Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-5083/2024

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Katice Lučić, kao predsjednice vijeća, te Jasne Momirović i Ivane Bosnić-Kovačić, kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Ivane Vorel Mikša, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika DAJAKOVIĆ d. o. o. Omiš, kao pravne osobe i DŽ, kao odgovorne osobe u pravnoj osobi, zbog prekršaja iz članka 229. stavka 1. točke 2. i stavka 2. Zakona o radu („Narodne novine“ broj 93/14, 127/17, 98/19, 151/22) i dr., odlučujući o žalbi tužitelja Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Split, Službe za nadzor radnih odnosa, podnijetoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu, poslovni broj: Pp-4218/2023-4 od 13. svibnja 2024., na sjednici vijeća održanoj 20. veljače 2025.

r i j e š i o  j e

U povodu žalbe tužitelja Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Split, Službe za nadzor radnih odnosa, a po službenoj dužnosti, ukida se pobijana presuda i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Uvodno citiranom presudom okrivljenici DAJAKOVIĆ d. o. o. Omiš, kao pravna osoba i DŽ, kao odgovorna osoba u pravnoj osobi, proglašeni su krivima zbog prekršaja iz članka 228. stavka 1. točke 2. i stavka 2. Zakona o radu i članka 172. stavka 2. točke 2. i stavka 3. Zakona o mirovinskom osiguranju, činjenično opisanih u izreci i kažnjeni ukupnim novčanim kaznama u iznosima od 1.361,78 eura pravna osoba i 400,00 eura odgovorna osoba, uz upozorenje sukladno članku 152. stavku 3. i članku 183. stavku 2. Prekršajnog zakona da će se, ukoliko dvije trećine izrečenih novčanih kazni plate u roku od 90 dana od dana pravomoćnosti presude, smatrati da su novčane kazne u cjelini plaćene.

1.1. Za pojedine prekršaje okrivljenoj pravnoj osobi utvrđene su novčane kazne u iznosima od 1.061,78 euro i 300,00 eura, a okrivljenoj odgovornoj osobi u iznosima od 300,00 eura i 100,00 eura.

1.2. Istom presudom okrivljenici su obvezani i na naknadu troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od po 50,00 eura, svaki.

2. Protiv navedene presude tužitelj je pravodobno podnio žalbu bog odluke o prekršajnopravnoj sankciji.

2.1. U žalbi u bitnom navodi da izrečenim kaznama neće biti postignuta svrha kažnjavanja.

2.2. Žalitelj predlaže da se, iz razloga navedenih u žalbi, ista prihvati.

3. Žalba je bespredmetna.

4. Rješavajući predmet i ispitujući prvostupanjsku presudu u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske po službenoj je dužnosti utvrdio da se pobijana presuda temelji na nezakonitom dokazu, čime je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka navedenu i opisanu u članku 195. stavku 1. točki 10. Prekršajnog zakona.

5. Člankom 90. Prekršajnog zakona propisano je da se sudske odluke ne mogu temeljiti na dokazima pribavljenim na nezakonit način (nezakoniti dokazi), s time da su nezakoniti oni dokazi koji su pribavljeni kršenjem Ustavom, zakonom ili međunarodnim pravom zajamčenih prava obrane, na dostojanstvo, na ugled i čast, te na nepovredivost osobnog i obiteljskog života, kao i oni koji su pribavljeni povredom odredaba prekršajnog postupka i koji su izričito predviđeni tim Zakonom te drugi dokazi za koje se iz njih saznalo.

5.1. Analizom provedenog postupka utvrđeno je da su okrivljenici aktivno sudjelovali u postupku pred prvostupanjskim sudom iznoseći obranu, te je proveden dokazni postupak uvidom u materijalne dokaze koji prileže spisu, između ostalog i u zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru sastavljen 24. travnja 2023. kada je DŽ, direktor pravne osobe, upoznat s pravom iz članka 158. stavka 6. Prekršajnog zakona, izjavio da nisu znali da radnike strance, državljane trećih država, mora prijavljivati na HZMO pod šifrom 37, te da radnici s kojima su sklapali ugovore o radu na određeno vrijeme rade kraće od tri godine, a da su s radom započeli u vrijeme važenja starog Zakona o radu.

5.2. Člankom 158. stavkom 6. Prekršajnog zakona propisano je da prikupljajući obavijesti ovlaštena osoba tijela državne uprave, kada postupa u okviru svoje nadležnosti za provođenje nadzora, može osobu ispitati u svojstvu osumnjičenika, sukladno odredbama ovoga Zakona o ispitivanju okrivljenika u prekršajnom postupku. Pri tome ga mora upozoriti da ima pravo uzeti branitelja koji može biti nazočan njegovu ispitivanju, te se zapisnici o ispitivanju osumnjičenika iz stavka 6. tog članka mogu koristiti kao dokazi u prekršajnom postupku, s time da se sukladno članku 171. stavku 2. citiranog Zakona, okrivljenika, kad se prvi put ispituje mora upozoriti i da nije dužan iznijeti svoju obranu niti odgovarati na pitanja, što će se unijeti u zapisnik.

5.3. Prema obrazloženju uvodno citirane presude, prvostupanjski sud svoju odluku o krivnji okrivljenika za terećene prekršaje, navodeći da je napravljen uvid, između ostalog i u zapisnik od 24. travnja 2023., te da smatra nesporno utvrđenim da s okrivljenici počinili terećena djela, a cijeneći sve izvedene pisane dokaze, svaki ponaosob i u međusobnoj svezi, kao i uvidom u kompletan spis, temelji upravo na tom zapisniku, iako isti ne sadrži tekstualno upozorenje na pravo na branitelja (članak 158. stavak 6. Prekršajnog zakona), niti upozorenje da u smislu članka 171. stavku 2. Prekršajnog zakona nije dužan iznijeti svoju obranu niti odgovarati na pitanja.

5.4. Kako se u smislu članka 90. stavka 1. Prekršajnog zakona sudske odluke ne smiju temeljiti na dokazima pribavljenima na nezakonit način, kao niti na drugim dokazima za koje se iz njih saznalo, prvostupanjski je sud počinio bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 10. Prekršajnog zakona, na koju povredu ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, zbog čega pobijana presuda nije ispitana u smislu ostalih žalbenih osnova na koje se žalitelj poziva.

6. Stoga je, na temelju članka 206. stavka 1. Prekršajnog zakona, prvostupanjsku presudu ukinuo i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje u kojem će sud otkloniti istaknutu bitnu povredu, te provesti postupak na zakonom propisani način, po potrebi provesti i druge dostupne dokaze radi pravilnog i potpunog utvrđivanja činjeničnog stanja, pa detaljnom analizom i ocjenom svakog dokaza ponaosob i u međusobnoj vezi donijeti novu, na zakonu osnovanu odluku.

7. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu, 20. veljače 2025.

Zapisničarka

Predsjednica vijeća

Ivana Vorel Mikša, v. r.

Katica Lučić, v. r.

Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu, u 5 otpravaka: za spis, okrivljenike i tužitelja.