Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    Republika Hrvatska

    Županijski sud u Rijeci

    Žrtava fašizma 7

    51000 Rijeka

    Poslovni broj: Gž-334/2022-3

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    R J E Š E NJ E

    Županijski sud u Rijeci, u vijeću sastavljenom od sudaca Ksenije Dimec, kao predsjednika vijeća, Larise Gačanin, kao suca izvjestitelja i Ive Smokvina Dadasović, kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja MG, rođenog **.**.1970. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], zastupanog po punomoćniku Ivanu Jelaviću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Jelavić i partneri j.t.d. Zagreb, protiv tužene Republike Hrvatske, OIB 52634238587, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, Građansko-upravni odjel, radi naknade štete, odlučujući o žalbama stranaka izjavljenim protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj: Pn-1354/20-9 od 22. prosinca 2021., u sjednici vijeća održanoj 20. veljače 2025.,

    r i j e š i o  j e

    Prihvaćanjem žalbi stranaka ukida se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj: Pn-1354/20-9 od 22. prosinca 2021. te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

    Obrazloženje

    1. Prvostupanjskom je presudom tuženoj naloženo tužitelju isplatiti 93.000,00 kn te naknaditi mu trošak postupka od 7.210,00 kn, sve s pripadajućim zateznim kamatama (točka I. izreke), a od odbijen je tužbeni zahtjev za isplatu 93.000,00 kn.

    2. Tužitelj podnosi žalbu odnosu na odluku o trošku postupka i u odnosu na odbijen dio tužbenog zahtjeva, pozivom na sve žalbene razloge iz čl. 363. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 111/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 43/13. i 89/14., 70/19., 80/22, dalje ZPP) te predlaže u pobijanom dijelu preinačiti prvostupanjsku presudu, odnosno podredno ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

    3. Tužena, u smisli čl. 365. st. 2. ZPP-a, žalbu podnosi u odnosu na točku I. izreke prvostupanjske presude, pozivom na sve žalbene razloge iz čl. 353. st. 1. ZPP- a te predlaže u pobijanom dijelu preinačiti prvostupanjsku presudu, odnosno podredno ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

    4. Žalbe stranaka su osnovane.

    5. Predmet spora zahtjev je tužitelja za naknadu neimovinske štete zbog nezakonitog lišenja slobode, koja se šteta očituje kao povreda prava osobnosti obzirom da je tužitelj pretrpio strah i duševne boli.

    6. Prvostupanjski sud u bitnom utvrđuje:

    -da je 2005. tužitelju priznat status izbjeglice od strane nadležnih tijela Švicarske Konfederacije te ima status izbjeglice i prema Ženevskoj konvenciji o statusu izbjeglica iz 1951. i Protokola o statusu izbjeglica iz 1967.,

    -da je rješenjem Županijskog suda u Vukovaru posl. br. Kir-285/17 od 19. srpnja 2017. određen istražni zatvor radi izručenja prema izručeniku MG uhićenom **.**.2017. na graničnom prijelazu Bajakovo, a radi vođenja kaznenog postupka pred Sudom za teška kaznena djela u Sirnak Republici Turskoj zbog kaznenih djela prema Kaznenom i Antiterorističkom zakonu, s tim da se u obrazloženju tog rješenja navodi da se radi se o uhićenoj osobi bez državljanstva te da pri donošenju odluke nije razmotren status političkog azila u Konfederaciji Švicarskoj.

    - da je rješenjem Županijskog suda u Vukovaru od 25. srpnja 2018. odbijena zamolba za izručenjem te je ukinut istražni zatvor uz nalog da se ovdje tužitelj odmah pusti na slobodu, sve uz obrazloženje da se više ne nalazi u potražnim evidencijama Interpola slijedom čega nema zakonskih pretpostavki za izručenje sudbenim tijelima Republike Turske,

    - da je rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske posl.br. broj Kž-514/2018 od 16. listopada 2018. odbijena žalba državnog odvjetnika uz obrazloženje da je tužitelju priznat status izbjeglice od strane nadležnih tijela Švicarske Konfederacije te da na području Europske unije uživa zakonito stečenu zaštitu,

    - da su odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-208/2018 od 10. srpnja 2018. usvojene ustavne tužbe MG te je ukinuto rješenje Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Kž-182/17 od 17. listopada 2017. i rješenje Županijskog suda u Vukovaru poslovni broj Kv II-182/17 od 17. listopada 2017. u kojoj da se, između ostalog, u bitnom navodi, da bi odluka domaćih tijela kojom bi podnositelj bio izručen usprkos pozitivnoj ocjeni u smislu priznatog izbjegličkog statusa predstavljala povredu čl. 33. st. 2. Ustava kao i povredu načela non-refoulement kojeg je Republika Hrvatske dužna poštovati i kao članica Europske Unije i kao članica Konvencije i Protokola, kao i to da je podnositelj u postupku opetovano ukazivao na važnost činjenice da mu je odlukom tijela Švicarske Konfederacije priznat status izbjeglice čime mu je osigurana nonrefoulement zaštita na području Europske unije, koje je navode Vrhovni sud, kao sud zadnje instance, odbio tvrdnjom da „Švicarska nije zemlja članica Europske unije niti je smatrao potrebnim provjeriti učinke tog odnosa pred Sudom EU u sklopu mehanizma čl. 267. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (traženje prethodnog tumačenja),

    -da je tužitelj u pritvoru proveo 372 dana.

    7. Prvostupanjski sud stoga, a imajući u vidu sadržaj citirane odluke Ustavnog suda republike Hrvatske ocjenjuje da je došlo do povrede osobnosti tužitelja te mu pripada pravo na naknadu štete.

    8. Vezano uz zatraženu visinu pravične novčane naknade prvostupanjski sud ističe da je tužiteljev život u spornom periodu boravkom u zatvoru sigurno bio narušen zbog čega da je sasvim sigurno trpio duševne boli. Boravak u istražnom zatvoru odnosno lišenje slobode da za svakog predstavlja veliko poniženje i traumu, a neopravdano lišenje slobode da predstavlja grubi napad na slobodu i pravo čovjeka i građanina te sama činjenica lišavanja slobode da ima za posljedicu duševne boli. Stoga da na te okolnosti niti nije bilo potrebno saslušati tužitelja.

    9. Cijeneći odredbu čl. 1100. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15.,dalje ZOO), uz primjenu čl. 223. ZPP-a dosuđuje naknadu na ime pretrpljene neimovinske štete od 93.000,00 kn, a odbija zahtjev tužitelja u preostalom dijelu za 93.000,00 kn.

    10. Odluku o troškovima postupka temelji na čl. 154. st. 2. ZPP-a.

    11. Primarno treba istaknuti da i po stavu ovog suda, tužitelju pripada pravo na naknadu zbog povrede prava osobnosti do koje je došlo nezakonitim lišenjem slobode.

    12. Međutim osnovano stranke žalbom ukazuju na pogrešnu primjenu materijalnog prava prilikom odmjeravanja visine dosuđene naknade, kao i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje.

    13. Naime, svakako da nezakonito i neosnovano lišenje slobode narušava duševno zdravlje osobe, no pri tome prvostupanjski sud gubi iz vida da tužitelj povredu prava osobnosti temelji na dva različita kvalifikatorna elementa – strahu i duševnim bolima.

    14. Prvostupanjski je sud propustio utvrditi kakav je doživljaj straha i vezano uz koje ga je sve okolnosti je tužitelj trpio, u kojem intenzitetu i u kojem trajanju.

    15. Duševne boli manifestiraju se kao povreda ugleda, časti, prava na slobodu i slično, a prvostupanjski sud propušta ocijeniti sve pojavnosti i ukupnost tih duševnih boli te prije svega, neosnovano odbija provesti dokaz saslušanjem tužitelja na sve opisane okolnosti.

    16. Navesti samo da je notorno da situacija u kojoj se našao tužitelj opravdava dosudu određenog iznosa nije dostatno obrazloženje za primjenu čl. 223. ZPP-a te ovaj sud nije u mogućnosti ispitati odluku u dijelu kako dosuđene tako i odbijene naknade, čime je počinjena i bitna povreda postupka iz čl. 454. st. 2. toč. 11. ZPP-a.

    17. Budući da je ukinuta presuda u odnosu na glavni zahtjev, valjalo je ukinuti i odluku o troškovima postupka.

    18. Prvostupanjski će sud u nastavku postupka, a sukladno prijedlozima stranaka, provesti daljnje dokaze kojima će, sukladno navodima ove odluke, utvrditi sve konkretne okolnosti koje tužitelj i navodi u tužbi te potom donijeti novu zakonitu odluku o tužbenom zahtjevu i troškovima postupka, cijeneći i zahtijevane troškove žalbenog postupka.

    19. Slijedom navedenog temeljem čl.369. st. 1. ZPP-a odlučeno je kao u izreci.

    U Rijeci 20. veljače 2025.

    Predsjednik vijeća

    Ksenija Dimec

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.