Republika Hrvatska

Općinski sud u Velikoj Gorici

Stalna služba u Ivanić-Gradu

Ivanić Grad, Športska 2

Poslovni broj: Pn-27/2022-25

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Velikoj Gorici, Stalna služba u Ivanić-Gradu po sucu toga suda Jasni Grgurić, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Ine Štukar Marković, u pravnoj stvari tužitelja ŠK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Franji Šebijanu odvjetniku iz Varaždina, Pavlinska 5, protiv tuženika Zavarovalnica Sava, zavarovalna družba d.d., Slovenija, Maribor, Ulica Eve Lovše 7, Sava osiguranje d.d. - Podružnica Hrvatska, Zagreb, R. Frangeša Mihanovića 9, OIB: 45237012600, zastupan po punomoćniku Dejanu Kuharić odvjetniku iz Zajedničkog odvjetničkog ureda mr. sc. Dušanka Kuharić i Dejan Kuharić, Ludbreg, Vladimira Nazora 1, radi naknade štete, nakon provedene javne glavne rasprave zaključene 15. siječnja 2025. u nazočnosti punomoćnika tužitelja odvjetnika Brune Šebijan i punomoćnika tuženika odvjetnika Dejana Kuharić, temeljem čl. 335. Zakona o parničnom postupku 20. veljače 2025. objavio je i

p r e s u d i o  j e

I Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"I Nalaže se tuženiku Sava osiguranje – Podružnica Hrvatska, R. Frangeša Mihanovića 9, Zagreb, OIB: 29743547503, da tužitelju FK, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] isplati iznos od 3.600,00 kuna na ime pretrpljene materijalne štete zajedno sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate prema prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu, uvećanoj za 3 postotna poena, sve to u roku od 15 dana.

II Nalaže se tuženiku Sava osiguranje – Podružnica Hrvatska, R. Frangeša Mihanovića 9, Zagreb, OIB: 29743547503, da tužitelju FK, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] na ime naknade nematerijalne štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje isplati iznos od 90.000,00 kuna zajedno sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana 28.05.2021.g. pa sve do isplate i to do 30.06.2021.god. po stopi od 5,75% godišnje, od 01.07.2021.g. pa do 31.12.2021.g. po stopi od po stopi od 5,61% godišnje, a od 01.01.2022.g. pa do isplate po stopi od 5,49 % a u slučaju promjene prema prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu, uvećanoj za 3 postotna poena, sve to u roku od 15 dana.

III Nalaže se tuženiku Sava osiguranje – Podružnica Hrvatska, R. Frangeša Mihanovića 9, Zagreb, OIB: 29743547503, da tužitelju FK, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknadi prouzročeni parnični trošak zajedno sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama u roku od 15 dana od dana donošenja ove presude. "

II Nalaže se tužitelju u roku od 15 (petnaest) dana isplatiti tuženiku parnični trošak u iznosu od 250,00 eur.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi kako je dana 09.07.2019. u 16:05 sati upravljao u prometu cestom vozilom L1, mopedom marke ZHONGYU, reg. oznaka [registarska oznaka], a kretao se istočnom kolničkom trakom kolnika Gradske ceste broj 310900 u mjestu Velika Mlaka, za ravno i skretanje u desno u smjeru zapada, dolaskom do raskrižja sa kolnikom Zagrebačke ulice gdje se promet upravlja uređajima za davanje znakova prometnim svjetlima (semaforima) koji su radili automatski i ispravno, ušao je ravno u raskrižje, a prilikom čega je bilo upaljeno zeleno svjetlo, a tom prilikom, tužitelja je udarilo vozilo registarskih oznaka [registarska oznaka], marke „Renault“, osigurano kod tužitelja, broj police: [broj police], kojim je upravljao Bruno Martinjak, Dragutina Kaleta 4, Zagreb, OIB: [osobni identifikacijski broj], koji se kretao desnom prometnom trakom za ravno u smjeru sjeverozapada, a ulazeći na raskrižje zadržavao je smjer kretanja za ravno dok je za njegov smjer kretanja bilo upaljeno crveno svjetlo. Dalje navodi kako je bio podvrgnut hitnom operacijskom zahvatu u općoj anesteziji, kojom prilikom mu je učinjena otvorena repozicija i intramedularna osteosinteza titanskim femoralnim čavlom i gipsanje te je nakon štetnog događaja bio imobiliziran, na traumatološkom odjelu KBC-a Zagreb proveo je 10 dana (u periodu od 09.07.2019. do 19.07.2019. g.) nakon čega je otpušten iz bolnice, te mu je bila potrebna fizikalna terapija 5 puta tjedno, pomoć i njega u kući uključujući i stručnu pomoć patronažne sestre, a zbog zadobivenih ozljeda koje su posljedica štetnog događaja tužitelj je bio privremeno nesposoban za rad u trajanju od 6 mjeseci, time da je na bolovanju proveo gotovo dva mjeseca, a radni odnos je prestao istekom ugovora o radu od 31.08.2019. Tužitelj je dana 28.05.2021.g. tuženiku kao osiguratelju podnio odštetni zahtjev, međutim tuženik je odgovornost za nastalu štetu u cijelosti otklonio.

2. U odgovoru na tužbu tuženik priznaje nastanak štetnog događaja, te pasivnu legitimaciju odnosno činjenicu da je vozilo kojim je upravljao RK na dan štetnog događaja bilo osigurano kod tuženika policom osiguranja od automobilske odgovornosti broj 47 0374408, dok u cijelosti osporava odgovornost svog osiguranika. Osporava se navod da bi osiguranik tuženika kritične zgode prošao na crveno svjetlo, što je razvidno i iz činjenice da protiv istog nije pokrenut prekršajni postupak. Dalje navodi kako tužitelj nije dokazao da bi postojala bilo kakva protupravna radnja ili protupravan propust osiguranika tuženika koji bi bio u uzročno-posljedičnoj vezi s predmetnim štetnim događajem. Naprotiv tome, tužitelj je oglašen krivim u prekršajnom postupku obzirom je kritične zgode vozilom upravljao bez vozačke dozvole, što je utvrđeno u pravomoćnoj prekršajnoj presudi koja je dostavljena uz tužbu. Tuženik osporava visinu tužbenog zahtjeva u cijelosti, obzirom da navedeni iznos bitno premašuje vrijednosti izražene u Orijentacijskom kriterijima VSRH, te se protivi tužbenom zahtjevu tužitelja smatrajući isti paušalno određenim, a s obzirom da iznosi iz tužbenog zahtjeva nisu adekvatni nastalim ozljedama, odnosno neimovinskoj šteti.

3. Tijekom postupka radi razjašnjenja spornih, a za ovaj postupak odlučnih činjenica, provedeni su dokazi koje su stranke predložile na način da je izvršen uvid u dokumentaciju koju su dostavile stranke, saslušani su svjedoci SK i ČK te je provedeno prometno-tehničko vještačenje na okolnost dinamike prometne nesreće i brzine kretanja vozila po vještaku Krunoslavu Ormuž.

4. Sukladno članku 8. Zakona o parničnom postupku ( NN 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/200 8, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022 ZPP) temeljem savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja neosnovan.

5. Kako je tuženik priznao pasivnu legitimaciju i nastanak štetnog događaja, to sud na ove okolnosti nije provodio posebne dokaze.

Kako je sporna odgovornost za nastanak predmetnog štetnog događaja to je sud saslušao svjedoke TK i CK te je izvršio uvid u nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za strojarstvo, promet i analizu cestovnih prometnih nezgoda mr. sc. Krunoslava Ormuž (list 52-57 spisa) i izvršio uvid u spis i presudu Općinskog suda u Velikoj Gorici, Prekršajni odjel posl. br. Pp-691/19 protiv okrivljenika ŠK.

6. Uvidom u spis Općinskog suda u Velikoj Gorici, Prekršajni odjel posl. br. Pp-691/19 utvrđeno je da je vođen prekršajni postupak povodom predmetnog štetnog događaja od 9. srpnja 2019., te je dana 19. svibnja 2021. donesena presuda posl. br. Pp-691/19 koja je postala pravomoćna 5. lipnja 2021., a kojom je okrivljenik FK pod toč. II presude oslobođen optužbe da bi počinio prekršajno djelo iz čl. 59. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (list 4-9 spisa).

Međutim, sud nije vezan odlukom Prekršajnog suda glede odgovornosti za nastanak štetnog događaja, te su iz navedenog razloga provedeni i ostali ranije navedeni dokazi da bi se utvrdila odgovornost za nastanak predmetnog štetnog događaja.

Iz iskaza svjedoka TK (list 39-40 spisa) proizlazi kako je stajao na semaforu na crvenom svjetlu u smjeru Velike Gorice u popodnevnim satima kada je s njegove desne strane došao dečko na skuteru te ušao u raskrižje. Od strane Velike Gorice dolazio je automobil. Misli da se radilo o srebrnom Renault Twingu. Skuter je udario u prvi dio toga automobila. Istrčao je pomoći ozlijeđenom. Koliko se sjeća bio je prisutan pravosudni policajac koji je također pomagao ozlijeđenom. Na predmetnom križanju bilo je i ostalih vozila. Gospođa koja je na semaforu stajala u automobilu do njegovog, za skretanje u lijevo prema Velikoj Mlaki, također je istrčala pomoći ozlijeđenom. S obzirom da se upalilo zeleno svijetlo u prometnoj traci u kojoj je ostavio svoje vozilo, automobili iza njega su počeli trubiti te je morao pomaknuti svoje vozilo te je otišao. Dalje navodi da se vozilo koje je sudjelovalo u prometnoj nesreći kretalo iz smjera Velike Gorice prema Zagreb te da se nalazilo u lijevoj traci za ravno te da je bilo ostalih vozila koja su se kretala u istom smjeru kao i vozilo Renault Twingo koje je sudjelovao u prometnoj nesreći, ali su se zaustavili na crvenom svijetlu, pojašnjava da su se automobili i skuter sudarili prednjim stranama vozila, ali nije 100% siguran tko je u koga udario te da nije vidio koje je svijetlo na semaforu bilo upaljeno vozaču mopeda. Dalje pojašnjava da je moped udario u prednji lijevi dio automobila, u predjelu prednjeg lijevoj svijetla te da su vozila koja su se kretala iz smjera Velike Gorice prema Zagrebu stala, ali ne može sa sigurnošću reći je li to zbog toga što nisu mogli proći zbog nastale prometne nesreće ili upaljenog crvenog svijetla na semaforu, te pojašnjava da nije bilo vozila koja su se kretala neposredno iza automobila koje je sudjelovalo u prometnoj nesreći nego su naišla u istom smjeru kretanja prema Zagrebu, a u trenutku kada je on izašao iz auta pružiti pomoć ozlijeđenome, vozila koja su se kretala u smjeru Zagreba, dakle iza automobila koje je sudjelovalo u prometnoj nesreći, su već stajala na semaforu. Nije učio vozila sa sa svoje desne strane koja bi se kretala u istom smjeru u kojem se kretao i moped koji je sudjelovao u nesreći.

Iz iskaza svjedoka CK (list 39-40 spisa) proizlazi kako je bio prisutan na licu mjesta u trenutku prometne nesreće, zna na koju prometnu nesreću se odnosi ovaj postupak, ali se ne sjeća kada je točno ona bila. Dalje navodi kako je već jednom davao iskaz u postupku pred sudom te moli ako se taj iskaz može iskoristiti u ovom postupku s obzirom da se na protek vremena više ne sjeća detalja. Sjeća se nekih glavnih momenata predmetnog događaja, de se kretao iz smjera Velike Gorice prema Zagrebu, te se spuštao nadvožnjakom kada je vidio da se na bočnom pješačkom prijelazu upalilo crveno svijetlo za pješake te je znao da će se upaliti crveno i u njegovom smjeru kretanja te je počeo usporavati. Koliko se sjeća nesreća se dogodila kada je stao na crvenom svijetlu, nesreća se već dogodila kada je stajao na crvenom svijetlu. Dalje navodi da se moped zabio u auto te je dečko s motora odletio u zrak. Također navodi da je u trenutku nesreće on bio udaljen 15-20 metara od semafora te je usporavao svojim automobilom. Nije vidio koje svijetlo na semaforu je bilo upaljeno vozaču mopeda. Ispred njega nije bilo vozila koja su se kretala u istom smjeru prema Zagrebu kao i on te iskazuje da kada se približavao semaforu, na semaforu je bilo upaljeno zeleno svijetlo, ali je počeo usporavati s obzirom da je vidio da se na bočnom pješačkom prijelazu upalilo crveno svijetlo te je znao da će se u njegovom smjeru kretanja upaliti žuto pa crveno. Dalje iskazuje kako se počeo spuštati s nadvožnjaka kada je uočio da se na bočnom pješačkom prijelazu upalilo crveno svijetlo za pješake te da je vidio da se upalilo crveno svijetlo na desnom bočnom pješačkom prijelazu a misli da je njegova udaljenost od semafora bila 50-100 metara prilikom paljenja crvenog svijetla na bočnom pješačkom prijelazu.

Sud je prihvatio iskaze svjedoka jer su dani na logičan, sažet, jasan, detaljan i uvjerljiv način.

Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za strojarstvo, promet i analizu cestovnih prometnih nezgoda mr. sc. Krunoslava Ormuž od 26. ožujka 2024. (list 52- 57 spisa) proizlazi kako u predmetnom spisu kao niti u pripadajućem zapisniku o očevidu prometne nesreće i situacijskog plana nema tehničkih parametara temeljem kojih bi se mogla izračunati brzina kretanja osobnog automobila RENAULT i/ili mopeda Š u trenutku kolizije. Temeljem podataka dostupnih u spisu nije moguće, tehnički gledano, utvrditi kakvo je točno bilo stanje svjetala na semaforu, odnosno koji je od sudionika prometne nesreće ušao svojim vozilom u predmetno raskrižje kada mu je bilo upaljeno crveno svijetlo. Te ukoliko se prihvati izjava svjedoka SK da je on neko vrijeme prije sudara imao upaljeno crveno svjetlo tada je moped ZHONGYU ušao u raskrižje na mak zelenog svjetla za svoj smjer kretanja, a osobni automobil RENAULT je ušao u raskrižje na mak crvenog svjetla za svoj smjer kretanja. Ali napominje da svjedok SK (prema svojoj izjavi), u trenutku prometne nesreće direktno vidi crveno svjetlo za svoj smjer kretanja, a nalazi se u zaustavljenom automobilu. Dalje navodi kako ukoliko se prihvati izjava svjedoka ČK da je on, spuštajući se svojim automobilom niz nadvožnjak i krečući se u istom smjeru kao i osobni automobil RENAULT, uočio da se upalilo crveno svjetlo za pješake na bočnom kolniku i počeo usporavati jer je mao da će mu se, dok stigne do raskrižja, upaliti crveno svjetlo, tada je osobni automobil RENAULT ušao u predmetno raskrižje na mak zelenog svjetla za svoj smjer kretanja, a moped ZHONGYU na mak crvenog svjetla za svoj smjer kretanja.

U konkretnom slučaju riječ je o šteti nastaloj na motornom vozilu tužitelja koja je prouzročena u sudaru dvaju vozila u pokretu pa mjerodavno pravo predstavlja odredba čl. 1072. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18 dalje: ZOO), kojom je propisano da kad je šteta prouzročena pogonom dvaju ili više vozila, svu štetu snosi vlasnik vozila koji je isključivo kriv za štetni događaj (st.1). Ako postoji obostrana krivnja, svaki vlasnik odgovara drugomu za njegovu štetu razmjerno stupnju svoje krivnje (st.2). Ako nema krivnje nijednog, vlasnici odgovaraju na jednake dijelove ako pravičnost ne zahtijeva što drugo (st.3). Krivnjom vlasnika smatra se i krivnja osobe kojom se on poslužio prilikom nastanka štetnog događaja ili kojoj je vozilo povjerio (st.4).

Sukladno navedenoj zakonskoj odredbi, u slučaju nesreće izazvane motornim vozilom u pokretu primjenjuju se pravila o odgovornosti po osnovi krivnje, pri čemu je sukladno čl. 7. st. 1. i čl. 219. st. 1. ZPP-a na tužitelju teret dokaza da je predmetna prometna nesreća uzrokovana isključivom krivnjom osiguranika tuženika.

Tužitelj nije dokazao da bi postojala bilo kakva protupravna radnja ili protupravan propust osiguranika tuženika koji bi bio u uzročno-posljedičnoj vezi s predmetnim štetnim događajem.

Tužitelj je oglašen krivim u prekršajnom postupku obzirom je kritične zgode vozilom upravljao bez vozačke dozvole, što je utvrđeno u pravomoćnoj prekršajnoj presudi posl. br. Pp-691/19 od 19. svibnja 2021. koja je dostavljena uz tužbu.

Okolnost da je tužitelj oslobođen optužbe radi počinjenja prekršaja prolaska kroz crveno svjetla iz čl. 59. st.1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama radi načela „in dubio pro reo“, ne znači da bi osiguranik tuženika bio odgovoran za nastanak štetnog događaja, obzirom da sud u prekršajnom postupku nije mogao utvrditi dinamiku nastanka nezgode, pa je tužitelja zbog toga oslobodio optužbe.

S druge strane protiv osiguranika tuženika nikad nije pokrenut prekršajni postupak da bi prošao kroz crveno svjetlo.

U parničnom postupku je tužitelj dužan dokazati odgovornost (osiguranika) tuženika, što isti nije učinio.

Vještaka je analizirao dostavljeni spis te mu je bio zadatak utvrditi okolnosti nastanka štetnog događaja, sudar tužitelja i osiguranika tuženik, kao i utvrditi brzinu kretanja vozila u trenutku sudara.

Iz nalaza i mišljenja vještaka je vidljivo kako isti nije mogao utvrditi brzinu vozila i mopeda obzirom da iz spisa i zapisnika o očevidu prometne nezgode nisu vidljivi tehnički parametri na temelju kojih bi istu mogao izračunati. Nadalje, vještak utvrđuje kako temeljem dostupnih podataka, ne može utvrditi točno stanje svjetala na semaforu, te naznačuje dvije mogućnosti uzimajući u obzir iskaze svjedoka.

Slijedom navedenog, razvidno je da tužitelj na kojemu je sukladno čl. 7. st. 1. i čl. 219. st. 1. ZPP-a bio teret dokaza nije dokazao da bi postojala bilo kakva protupravna radnja ili protupravan propust osiguranika tuženika koji bi bio u uzročno- posljedičnoj vezi s predmetnim štetnim događajem, nije dokazao da je predmetna prometna nesreća prouzročena na način opisan u tužbenom zahtjevu.

Prema nalazu i mišljenu vještaka proizlazi kako isti temeljem dostupnih podataka, ne može utvrditi točno stanje svjetala na semaforu, slijedom čega se primjenom pravila o teretu dokazivanja iz čl. 221.a ZPP-a tužbeni zahtjev ukazuje neosnovanim.

Slijedom navedenih utvrđenja, imajuću u vidu odredbu čl. 1072. ZOO-a, valjalo je odbiti tužbeni zahtjev i odlučiti kao u točki I izreke ove presude.

7. Uzimajući u obzir da je tuženik u sporu uspio u cijelosti, sud je tuženiku temeljem čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku dosudio i trošak ovog parničnog postupka u iznosu od 250,00 eur, koji trošak se odnosi na dolazak na ročište dana 15. siječnja 2025. u iznosu od 200,00 eur plus PDV 25% u iznosu od 50,00 eur.

S obzirom da je tužitelj u cijelosti izgubio spor sud nije smatrao potrebnim odlučivati o njegovom zahtjevu za naknadom troškova parničnog postupka.

Ivanić-Grad, 20. veljače 2025.

Viša sudska savjetnica:

Sudac:

Ina Štukar Marković

Jasna Grgurić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može žalbenom sudu podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka presude. Žalba se podnosi putem ovog suda pismeno u 3 istovjetna primjerka.

DNA:

- strankama po pun.