predlaže usvojiti žalbu te poništiti prvostupanjsku presudu u cijelosti

3. Tuženik nije odgovorio na žalbu tužitelja dok je zainteresirana osoba dostavila odgovor na žalbu u kojem navodi da je prvostupanjska preuda u cijelosti zakonita i predlaže odbiti žalbu kao neosnovanu.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ocjenjujući zakonitost prvostupanjske presude u granicama razloga navedenih u žalbi, ovaj Sud nalazi da je osporena presuda kojom je odbijen tužbeni zahtjev pravilna i zakonita, kako u pogledu utvrđenih činjenica tako i u pogledu primjene materijalnog prava, te ne nalazi povreda pravila sudskog postupka. Suprotno žalbenim navodima, prvostupanjski sud je pobijanu presudu obrazložio u cijelosti sukladno odredbi članka 60. stavak 4. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj 20/10., 143/12. i 152/14., 29/17. i 110/21.).

6. Žalbeni razlog bitne povrede pravila sudskog postupka tužitelj nalazi u propustu suda da omogući tužitelju raspravljanje pred sudom, budući da je rasprava, koja je održana pred prvostupanjskim sudom 25. siječnja 2025., održana usprkos zamolbi opunomoćenika tužitelja za odgodom rasprave.

6.1. U konkretnom slučaju održano je ročište za glavnu raspravu dana 7. studenog 2023. na kojem je bio prisutan opunomoćenik tužitelja na kojem je zamolio odgodu ročišta u cilju okončanja eventualnih budućih sporova između stranaka a koju zamolbu je sud usvojio i zakazao novo ročište za glavnu raspravu za dan 14. prosinca 2023. što je opunomoćenik tužitelja primio na znanje. Putem elektroničke pošte opunomoćenik tužitelja je dana 12. prosinca 2023. zamolio odgodu ročišta te je predložio zakazivanje ročišta za drugu polovicu siječnja 2024. godine. Sud je usvojio zahtjev, odgodio ročište zakazano za dan 14. prosinca 2023. i zakazao novo za dan 25. siječnja 2024. Opunomoćenik tužitelja je 24. siječnja 2024. ponovno zatražio odgodu ročišta navodeći da su još uvijek u tijeku pregovori o mirnom rješenju spora za zainteresiranom osobom, a i da nije u mogućnosti pristupiti na ročište jer je primoran u isto vrijeme biti na ročištu za glavnu raspravu na Općinskom sudu u Splitu, Stalna služba u Supetru.

6.2. Uzevši u obzir postupanje prvostupanjskog suda koji je po zahtjevu opunomoćenika tužitelja dva puta odgodio ročište za glavnu raspravu, po shvaćanju ovog Suda nije počinio bitnu povredu postupka kad nije prihvatio prijedlog za odgodom i treći put posebno imajući u vidu odredbu članka 8. ZUS-a kao i protivljenje zainteresirane osobe odgodi ročišta s kojom je (navodno) tužitelj u pregovorima o mirnom rješenju spora.

6.3. Prvostupanjski sud nije proveo daljnji dokazni postupak po prijedlogu tužitelja (saslušanjem svjedoka) smatrajući da je odluku o zakonitosti tuženikovog rješenja mogao donijeti na temelju provedenih dokaza, odnosno na temelju činjenica već utvrđenih iz dokumentacije koja prileži spisu predmeta upravnog postupka i spisu predmeta upravnog spora. S time u vezi valja napomenuti da sud nije vezan prijedlozima stranaka ni u pogledu činjenica koje treba utvrditi, ni dokaza kojima se one mogu utvrditi (članak 33. stavak 3. ZUS-a), ali je dužan u obrazloženju presude izjasniti se o prijedlozima i prigovorima stranaka o kojima nije iznio razloge tijekom spora (članka 60. stavak 4. ZUS-a). U obrazloženju presude je dao jasne i dostane razloge na kojima je utemeljio odluku, koje ovaj Sud u cijelosti prihvaća, ocjenjujući da je time sud postupio sukladno propisanim procesnim pravilima.

7. Predmet ovog upravnog spora je ocjena zakonitosti izvršenih promjena podataka u katastarskom operatu za k. o. [katastarska općina] za k. č. [katastarska čestica].

8. Iz spisa predmeta proizlazi kako je zahtjev za provedbu geodetskog elaborata, broj: 9-2002 „Imotski 14. 01. 2022.“ izrađenog od G.K. Geo d.o.o. za geodetske poslove za provedbu rješenja o utvrđivanju građevne čestice te za evidentiranje stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih čestica za k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], podnio PČH, ovdje zainteresirana osoba, koja je svoj pravni interes dokazala pravomoćnom presudom Općinskog suda u Makarskoj, Stalna služba u Imotskom P-73/2015.

8.1. Iz zahtjeva je vidljivo da je navedeni elaborat potvrđen potvrdom prvostupanjskog tijela pod oznakom, KLASA: 932-06/2022-02/279, Urbroj: 541-28-02- 05/5-2022-5 od 13. srpnja 2022. te da je dostavljeno rješenje o utvrđivanju građevne čestice oznake, KLASA:UP/I-350-05/19-05/000104, URBROJ: 2181/1-11-00-02/04- 20-0003 od 12. ožujka 2020. kao i Potvrda parcelacijskog elaborata za k.č.

[katastarska čestica],[katastarska čestica],[katastarska čestica],[katastarska čestica],[katastarska čestica],[katastarska čestica],[katastarska čestica],[katastarska čestica],[katastarska čestica],[katastarska čestica],[katastarska čestica].[katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ([adresa]) oznake, KLASA: 350-05/22-11/000045, URBROJ: 2181/1-11-00-02/04-22- 0003 od 11. travnja 2022. te pravomoćna presuda poslovni broj P-73/2015 od 3. srpnja 2018. Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Imotskom.

9. Prema zaključku o pravnom shvaćanju sa sjednice sudaca ovog Suda od 6. srpnja 2004. osoba koja je u zemljišnoj knjizi upisana kao vlasnik nekretnina ili ovlaštenik nekog drugog prava na nekretninama koje se upisuju u zemljišne knjige, kao i osoba koja zahtjevu priloži valjanu ispravu (ugovor, odluku suda ili druge nadležne vlasti) kojom dokazuje svoje pravo vlasništva ili postojanje nekog ovlaštenja na nekretninama, upisat će se u posjedovni list katastarskog operata, neovisno o tome tko je u posjedovnom listu upisan kao posjednik tih nekretnina i u čijem posjedu se te nekretnine nalaze, osim u slučaju kada je vlasništvo ili postojanje ovlaštenja na nekretninama sporno pri čemu je odlučno da je taj spor (o vlasništvu) pokrenut prije no što je započet upravni postupak (tako i ovaj Sud u odluci Usž-1975/15).

10. Kako je presudom poslovni broj P-73/2015 od 3. srpnja 2018. Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Imotskom (a u kojem postupku je sudjelovao i tužitelj) zainteresirana osoba utvrđena vlasnikom dijela nekretnina u k. o. [katastarska općina] i to dijela k. č. [katastarska čestica] u pov. 807 m2, dijela k. č. [katastarska čestica] u pov. 12 m2, č. z. [katastarska čestica] u pov. 1147 m2, dijela č.z. [katastarska čestica] u pov, od 530m2, dijela k. č. [katastarska čestica] u pov, od 145 m2, dijela k. č. [katastarska čestica] u pov. 450 m2, dijela k. č. [katastarska čestica] u pov, 643 m2, dijela k. č. [katastarska čestica] u pov. 805 m2, dijela k. č. [katastarska čestica] u pov, 925 m2, dijela č.z. [katastarska čestica] u pov. 306 m2, dijela č.z. [katastarska čestica] u pov. 120 m2, dijela č.z. [katastarska čestica] u pov. 126 m2, dakle nekretnine ukupne površine 6016 m2, od čega je pod zgradom 235 m2, baš nekretnine koja je omeđena crtom koja spaja točke A-B-C-D-D1-E1-E-FG-H- I-J-K na geodetsko-situacijskom nacrtu ing. PČ od 16. svibnja 2018. to prigovori tužitelja u vezi međusobnih sporazuma/dogovaranja u vezi puten komunikacije preko nekretnina zainteresirane osobe nisu od utjecaja na zakonitost odluke prvostupanjskog suda koja se temelji na odredbama Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina („Narodne novine“, broj: 112/18. i 39/22.) kao i Pravilnika o katastru zemljišta („Narodne novine“, broj: 84/07. i 148/09.).

10.1. Naime, zainteresirana osoba je utvrđena vlasnikom dijela nekretnina u k. o. [katastarska općina] i to dijela k. č. [katastarska čestica] u pov. 807 m2, dijela k. č. [katastarska čestica] u pov. 12 m2, č. z. [katastarska čestica] u pov. 1147 m2, dijela č.z. [katastarska čestica] u pov, od 530m2, dijela k. č. [katastarska čestica] u pov, od 145 m2, dijela k. č. [katastarska čestica] u pov. 450 m2, dijela k. č. [katastarska čestica] u pov, 643 m2, dijela k. č. [katastarska čestica] u pov. 805 m2, dijela k. č. [katastarska čestica] u pov, 925 m2, dijela č.z. [katastarska čestica] u pov. 306 m2, dijela č.z. [katastarska čestica] u pov. 120 m2, dijela č.z. [katastarska čestica] u pov. 126 m2, dakle nekretnine ukupne površine 6016 m2, od čega je pod zgradom 235 m2, baš nekretnine koja je omeđena crtom koja spaja točke A-B- C-D-D1-E1-E-FG-H-I-J-K na geodetsko-situacijskom nacrtu ing. PČ od 16. svibnja 2018. a ukoliko tužitelj smatra da je stvarno stanje međe, odnosno već evidentirane čestice međe, drukčije od onoga prikazanoga geodetskim elaboratom, ako za to ima pravni interes, uvijek može podnijeti zahtjev (nakon izrađenog elaborata) da se, u drugome upravnom postupku, donese rješenje kojim će se takvo stanje prema tako sastavljenome i potvrđenome geodetskom elaboratu, evidentirati u katastru.

11. Pravilno se prvostupanjski sud poziva na odredbu članka 24. stavak 1. Pravilnika kojim je propisano da se elaborat iz članka 20. tog Pravilnika izrađuje pod uvjetom da se međe i druge granice katastarskih čestica mogu smatrati nepromijenjenima te pod uvjetom da međe katastarskih čestica nisu sporne, a prema stavku 2. istog članka Zakona međe katastarskih čestica koje su predmetom izrade elaborata, u primjeni Pravilnika, smatraju se nespornim ukoliko u trenutku izrade elaborata, u pogledu istih, nije u tijeku sudski postupak uređenja meda. Između stranka nesporno nije u tijeku spor.

12. S obzirom na navedeno, ovaj Sud ne nalazi da postaje razlozi zbog koji se presuda pobija jer je osporena presuda utemeljena na pravilnoj primjeni odredaba Zakona o upravnim sporovima pa je na temelju odredbi članka 74. stavak 1. ZUS-a valjalo odbiti žalbu tužitelja kao neosnovanu i odlučiti kao u izreci.

U Zagrebu, 20. veljače 2025.

Predsjednica vijeća:

Marina Kosović Marković