Poslovni broj: Usž-1401/2024-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Jelene Rajić, predsjednice vijeća, Marine Kosović Marković i mr.sc. Inge Vezmar Barlek, članica vijeća, te sudskog savjetnika Alana Vučkovečkog, zapisničara, u upravnom sporu tužitelja ČU, [adresa], ĆU, [adresa], DU, [adresa] i FU, [adresa]., koje zastupaju odvjetnici iz Odvjetničkog društva Knežević i partneri j.t.d. Rijeka, Ribarska 4 i odvjetnik Dan Lovrović, Rijeka, Nikole Cara 1., protiv rješenja tuženika Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Zagreb, Ulica Republike Austrije 20., klasa: UP/II-361-03/21-02/554, urbroj: 531-07-01-01/05- 22-5 od 9. svibnja 2022., uz sudjelovanje zainteresirane osobe Pograd d.o.o., Čabar, I.G. Kovačića 16., kojeg zastupa odvjetnik Florijan Matić, Rijeka, Korzo 22/III, radi građevinske dozvole, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: UsI-749/2022-12 od 25. siječnja 2024., na sjednici vijeća održanoj 20. veljače 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Žalba se odbija i potvrđuje presuda Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: UsI-749/2022-12 od 25. siječnja 2024.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova sastava žalbe.

Obrazloženje

1. Presudom prvostupanjskog suda (točka I. izreke) odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja za poništavanje rješenja tuženika, klasa: UP/II-361-03/21-02/554, urbroj: 531- 07-01-01/05-22-5 od 9. svibnja 2022., kojim je odbijena žalba tužitelja izjavljena protiv građevinske dozvole Primorsko-goranske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša, klasa: UP/I-361-03/18-06/171, urbroj: 2170/1- 03-01/3-21-60 od 15. listopada 2021. Točkom II. naprijed navedene presude odbijen je zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora te naloženo tužiteljima nadoknaditi zainteresiranoj osobi troškove upravnog spora u iznosu od 2.500 € u roku od 60 dana od dana dostave pravomoćne presude (točka III. izreke).

1.1. Građevinskom dozvolom tijela prvog stupnja dozvoljava se građenje građevine gospodarske namjene-poslovne građevine, na kč. br. [katastarska čestica] i dijelovima kč. br. [katastarska čestica], sve k.o. [katastarska općina] (broj novoformirane kč. br. [katastarska čestica] k.o. [katastarska općina]), druge skupine, izdane po zahtjevu investitora Pograd d.o.o., Čabar u skladu s glavnim projektom zajedničke oznake AS_1454-R1, koji je sastavni dio predmetne građevinske dozvole.

2. Tužitelji u žalbi u bitnom navode da je sud počinio bitne povrede pravila sudskog postupka jer je odbio prijedlog tužitelja da kao zainteresirane osobe pozovu vlasnicu dijela čestice od koje se formira kč. [katastarska čestica] k.o. [katastarska općina] te BKS banku kao nositelja založnog prava na dijelu iste čestice navodeći da nisu ispunjene zakonske pretpostavke iz odredbe članka 19. Zakona o upravnim sporovima. Smatraju da su prava i interesi ČUB, vlasnice kč. br. [katastarska čestica] k.o. [katastarska općina] od koje se ima formirati predmetna čestica povrijeđeni jer nije upoznata s tom činjenicom. Također, sud je odbio provesti sve druge po tužiteljima predložene dokaze uz obrazloženje da se neke od osporenih okolnosti mogu utvrditi iz dokumentacije koja prileži spisu. U pogledu vještačenja na okolnost buke, navodi da to praktički nije moguće provesti. Međutim, tužitelji su dostavili izvještaj o mjerenju buke okoliša mjerene rezidualne buke izrađen od društva Zagrebinspekt d.o.o., a iz kojeg proizlazi da dolazi do prekoračenja razine buke od 26,8 dB odnosno od 32,6 dB. Ističu da je sud pogrešno i nepotpuno utvrdio činjenično stanje te upiru na odredbu članka 48. stavka 1. Prostornog plana uređenja općine Čavle kojom je propisano da se građevna čestica mora nalaziti uz javnoprometnu površinu širine kolnika minimalno 5,5 m što ovdje nije zadovoljeno. Smatraju da ovdje nema mjesta primjeni odredbe članka 128. stavka 1. navedenog Plana jer takvo tumačenje isključuje primjenu odredbe članka 48. istog Plana. Glede protupožarne zaštite ističu da bi se zadovoljili uvjeti za vatrogasni pristup potrebno je građevinskoj čestici osigurati prilaz teškim vatrogasnim vozilima koje podnose osovinski pritisak od 100 KN (10,2 t), da je minimalna širina puta od 5,5 m, a da pritom nagib nije veći od 12%. Ulica [adresa] nema nesporno širinu puta od 5,5 m pa niti ne može podnijeti osovinski pritisak od 100 KN jer na dva ulaza ulice postoji ograničenje osovinskog pritiska od 7,5 t. Sud pogrešno zaključuje da je jedan vatrogasni prilaz dovoljan te smatraju da je potrebno smanjiti nagib gospodarskog prilaza s postojećih 15% na maksimalnih 12%. Također smatraju da je bilo potrebno osigurati sukladno odredbama Pravilnika o hidrantskoj mreži unutarnju hidrantsku mrežu, a što je ovdje izostalo. Također ističu da je namjena građevine određena suprotno prostorno planskoj dokumentaciji jer je stvarna namjena ovog objekta i dalje ista i nezakonita, a to je skladištenje građevinskog materijala, radionice za popravak građevinske mehanizacije i objekt za smještaj radnika. Ističu da postoji pravomoćno rješenje Državnog inspektorata, Građevinske inspekcije kojim je naređeno uklanjanje započete izgradnje. Predlažu presudu poništiti te usvojiti tužbeni zahtjev tužitelja te potražuju troškove upravnog spora i trošak sastava žalbe. U naknadno dostavljenoj dopuni žalbe tužitelji u bitnom ponavljaju žalbene navode smatrajući da nije dan odgovor na pitanje da li bi građevinska dozvola uopće mogla biti izdana bez projektiranog sustava grijanja kao i da dizalicu topline nije moguće smjestiti na krovište, da zgrada nije projektirana u skladu s odredbama Zakona o gradnji te dodatno problematiziraju širinu kolnika odnosno primjenu odredbe članka 48. i članka 128. prostorno planske dokumentacije.

3. Tuženik i zainteresirana osoba nisu dostavili odgovor na žalbu.

4. Žalba nije osnovana.

5. Sud nalazi da se osporena presuda prvostupanjskog upravnog suda ne može ocijeniti nezakonitom ni po jednoj osnovi propisanoj odredbom članka 66. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17. i 110/21.-dalje: ZUS). To stoga jer je, prema podacima sveza spisa, postupak prije donošenja osporene odluke proveden sukladno odredbama ZUS-a, a prvostupanjski upravni sud je istu utemeljio na dokazima i činjenicama utvrđenim u postupku donošenja pojedinačne odluke nakon čega je osnovano zaključio da nema mjesta usvajanju tužbenog zahtjeva tužitelja.

6. Prvenstveno treba reći da osnovano prvostupanjski sud smatra da ČUB, nova vlasnica dijela čestice od koje se formira nova kč. br. [katastarska čestica] k.o. [katastarska općina] kao i BKS banka, kao nositelj založnog prava na jednom dijelu iste čestice nisu zainteresirane osobe u smislu odredbe članka 19. ZUS-a. Naime, odredbom članka 19. stavka 1. ZUS-a propisano je da je zainteresirana osoba svaka osoba kojoj bi poništavanje, izmjena ili donošenje pojedinačne odluke, postupanje ili propuštanje postupanja javnopravnog tijela, odnosno sklapanje, raskid ili izvršavanje upravnog ugovora povrijedilo njezino pravo ili pravni interes. Dakle, u smislu naprijed citirane odredbe ZUS-a, zainteresirana osoba je ona kojoj je u interesu da odluka upravnog tijela ostane na snazi, tj. da ju sud ne poništi ili izmjeni, o čemu se međutim ovdje ne radi. Osim toga, ističe se da žalitelji sudjeluju u postupku radi zaštite vlastitih prava i pravnih interesa, a ne drugih stranaka u postupku. Također, napominje se da iz dostavljenih podataka spisa predmeta proizlazi da je u upravnom postupku svim strankama, vlasnicima nekretnina koje neposredno graniče s nekretninom za koju se izdaje građevinska dozvola, sukladno odredbama članka 115. stavka 1. i 2. te članka 116. Zakona o gradnji ("Narodne novine", broj: 153/13., 20/17., 39/19. i 125/19. – dalje ZOG) omogućen uvid u spis predmeta radi izjašnjenja.

7. U odnosu na prigovor da sud nije proveo predložene dokaze treba reći da sud nije vezan prijedlozima stranaka ni u pogledu činjenica koje treba utvrditi, ni dokaza kojima se one mogu utvrditi (članak 33. stavak 3. ZUS-a), međutim, dužan je u obrazloženju presude izjasniti se o prijedlozima i prigovorima stranaka o kojima nije iznio razloge tijekom spora, što je prvostupanjski sud i učinio osnovano ocijenivši suvišnim izvođenje dokaza koje je tužitelj predložio. Ovo iz razloga jer je nakon uvida i analize dokumentacije u spisu prihvatio činjenično stanje utvrđeno u upravnom postupku uz obrazloženje da su relevantne činjenice potpuno i pravilno utvrđene u upravnom postupku, a prema ocjeni ovog Suda dokumentacija u spisu predmeta, pružila je dovoljnu osnovu za pravilno i potpuno utvrđenje činjeničnog stanja u konkretnom predmetu.

8. Osnovano je prvostupanjski sud odbio prijedlog tužitelja za provođenjem vještačenja na okolnost procjene količine buke koju bi planirano postavljanje dizalice topline na građevinu proizvodilo. Naime, spisu predmeta prileži Elaborat mjera za zaštitu od buke i vibracije iz kojeg proizlazi da je imajući u vidu i uređaje za grijanje, kao i hlađenje, intenzitet vanjske buke od tih uređaja za grijanje/hlađenje/ventilaciju u granicama dozvoljenog te nema opasnosti od ometanja susjeda te se procjenjuje da nema opasnosti od ometanja okoliša bukom iz građevine. Na navedeni Elaborat sukladno odredbi članka 86. stavka 1. ZOG-a izdana je 5. srpnja 2021. potvrda nadležnog sanitarnog inspektora Državnog inspektorata koji u tom postupku sudjeluje radi utvrđivanja uvjeta, odnosno utvrđivanja ispunjavanja uvjeta vezanih uz provedbu mjera zaštite od buke da je glavni projekt za izgradnju predmetne građevine usklađen sa sanitarno-tehničkim uvjetima i uvjetima zaštite od buke za tu vrstu građevine. Osim toga, kako se ovdje radi o građevini gospodarske namjene – poslovnoj građevini to se u postupku izdavanja uporabne dozvole, u kojem postupku se obavlja tehnički pregled i u kojem sudjeluju javnopravna tijela koja su u postupku građevinske dozvole utvrdila posebne uvjete, odnosno izdala potvrdu glavnog projekta ispituje se je li razina buke koju proizvodi uređaj za grijanje u dopuštenim granicama.

9. Nadalje, osnovano su zaključila upravna tijela i sud da je u konkretnom slučaju potrebno primijeniti odredbu članka 128. stavka 6. Prostornog plana uređenja Općine Čavle ("Sl. novine Primorsko-goranske županije", broj: 22/01., 2/13., 38/13., 10/15., 33/15., 12/16., 16/16., 10/17., 13/17. – proč. tekst) kojim je propisano da ako se prilikom gradnje novih objekata ili legalizacije postojećih, građevna čestica spaja na postojeću prometnu površinu čije su tehničke karakteristike nižeg standarda od onog opisanog Planom, tada ta prometna površina može zadržati tehničke karakteristike, pri čemu se položaj novog objekta u odnosu na postojeću prometnicu određuje sukladno članku 127. tog Plana. Predmetna javno-prometna površina (kč. br. [katastarska čestica] k.o. [katastarska općina]) se vodi kao nerazvrstana cesta i na dijelu koji graniči s građevnom česticom investitora njena širina iznosi od 5,0 do 7,0 m, a asfaltirani dio od 3,0 do 3,5 m, a što proizlazi iz geodetskog situacijskog nacrta Geodetskog projekta koji je sastavni dio predmetne građevinske dozvole. Kako se u konkretnom slučaju građevna čestica priključuje na predmetnu nerazvrstanu cestu i to preko dijela kč.br. [katastarska čestica] k.o. [katastarska općina]

[katastarska općina] u vlasništvu investitora, a koji dio je ostavljen za dodatni prostor proširenja navedene ceste pa proizlazi pravilan zaključak upravnih tijela da predmetna građevna čestica ima stvarnu mogućnost priključenja na prometnu površinu čime je ispunjen uvjet iz članka 110. stavka 1. točka 4. ZOG-a.

10. Neosnovano tužitelji smatraju da nije dovoljan jedan vatrogasni pristup za građevinu na predmetnoj čestici budući da iz arhitektonskog projekta zajedničke oznake AS_1454-R1, koji je sastavni dio predmetne građevinske dozvole, proizlazi da su svi prostori predmetne građevine u dometu površine za operativni rad vatrogasne tehnike. Nadalje, pravilno je prvostupanjski sud otklonio prigovor tužitelja glede unutarnje hidrantske mreže budući se odredba članka 3. Pravilnika o hidrantskoj mreži za gašenje požara ("Narodne novine", broj: 8/06.) ne odnosi na predmetnu građevinu kako je to sve detaljno obrazložio prvostupanjski sud, a koje obrazloženje prihvaća i ovaj Sud jer je utemeljeno na podacima spisa predmeta i pravilnoj primjeni materijalnog prava.

11. Također nisu osnovani niti prigovori tužitelja glede namjene predmetne građevine odnosno navod da je stvarna namjena građevine drugačija od one koja je određena građevinskom dozvolom. Naime, iz spisa predmeta proizlazi da je investitor izmijenio glavni projekt na način da je umjesto radionice za popravak građevinske mehanizacije u podrumu građevine predvidio garažu za osobna i teretna vozila, na etaži prizemlja je umjesto jednog ureda i jednog stana predviđen jedan uredski prostor, kojem pripada i dio prostora u podrumu, dok je na prvom katu ostao stambeni prostor za smještaj zaposlenika investitora. Dakle, radi se o građevini koja ima jednu poslovnu i jednu stambenu jedinicu, te zajednički pomoćni prostor, te u istoj nije predviđena radionica za popravak građevinske mehanizacije, već garaža kao zajednički pomoćni prostor, na građevnoj čestici nisu predviđena parkirališna mjesta za teretna vozila, a sukladno odredbi članka 106. stavka 1. ZOG-a graditi se mora u skladu s pravomoćnom građevinskom dozvolom.

12. Za rješenje ove upravne stvari nije odlučno što je zainteresirana osoba, po tvrdnji tužitelja započela s gradnjom predmetne građevine, bez pravomoćne građevinske dozvole, dakle suprotno odredbi članka 106. stavka 1. ZOG-a, budući da je takvo postupanje sankcionirano odredbama Zakona o Državnom inspektoratu ("Narodne novine", broj: 115/18., 117/21., 67/23. i 155/23.) kojim su propisane ovlasti građevinskog inspektora u takvim slučajevima.

13. Prvostupanjski sud je na temelju razmatranja svih pravnih i činjeničnih pitanja, a uzimajući u obzir činjenice utvrđene u upravnom postupku, utvrdio da su osporeno i prvostupanjsko rješenje doneseni u pravilno provedenom postupku te na temelju potpuno i pravilno utvrđenog činjeničnog stanja i uz pravilnu primjenu materijalnog prava. U obrazloženju presude izložio je sve bitne činjenice koje proizlaze i iz izvedenih dokaza te je, s obzirom na utvrđeno činjenično stanje i relevantne propise, naveo razloge zbog kojih je odbio tužbeni zahtjev, odgovorivši pri tom na sve tužbene navode, a naveo je i razloge zašto nije izveo predložene dokaze. Time je sud postupio u skladu s odredbom članka 60. stavka 4. ZUS-a.

14. Slijedom navedenog, valjalo je pozivom na odredbu članka 74. stavka 1. ZUS- a odlučiti kao u točki I. izreke, a odluka o troškovima spora (točka II. izreke) utemeljena je na odredbi članka 79. stavka 4. istog Zakona.

U Zagrebu, 20. veljače 2025.

Predsjednica vijeća

Jelena Rajić